Saffov Probni Popis: Mi Smo

www.saff.
ba
Broj 329 7. decembar 2012. 23. muharrem 1434. cijena godinje pretplate 65KM
Saffov probni popis
Mi smo Bonjaci
Potovani itatelji!
Ovim putem vas obavjetavamo da je iz tampe izala knjiga Povratak u Dennet, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Buatli. Knjiga Povratak u Dennet je tivo koje se ita u jednom dahu. Ona tretira osnovne ivotne teme i na jednostavan i dopadljiv nain objanjava smisao ivota na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan ivot na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sree na buduem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu Povratak u Dennet!
Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651
SAFF broj 329
Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
El-Mesdidu-l-haram Glasine i dezinformacije te njihov lo utjecaj na stanje u islamskom svijetu
Polumjesec
Bosanski prijatelj (1870) - Fra Antun Kneevi Hoemo da svakome jasno dokaemo da smo mi Bonjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda
10 20 26 34
Kolumna
Borba za opstanak Kome je Turska mati?
Drutvo
Povodom lane dileme o bosanstvu i bonjatvu Kako Bonjake zaklati olovkom
Islamske teme
Feljton: Tako se pobjeuje oaj 17 dio Odrekla se kraljevske slave zbog Denneta
Demat
Znakovi na putu Ko eli da se nastani u najboljem dijelu denneta, neka se dri zajednice (demata)
38 47
Islambosna
Islamske teme Mudrost iskuenja
Kutak za muslimansku omladinu

AKOS Seminar Kolektivno prenoenje islamskih vrijednosti
50
Uvodnik
Niije Sarajevo
aa stranka, koju vodi tzv. Denis Gratz, plasirala je jo jednu kompleksaku ideju da gradonaelnik Sarajeva postane Jakob Finci. Ideja je u skladu sa injenicom da se tzv. Denis Gratz do prije nekoliko godina zvao muslimanskim imenom, a onda se postidio svoga porijekla, pa je predjenuo ime u stranjsko, da europskije zvui. I daba to je predjenuo ime, kad se evo uz njegovo novo, stranjsko ime, uvijg j jek provlai taj podatak da se zvao aban, Sadik, Mustafa ili nekako drukije. I ova kandidatura Jakoba Fincija je u skladu sa ovim kompleksima, u stilu zato da gradonaelnik Sarajeva bude neko sa bosanskim imenom, makar i Stjepan Kljui, kad je europskije da to bude Jakob Finci?! Po istoj logici je Haris Silajdi svojevremeno za ministra vanjskih poslova postavio Svena Alkalaja samo zato jer je Jevrej raunajui da e na taj nain naoj zemlji, a i sebi, priskrbiti neke poene. Sarajevski kompleksai tako raunaju da e Sarajevo vie biti europska metropola ako na elu p p Grada bude jedan Jevrej. ine to u ime navodne jednakosti tih par stotina Jevreja u BiH, a zapravo vre diskriminaciju svih ostalih graana, koji ispadoe manje vrij jedni. U p protivnom, neko bi morao objasniti a zato ba Jakob Finci?! ime je to on a ako ne ba time to je Jevrej zaduio sve nas pa da pristanemo da bude g gradonaelnik nae metropole?! p to se tie Jakoba Fincija, tog predratnog inovnika u nekoj firmi, ovaj problem je vie nego oit. On je u svojoj poratnoj karijeri nabrao makar desetak vanih funkcija. U neko doba je bio prvi ovjek Agencije za dravnu slubu i Regulatorne agencije za komunikacije, dvije ponajvanije agencije u dravi. Niko tada nije pitao za sekularizam kad je idovski svetenik bio odjednom na vie dravnih pozicija. Kao da u naoj zemlji nema sposobnih ljudi!? Ali, i tada, kao i sada, po srijedi su bili kompleksi manje vrijednosti, na osnovu kojih se mislilo da je postavljanje Jevreja na elnu poziciju neto to godi Americi i Zapadu, pa e nas bolje pripaziti ako mi posvjedoimo da smo manje vrjedniji od drugih. Tako je i tzv. Denis Gratz, im je predjenuo ime i prestao biti musliman, postao faktor, kolumnista, gost u raznim tv emisijama, i sl. A tako bi i Sarajevo, ako
Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Bugojno part br: 6764162000885351; transakcijski: 1613000022234395 Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanovi Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem Zalihi, Nedim Makarevi, Ale Kamber Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraaju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com www.saff.ba asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622
za gradonaelnika postavi Fincija, postalo vie europsko, a manje muslimansko. Zapravo, vano je da nije muslimansko, a ije e biti nakon toga, sasvim je nevano. Zato je projekat Fincija za gradonaelnika zapravo projekat uniavanja muslimana u Sarajevu! Krajnji cilj je od Sarajeva stvoriti tzv. distrikt, kako bi Bonjaci izgubili svoju metropolu, a Srbi i Hrvati doekali pad Sarajeva. Postavljanje Fincija za gradonaelnika treba da javnost obikne na to da je Sarajevo - niije. A Jakob Finci je najpodesnija linost za to, jer su mu blii Srbi, nego Bonjaci. Sjeamo se kako je prije sedam-osam godina na Krugu 99 promovirao opasnu ideju o raspisivanju referenduma o ustavnim promjenama, ime bi se ostvario pravni okvir za derogiranje Referenduma iz 1992. i za otcjepljenje Republike Srpske. Krug 99 se sada stavio u slubu Fincijeve kampanje za gradonaelnika, to znai da Sarajevom opet puu beogradski i izraelski vjetrovi. Nikada se taj navodni Sarajlija nije pridruio Sarajlijama u brojnim protestima protiv izraelskog genocida u Palestini. A kad se zna za javne i tajne veze Izraela i Republike Srpske, i kad se uvide te veze sa Jakobom Fincijem, onda je potpuno jasno da iza ove kandidature Jakoba Fincija za gradonaelnika Sarajeva stoje (veliko)srpski i izraelski interesi. Bio bi to izraelski gradonaelnik Sarajeva, jer je cilj i Izraela i Republike Srpske da u Sarajevu, kao i u Jerusalemu, muslimani postanu podstanari. A mi Bonjaci, koliko god se odricali islama, svoje povijesti, svog vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta, i koliko god se pokuali dodvoriti Zapadu i naim istonim i zapadnim komijama, neemo dobiti njihovu naklonost, nee nas prestati gledati kao ljude drugog reda, kao strani (azijatski) faktor koji ovim prostorima nikako ne pripada (ko ne vjeruje u ove tvrdnje neka malo prosurfa srpskim i hrvatskim portalima i forumima), ili kako ih je davno opisao moderni utemeljitelj genocida nad Bonjacima, Ivo Andri, kao stenoviti zid izmeu Bosne i zapadnog sveta, koji e islam potom jo vie proiriti i podii do takve moi da se i danas jo, premda se odavno raspao, osea, njegovo delovanje kao mrana linija razdvajanja koju nije mogue prei bez napora i opasnosti. (Andrieva doktorska disertacija, str. 39).
7. decembar - 23. muharrem
Hutba
Hutba o predstojeem popisu stanovnitva
Ljudi koji bjee od svoje sjene

Ova kampanja nam je takoer konano otkrila i jasno pokazala zato se bonjaki ateisti, nakon to nam je vraeno nae povijesno nacionalno ime, nisu unutar bonjatva osjeali kao kod kue, iako se to oekivalo i to je njima najvie ilo na ruku, jer se vie nisu morali blamirati i pisati kao muslimani sa velikim M. Afirmacijom bonjatva jednostavno je napravljena jasna distinkcija i razlika izmeu nacionalnog i vjerskog, ali oni to nisu tako shvatili i doivjeli, iz prostog razloga to je, pored ostaloga, i vjerska, islamska komponenta sastavna odrednica naeg nacionalnog bia i identiteta
Hatib: Abdusamed Nasuf Buatli ome Allah ne podari svjetlo upute, mnotvo ope kulture i naobrazbe nee mu poveati nita osim zablude. (Ibn Tejmijja) Nigdje nisam sreo tako dirljivo dobrodune, naivne i predane ljude beskrajno samoportvovane, spremne na svaku linu i kolektivnu rtvu, i nigdje takve pojedince i skupine apsolutno uskogrude, beskrajno samoive, potkupljive, politiki ljigave i, nadasve, opsjednute omalovaavanjem svega vlastitoga, vlastitoga imena, vjere, obiaja, prolosti. Ne nalazim tome nikakva opravdanja. (Alija Isakovi o Bonjacima) Antinarodna i antidravna kampanja bonjakih ateista Od momenta kada je krenula sudbinski bitna kampanja podizanja svijesti kod Bonjaka u vezi predstojeeg popisa stanovnitva, istovremeno je pokrenuta i kontra-kampanja, koju vode odreeni krugovi bonjakih ateista i njihovi istomiljenici i saradnici iz srpskog i hrvatskog naroda, a koja ima za cilj posvemanje zbunjivanje i obezglavljivanje Bonjaka, kako bi se to vie njih, na predstojeem popisu, u nacionalnom smislu izjasnilo kao Bosanci i Hercegovci, a ne kao Bonjaci. Naravno, kada je u pitanju spomenuta skupina to nije nikakva novost, jer, proteklih godina, od zaustavljanja oruane agresije na Bosnu i Hercegovinu, pa do danas, svjedoci smo brojnih, bjesomunih i krajnje agresivnih kampanja koje su neke skupine bonjakih ateista vo- Uvjereni smo, kada bi se Bonjaci odrekli isladile i vode protiv veinskog dijela vlastitog nama i kada bi javno potvrdili da nemaju nita sa roda koji se, u vjerskom smislu, izjanjavaju kao islamom, da bi u tom sluaju bonjaki ateisti muslimani. Ostat e upameni njihovi podli odustali od svoje ideje o bosanstvu i hercegovnapadi na islamsku vjeronauku u kolama i vr- stvu kao nacionalnom identitetu. tiima, zatim hukako djelovanje i pokretanje peticija protiv potpuno legalne izgradnje da- Ljudi koji su izgubili svoju sjenku mija, konstantni napadi na insititucije Islamske Bh. javnost je ve upoznata o tome da e svi zajednice, posebno na instituciju Reisu-l-uleme oni koji se na popisu budu izjasnili kao Bosanci i vrijeanje muslimanskih vjerskih voa, te sataniziranje Bonjaka muslimana kroz izmilja- i Hercegovci biti svrstani u kategoriju Ostali. Zato onda spomenuta skupina eli da na nje islamskog terorizma i sl. popisu stanovnita bude to vie Ostalih? Pa, Ovih dana se putem elektronzato to su svjesni i ubijeeni da e skih i printanih medija vode una popisu najvie biti Bonjaka, ne debate za i protiv bonjatva, Srba i Hrvata, pa onda oni, svoodnosno bosanstva, i objavljuju se jim plitkoumnim, antinarodnim i brojni komentari u kojima sljedantidravnim stavovima i idejama, benici i zagovornici ateizma i bohoe da zbune to vie Bonjaka sanstva, otvoreno govore zato su ne bi li osigurali to vei procenat protiv bonjake nacije. Naime, u u korist Ostalih, a jasno je da se svim tim komentarima, bonjaki pod Ostalim uglavnom misli na ateisti poruuju kako oni sebi ne graane Bosne i Hercegovine iz mogu dozvoliti da se izjasne kao mjeovitih brakova, ateiste, agnoBonjaci samo iz jednog jedinog Bonjaki ateisti stike, odnosno nemuslimane. razloga, jer se bonjatvo povezuje igraju na kartu Bonjaki ateisti igraju na karsa islamom, a tamo gdje je islam da je veliki tu da je veliki broj Bonjaka ateiili gdje se barem nasluuje, e tu ne broj Bonjaka stikog opredjeljenja, da nemaju mogu biti bonjaki ateisti. ateistikog veze sa islamom i da e ih lahko Tako dolazimo do, ini se, opredjeljenja, da ubijediti da je bosanstvo najbolja kljunog razloga i motiva zbog nemaju veze sa opcija i da im ne treba bonjatvo kojeg oni vode kampanju za afirislamom i da e koje je koherentno islamu. Iz toga maciju nove, zato ne kazati franih lahko ubijediti se moe zakljuiti da je zapravo njiketajn-nacije, nacije Bosanaca i da je bosanstvo ma bitnije ideoloko od nacionalHercegovaca, i zbunjivanja i nanajbolja opcija nog opredjeljenja, i oni tako sami govaranja Bonjaka da se na predi da im ne treba upadaju u zamku koju drugima stojeem popisu stanovnitva ne bonjatvo koje podmeu, jer e se na kraju bosanizjanjavaju kao Bonjaci. Dakle, je koherentno stvo poistovijetiti sa ateizmom. glavni razlog i motiv te kampanje islamu. Zbog toga je vano razotkriti i jeste borba protiv islama i odricaraksrinkati opasnu podvalu i izminje od bonjake nacije koja je po ljotinu koju zagovornici bosanstva njima poistovjeena sa islamom, iznose u javnosti o tome kako su kao to su na drugoj strani, kako bonjatvo i islam sinonimi i kako oni vele, srpstvo i hrvatstvo poistovjeeni i su nezamislivi jedno bez drugog. Prije svega, suizjednaeni sa pravoslavljem, odnosno katoli- ludo je i pomiljati, a kamoli izjaviti, vjerovati i anstvom. druge u to ubjeivati da se izmeu bonjatva i Ova kampanja nam je takoer konano islama moe staviti znak jednakosti, i da je zbog otkrila i jasno pokazala zato se bonjaki ate- toga, bonjatvo, nacionalnost rezervirana samo isti, nakon to nam je vraeno nae povijesno za muslimane Bosne i Hercegovine. nacionalno ime, nisu unutar bonjatva osjeali Takva infantilna ideja moe poniknuti samo kao kod kue, iako se to oekivalo i to je njima u glavama onih ljudi koji osjeaju animozitet najvie ilo na ruku, jer se vie nisu morali bla- prema islamu i koji su nacionalno neosvijeeni, mirati i pisati kao muslimani sa velikim M. tj. kod onih koji su izgubili svoj nacionalni idenAfirmacijom bonjatva jednostavno je na- titet, poput ovjeka koji je izgubio svoju sjenku, pravljena jasna distinkcija i razlika izmeu na- o kojem je pisao francuski knjievnik Chamisso. cionalnog i vjerskog, ali oni to nisu tako shvatili Naime, on je napisao cijeli roman o ovjeku koji i doivjeli, iz prostog razloga to je, pored ostaje izgubio svoju sjenku, a zapravo je aludirao na loga i vjerska, islamska komponenta sastavna ovjeka bez nacionalnog identiteta, opisujui to odrednica naeg nacionalnog bia i identiteta. kao potpuno neprirodno i abnormalno stanje.
Takva ideja moe takoer poniknuti kod onih ljudi koji osjeaju kompleks inferiornosti zbog pripadnosti narodu i naciji iji se duhovni i kulturno-civilizacijski korijeni, izmeu ostalog, veu i za islam. Njihov kompleks niko bolje ni vjerodostojnije nije opisao od Mee Selimovia, koji se u koi Bonjaka, tada muslimana sa velikim M, osjeao upravo onako (iako je tu svoju zbunjenost i izgubljenost nepravedno htio pripisati cijelom bonjakom narodu) kao to se danas osjeaju bonjaki ateisti, pa je u svom romanu Dervi i smrt, zapisao: S nejasnim osjeanjima stida zbog porijekla, i krivice zbog otpadnitva, neemo da gledamo unazad, a nemamo kud da gledamo unaprijed, zato zadravamo vrijeme, u strahu od ma kakvog rjeenja. Htjeli smo da se sauvamo, a tako smo se izgubili, da vie ne znamo ni ta smo. Zatim, kako je mogue poistovijetiti bonjatvo i islam kad se arabizam kao nacija, iako je islam, odnosno Kuran, objavljen na arpaskom jeziku, nije mogao poistovijetiti sa islamom. A nije mogao iz prostog razloga to Arapi nisu samo muslimani, jer meu njima ima znatan broj krana, ateista i drugih. I ono to je najbitnije, niko od arapskih krana, ateista, budista itd., ne odrie se arapske nacije zbog toga to je islam objavljen na arapskom jeziku i to su muslimani najbrojnija vjerska skupina meu Arapima. Kao to se hrvatski i srpski ateisti ne odriu svoje narodnosti i svog nacionalnog identiteta zbog toga to su veina Hrvata katolici, i veina Srba pravoslavci. Niko se, osim bonjakih hudih kompleksaa, ljudi vercerskog menataliteta, kako je govorio Alija Isakovi (koji trguju i s vjerom i s nacijom podjednako, a glume velike patriote), ne odrie svog nacionalnog bia, svoje kulture, svog naroda, svoje povijesti, jer je to isto kao da se ovjek dobrovoljno odrekne nekog svog organa i pristane na njegovu amputaciju, jer mu se eto neto ne svia, a ne shvata da e njegova osavost i sakatost izgledati mnogo gore i runije i da e biti izvrgnuta ruglu i podsmijehu okoline. Jo jedna stvar je ovdje udna i indikativna. Naime, udno je to da ni bosanski pravoslavci ni katolici, sve do 19. stoljea, nisu bili toliko inteligentni i pronicljivi, kao dananji bonjaki ateisti, da primijete tu povezanost bonjatva sa islamom, pa su se svi listom i s ponosom izjanjavali kao Bonjaci. I onda kada su se opredijelili za hrvatsvo i srpstvo, nisu to uinili iz razloga to su otkrili da je bonjatvo povezano sa islamom i da je to nacija koja je ekskluzivno pravo bosanskih muslimana, ve su to uinili usljed vrlo prljave kampanje o tzv. nacionalnoj emancipaciji koju su, na poetku, vodili srpski i hrvatski trgovci i prosvjetni radnici, da bi im se kasnije pridruila i crkva, iz Srbije i Hrvatske, a koja je za cilj imala teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini, i koja je rezultirala
m stravinim zloinima, pokoljem, etnikim ie- je utkan patriotizam svih njenih pripadnika. njem i genocidom nad muslimanima Bosne i Nacionalnost se gradi na zajednikoj kulturi, Hercegovine. koja je irok i osebujan pojam, i ona ukljuuje Tako je Ilija Garaanin o toj kampanji za- itav sistem ideja, vjerovanja, obiaja, naina pisao sljedee: Na istonog veroispovedanija ponaanja, a ne gradi se samo na teritorijalnoj Bonjake vei upliv imati, nee biti za Srbiju ili dravnoj pripadnosti. S narodima Bosne teak zadatak. Vie predostronosti i vnimanija i Hercegovine to nije sluaj. Ne samo vjera i na protiv toga iziskuje to, da se katoliki Bo- kulturna batina, kod nas, iako govorimo istim njaci zadobijedu. (Naertanije, 1844.) Zatim, jezikom, ni jezik nema jedinstven naziv, ve ga u Letopisu Matice srpske, za godinu 1825., jedni nazivaju srpskim, drugi hrvatskim, a trei na stranici 56-58, govori se o sloveno-serbskom bosanskim jezikom. koljenu i pod takom 3., spominju se BoNas dakle ne povezuju vjerske i kulturne njaci kao narod, koji je ovako opisan: Bonjaci odrednice, ve iskljuivo drutveno-ekonomive izmeu Drine, Vrbasa, Save, Dalmacije i ske i geo-politike odrednice, odnosno sudHema, i ima ih oko 450.000; ispovijedaju ili bina da na jednoj teritoriji i u jednoj dravi islam, ili su rimokatolici ili pravoslavci. ivimo etniki izmijeani i stoga upueni jedni Ista je stvar i sa bosanskim Hrvatima, od- na druge. To su fakti koje samo slijepci i zlonanosno bonjakim katolicima. O tome j histo- mjernici mogu negirati. j je Mi Bonjaci, isto kao i Srbi, Hrvati i druriar Ferdo ii, u svojoj raspravi o hrvatskom ilirizmu, tampanoj u Bratstvu Sv. Save, 1921. gi narodi, imamo davno formiran, jedinstven godine, zapisao: Hrvati bijahu iskljuivo itelji, i autentian nacionalni i vjerski identitet s kojim se trebamo ponositi, a ne i to svi bez razlike, ue geografske odricati se od njega i pokuavati Hrvatske, Slavonci Slavonije ..... Zato nam se ga unititi i izbrisati. Islam jeste Bonjaci, veliki broj pisaca XVII i ini, da je, utkan u na nacionalni identitet, XVIII stoljea nazivaju svoj narodpored svih ali to ne znai da svaki Bonjak ni jezik bosanskim, Srbi, Kranjci, j j negativnosti, mora biti musliman, odnosno tajerci, Koruci itd. Ni nacionalideja o vjernik. Bonjatvo je realitet i nog hrvatstva ni nacionalnog slobosanstvu i povijesna injenica, i ono se ne venstva, kao to ga sreemo poslije zlosutna, poput moe osporavati, a vjersko opre1850., tada jo nije bilo. jugoslovenstva, djeljenje svako moe birati i miJe li bosanstvo vijesnik koje je svojim jenjati koliko mu volja. nestanka BiH? nastajanjem Zato kaemo da je ideja o bonagovijestilo sanskohercegovakoj naciji, obiDa li bi se ipak, i u kojoj vanestanak na kalajevtina koja je davno pala rijanti, bosanstvo kao nacionalni drave na ispitu i izgubila svaki smisao i identitet moglo smatrati afirmakredibilitet. To je infantilna i jaJugoslavije, tivnom i prihvatljivom idejom? lova ideja koja se nikada ne moe a nestankom Odgovor na ovo pitanje je, da, ali nakalemiti, niti primiti i izrasti Jugoslavije, samo u jednom jedinom sluaju, u zdravu mladicu, na ve davno nestala je i kada bi se i bosanski pravoslavci i formiranom nacionalnom stablu. jugoslovenska, katolici, odnosno svi Srbi i svi HrOna moe biti, i to i jeste, samo franketajnvati bez obzira na vjeru, izjasnili bolest na tom stablu koja e ga nacija. kao Bosanci i Hercegovci. poput karcinoma izjedati iznutra i Meutim, poto su se bopolahko, al sigurno unititi. Stvasanski Srbi i Hrvati davno opreranjem nove bosansko-hercegodijelili i formirali svoj nacionalvake nacije uinila bi se ogromna ni identitet, on se nee uruiti usluga protagonistima veliko-srpske i velikoniti rasformirati ukoliko bi se formirala nova hrvatske ideje i umnogome im olakalo put do nacija, Bosanaca i Hercegovaca, tako da i ta unitenja drave Bosne i Hercegovine. Ukolivarijanta otpada. ko bi uspjeli u tome, istog trenutka nestalo bi ak ako bismo naciju definirali kao drav- i bosanskohercegovake nacije. Zato nam se nu, a ne kao narodnosnu ili etniku zajednicu, ini, da je, pored svih negativnosti, ideja o boni tako definiranu naciju, Srbi i Hrvati ne bi sanstvu i zlosutna, poput jugoslovenstva, koje prihvatili, jer veliko-srpske i veliko-hrvatske je svojim nastajanjem nagovijestilo nestanak snage konstantno dovode u pitanje i dravnost drave Jugoslavije, a nestankom Jugoslavije, Bosne i Hercegovine, koju su ve pokuali nestala je i jugoslovenska, franketajn-nacija. unititi u temelju i zamijeniti je Republikom A ako bi se to, ne daj Boe, desilo i u ovom Srpskom i Herceg-Bosnom. To je nezamislivo sluaju, onda bi sve bilo kasno i svako pokaziiz prostog razloga to je nacija, narod, jedin- vanje prstom na krivca za nae stradanje bilo bi stvena i nedjeljiva globalna zajednica u koju uzaludno i beskorisno.
Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki)
Glasine i dezinformacije te njihov lo Kako se spasiti utjecaj na stanje u islamskom svijetu

Hatib: dr. Salih b. Humejd Preveo i saeo: Amir Durmi llahov Poslanik, s.a.v.s., kazao je: Dovoljno je ovjeku grijeha da pria sve ono to uje. (Muslim). Ko se zamisli nad ovim haZbog toga, disom, shvatit e da se u muslimani njemu krije vrlo precizna dimoraju biti jagnoza za mnoge probleme bogobojazni i nici svojih pokvarenih dua s kojima se danas suoava dobro odgojeni, i robovi prokletog ejtana. ummet. Rijei, bilo u usmete mudri i Pored ovog, postoji slian nom ili pisanom obliku, odmjereni, i ne problem za kojeg moemo ostavljaju tragove i prouiriti osim ono rei da je i gori od ve spozrokuju posljedice, bez ob- to je potvreno menutog, a to je prenoenje kao istinito. zira bile one izgovorene na lai i neprovjerenih inforhutbi, islamskom predavamacija. Ovakva vrsta innju, na televiziji, internetu, formacija kao da je postala sijelu, ili na bilo kojem drupravilo, a istinite i provjegom mjestu. Danas, kada rene vijesti su naalost pose savremenim sredstvima prenoenja stale izuzetak. Dolaskom nepovjerljiinformacija vijesti ire munjevitom vih i nemoralnih osoba na vrlo vana brzinom, muslimani moraju biti vrlo i odgovorna mjesta u dravnim ili oprezni i voditi rauna o svemu to iz- javnim servisima, otvoren je put ka govore, napiu i publiciraju, jer izgovo- lahkom, brzom i jednostavnom irereno, tj. napisano, moe prouzrokovati nju lai i dezinformacija. Koliko je to ogromne posljedice, te nanijeti neslu- opasno i pogubno za onoga ko preenu tetu pojedincima ali i itavom nosi i iri ovakve informacije najbodrutvu. Rekao je Uzvieni: Ne povodi lje nam govori vjerodostojna predaja se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i ra- u kojoj je Poslanik, s.a.v.s., kazao da zum, za sve to e se, zaista, odgovarati. e ovjek ponekad izmisliti neku vi(El-Isra, 36.). Lini stavovi izgraeni jest, tj. slagat e, nakon ega e se ta na strastima i izopaenoj prirodi poje- vijest proiriti na sve krajeve zemlje. dinaca, postalo je tako lahko plasirati Zbog toga e biti kanjen na nain u javnost, kako se to doskora nije mo- to e mu elina kuka razderati njeglo ni zamisliti. Ismijavanje istaknutih govu vilicu, nos i oi, i razdvojiti mu pojedinaca koji zasluuju samo hvalu glavu (na dvije pole) sve do njegovog i potovanje s jedne, i hvaljenje javnih potiljka. Zbog toga, muslimani mogrjenika, propalica i nemoralnika, s raju biti bogobojazni i dobro odgodruge strane, kao da je velikom dijelu jeni, te mudri i odmjereni, i ne iriti omladine postao hobi i ivotna pre- osim ono to je potvreno kao istiniokupacija. Publiciranje vlastitih fru- to. Takoer, treba poraditi na pravilstracija preko drutvenih mrea, koje nom odgoju i usmjeravanju islamske pod platom borbe za navodnu slobo- omladine u kojoj je veliki potencijal du i ljudska prava u posljednje vrije- koji, ako se pravilno iskoristi, ummeme forsiraju pokvareni pojedinci koji tu moe donijeti veliku korist. Ukoporijeklo vode iz islamskog ummeta, liko taj potencijal ne bude iskoriten postao je trend kojem to prije treba na pravilan nain, moglo bi se desiti stati u kraj. Istinski slobodan ovjek da isti iskoristi prokleti ejtan kao i je onaj koji kotrolira svoje strasti i neprijatelji islamskog ummeta, te da ponaanje, i koji ne dozvoljava da ga sinove ummeta uine njegovim ljuprokleti ejtan zarobi svojim zahtje- tim neprijateljima. Rekao je Uzvieni vima i uini ga svojim poslunikom. Allah: I izbjegavajte ono to e dovesti Upravo oni koji danas zagovaraju na- do smutnje koja nee pogoditi samo one vodnu slobodu ovjeka u svakom po- meu vama koji su krivi, i znajte da gledu, nisu nita drugo do zaroblje- Allah strano kanjava. (El-Enfal, 25.).
Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)
od nevolje
Hatib: dr. Husejn b. Abdulaziz Alu ejh Preveo i saeo: Semir Imamovi vala Allahu, Otklonitelju tekoe i Spasitelju od iskuenja. Svjedoim da nema drugog istinskog boga, osim Allaha, Jednog, Koji druga nema na ovom i buduem svijetu, i svjedoim da je na uglednik i vjerovjesnik Muhammed, Allahov rob i poslanik, najbolji ovjek koji se ikada predano molio Allahu i upuivao Mu dove. Boe moj, smiluj se, spasi i blagoslovi Muhammeda, njegovu porodicu, asne ashabe i sve one koji ga slijede na putu bogobojaznosti do Sudnjega dana. Savjetujem vam da budete bogobojazni, jer je bogobajznost put uspjeg j j j g j p pj ha na ovom i buduem svijetu. ovjekov ivot na ovom svijetu ispunjen je tekoama, iskuenjima, bolom i tugom, a to je ustvari prava istina o ovom prolaznom i bezvrjednom dunjaluku. Samo u svjetlu ovo nepobitne injenice moemo razumijeti ili bar pokuati razumjeti tekoe i iskuenja kroz koja prolazi dananji islamski ummet. Moda je to jedan od njegovih najteih perioda u viestoljetnoj povijesnoj egszistenciji. Samo se Allahu alimo zbog onoga to nas je zadesilo, samo se na Njega oslanjamo i od Njega traimo pomo. No ono to iznenauje i udi jeste da, i pored ovako tekog stanja, islamski ummet, bar kada je u pitanju veina njegovih pripadnika, ne pokazuje dovoljno spremnosti da se nedaama i iskuenjima odupre na nain kako je to pojaanjeno u Kuranu i Poslanikovoj tradiciji. Muslimani nee rijeiti svoje kompleksne i nagomilane probleme, niti e se spasiti mnogoborojnih iskuenja, koristei se ljudskom snagom, dostignuima i tehnologijom, bez obzira kolika ona bila, ako ne budu slijedili program kojeg su zacrtali Uzvieni Allah u Kuranu i njegov Poslanik u hadisu. Taj program se, prije svega, temelji na iskrenom osloncu na Silnog, Uzvienog i Svemogueg Stvoritelja. Kada nastupe iskuenja i nedae, prvo to bi, kao pripadnici islama, morali uraditi jeste obnoviti i ojaati nau vezu i savez sa Uzvienim Gospodarom, ali iskreno i istinoljubivo, ponizno i skrueno, predajui Mu se srcem i duom, a zatim biti potpuno ubijeeni da su spas i boljitak iskljuivo u Boijim rukama, da samo On moe ljudima pruiti utoite i spasiti ih nevolje, a o emu govore naredni ajeti: Reci: Ko vas iz strahota na kopnu
Kuds: El-Mesdidu-l-aksa
Vanost i vrijednost vakufa

Niti jedan pedalj nepravedno otete muslimanske zemlje nee biti vraen, niti e se muslimani osloboditi svojih okupatora i neprijatelja, sve dok ne doive korjenitu unutarnju promjenu, dok njihova srca ne budu vrsta i postojanja u vjerovanju u Boiju jednou (tevhid). i moru izbavlja kad mu se i javno i tajno ponizno molite: Ako nas On iz ovoga izbavi, sigurno emo biti zahvalni! Reci: Allah vas iz njih i iz svake nevolje izbavlja, pa vi ipak smatrate da ima Njemu ravnih. (Prijevod znaenja, El-Enam, 63., 64.). Niti jedan pedalj nepravedno otete muslimanske zemlje nee biti vraen, niti e se muslimani osloboditi svojih okupatora i neprijatelja, sve dok ne doive korjenitu unutarnju promjenu, dok njihova srca ne budu vrsta i postojana u vjerovanju u Boiju jednou (tevhid), a koje, izmeu ostalog, podrazumijeva ubjeenje da samo On otklanja potekou, nedau i iskuenje. Kakvo bi to uvjerenje trebalo izgledati u stvarnosti, pokuat emo doarati kroz primjer poznatog ashaba Avfa ibn Malika el-Edeija. U predaji koju biljei Ibn Ebi Hatim i drugi, navodi se da je Malik el-Edei, doao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i poalio mu se da je njegov sin Avf zarobljen. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je savjetovao da svome sinu, nekako, porui, da to vie izgovara rijei la havle ve la kuvvete illa billahi (Nema snage ni moi osim i kod Allaha), to je ovaj, kada mu je stigla vijest, i uinio. I gle uda, ue kojim je bio svezan, samo se razvezalo, a kada je izaao iz kolibe u kojoj je bio zatoen, pred njom ga je ekalo jo vee iznenaenje, odsedlana deva. Uzjahao je devu, i krenuo u pravcu Mekke. Zajedno sa sobom poveo je krdo deva koje je naao na oblinjem panjaku. Kada je doao kui, na vratima su ga doekali otac i sluga. Nisu znali emu bi se vie udili, njegovom dolasku ili krdu deva kojeg su vidjeli pred sobom... U vezi s tim objavljeni su ajeti: ...a onome koji se Allaha boji, On e izlaz nai i opskrbie ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta. Allah e, zaista, ispuniti ono to je odluio; Allah je svemu ve rok odredio. (Prijevod znaenja, Et-Talak, 2.-3.).
Hatib: Muhammed Selim Preveo i saeo: Esad Mahovac
llahove blagodate ljudima su mnogobrojne, tavie ne mogu se ni pobrojati. Jedna od veoma velikih blagodati jeste i to da se muslimanu dobra djela mogu pisati i nakon njegove smrti. Od te vrste djela svakako je vakuf koji je postao obiljeje islamske zajednice, a nije bio poznat za vrijeme dahilijeta. Vakuf moe biti imetak, zemljite ili odreena nekretnina ija korist dopire do muslimana, kao i sve drugo to se moe koristiti na Allahovom putu, poput konja i sl. Vakuf spada u najvrjednija i Allahu najdraa djela zbog ega je bio uveliko prihvaen ibadet kod prvih muslimana, a i poslije. Prvi vakuf bio je Mesdidul-Kuba, a zatim bunar koji je Osman, radijallahu nahu, u dva navrata kupio i podario muslimanima na koritenje. Bejtu-l-Makdis je islamski vakuf velike vrijednosti, a njegov mesdid meu d prvim vakufima na Zemlji, kako na to upuuje hadis Ebu Zerra, radijallahu anhu, da je pitao o prvom mesdidu na Zemlji, pa je dobio odgovor da je to Mesdidu-l-haram, a na nakon njega Mesdidu-l-aksa koji je podignut etr7. decembar - 23. muharrem
Bejtu-l-Makdis je islamski vakuf velike vrijednosti, a njegov mesdid meu prvim vakufima na Zemlji kako na to upuuje hadis Ebu Zerra, radijallahu anhu.
desed godina poslije. Zato zamislite koliki je grijeh i nepravda poigravanje sa historijskim injenicama i vjerskim odredbama kada je upitanju ovako veliki i znaajan vakuf kao to je to Mesdidul-aksa?! S druge strane, velika je ast i nagrada za onog ko staje u odbranu ovog vakufa koji se pored toga smatra ribatom - stajanjem na Allahovim granicama. U smislu ouvanja Mesdidu-l-aksaa kao islamskog vakufa elio bih muslimanima predloiti tri opcije od kojih je prva podsticanje muslimana na uvakufljavanja imetka s kojim bi se odravale islamske institucije u Kudsu i jaao njihov znaaj. Drugi prijedlog jeste posticaj na obraivanje vakufske zemlje ime bi se pruila ansa islamskoj omladini za rad i sticanje nafake, te njeno ouvanje od neprijateljskog uzurpiranja. Moj trei prijedlog bio bi namijenjen muslimanima izvana da kroz saradnju sa islamskim vakufima u Kudsu rade na investiranju u ovom gradu ime e nedvojbeno ojaati muslimane i islam u njemu. A nema sumnje da zanemarivanje ove islamske svetinje spada u irenje nereda na Zemlji i pomaganje neprijatelja.
Polumjesec
Oruane snage BiH Bosanski prijatelj (1870.) - Fra Antun Kneevi
Deveti pripadnik Hoemo da svakome jasno dokaemo da smo mi Bonjaci pr ijev r emeno na prvom stepenu toga slavnoga roda i grupe Danii, Ljudevit Gaj prenijeli su penzionisanih vojnika Posljednjih dana pojedincizbunjiva- na lijepipajezik u knjievnost obaju vode ozbiljnu kampanju Bonjaka u reenih naroda, te prozvae kako OS BiH umro ekajui njastanovnitva.vezi predstojeeg popisu oni hotjeli jednigasrpskim a drugi sa U ovom broju Saffa ima dosta tekstova koji argumentirano hrvatskim, a o nama nigdje ni spopenziju odbacuju sve pokuaja nametanja la- mena. Mi sigurno imamo prava diiti
nog identiteta Bonjacima. Tim argumentima dodajemo tekst fra Antuna Kneevia, urednika starog bosanskohercegovakog asopisa Bosanski prijatelj, 4. broj iz 1870. godine. U spomenutom tekstu fra Antun Kneevi najbolje opisuje ko su Bonjaci oduvijek bili i ostali. Neke nae komije vrlo se ljute, to se diimo i ponosimo naim starim imenom, jezikom i obiajima i to pod ivu glavu neemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadajima na nas slone su nae komije, koje emo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. No i jedan i drugi trai od nas neto drugo, jer izmeu sebe ne mogu o ivu glavu da se sloe. Prijatelj Jovo poruuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo veli, jok Bonjae, ti si moj i mora prigrliti moje ime. Potegni tamo, potegni amo, a sve bez naega pitanja. Od same ljubavi, a zbog svoje beskrajne svae, prijatelji bi nas upravo raskinuli; da se nijesmo ve odavna tome priuili, mi bi se morali od uda kameniti kao kulainsko dijete. Al ovako, kako stvari stoje, zapitaemo nae prijatelje, koji se bave perom i tampom: za to se tako svaate za nas, kad dobro znadete, da je Bonjak od starine privikao diiti se jezikom i zvati se imenom svojim, da se vjerno dri tradicija i uspomena svojih djedova. Slavni tarih (istorija) nae mile domovine sjea nas onih vremena, kada se je naa domaa vlastela u svakoj prigodi jasno i otvoreno izrazila o svojoj narodnosti, nazivajui se ponosnim i junakim imenom Bonjak. Gledamo na mnoge dokumente domaih spisatelja iz prolih vjekova, u kojima se uvijek spominje nae pravo narodno ime Bonjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vjerni potomci zovemo slavnim imenom Bonjak. Od toga neemo niti smijemo otstupiti, toga emo se imena drati vijerno i stalno. Mi se ponosimo time, da je upravo na jezik, a iz nae otadbine uzet za osnovu knjievnog jezika naih komija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadi, se, to se naim jezikom slue danas u knjievnosti nai prijatelji Jovo i Ivo, a to e nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zato naziv, to su ga oni naem jeziku po svojoj volji, a bez naeg pitanja dali, sada nama po to po to hoe da nametnu, pa nam ak brane, da mi u naoj vlastitoj kui svoj jezik oznaujemo imenom naeg naroda. To je slino, kad bi naem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali ast i potenje obodvojici naih prijatelja, Srbu i Hrvatu. Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad neemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, ve ba hoemo, da svakome jasno dokaemo, da smo mi Bonjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bonjaci kao to su nam bili i pradjedovi i nita drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naa braa, koji toliko stoljea u Bosni i Hercegovini stanuju i ivu, a hoe da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo proue i promozgaju.
enad Hubjer, predstavnik prijevremeno penzionisanih pripadnika OS BiH za Saff iznosi najnovije detalje u vezi statusa ove kategorije bivih vojnika. ekajui pravo na penzionisanje koje nam je drava dala, tj. dravni parlament koji je 2010. godine usvojio dopune zakona o slubi u OS BiH, a samim tim i pravo na penzionisanje, prole sedmice umro je na deveti pripadnik tako da nas je sada 1.502, pitamo se ko je sljedei, jer dok smo sluili dravi sve su nam obeavali a sada nas tjeraju u smrt bez osnovnih ivotnih sredstava pored zakona koje nam je drava dala. U narednom peridu imamo obavezu i prema porodicama naih umrlih da ovu stvar dovedemo do kraja i da se borimo protiv onih koji sjede u dravnim i federalnim foteljama zbog linih ili stranakih interesa, primajui visoke plate a u isto vrijeme nepotujui zakone i Ustav nae BiH. Mi smo mladi penzioneri koji, kako nam rekoe, nismo zasluili te visoke penzije, a od 23.500 penzinera koji ostvaruju pravo pod povoljnijim uslovima stavljeni smo u kategoriju koja ima najnie penzije...nebitno sve...ljudi umiru iz dana u dan...pune su bolnice i psihijatrijske ustanove naih ljudi koji nisu zasluili te visoke penzije kako nam rekoste, pored minimalno 20 godina slube od toga 4 godine rata branei Bosnu,...ma nebitno kaem... jedno je sigurno a to je da ova dvojica sa slike vie nisu sa nama, ekajui ishod sa sjednice doma naroda u etvrtak jedan od njih je dobio srani udar, deveti po redu ...pitanje je ko je slijedei?
10
Republika Srpska
Razdor u Dodikovoj specijalnoj udarnoj grupi za Nakon pedesetak epizoda konano zavrena igrana ismiljanje lai o Bonjacima i BiH Domagoj isti, skloni laima Hrvatski novinarje aferu Hypo ramaobojica sunovac. Margeti ijepreva- sapunica Mevlid Jaarevi Margeti, koji polovinom za sitan oito prolog mjeseca otvorio ispao iz ekipe, nije vie dio Dodikovog
banka, tvrdei da su u nezakonite radnje umijeani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i njegov sin Igor Dodik, posvjedoio je proteklih dana da mu je predsjednik RS u vie navrata slao potpredsjednika RS Emila Vlajkija, efa osiguranja Miloa j j g j ubrilovia, te kontraverznog Devada Galijaevia da mu nude pare i da mu prijete kako bi prestao pisati o ovom sluaju. Sve njih sam odbio i prijavio ih Dravnoj agenciji za istrage i zatitu Bosne i Hercegovine (SIPA), zbog prijetnji i nuenja mita, istakao je Margeti. Devad Galijaevi i Domagoj Margeti su do juer igrali za isti, Dodikov, tim. Dodik ih je okupio u nekakv tim za borbu protiv terorizma sa samo jednim zadatkom, da javnost zatrpavaju priom o terorizmu kod Bonjaka i u Bosni i Hercegovini. Psiholoki profil Margetia i Galijaevia je Stolac tala. Zato je krenuo u osvetniki pohod protiv svojih bivih jarana, otkrivajui ono to zna o njima. Margetiu se ovdje treba vjerovati, naroito kad govori o potkupljivosti Devada Galijaevia. Margeti ih zna u duu!
Sud BiH
i Hercegovine Sud Bosneosudio u etvrtaknepravomono je Mevlida Jaarevia na 18 godina zatvora zbog
SDP je politika stranka koja vjeto manipulira nevladinim organizacijama BiH je koja SDPmedijima.politika strankasekto- Behmen, anemini i jedan od najsramotvjeto manipulira nevladinim nijih gradonaelnika Sarajeva u njegovoj rom i SDP godinama izvodi viestoljetnoj historiji. Nakon dolaska
zanimljive taktike politike intervencije u nevladinom i medijskom sektoru. Kada je u pitanju nevladin sektor, SDP ima dobro razraenu taktiku. SDP osnuje vie nevladinih organizacija u koje uposli svoje stranake kadrove koji na terenu diu bunu protiv vlasti ili SDP-ovih politikih protivnika. Kada odrade svoj zadatak u nevladinom sektoru esdepeovci se vraaju u politiku u okrilje svoje stranke. Takvih primjera dosta, a za ovaj put izdvajamo primjer Demira Mahmutehajia, ovjeka koji je osnovao i vodio pokret Dosta, pokret koji je vodio estoku kampanju pobune Sarajlija protiv bive gradonaelnice Grada Semihe Borovac, koja je smijenjena a na njeno mjesto doao Alija Alije Behmena, Demir Mahmutehaji se povukao u mirovinu. Za dobro odraen posao Mahmutehaji je nagraen pozicijom u Opinskom vijeu Stoca gdje danas predstavlja SDP.
napada na Ameriku ambasadu u Sarajevu u oktobru 2011. Jaarevi je 28. oktobra prole godine iz kalanjikova pucao na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu. Tokom 50 minuta, ispalio je 105 metaka iz automatske puke. Prije napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu, Mevlida Jaarevia je u Bosni i Hercegovini rijetko ko znao. Njegov prvi javni nastup bio je okantan i skandalozan do kranjih granica. Mevlid Jaarevi je u nae domove stigao kroz televizijske ekrane, na ekskluzivan nain, kao da je rije o nekoj popularnoj akcionoj televizijskoj seriji. Nakon hapenja uslijedilo je emitiranje redovnih epizoda igrane sapunice iji glavni lik je Mevlid Jaarevi. Tuilatvo Bosne i Hercegovine dalo je sve od sebe da u sluaj Jaarevi uvue vie osumnjienih. Za tu svrhu su, kako je rekao Ramiz Alji, advokat optuenog Emraha Fojnice, kojeg je Tuilatvo BiH teretila za pomo Mevlidu Jaareviu, bili uraeni ak i lani DNK nalazi. Advokat Alji je uspio dokazati da su napravljeni lani nalazi. Svaka emitirana epizoda sa suenja Mevlidu Jaareviu na Sudu BiH bila je prepuna opasne, filmske prie. Presuda Suda BiH kojom su osloboeni Emrah Fojnica i Munib Ahmetspahi i osuen samo Mevlid Jaarevi potvrdila je sumnju da je Tuilatvo BiH u ovaj sluaj uvelo mnogo fikcije. Na kraju, ta rei o Mevlidu Jaareviu? Taj ovjek je jedna velika misterija, teko je shvatiti njegov psiholoki profil. Normalan ovjek ne moe uraditi ono to je on uradio. Iako nam je ao to se ovaj sluaj uope dogodio, mora se zakljuiti da je pravo olakanje to je doao kraj ovoj igranoj sapunici.
11
Sarajevo
Reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazovi
Nakon Mostara i Sarajevu Ne pristajemo ni na kakva rjeenja koja e na narod uniziti u Mostaru prijeti pokrtavanje rva radna posjeta novoizabra- za sve. Kao to ste i do danas znali
nog reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovia nakon preuzimanja menure 17.11.2012. g. bila je posjeta Mostaru. Reisu-l-ulema Kavazovi j je iz Mostara poruio bh.politiarima: p p elim kazati ovdje u Mostaru; da Islamska zajednica u BiH s velikom panjom prati ta se deava u i oko Mostara. Na diskriminaciju neemo pristati. Dosadanji odnos prema naem narodu u Hercegovini nije nas uvjerio u dobre namjere ovdanjih politika. Ne pristajemo ni na kakva rjeenja koja e na narod uniziti, obespraviti i ugroziti ravnopravnost i dostojanstvo. Mi u Islamskoj zajednici ne govorimo kako e se to postii, jer je to zadatak politike. Mi smo jasno postavili svoj cilj kojeg izraava muftija Seid ef. Smajki: ravnopravnost, sloboda i dostojanstvo Mostar
definirati ono to vam najbolje odgovara nadamo se da ete, uz Allahovu pomo, uspjeti da iznaete najbolje rjeenje za ovaj grad, na dobrobit svih njegovih stanovnika. Predani smo naporima za postizanje bolje sadanjosti i bolje budunosti Mostara i cijele nae domovine.
ez nas se u Bosni i Hercegovini ne moe nita uraditi, mi kada neto hoemo onda to i dobijemo, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik nedavno gostujui u emisiji u Srbiji, Vee sa Ivanom Ivanoviem, na Prvoj srpskoj televiziji. Stanje na terenu potvruje istinitost Dodikovih izjava. Milorad Dodik, odnosno srpska politika iz RS-a potpuno je zavladala Bosnom i Hercegovinom. Jedan od dokaza moi srpske politike u BiH je i odluka Komisije za dravnu imovinu, koja je ovih dana dala na raspolaganje Republici Srpskoj dravnu imovinu na lokaciji na brdu Zlatite iznad Sarajeva. Radi se o lokaciji na kojoj su tokom proteklog rata i opsade Sarajeva vojnici Vojske Republike Srpske drali poloaj s kojeg su iz tekog naoruanja i snajpera gaali Sarajevo i njegove stanovnike. Republika Srpska je jo ranije najavila da na tom brdu eli izgraditi krst visok oko 30 metara. Odlukom Komisije za dravnu imovinu stvoreni su svi uvjeti da RS izgradi sporni krst iznad Sarajeva. Graani Sarajeva nemaju puno izbora a nemaju ni nekih izgleda da sprijee izgradnju spornog krsta. Srpska politika iz RS-a odavno vodi provokativnu politiku, politiku koja ini sve protiv interesa BiH i bonjakog naroda. Izgradnja krsta iznad Sarajeva je ozbiljna provokacija, a Milorad Dodik takve anse ne proputa. Naalost, sve su to dokazi da nakon Mostara i Sarajevu prijeti pokrtavanje. Ako se jednom izgradi krst iznad Sarajeva, svaki nasilni akt protiv tog rugla mrnje bit e predstavljen kao in terorizma, a istovremeno nee postojati dobra volja i miran nain ukljanjanja tog zla. Kao to se godinama dogaa sa krstom u Mostaru.
Na dan presude hrvatskim generalima Gotovini i Markau u Hagu veina kola u zapadnom dijelu Mostara nije imala nastavu
an oslobaanja hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markaa u Hagu u Hrvatskoj je obiljeen kao pravi dravni praznik. Bosanskohercegovaki Hrvati su takoer prigodno obiljeili oslobaanje hrvatskih generala u Hagu. Tako je na dan presude hrvatskim generalima Gotovini i Markau u Hagu veina kola u zapadnom dijelu Mostara nije imala nastavu. Hadis polumjeseca
Slino slavlje je bilo i u drugim veinski hrvtaskim krajevima Bosne i Hercegovine.
Pourite s vaim dobrim djelima prije nego se pojavi estero

llahov Poslanik, s.a.v.s, je nagovijestio brojne dogaaje koji e doi poslije njega. Pourite s vaim dobrim djelima prije nego se pojavi estero: vladavina glupaka, mnotvo policije, kupovina vlasti, atentati, prekidanje rodbinskih odnosa i ushienost
uzimanjem Kurana kao melodije, kada e preferirati one od vas koji milozvuno ue, pa makar oni meu vama bili najmanje ueni i najmanje razumijevali vjeru! (Buhari u EtTarihu-l-kebiru, Ahmed, Taberani, Ibn Ebi-Dunja i Ebu Ubejd sahih).
12
Hag
Biblija u krvavim rukama

albeno vijee Hakog tribunala potvrdilo je prvostepenu presudu doivotnog zatvora srpskom zloincu Milanu Lukiu. Milan Luki je proglaen krivim za istrebljenje, ubistva, okrutno postupanje i nehumana djela u est incidenata. Smatra se direktno odgovornim za ive lomae, odnosno spaljivanje bonjakih ena, djece i staraca u kuama u Pionirskoj ulici i naselju Bikavac u Viegradu 14. i 27. juna 1992. godine. Tom prilikom ubijeno je vie od sto osoba.
Ludi polumjesec Ovaj okrutni zloinac je dobio zasluenu kaznu. Tok izricanja presude Milan Luki je pratio prelistavajui Bibliju. Korice Biblije koju je prelistavao Luki bile su crvene boje, kao da se uprljala od njegove krvave zloinake ruke. Moda je Luki na ovaj nain poslao poruku javnosti da je zloine poinio nadahnut estim listanjem Biblije? Kako god, njegov zloin ne mogu oprati sve verzije Biblija na svijetu.
Esad imi je izjavio da e ostati Hrvat, da ivi u mijeanom braku sa muslimankom Melihom, i da mu je roeni brat Osman - Srbin
Foto polumjeseca
Rukuju se rukuju oni to ne druguju
o su neprijatelji bonjakog naroda koji rade na tome da Bonjaka na popisu bude to manje, pita se Nenad Kecmanovi, politiki mentor Milorada Dodika, te u nastavku daje odgovor. Odgovor je jednostavan: neprijatelj se krije u vlastitim redovima... Nije stvar toliko u tome to je ovaj narod vie puta mijenjao nacionalno ime, nego u tome to su se njegove elite kolebale i taktizirale. Kecmanovi pri kraju teksta navodi primjer sunovrata bonjake elite i njihovu kolebljivost u vrijeme ranijih popisa stanovnitva u bivoj Jugoslaviji. Esad imi je tim povodom na televiziji izjavio da e ostati Hrvat, da ivi u mijeanom braku sa muslimankom Melihom, i da mu je roeni brat Osman - Srbin. Iako je sve to je rekao bila istina, izbaen je iz partije, a onda i sa fakulteta zato to je preko medija nacionalno zbunjivao brau Muslimane pred popis. I Mehmedalija - Mak Dizdar upisao se, ali diskretno, kao Hrvat, a Mehmed - Mea Selimovi, kao kasnije i Emir Kusturica, deklarisali su se kao Srbi i preselili u Beograd. Citirani primjeri vjerodostojno potvruju stav Nenada Kecmanovia o krivnji bonjake elite. Recimo, Esad imi se smatra jednim od najveih sociologa u ovoj regiji. Iz dananje perspektive normalan ovjek citiranu izjavu Esada imia moe okarakterisati jedino kao besmislicu, izjavu koju moe dati ovjek koji nema pameti. Naalost, i danas meu nama Bonjacima ima intelektualca koji na sulude i besmislene naine pokuavaju zbuniti na narod.
13
Anketa
Saffov probni popis
Mi smo Bonjaci
Prema Zakonu o popisu stanovnitva u Bosni i Hercegovini popis e se provesti u periodu od 1. do 15. aprila 2013. godine. Pola godine prije poetka popisa u naoj zemlji pokrenuta je opirna kampanja o spomenutom popisu stanovnitva. Najvie polemike u ovoj predpopisnoj kampanji vodi se oko toga kako e se na narod izjasniti, odnosno hoe li bonjaki narod biti jedinstven u potvrivanju svog historijskog imena Bonjak. Naalost, ovih dana smutljivi pojedinci i grupe na sve naine pokuavaju zbuniti bonjaki narod, sve ine da se na narod odrekne svog historijskog imena Bonjak i prihvati druge, lane identitete. Od 15. do 29. oktobra u BiH je odran probni popis, odnosno, simulacija popisa stanovnitva koji e biti odran u aprilu 2013. Saff je u proteklih deset dana odrao svoj probni popis, anketirali smo ugledne Bonjake i Bonjakinje, pitali smo ih hoe li se izjasniti kao Bonjaci na predstojeem popisu stanovnitva. Svi anketirani bonjaki uglednici izjasnili su se pozitivno i svi su izrazili svoje zadovoljstvo da uestvuju u anketi. Nakon ove ankete moramo izraziti svoje uvjerenje da zbunjivai bonjakog naroda nee uspjeti, Bonjaci e u velikoj veini potvrditi svoji historijsko ime. U nastavku ibjavljujemo fotografije sa kratkim izjavama anketiranih bonjakih uglednika
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi Mi smo Bonjaci, jezik nam je bosanski, a din nam je islam e tri rijei su naa domovina, kua u kojoj stanuje na bonjaki duh. Politike koje budu zagovarale drugaije, bit e prepoznate. Mi emo uiniti sve to je do nas i pozivamo i druge da uine ono to je u njihovoj moi. Prilika je da na ovo pitanje stavimo taku, kao svjestan i zreo narod. (www.preporod.com)
BONJAK X
BONJAK X
Devad Poturak, K-1 borac Mr. Fatmir Alispahi Nema bosanstva bez Bonjaka otpuno je jasno da je projekat tjeranja Bonjaka u nepostojee bosanstvo zavrni dio genocida nad Bonjacima, s ciljem da se Bonjaci razdijele na one koji e biti Bonjaci i one koji e biti nita. Taj projekat je brino pripreman, sponzoriran, a to se vidi iz agresivnog i zdruenog nastupa mree nevladinih organizacija i srpsko-hrvatskih medija u Sarajevu, odakle se Bonjaci tjeraju da postanu nita. U narednom periodu je vano indoktriniranim Bonjacima objasniti da ako se izjasne kao Bosanci, to nee nigdje biti napisano, niko nee rei da u BiH ima toliko i toliko Bosanaca, ve e biti upisano da ima toliko i toliko Ostalih, to znai da je bespredmetno izjanjavati se kao Bosanac. Biti Bosanac znai biti nula! Predmet manipulacije je u tome to ovi zalueni Bonjaci vjeruju kako e izjanjavanjem kao Bosanac neto uiniti, a jedino to e uiniti jeste da e dati svoj doprinos genocidu nad Bonjacima. Svaki Bonjak koji se izjasni kao Bosanac
Dino Konakovi, bivi koarka, trenutno je lan Skuptine Kantona Sarajevo upisat e se na onu stranicu historije na kojoj su kreatori pokolja u Srebrenici i genocida nad Bonjacima. Tim izmanipuliranim Bonjacima treba objasniti da kao Bosanci postaju vojnici Radovana Karadia, Milorada Dodika i njhovih cionistikih sponzora i savjetnika. Svaki Bonjak, samo kao Bonjak, na putu je ouvanja bosanske ideje, a koje nema bez kritine mase Bonjaka. Ako se Bonjaci raspolove, na one koji su Bonjaci i one koji su nita, nema tada nita ni od ove drave, ni od bosanstva. Da bi postojalo bosanstvo, kao zajedniki imenitelj, prvo moraju postojati Bonjaci. Dakle, ko eli da bude Bosanac, prvo mora biti i ostati Bonjak. Sve drugo je podvala.
14
Fahrudin Sinanovi, novinar Dnevnog avaza Moje ime je Bonjak nsistirati sada, uoi Popisa, na tome da se neko izjanjava kao Bosanac, je isto kao insistiranje na embargu na oruje na poetku agresije pod izlikom da e tako biti manje ubijanja i da e se na taj nain zaustaviti rat. Znamo svi da je taj embargo najvie tete donio Bonjacima, koji, za razliku od Srba i Hrvata koji su bili u slubi Miloevieve i Tumanove politike, nisu imali svoga oruja, niti drave u susjedstvu koja bi im to oruje mogla doturati kad hoe i koliko hoe. U Bosni ivi tri naroda Bonjaci, Srbi i Hrvati i Ostali. Tako je Ustavom reeno. Bonjak, Hrvat, Srbin, Rom, Albanac su naa imena. Bosanac nam je prezime. Na ovom Popisu trebamo napisati svoje ime. Svoje nacionalno ime. Moje ime je Bonjak.
Sead Kajtaz, bivi fudbaler Velea, Nirnberga, i reprezentacije Jugoslavije: ...lan Vijea za normalizaciju odnosa u Fudbalskom savezu BiH
BONJAK X
BONJAK X
BONJAK X
Adnan Redovi, profesionalni bokser BONJAK X
Elvir Boli, bivi proslavljeni bosanskohercegovaki fudbaler BONJAK X BONJAK X Avdo Hebib: Ja pozivam sve patriote, sva boraka udruenja, sve veterane, svoje suborce, da i na ovom popisu budu ono to su bili tokom agresije, borci za Bosnu i Hercegovinu, a to e najbolje biti ako se nedvosmisleno izjasne kao Bonjaci. Bosna je zemlja svih njenih naroda i graana, i neka se svako izjasni da pripada svome narodu. BONJAK X
Tuli Samir, novinar RTV Usk-a
mr. Senaid Zaimovi, direktor Vakufske direkcije
Mejra Dautovi majka Mejra, borac za ljudska prava, dvoje djece izgubila u logoru Manjaa
A v d o Huseinovi: Mislio sam da je ta pria o nacionalnom pitanju rijeena, plaio sam se malo mogunosti da neki ljudi u ruralnim sredinama jo nisu shvatili razlike izmeu vjere, nacije. Kada kaem nacije mislim na pripadnost narodu, ne ulazim u pravno-politika ili druga razumijevanja ovog pojma. Dakle, mislio sam da e biti onih koji e se iz nerazumijevanja izjasniti kao Muslimani, meutim, ini mi se da je vea zbrka nastala od ljudi koji jako dobro razumijevaju tematiku, ali iz nekih razloga izazivaju nered u narodu. To je ovaj krug intelekualaca, ali i nekih NVO koje su se odjednom pojavile da nas ue kako smo Bosanci, a ne Bonjaci.
Pa ak nas o tome ue na istom srpskom jeziku, varijanta ekavska, dakle, direktno su nam doli iz Srbije da nas ue kako da j se izjasnimo. to nisu u Srbiji irili ideju o srbijanstvu, nego su nama doli iriti ideje o bosanstvu na utrb bonjatva. Neka idu u Banja Luku i tamonjim Srbima govore da trebaju da se izjasne kao Bosanci, pa da vidim kako e se provesti. Ko je njih odjednom instruirao ne znam, ali je to meni oita stvar. A ima pojedinih novinara, profesora, koji su se upleli u ovu igru ili imaju neku korist materijalnu ili neka obeanja i druge stvari. Ili su toliko iskompleksirani da se ne stide vie samo pripadnosti islamu nego i tome to su Bonjaci. Dakle, nemojmo dozvoliti da nas ponovo izmanipuliraju, i navedu na greku. JA sam Bonjak, islamske vjeroispovjesti i govorim bosanski jezik. To je formula, moj kod, i da hou od njega ne mogu pobjei.
Mirza Teletovi je bosanskohercegovaki koarka, trenutno je lan NBA-ekipe Brooklyn Nets
15
BONJAK X
Salko Zildi, bivi viestruki svjetski i evropski prvak u low kicku BONJAK X
Isnam Talji: Ja sam Bonjak, moja vjera je islam i ja govorim, a dosta toga sam i napisao na bosanskom. g p ujem da se meu Bonjacima pojavljuju oni koji se smatraju Bosancima ili Hercegovcima. Njima poruujem da sam i ja Bosanac po mjestu roenja i ivljenja, a dodau da sam i Hercegovac jer mi se zemlja zove Bosna i Hercegovina. A to to sam Bonjak ni malo ne umanjuje moje bosanstvo. Ali neka ih, neka se oni izjanjavaju kako hoe, to je svaije pravo, ali nemoj druge da odvraaju od sebe od svog naroda, nemoj da zbunjuju narod, da svojom propagandom zbunjuju i strae BONJAK X
Bonjake da e biti manji patrioti ako se ne izjasne kao Bosanci i Hercegovci. j g to je naravno neistina, naprotiv vei patriotizam u ovom trenutku pokazaemo ako se izjasnimo kao Bonjaci, jer bez Bonjaka nee biti ni Bosne. BONJAK X Sabahudin Delali, kapiten i zatitno lice reprezentacije BiH u sjedeoj odbojci, naeg najtrofejnijeg nacionalog tima BONJAK X
prof.dr. Halid Maki, dekan Biotehnikog fakulteta u Bihau BONJAK X
Sinan Sinanovi, jedno od najveih imena bh.sportskog urnalizma i urednik Avazovog Sporta BONJAK X
Muhamed Konji, bivi proslavljeni bosanskohercegovaki fudbaler Muhamed Biki, magistar sporta i ugledni sportski novinar trenutno zaposlen na TV Sarajevo Mr. Nijaz Alispahi, knjievnik i dramatiar Nagovaranje Bonjaka da budu Bosanci u startu se otkriva kao antibosanska i antibonjaka zamisao ije Bosanac ne postoji ni u jednom zakonskom aktu Bosne i Hercegovine. Rije Bonjak je ustavna kategorija, kao i rije Srbin i Hrvat, pa kad se Bonjak ne izjasni kao Bonjak, onda je on sam sebe izbrisao iz jedinog mjesta, tog ustavnog bonjatva, u kome Bonjak ostaje to to jeste. Nagovaranje Bonjaka da budu Bosanci u startu se otkriva kao antibosanska i antibonjaka zamisao, samim tim to se Bonjaci tjeraju da u zakonskom smislu postanu Ostali, da se umanji broj Bonjaka, nakon onih ubijenih i onih raseljenih, a to je nita drugo do neprijateljski in prema biu Bosne i Hercegovine, prema samom bosanstvu, koje se u ovoj sramnoj kampanji ispostavlja kao maska za nastavak neprijateljstva prema Bonjacima. Zato je vrlo bitno da Bonjaci znaju kako e se izjasniti i time zatititi svoj opstanak.
Elvir Rahimi, lan bosanskohercegovake fudbalske reprezentacije, trenutno nastupa za CSKA Moskvu
BONJAK X
prof. dr.Mirsad Veladi, Biotehniki fakultet u Bihau BONJAK X
Tarik Valjevac bivi koarka KK Bosne i reprezentacije BiH
16
BONJAK X
BONJAK X
BONJAK X
BONJAK X
Nedad Podi, bivi sarajevski muziar, Prof. dr. Enes Pelidija danas je menader Senad Hadifejzovi, ugledni bh.novinar ovom narodu, ili bilo kom drugom narodu, moe sebe g dovesti u dilemu da li j to je ili je neto drugo. Nejasno j g j mi j kako danas, par mjeje j seci pred popis stanovnitva, neki intelektualci, koji j su Bonjaci, mogu sebe svrj g stavati u neke druge narog de. Nije tu rije o ljudima j j j koji ne znaju ko su, ve o onima j j koji svjesno nee da budu to to j j j jesu ve neto drugo, nee da su g Bonjaci ve hoe da su Bosanci j ili Hercegovici ili skupa to dvog j je, ili pak neto tree ili etvrto. To je apsurd, a ta su motivi tim j ljudima ne znam, vi ste novinari, istraujte. BONJAK X
Vedad Ibievi, standardni lan fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, trenutno igra za VfB Stuttgart u Bundesligi BONJAK X
dr. Tarik Zaimovi Ekonomski fakultet Sarajevo BONJAK X
Demaludin Lati: A kako bih se drukije izjasnio nego kao Bonjak. Pa zar tu moe biti bilo kakve dileme. Apsurdno je da uope postoje bilo kakve dileme i dvojbe po ovom pitanju. Mi smo narod s tim nazivom, kao to drugi narodi imaju svoja imena, i nije mi jasno da bilo ko, ko pripada BONJAK X
doc.dr.med.sci. Zijah Rifatbegovi, ef hirurgije UKC Tuzla Ekrem Tucakovi, rukovodilac Slube za odnosne sa javnou Rijaseta IZ-e u BiH Konano je dolo vrijeme da Bonjaci kau da je njihovo nacionalno ime Bonjak/inja opis stanovnitva je u svakoj zemlji vano pitanje za koje se vre ozbiljne pripreme i upotrijebe znaajni resursi. No, planirani popis 2013. godine za Bonjake je mnogo vie od popisa stanovnitva, jer nakon vie od jednog stoljea nacionalne neslobode, diskriminacije, marginalizacije, zatim etnikog ienja i genocida, to je sve praeno i sistemskim nastojanjima susjednih drava da se Bonjacima oduzme kulturna i duhovna podloga, konano je, zahvaljujui i krvi ehidskoj, dolo vrijeme da Bonjaci kau da je njihovo nacionalno ime Bonjak/inja, jezik bosanski
emsudin Mehmedovi, Bonjak sam i tako u se izjasniti pri popisu a vjeroispovijest islamska i da se to zapie u dokumentima drave. Zato za Bonjake nacionalno izjanjavanje nije samo lini in ili izraz unutarnje volje i raspoloenja, nego se u njemu nalazi i dug prema generacijama Bonjaka koji su dali rtvu za svoje nacionalno ime a nisu doekali privilegiju zvaninog priznanja onoga to jesu. Ne smije se zaboraviti da izjanjavanjem kao Bonjaci, ustvari, uvamo hiljadugodinji kontinuitet nacionalnog imena i dravnog trajanja te, isto tako, pokazujemo da ovovremeni Bonjaci cijene trud i rtvu svojih predaka u ouvanju svoga identiteta i odanosti dravi Bosni i Hercegovini.
Hamdija Lipovaa, premijer Unsko-sanskog kantona
General Vahid Karaveli: Kod mene je sve vojniki jasno. Ja sam Bonjak, govorim bosanskim jezikom i vjera mi je islam.
17
BONJAK X
BONJAK X
dr. Mustafa Cuplov, bivi ministar zdravlja i lan Parlamenta BiH BONJAK X Emir Obua, fudbaler FK Sarajevo BONJAK X
Prim. dr. med. sci Safet Agovi, Ortopedsko traumatoloka klinika u Tuzli: Uvijek smo bili Bonjaci, ali su nam to drugi osporavali. Nastojali su da nas zakinu ne priznajui nam pravo na naciju. Pokuavali su nam naciju zamijeniti sa vjeroispovijeu, teritorijalnom pripadnou i slinim, kako bismo potpuno ostali bez nje. Ali, hvala Allahu, evo dolo je vrijeme da Bonjak slobodno i ponosno moe kazati da je Bonjak, ija je vjeroispovijest islam, a jezik bosanski! BONJAK X
Enes Ljevakovi, fetva-i-emin Vijea za fetve Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Doc. Dr. Sci. Sahmir adi, Ortopedsko traumatoloka klinika u Tuzli: Ja sam se uvijek osjeao Bonjakom! Nisam bio ni Srbin, ni Hrvat. I roditelji su mi se osjeali Bonjacima, ali tjerali su nas na drugaije izjanjavanje. I jezik takoer. Uvijek nam je bio bosanski! BONJAK X Esad Hrvai, advokat Vakufske direkcije Fikreta Hadiavdi, ininjer tehnologije na hirurkim klinikama, Tuzla: Osjeam se kao Bonjakinja. I djedovi i pradjedovi su mi bili Bonjaci. Hvala dragom Allahu to imamo pametno bonjako rukovodstvo, pa nam vratie izgubljeni ponos. Sad opet imamo i vjeru i naciju i jezik! BONJAK X
Nezim Halilovi Muderis, hatib damije Kralj Fahd i rukovodioc Ureda za had Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini Dr. Fazli Mirsad, Ortopedsko traumatoloka klinika u Tuzli: Bonjak sam roenjem, od oca Bonjaka i majke Bonjakinje. Komije su nas zvale Bonjacima i govorili da mi govorimo bonjakim (Bosanskim) jezikom. BONJAK X
Muris Abdulvaris Ribo, profesor erijatskog prava BONJAK X
prof.dr.Devad Jahi prof.dr. Faris Foo, ef Klinike za maksilofacijalnu hirurgija iz sastava KCUS-a. BONJAK X Semir Efendi, naelnik Opine Novi Grad Sarajevo Hadedina Huki, farmaceut, Tuzla: Dovoljno je da kaem da sam roena u ovoj divnoj Bosni, pa da svako zna zato se osjeam Bonjakinjom! Ja rezervne domovine nemam! I pradjedovi su mi iz Bosne. Vijekovima su pokuavali da mi domovinu pokore, ali Bosna j jaka! Ne da se! je j
BONJAK X
Dr. Ismet ef. Buatli, dekan Fakulteta islamskih nauka
Tahir Lendo, Premijer SBK - S radou prihvaam uee u ovoj anketi - asno je biti Bonjak
18
BONJAK X
BONJAK X
BONJAK X
BONJAK X
Emdad Galijaevi, naelnik opine Biha Abdulmelik Bai, profesor erijatskog prava BONJAK X Alen Zuli, direktor Kulturnog centra Biha BONJAK X Akademik prof. dr. Omer Ibrahimagi BONJAK X BONJAK X
prof. dr. Fikret Hadi BONJAK X Adnan Pezo, zlatni ljiljan BONJAK X Prof.dr. Senadin Lavi, predsjednik BKZ Preporod BONJAK X
Admir Hadipai, predsjedavajui Skuptine Unsko-sanskog kantona BONJAK X
Safet ef. Pozder Ermin Lipovi predsjednik Kluba ekstremnih sportova Limit BONJAK X Enes Ratkui, profesor sociologije BONJAK X
prof.dr. Zuhdija Adilovi
Jasmin Smailbegovi, zamjenik predsjedatelja Doma Naroda FBiH BONJAK X
Izet ef. Terzi BONJAK X
hafiz Devad Golo
mr. Safet Kuduzovi
Dr. sc. Demal Subai, direktor Sektora za organizaciono pravne i kadrovske poslove i kadrovski informacioni sistem FBiH Emir Mehmedovi, UG Mladi Muslimani Korii Asim, prvi komadant sedme Muslimanske, ininjer mainstva Dijana Begovi - novinar i urednik informativnog programa radija RTV USK-a Senad Rami, izvrni direktor Radija TV-USK-a Nijazija Maslak, direktor bihakog muzeja Korjeni Kijan Muhamed, magistar filozofije Prim.dr. Zemira Korii, spec. porodine i porodine medicine Aida Bajraktarevi, doktor ope medicine i specijalizant pedijatrije Aladin Bajraktarevi, ef RU BH MACa Biha, dipl.kriminolog Esma Kurtagi spec. stomatoloke protetike i naelnik stomatologije Halki Senada, spec. fizikalne medicine i sub. spec. reumatolog Muhidin orali, predsjednik Udruenja antifaista i boraca NOR-a
19
Kolumna
Borba za opstanak
Na interes je da se na pozicijama istine uvrsti turska politika pomoi i prisutnosti u BiH. Ako ne bude istine u tretiranju ove teme, onda e odnos Bosne prema Turskoj, i bonjakih politiara prema turskim politiarima, biti vazalski, na tetu Bosne i Bonjaka, a to je ve u nekoliko situacija nagovijeteno Pie: Fatmir Alispahi role hefte je u Banja Luci odran nauni skup Turska na Balkanu, a nekoliko srbijanskih medija je objavilo tekstove na temu zbliavanja Srbije i Turske, dvije glavne sile na Balkanu. U Srbiji citiraju euforini stav urednika turskog sajta Todays Zaman Abdulaha Bozkurta, koji kae da je najvanije da javno mnjenje u obe zemlje u najveoj meri podrava ponovno povezivanje na korist i Turske i Srbije. U ovoj reenici rije ponovno zapravo dekonstruira sutinu, i pozadinu, jer ukazuje da 500 godina turske vladavine u Srbiji nije bilo okupacija, ve je bilo veza. Ta historijska bliskost se vidi i iz reenice da se ovo saveznitvo obnavlja uprkos negativnom istorijskom nasleu i gorkim iskustvima koja su razdvojila dve glavne sile na Balkanu. Znai li to da nisu trebale biti razdvojene?! U Srbiji prenose turski stav da je ohrabrujue videti da Srbi ne pokazuju bilo kakvu nelagodnost, ve zadovoljstvo zbog principijelnog pristupa turske spoljne politike, a Ankara uvia centralni znaaj Srbije u uspostavljanju mira i stabilnosti na problematinom Balkanu. Saznajemo i da je Turska aktivno lobirala da Srbija ue u evroatlantske institucije, pre svega u NATO, ali i u EU, da e trgovinska razmena izmeu Turske i Srbije kroz nekoliko godina dostii tri milijarde dolara, i da e Turska biti kapija za kretanje srpske robe ka mnogo veim tritima na Bliskom istoku. Najava da e Turkish Airlines kupiti nacionalnu avio-kompaniju JAT vie je od ekonomske saradnje, jer se radi o preputanju nacionalnog suvereniteta drugoj zemlji. Opravdano je strahovanje da bi ta naprasno probuena ljubav izmeu Turske i Srbije mogla ii na tetu Bosne i Bonjaka - jer ko je dobar za Srbijom, ne moe biti dobar sa ZAVNOBiH-om.
Kome je Turska mati? mati?
j ja, Bosna i Bonjaci u ovoj prii samo j jp sredstvo da Turska neto odbrusi Evrop pi, namjesto da budu turska politika i j p moralna obaveza?! Na alost, najmanje j j stotinu g godina traje bonjaka enja j j j za turskom brigom, koja po mnogo g j p g emu podsjea na bol djeteta kojega je napustio neodgovorni roditelj. Mnotvo je primjera, ali, sjetimo se samo potresnog Memoranduma MuNa pozicijama istine slimana Bosne i Hercegovine, predanog Osmanlijskom parlamentu mjeseca feNe postoje dokazi iz vremena geno- bruara 1909. god. u Carigradu. U docidne agresije na Bosnu i Hercegovinu kumentu se podsjea ta su sve Bonjaci koji bi svjedoili da se politika Republi- dali osmanskoj dravi, izraava se oaj i ke Turske bitno razlikovala od politike nevjerica da e Turska uiniti bespravp Velike Britanije, Francuske, panjolske i nim robljem milion i 400 hiljada svojih drugih drava od kojih je, budi reeno, najvjernijih podanika, te se veli: Zar je ovisila ambicija Turske da poto mogao vjerovati narod koji stane dio Evropske zajednije doveden do prosjakog tapa ce. Prije e biti da je tadanji borei se za svoju nezavisnost i odnos Turske prema BiH bio jednu dravu a da ga ona protransmisija evropske politike, daje za 2,5 miliona funata i utoliko to je na historijskim preda svoj narod na milost i i emotivnim osnovama Turska nemilost dumana, koji hoe mogla lake ubjeivati bosanne samo da ga odnarodi nego sko rukovodstvo u rjeenja da ga potpuno istrijebi. Zar koja su nudile velike evropske Turska, koja je svaki pedalj drave. Na bazi tog (veoma Sad bi trebalo zemlje krvlju iskupila sad kao upitnog) historijskog povjereda ne vidimo ustavna drava da svoje zemlje nja, bonjaka politika je vjeono to je bilo, prodaje onome ko nad njim rovala u dobre namjere turske u ime ovoga nema nikakvih prava? Zar diplomatije. U nekim dokuto je sada, prodavati potomke Mustafamentima Turska se pojavljuje ali, ovo to je pae, Silahdara Jusuf-pae i kao ekspert za balkanska pisada nee biti drugih velikana i prodavati ih tanja, a rije ekspert nosi temeljito ako onome koji e ih gnjeiti dok semantiku rijei eksponent. se napravimo ne izdahnu? To nije prodaja Evropska politika prema BiH da ne vidimo turskih dobara, ve prodaja zasnivala se na jaanju separaprolost ovih suverenih prava, prodaja njih tistikih, velikosrpskih i veliodnosa koji samih, prodaja onih koji bijakohrvatskih projekata, slabljesu prije bili hu uvijek spremni kurban biti nju dravne vlasti u Sarajevu i mimikrija, nego za islamsko dobro. njenom svoenju na treinski iskrenost. Bonjaci su teko podlegitimitet, a to se realiziralo nijeli otkrie da oni jednim kroz genocidni embargo na srcem vole Carigrad, a da u oruje Armiji RBiH, kao jesrcu Carigrada moda i nema dinoj legalnoj oruanoj sili, te plaho mjesta za Bosnu i Bokroz izgladnjivanje i iznurivanje stanov- njake. Kao to je odnos djeteta prema nitva pod vlau Vlade u Sarajevu. Ne- roditelju uvijek sloeniji i suptilniji upitna je - dvolinost evropskih drava nego odnos roditelja prema djetetu, koje su dozvolile da se pred njihovim oi- tako je i odnos Bonjaka prema Turma desi genocid u Bosni i Hercegovini. skoj, a posebno u kontekstu historijskih Ovo to smo stavili u navodnike okolnosti, bivao mnogostruko komje izjava predsjednika Velike narodne pleksniji. Bonjake poruke odanosti skuptine Republike Turske Cemila Ci- Turskoj slate su kroz vrijeme u raznim ceka koju je dao na ceremoniji otkriva- varijantama, od kojih je najupeatljivija nja biste prvog Predsjednika BiH Alije izjava reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. CeIzetbegovia u nekom turskom gra- ria da nam je Turska mati. Moda du. Izjava je data u kontekstu stalnog je to tano, ali materinstvo mora biti evropskog propitivanja Turske ta je sa priznato od majke i potvreno kao ljudskim pravima i slobodom. Gospo- skrbnitvo nad djetetom. Bonjako zadin Cicek na ta propitivanja odgovara zivanje turskog materinstva je bilo bez primjerom Bosne, jer je tragedija Bo- odgovora do unazad koju godinu, kada sne prava poruka Evropi da razmisli o je zaokret u turskoj politici prema Bosvojoj dvolinosti, pa tek onda da uzme sni i Bonjacima, predvoen harizmom Tursku u usta. Mada, taj genocid nad turskog voe Recepa Tayyipa Erdoana, Bonjacima se dogaao i pred turskim rasplamsao nadu da se turska mati zaoima. Nije valjda da su rahmetli Ali- posve sjetila ostavljenog djeteta.
20
A da li je ba to tako iskreno i istoznano kako osjeaju Bonjaci? Ili je, ne daj Boe, po srijedi neki turski interes, u kome su Bonjaci samo sredstvo, samo statisti? Ako je turska otvorenost prema Bosni i Bonjacima istinita i iskrena, onda bi se ta pojava morala smatrati posve novom u odnosu na tursku politiku od 1878. pa do poetka 2000-tih. U isti ko se ne moe trpati turska politika u vrijeme genocidne agresije i danas. A upravo to je u svome govoru eksplicitno naveo predsjednik turske Skuptine Cemil Cicek, kada je rekao da je Bosna i Hercegovina dio nae due, te poentirao: U tzv. modernom svijetu dozvoljeno je da vie od 250 hiljada ena, mukaraca i djece bude ubijeno zato to su muslimani. Dok su dvoline drave samo gledale ovo krvoprolie, Turska je bila jedina zemlja koja je uinila sve to je u njenoj moi. Nadam se da e odnosi Turske i BiH uvijek ostati ovako dobri. Recimo, ovakvu izjavu o ubijanju Bonjaka zato to su muslimani - nismo mogli uti od turskih zvaninika iz vremena dok je trajala genocidna agresija. A to to je ujemo danas ini se kao potvrda moralne obnove turske politike, mada se nastoji kazati kako je Turska i tada jednako titila Bosnu i Bonjake. U to nas suvjeravaju i rijetki nauni i publicistiki radovi nekih domaih autora koji, naspram bonjake iracionalnosti, objektiviziraju ratnu ulogu Turske prema Bosni i Bonjacima. Evo jednog citata: Tako je britanska politika svoju nedvosmislenu prosrpsku poziciju najbolje demonstrirala tako to u meunarodno priznatoj Bosni i Hercegovini dugo nije eljela otvoriti ambasadu, dok je u nepriznatoj SRJ, odnosno Beogradu uporno zadravala svoje diplomatsko prisustvo. Upravo zbog svoje politike evropeizacije i dokazivanja kooperativnosti prema vodeim evropskim silama i Turska je uinila isto. Brojni bh. diplomati, novinari i politiki analitiari uoili su znaajnu pojavu u turskim zvaninim medijima tog vremena kako o ratnim deavanjima na tlu bive Jugoslavije, a posebno u BiH, najvie koriste vijesti beogradske novinske agencije Tanjug, a malo ili g nikako onih iz bh. medija. Govori se da je Turska u okviru Organizacije islamske konferencije, u vrijeme genocidne agresije, blokirala pokuaje islamskih zemalja da se zauzme tvri stav, te da turska politika nije imala nikakve tradicijske i vjerske motive, ve se zasnivala na kalkulantskim procjenama zarad primitka unutar EU u koju ni nakon vie od 40 godina nastojanja i udovoljavanja evopskim silama nije pozvana da ue.
Iz ovog rakursa bi mogao biti netaan sud predsjednika turske Skuptine Cemila Ciceka da je u odnosu na sve druge zemlje Turska bila jedina zemlja koja je uinila sve to je u njenoj moi. Ali to ne znai da Bonjaci nisu eljeli, i da dan-danas ne ele, da Turska za BiH ini sve to je u njenoj moi! Ovaj kritiki osvrt zapravo je nastojanje da se na pozicijama istine uvrsti turska politika pomoi i prisutnosti u BiH. Jer ako ne bude istine u tretiranju ove teme, onda e odnos Bosne prema Turskoj, i bonjakih politiara prema turskim politiarima, biti vazalski, na tetu Bosne i Bonjaka, a to je ve u nekoliko situacija nagovijeteno. Uvjet za pobratimstvo
Nadajmo se da e Turska, kao jedina zemlja koja ini sve to je u njenoj moi u interesu Bosne i Hercegovine, bez kalkulacija podrati nau borbu za opstanak. A ta borba poinje u borbi za istinu.
Turska iz 90-tih godina je, na alost, bila sva zarobljena u ambiciju da postane dijelom Evropske unije, a ta ambicija je bila neostvariva bez kooperativnosti sa politikom vodeih evropskih zemalja, koje su tada vodile genocidnu politiku prema Bosni i Bonjacima, proklamirajui doktrinu zateenog stanja, tj. prihvatanja realnosti koja je stvorena ratnim zloinima velikosrpskih i velikohrvatskih snaga. Turskoj su bili prei njeni, nego bosanski interesi, pa je logino to iz tog perioda ne nailazimo neto to bi potvrdilo izjavu gospodina Ciceka da je Turska bila jedina zemlja koja je uinila sve to je u njenoj moi. Ne da Turska nije bila jedina zemlja, ve uope nije bila zemlja koja je na diplomatskom planu ita konkretno inila da se zaustavi genocid u BiH! ...Osim to je slijedila evropske autoritete, a naroito autoritet
meetarske Velike Britanije, ija se strategija zasnivala na oekivanju da e vladine snage u Sarajevu biti poraene od beogradskih i zagrebakih okupatora. Mogla je Turska, recimo, prekinuti diplomatske odnose sa tzv. Jugoslavijom, tj. Srbijom. Mogla je poslati vojnu pomo, naoruanje i instruktore, kao to je radio, recimo, Iran sa kojim BiH nema nikakvih historijskih veza. Mogla je negdje, narodski kazano, hlupiti rukom od sto. Svata je mogla uiniti Turska pa da bude jedina zemlja koja je uinila sve to je u njenoj moi. Sad bi trebalo da ne vidimo ono to je bilo, u ime ovoga to je sada, ali, ovo to je sada nee biti temeljito ako se napravimo da ne vidimo prolost ovih odnosa koji su prije bili mimikrija, nego iskrenost. Dokaze je mogue pronai na mnogo mjesta, a mogue ih je itati i iz tekstova arhitekte Daytonskog sporazuma Richarda Holebrookea koji pie da su Bushova i Clintonova administracija bile nevoljne da poduzmu neke bitnije korake, sve dok nije uoena injenica o istrajnosti bosanskog otpora, ali i sve vee involviranosti islamskih zemalja u dopremi oruja Armiji RBiH, kao i dolascima dobrovoljaca na bosanska ratita. U ovoj prii o pomaganju Armiji RBiH i Bonjacima nigdje nema Turske. Uglavnom se pominje Iran. Na osnovu izlaganja Petera Galbraitha, amerikog ambasadora u Hrvatskoj, pred Domom komiteta za meunarodne odnose SAD, u maju 1996., jasno je da je Amerika podravala vojnu pomo bosanskim snagama koja je, preko Hrvatske, stizala (i) iz Irana. Galbraith je, izmeu ostalog, rekao:
21
Bosanska vlada zatraila je dozvolu za tranzit oruja kroz Hrvatsku za svoju armiju pod opsadom. Glavni snabdjeva bio bi Iran. Naa administracija je odluila da ne reaguje, to je znailo da nemamo prigovor. Vjerovao sam tada, a sada jo i vie, da je naa administracija donijela ispravnu odluku. Bosanci su preivjeli zahvaljujui naoruanju rekao je ambasador Galbraith, te naveo itav niz statistikih podataka kojima dokazuje da je krenje embarga na oruje bio jedini nain da preivi bosanski narod. Enklave bez odbrane, ukljuujui Sarajevo, pale bi u ruke Srbima. Moglo je biti na stotine hiljada mrtvih. To je bio kontekst nae odluke. Dozvolite da ponovim kako vjerujem u to da smo donijeli ispravnu odluku rekao je Galbraith mislei na dozvolu da bosanska vlada primi iransku vojnu, a time i strunu pomo. A u to vrijeme Turska ima uredne i prisne odnose sa Beogradom! Kako objavljuje Miodrag Miti, srbijanski i turski predsjednici, Miloevi i Demirel, jedan drugom upuuju srdana pisma. Nema nikakve zategnutosti ili nagovjetaja diplomatskog konfrontiranja. Jo jedna ilustracija dokazuje da Turska u toku genocidne agresije nije ba imala sluha i suosjeajnosti za bonjake patnje. Naime, voi velikohrvatske agresije na Bosnu i Bonjake, Franji Tumanu, na Univerzitetu u Ankari je 11. 02. 2004. uruen poasni doktorat, izmeu ostalog, na ime briga i napora za razvoj politikih i kulturnih odnosa Turske i Hrvatske i za doprinos meunarodnome miru. A baka ovo za doprinos miru?! Dogaa se to prije Washingtonskog sporazuma iz marta 1994., dakle, u vrijeme velikohrvatske agresije. Ne moe biti da Turska nije znala ta Tumanove trupe rade po BiH?! Pamti se i da je turski predsjednik Demirel bio jedini ef drave koji je prisustvovao sahrani Franje Tumana. Pamti se i kako se turski predsjednik Demirel, nakon genocida u Srebrenici, kad se svukud znalo ko je i ta je Slobodan Miloevi, balkanskom kasapinu obraao rijeima: Veliki i dobri prijatelju... Ove injenice Bonjaci ili ne znaju, ili nee da znaju, a bez kritike valorizacije tursko-bonjaih odnosa nema iskrenog prijateljstva, a pobratimstva, pogotovo. Linost dvolinosti Upravo zbog toga moglo se dogoditi da Turska u avgustu ove godine ZABRANI predsjedavajuem Predsjednitva BiH Bakiru Izetbegoviu da sudjeluje na 16. Samitu nesvrstanih, meu predstavnicima 120 zemalja, od ega 30 efova drava i vlada, a koji predstavljaju dvije treine lanstva Ujedinjenih nacija, te da iskori-
sti rijetku ansu za ukazivanje na probleme Bosne i Hercegovine. Dodue, pitanje je da li bi Bakir Izetbegovi imao hrabrosti da cijelom svijetu kae kako se drugim sredstvima nastavila genocidna agresija na Bosnu i Bonjake, jer se njegova politika doktrina zasniva na glaenju i zaglaivanju. No, to ne prijei nae pravo da svoju traginu poziciju i svoje rijetke anse gledamo u svjetlu prirodnog nagona za opstankom. Zbog toga 16. Samit nesvrstanih vidimo kao veliku priliku da se pred svjetskim auditorijumom zavapi zbog dvolinosti evropskih drava (Cemil Cicek) koje su dozvolile, i koje i danas kreiraju i dozvoljavaju, istrebljenje Bonjaka i rastakanje Bosne i Hercegovine. Valjda bi Turska, kao jedina zemlja koja ini sve to je u njenoj moi za spas Bosne i Bonjaka trebala sama podstaknuti i ohrabriti Bakira Izetbegovia da ode na Samit nesvrstanih i cijelom svijetu obznani ta se to danas dogaa sa Bosnom i Bonjacima. Namjesto toga, Turska je, kako su izvjetavali mediji, uputila nalog Bakiru Izetbegoviu da odustane od puta u Teheran, iako je Predsjednitvo BiH jo ranije prihvatilo uee na Samitu Pokreta nesvrstanih. Izetbegovi je vazalski posluao, bez komentara, Predsjednitvo BiH je ponieno, ansa je proputena, a da nikada poslije u medijima ovaj sluaj nije uzet kao paradigma karaktera turskobosanskih, odnosno, tursko-bonjakih odnosa. Ako Turska ima raunicu zbog koje je sebe i svoje podanike odvraala od puta u Teheran, u naem sluaju nema nikakve raunice. Jer da je Iran ba
Srbija je Turskoj geostrateki interes, a Bosna, moda, moralna obaveza. A u politici, moral je samo fraza, a interesi su realnost. Historijsko iskustvo nas poduava da budemo oprezni u oekivanju da e nam Turska biti mati.
toliko nakazan, koliko ele Amerika i Izrael, pa ne bi se u Teheranu skupilo 120 drava, a zapravo, predstavnici dvije treine Ujedinjenih nacija. Ipak je taj uspjeni 16. Samit nesvrstanih u Teheranu, kome je prisustvovao i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun, potvrdio prevlast i slobodu veine ovjeanstva. U ime ega, onda, predsjedavajui Izetbegovi odbija da realizira odluku Predsjednitva BiH o sudjelovanju na Samitu nesvrstanih? Zato to je Turskoj naumpalo da lidersku poziciju na Balkanu, svoju odanost Americi i status velesile u Evropi, gradi i tako to e pokazati kako predsjedniku jedne drave moe zabraniti put u Teheran? Nai odnosi sa Turskom imaju smisla tek na razini jaanja naih dravotvornih i nacionalnih interesa. A najvaniji interes danas je sprijeiti dalju disoluciju drave Bosne i Hercegovine i dalje rasipanje bonjakog naroda. Nadajmo se da e Turska, kao jedina zemlja koja ini sve to je u njenoj moi u interesu Bosne i Hercegovine, bez kalkulacija podrati nau borbu za opstanak. A ta borba poinje u borbi za istinu. A borba za istinu poinje sa prilikom da se bonjaki vapaj to glasnije uje. Srbija je zainteresirana da se o bonjakim rtvama to manje govori. A Turska je zainteresirana za partnerstvo sa Srbijom, to podrazumijeva i razne ustupke. Srbija je Turskoj geostrateki interes, a Bosna, moda, moralna obaveza. A u politici, moral je samo fraza, a interesi su realnost. Historijsko iskustvo nas poduava da budemo oprezni u oekivanju da e nam Turska biti mati.
22
Poltika i drutvo
Analiza rjeavanja statusa Grada Mostara
Mostar je vitalni nacionalni interes Bonjaka

Rjeavanje statusa Grada Mostara gorue je politiko pitanje u Bosni a naroito u Hercegovini. O ovom vanom pitanju pie na saradnik iz Mostara Adis Zili, magistar historijskih nauka i vijenik u Gradskom vijeu Grada Mostara
Pie: Adis Zili ako je ranije najavljivano, odmah nakon odranih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini pristupilo se rjeavanju problematike grada Mostara zato to samo u ovom gradu nisu odrani izbori, zahvaljujui presudi Ustavnog suda. Sud je u meuvremenu i ponitio pojedine odredbe nametnutog statuta, te se izbori ne mogu vie odrati po starim pravilima. Nova pravila po kojima e izbori biti raspisani potrebno je sada politiki dogovoriti. Inicijativa OHR-a U toku je inicijativa OHR-a da se uvuku pojedine politike stranke u pregovore oko rjeavanja statusa grada. Problem u takvom pristupu ogleda se u tome to stranke koje OHR uzima kao partnere u razgovorima nemaju politikog legitimiteta u Mostaru. Neke od stranaka nemaju nijednog vijenika u Gradskom vijeu kao to su SBiH, SBBBiH, HSP, a neke su do te mjere izgubile podrku izabranih vijenika da ne predstavljaju relevantan faktor na lokalnom nivou kao SDP ili NSRzB. Gotovo svi vijenici koji su izabrani u Vijee ispred navedenih politikih opcija, nezadovoljni stranakim stavovima po pitanju rjeavanja statusa grada, istupili su iz istih i imaju status nezavisnih vijenika. Naalost, neke od ovih politikih opcija ne pokazuju dosljednost u politikim opredjeljenjima i otvoreno zagovaraju gotovo identina rjeenja kao HDZ i HDZ 1990, princip jedan ovjek, jedan glas, koji historijskog trenutka za Mostar. Snaremeti osjetljivu ravnoteu i obezbje- nu podrku Klubu pruaju Islamska uje prevlast hrvatskom narodu. Ne zajednica, borake organizacije i vie smeta im omeivanje zauzete teritori- od 40 nevladinih organizacija sa podje kriom na brdu Hum visokim 33 ruja Grada. j metra ili zvonikom franjevake crkve ta trai Klub Bonjaka u Gradna Bulevaru, bivoj liniji fronta, vi- skom vijeu? Ako je Ustavni sud presokim 107 metara. Takve klerikalne sudio da su pojedine odredbe statuta relikvije i nakaradna zdanja kojeg je nametnula institukoja odraavaju elju za docija visokog predstavnika minacijom e se vremenom neustavne, onda se trebamo pomjeriti jo dalje na istok vratiti na ustavna rjeenja ukoliko se zavri zapoeto koja je svojom intervencijom i Mostar postane hrvatski ukinuo Pedi Edaun. To je stolni grad. jedina mogua poetna poZa OHR treba biti inzicija koju Bonjaci Mostara prihvataju kao osnovu za dikativno i zabrinjavajue to se iz pregovora povukla dalje pregovore oko statusa SDA, najsnanija parlaKlub Bonjaka, Grada. Ni u kom sluaju mentarna stranka u Gradiako ima to ne moe biti nametnuti skom vijeu, nezadovoljna heterogeno Edaunov statut. Meutim, postavljenim pravilima polanstvo oito je da OHR ve ima u naanja, koja su uspostavili sastavljeno ladici spremno rjeenje za meunarodni zvaninici. Iz od razliitih Mostar im se ignoriu lete stranke istiu da ne ele politikih gitimni predstavnici jednog biti paravan za nametnutu opcija, zastupa naroda i nastoji se pronai odluku u reiji OHR-a, niti jedinstvene prazan prostor za djelovanje za tako neto hoe preuzeti stavove i to meu bonjakim politiodgovornost, poueni loim je izgleda kim opcijama. U spreman iskustvom iz 2004. godine. glavni problem scenario meunarodnih SDA ima ubjedljivo najjaza OHR, koji zvaninika za Mostar savri gradski odbor u dravi uporno ignorie eno se uklapa aktuelna priupravo u Mostaru, ne zato taj Klub. Svi a o ukrupnjavanju kantoto u ovom gradu ive velilanovi Kluba na u Federaciji. Ostavljam ki ili nacionalno osvijeteni svjesni su itaocima prostor da sami Bonjaci, nego zato to se u pogubnosti izvedu zakljuak u kojem ovom gradu bonjaki napolitika kantonu su stranci zamislirod osjea ugroenim, pa stranakih li da se sutra nae Mostar i trai utoite u narodnoj centrala iz centralna Hercegovina gdje stranci i to se nad MostaSarajeva ive Bonjaci. rom opasno nadvio Damai teine Klub Bonjaka je pokreklov ma (bive?) Herceghistorijskog nuo i potpisivanje peticije Bosne. trenutka za kojom se trai vraanje jeMostar. dinica lokalne samouprata hoe Klub Bonjaka? ve, to je jedina garancija ravnopravnosti i opstanTrenutna deavanja oko ka Bonjaka. Potpisivanje statusa Mostara nisu proje u toku i oekuje se oko blematika koju trebaju rjeavati po- 20.000 potpisa. Ni OHR nee moi jedine politike stranke nego klubovi dugo ignorisati stavove Kluba Bonjanaroda u Gradskom vijeu. Klub Bo- ka u Gradskom vijeu. Umjesto to njaka, iako ima heterogeno lanstvo nam visoki predstavnik pie konfuzna sastavljeno od razliitih politikih op- pisma u kojima obrazlae zamrzavacija, zastupa jedinstvene stavove i to je nje statusa vijenika, zbog isticanja izgleda glavni problem za OHR, koji mandata i neodravanja izbora, bolje uporno ignorie taj Klub. Svi lanovi bi mu bilo da se upusti u jedan konKluba svjesni su pogubnosti politika struktivan dijalog. Nema dugoronog, stranakih centrala iz Sarajeva i teine stabilnog rjeenja ako je uspostavljeno
23
na bilo iju tetu, a takve negativne intencije primjeuju se kod visokog predstavnika. Dok je vijenicima status zamrznut, gradonaelniku nije, iako je izabran iz reda vijenika. Ali, gradonaelnik dolazi iz politike opcije za koju navija OHR, te je to moda i pravi razlog za dvostruke arine. Edaunov atak na Dejtonski sporazum Visoki predstavnik je 2004. godine prekrio meunarodne sporazume, Ustav FBiH i Ustav Hercegovakoneretvanskog kantona o Mostaru, nametnuvi ureenje Grada mimo postojeeg ustavnog rjeenja, pretvorivi Mostar u grad sluaj, to je na kraju prepoznato i potvreno odlukom Ustavnog suda. Ukinuvi opine, visoki predstavnik je djelovao suprotno lanu 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, koja ini sastavni dio ustavnog sistema ove zemlje. Takoer je tim inom naruio Dejtonski sporazum jer nije u njegovoj nadlenosti da mijenja mirovni sporazum, to je potvreno presudom Suda za ljudska prava u Strazburu. Dovoljno je spomenuti sluaj Sejdi-Finci, ije rjeenje ne smije nametati visoki predstavnik, nego se njegova implementacija mora mukotrpno dogovarati meu domaim politiarima u Parlamentu. Isto tako je visoki predstavnik, na-
metnuvi 2004. godine odluku, ignorisao referendumom jasno izraenu volju apsolutne veine graana u bivim opinama sa bonjakom veinom, koji su se tada izjasnili protiv ukidanja jedinica lokalne samouprave. Takva gruba krenja prava pojedinaca i kolektiviteta mogli su evropski kolonizatori provoditi samo u zemljama tzv. treeg svijeta. Nama je savreno jasno s kim imamo posla i nee nas ponovo prevariti. OHR e stoga vjerovatno pokuati rijeiti problem Mostara na dravnom nivou, meu politikim strankama koje nemaju legitimiteta na lokalnom nivou. Bitno im je samo da nau rupu u bonjakim redovima, kako bi mogli opravdati novo nametanje odluke, po istom receptu iz 2004. godine. Naalost, bonjake politike opcije na viim nivoima su toliko razjedinjene da to j j nije teko uiniti. alosno je takoer i to da se sva bonjaka elitna i dravotvorna politika svela na pitanje kakvo e biti stanje od Baarije do Ilide. Ne pokazuju nimalo interesa ni brige za provinciju. Kad su predstavnici Kluba Bonjaka u Gradskom vijeu lobirali kod klubova naroda na viim nivoima vlasti, pokazalo se
Potpuno su opreni stavovi bonjakih i hrvatskih predstavnika o pitanju Mostara i ti problemi su u Vaingtonu gurnuti pod tepih. Kamen spoticanja je tada preskoen jer se u to vrijeme skrajala Federacija.
da veina zastupnika viih nivoa vlasti ne posjeduje ak ni elementarna znanja o problematici Mostara, a trebali bi eventualno sutra donositi teke i odgovorne odluke sa dugoronim posljedicama. Mostar je dejtonska kategorija!
Hrvatske politike opcije mudro ute jer im odgovara da cijelu stvar zavre u tiini i da uz pomo OHRa projekat zapoet prije 20 godina privedu kraju. Kad im neke stvari nisu politiki odgovarale u prolosti podizali su barikade, pa ak su i pucali iz vatrenog oruja na meunarodnog upravitelja Hansa Konika, a sad poruuju da je 2012. godina i da ne trebamo gledati unazad. Gledali bismo i unaprijed, ali kud god se okrenemo, oi nam izbie meai osvojenih teritorija, agresivno istaknuti vjerski simboli i kilometarski tornjevi, koji su nam jasna poruka kakav se Mostar eli. Takoer, nae komije nam poruuju da se okrenemo savremenim civilizacijskim tekovinama. Koje li ironije i cinizma! U civilizacijske tokove uljudnog ponaanja uvode nas isti oni koji su tenkovima i haubicama ruili kulturno-hi-
24
storijsko nasljee Mostara, drali pod opsadom istoni dio grada bez vode, hrane, struje, pod stalnim neselektivnim granatiranjem i snajperskom vatrom, drali u koncentracionim logorima preko 10.000 Bonjaka iz zapadnog dijela grada, odakle su i raselili po bijelom svijetu 30.000 Bonjaka, ime j j j su ustvari i stekli demografsku prevag g gu, a sve u okviru borbe za lebensraum. Dakle, nasilnim metodama etnikog ienja i progona, zbog ega g j g e upravo biti zanimljiva j sudska presuda koja uskoj Hrvatske ro slijedi Prliu i ostalim j politike opcije prvacima nekadanje paraj dravne tvorevine u Hagu. g mudro ute jer Zaboravlja se da j sloboda j je im odgovara Bonjaka plaena najskuj j da cijelu stvar pljom cijenom na svijetu, j j j zavre u tiini ljudskim ivotima. Obini j i da uz pomo mali ljudi, heroji Mostara, j j OHR-a projekat stali su g gotovo g goloruki na zapoet prije put velikim planovima kri20 godina voustog poglavnika. privedu kraju. Citirat u ovom prilikom Kad im neke stvari nisu jednog znaajnog dravnika politiki iz zapadne Evrope s kraja odgovarale XIX stoljea samo radi ibreu prolosti ta naim komijama i njihopodizali su vim stranim p pomagaima. g barikade, pa ovjek pod ijom palicom ak su i pucali se nacionalno ujedinila Njeiz vatrenog maka, jednom prilikom je oruja na rekao: Sutinska pitanja meunarodnog jedne nacije ne rjeavaju se upravitelja za zelenim stolom. HistoHansa Konika. rijska ansa u tom smislu proputena je 1993. godine i sasvim sigurno se nee realizirati nakon 20 godina, u mirnodobskim uslovima. Ako je status Mostara ugraen u Vaingtonski i Dejtonski mirovni sporazum, onda se ne moe nametanjem odluke visokog predstavnika i kasnijim korekcijama nametnute odluke promijeniti stanje u korist jedne strane. Status Mostara je poput statusa entiteta Republika Srpska, to je dejtonska kategorija. Mostarsko rjeenje prihvatili su u j j j p Dejtonu i Franjo Tuman i Gojko uak. Nije se sluajno ovaj grad naao na pregovarakom stolu kao vana tema prilikom sklapanja mirovnog ugovora. Osnovni razlog za to lei u injenici to prostor Mostara spada u vitalni nacionalni interes bonjakog naroda i mi ga bez borbe neemo predati. Potpuno su opreni stavovi bonjakih i hrvatskih predstavnika o pitanju Mostara i ti problemi su u Vaingtonu gurnuti pod tepih. Kamen spoticanja je tada preskoen jer se u to vrijeme skrajala Federacija. Ukoliko OHR istraje na manjim intervencijama i simbolinim korekcijama postojeeg nametnutog statuta u korist
hrvatske strane, onda nema razloga da ne zatraimo vraanje Ustava Republike Bosne i Hercegovine, ponitenje postignutih mirovnih sporazuma i uvoenja principa jedan ovjek, jedan glas na nivou cijele Bosne i Hercegovine, bez entiteta i kantona. Tek tada emo se
osjeati dovoljno zatienima, ako iza nas stoji jaka drava i tek nakon toga moemo pristati da se Mostaru ukine status grada i da ponovo, kao prije rata, bude jedna opina. Mislim da meunarodni zvaninici nee dozvoliti da cijela stvar ode predaleko i otme se kontroli, da e prevladati razum i da emo ipak na kraju morati ui u proces iskrenog dijaloga na zadovoljstvo svih.
25
Drutvo
Povodom lane dileme o bosanstvu i bonjatvu
Kako Bonjake zaklati olovkom Bonjake olovkom

Zar se ime Bonjak, jezik bosanski i vjera islamska ne zatiru ve, evo, 134 godine?
Pie: Faruk Vele ktuelna debata o tome da li Bonjaci trebaju krenuti putem bosanstva ili bonjatva u sutini predstavlja najobiniju podvalu i provokaciju. Bosanac i Bonjak su dvije razliite identifikacije. Bonjak je nacionalna, a Bosanac teritorijalna identifikacija. I tu nema nikakvih dilema. Taka! Ja sam Bosanac, to je sasvim jasno. Roen sam i odrastao u srednjoj Bosni, u istom gradu gdje su stasavali Hadi Mustafa Bonjak Muhlisi, dr. Fehim Bajraktarevi, Branko Mikuli, Ahmed j ef. Burek, Demaludin Lati, Goran ii... Ali, ja sam i Bonjak koji govori bosanskim jezikom, ponosi se bonjakim identitetom i islamskom vjerom. Zablude prolosti Kao to se moji susjedi Hrvati, takoer, s pravom, smatraju Bosancima i ponose katolikom vjerom. Takoer, i komije Srbi s ponosom nose pravoslavnu vjeru, te se (mnogi od njih) smatraju Bosancima, ba kao i ja. S punim pravom! Kao Bosance, ali i Hrvate i Srbe te nae susjede vide i drugi. Ova pitanja, historijski gledano, nikada nisu bila stvar problema u Bosni. Niti trebaju biti. Pogotovo kada se gleda iz ugla Bonjaka. Poticanje sukoba u naoj zemlji, ove ili one vrste, uvijek je dolazilo izvana. Primjeuje to i ugledni britanski historiar Noel Malcom u svojoj Povijesti Bosne. Izvana su poticani unutranji sukobi u Bosni ili je izvana dolazila agresija na Bosnu. Jo neto, oni tradicionalni bosanski katolici i pravoslavci koji su mahom u 19. stoljeu prihvatili hrvatstvo i srpstvo kao svoje nacionalno opredjeljenje, napravili su izbor kojeg su odabrali. Kau da je i Stjepana Radia svojevremeno u Jajcu doekalo iznenaenje kada je tamonje katolike oslovio braom Hrvatima. Ali, to je neka druga pria. Svakako, nastojanje pojedinih krugova iz Sarajeva da promoviranjem Kallayevog bosanstva ovdanje Hrvate i Srbe tjeraju da se odreknu neeg to su davno prihvatili njihovi pradjedovi, jeste samo aljiva
storija iz historije koja ne vodi niemu do se ime Bonjak, jezik bosanski i vjera novoj smutnji i previranjima. Takva pria islamska ne zatiru ve, evo, 134 godie ostati mrtvo slovo na p p j su p papiru jer pro- ne? cesi o kojima se sada ispreda po eheru, ta je sada cilj? Nakon 200 hiljada davno zavreni. ubijenih Bonjaka i sabijanja preivjelih Istovremeno, zabludu ine po enklavama koje neodoljivo i oni koji vjeruju da su ti isti podsjeaju na Gazu ili Zapadbosanski Hrvati i Srbi manje nu Obalu, sada Bonjake treba Bosanci od nas Bonjaka. razbiti iznutra, izmrviti, kako Ko onda meni moe ospokae uvaeni reisu-l-ulema mr. ravati to da sam Bosanac, ako Husein ef. Kavazovi, nakon sam i Bonjak ili obrnuto!? ega se slobodno moe izmrviO takvim stvarima se moe ti i prostor na kojem taj narod jalovo debatirati samo u Bosni ivi? i, posebno, unutar naeg, boKo to ne vidi kao izvjesnost njakog naroda. To moe biti nakon uasa 90-tih, u situaciji samo dio one nae udne nakada se ratne ideologije provike da se prepiremo oko svevode drugaijim sredstvima, ga, pa i onog pitanja na koje je No, Bonjaci su ali s istim ciljem kao i u ratu, davno odgovoreno. svoju zasebnost morat e ponavljati historiju. Nije to nita novo i neoJer, nakon to su nas podipokazivali i bino, jer se na popisu naredjelili na Bosance, Hercegovce, kada su ih ne, 2013. godine Bonjaci po Sandaklije, Krajinike, Posavutjerivali u prvi put mogu izjasniti svojim ce, Tuzlake, Sarajlije, Zeniatu neoprestarim, tradicionalnim bone..., sada je cilj da nas podidjeljenost, njakim imenom. Nakon toga jele na Bonjake i Bosance?! To kada su vie niko nee moi govoriti o je dio procesa atomizacije iji bili samo nekoj nedefiniranoj masi ili, konaan ishod moe biti samo muslimani ili kako su govorili drugovi Minestanak bonjakog naroda. Muslimani u lovan ilas ili Eduard Kardelj nacionalnom etnikoj grupi, jer je to narod Namamiti Bonjake smislu. koji ima svoje ime, jezik, vjeru Posebno je interesantno i prostor na kojem ivi. kako se lakomisleni ele naIsto j g je govorio rahmetli mamiti da se zarad bosanHusaga ii na Ustavotvorstva odriu bonjatva, iako noj skuptini Titove Jugoslavije, ali je bio usamljen. Naime, i tamo su, hudi, i Bosanci i Bonjaci. Naime, Bosanci su, kao, urbani, naje bilo Bonjaka koji su zbog svojih zabluda i iluzija dozvolili da njihov narod prednjaci... S druge strane, Bonjaci su jedini bude gurnut u neopredijelje- papci, damijski mievi, vehabije... nost, iako je Zemaljsko antifaistiko Onda oni koji ne ele biti papci trebaju vijee narodnog osloboenja Bosne i samo potpisati da su ostali, pardon, BoHercegovine (ZAVNOBiH) u ratnim sanci!? Moram priznati, odlina metoda godinama govorilo da Bosna nije ni za irenje smutnje. To je kao da stavljate srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, potpis na pakt s Iblisom. Jer, kada popis jednom zavri uvidjet ve i srpska i hrvatska i muslimanska. No, Bonjaci su svoju zasebnost po- e se (ako ne demaskiramo namjere spokazivali i kada su ih utjerivali u tu ne- menute kampanje) da u Bosni i Herceopredijeljenost, kada su bili samo mu- govini ive Srbi i Hrvati (neki od njih su slimani ili Muslimani u nacionalnom onako s ulaznih vrata, naravno, probnim smislu. Pritom, nikada ti ljudi nisu dvo- popisivaima govorili da ih piu kao Srbe j jili oko toga da su i Bosanci. ak i onda i Hrvate), Bonjaci, kojima prijeti manjikada su ostavljali svoje kosti po Hoinu, na, te Bosanci koji e biti u redu ostakada su se borili na Galiciji, na Kozari, lih, zajedno s Romima, Jevrejima, PoljaSutjesci ili Neretvi... cima, Maarima.. To e biti uvod u trajni Naglaavam, kampanja o kojoj nestanak Bonjaka u Republici Srpskoj i govorimo ovih dana nije ni sluajna, veem dijelu Hercegovine, te opadanje niti neobina za ovdanje uvjete. Zar utjecaja reenih u Federaciji BiH.
26
Moda bi spomenuti ostali traili da budu dio Ustava BiH, ali bi ih Milorad Dodik, kao onomad Sejdia i Fincija, poslao da se ale u Strazburg... A Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba. U situaciji kada se ni dravni budet lako ne usvaja, a blokade drave se proizvode iznova i iznova, Dodik ne bi propustio ni ovu priliku da Bonjacima i Bosancima, zajedno, zada jo jedan dobar amar za odsustvovanje s asova historije. Nai ahmaci Dumani ove zemlje i ovog naroda nedvosmisleno znaju da su i Bonjaci Bosanci, ali se ovdanjim ahmacima teko moe objasniti kako se iza svega krije namjera da se onaj dio naroda koji je izmakao ispod noa sada zakolje olovkom i otjera izvan brojnih prava i konstitutivnosti pod krov ostalih s kojima e onda biti lahko manipulirati i iznova ih ugoniti tamo i ovamo. Sad je, raunaju nai dumani, trenutak da se definitivno zabije glogov kolac u srce bonjakog naroda. Zato je to bitno? Jer Bonjaci su temelj Bosne. Uz nae komije Srbe i Hrvate koji su odani ideji Bosne, Bonjaci su jedina i najsnanija brana rastakanju te drave. Kampanja o bosanstvu kojemu je, kao, problem bonjatvo dio je najobinije reivizije historije. Kako svojevremeno kaza uvaeni akademik Muhamed Filipovi elja je protagonoista te kampanje da nas vrate unazad, na vremena kada je bilo problematino da li mi kao Bonjaci uope postojimo. Ako Bosna nema svoj narod koji je imenom, historijom i sadrajem svog identiteta vezan za tu zemlju i dravu, onda ona nije supstancijalna historijski. Onda se ona svodi na Srbe i Hrvate kao jedine historijske nacije, rekao je akademik Muhamed Filipovi. Ko ima dilemu o postojanju Bonjaka neka se uputi u Anadoliju. Tamo i danas bosanski muhadiri, o kojima je j j pjevao i Alaksa anti, s ponosom nose prezime Bonjak, za sebe govore da su Bonjaci i da govore bosanskim jezikom. Mnogi govore i nau lijepu ikavicu. Takvo prezime nosi i dio potomaka Ali-pae Rizvanbegovia iz Stoca koji su svoje utoite nali u Palestini gdje su izgradili damiju, a koju su Izraelci u prolom stoljeu pretvorili u kafanu. Upoznao sam neke od tih estitih ljudi. Bonjaci ive i o bonjatvu jasno (bez ikakvog utjerivanja) govore, u Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, kao i diljem svijeta. Njima nisu trebali vrli kafanski intelektualci iz Sarajeva da im objasne kako zapravo nisu Bonjaci ve ih je neko utjerao u bonjatvo.
Svoje daleko bonjako porijeklo spominje ak i zamjenik generalnog direktora UNESCO-a Munir Bunaki (Mounire Bouchenaki), roen u Aliru. I u Saudijskoj Arabiji, ali i diljem svijeta se nalaze ljudi s ovih prostora koji se ne stide svog bonjakog porijekla. Bonjaci su bili puno prije Bonjakog sabora iz 1993. godine kada je Bonjacima samo vraeno nacionalno ime. Ali, spomenuti esto govore kako su njihovi djedovi Bosanci i kako su pristigli iz voljene Bosne. Bosanski vam besidim Ko ima dilemu o postojanju bosanskog jezika neka istrai bosansko-turski rjenik alhamijado pjesnika Muhameda Hevaije Uskufija iz 1631. godine koji je tokom cijelog ivota i rada isticao da je Bonjak, a jezik kojim govori bosanski. Bosanski da vam besidim, bratani, da sluaju dobrotelji, prijatelji znani..., pie Uskufi. Hercegovaki srpski prvaci, na prig p p p mjer Prokopije okorilo, trae od Alipae Rizvanbegovia da se za vladiku postavi ovjek vian bosanskom jeziku, a voa hercegovakog ustanka Pero Tunguz znao je govoriti: Razumi me, ovjee, bosanski ti govorim! Gramatiku bosanskog jezika za potrebe kola izdao je Frane Vuleti, a tampala Vlada BiH jo 1880. godine. Kako biljei Naila Hebib-Valjevac, jedan od najstarijih pomena bosanskog jezika nalazimo 1436. godine, u Kotoru gdje se u zapisniku o otkupu neke djevojice od strane kotorskog kneza navodi da je ona bosanskim jezikom djevena. Kada je u pitanju vjera islam, kako svjedoi i britanski historiar Noel Malcom, ve 1485. godine u BiH je ivjelo 4.134 muslimanske porodice i 1.064 neoenjenih muslimana. Svjedoei Malcom i o postepenom prihvatanju islamske vjere. Jer, Bonjake niko nije utjerivao u islam, kao to ih nije utjerivao u bonjatvo, niti im ko treba govoriti da su i Bosanci. Zato danas niko ne treba imati dileme. Mi smo Bosanci i Hercegovci po svom roenju, kao to smo i Bonjaci. A jezik nam je bosanski i vjera nam je islam. Ko hoe neka je ispovijeda. Nema prisile u vjeri (Kuran). Ali, ne moe rei da nije uo za Pravi put. Takoer, svakog dobronamjernog ovjeka prihvatamo. A svakog zlikovca to med pod jezikom nosi prepoznamo. Iako ne liimo na junake, najtee nas je prijetnjom uplaiti. Zato, dilema nema. Izaberite - nacionalnost Bonjak, jezik bosanski i vjera - islam. Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! (Kuran 4:13). !
27
Drutvo
Pogledi
Bonjaninu, i Bonjaku, i Bosancu,

jedna je te iista majka Bosna, iz njenog sta Bosna, praha i njenog imena svi su nastali
Do koje mjere je hipokrizija zahvatila sfere bosanskog duha i tkivo bosanskog drutva svjedoe mnogo ozbiljnije i opasnije pojave. Osnovana je, ak, politika stranka pod imenom Mi Bosanci i Hercegovci, iji je osnovni cilj, kako je javno na jednoj televiziji proklamovao njen osnova i predsjednik, Hidajet ehi, da u FBiH meu veinskim Bonjacima do narednog popisa propagira nacionalno izjanjavanje kao Bosanac i Hercegovac. Vie puta je ponovio da je on Bosanac i Hercegovac. Logika kontradikcija sadrana je u tome da se ovi pojmovi meusobno izkljuuju: ili si Bosanac, ili si Hercegovac. Obadvoje ne moe biti, jer jedno drugo potire pa ostaje samo semantika rupa Pie: Prof. Safet Kadi red planirani popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini 2013. godine antibonjaka propaganda smiljeno unosi razdor meu Bonjake lansiranjem lanih dilema u pogledu izjanjavanja o svom etnikom, nacionalnom, vjerskom i jezikom identitetu, a upravo duhovno, idejno i politiko jedinstvo Bonjaka namee se kao imperativ obstanka toga naroda nakon genocida. U pozadini takvih nastojanja mnogi Bonjaci vide prikrivene namjere ojaane srbsko-hrvatske osovine u BiH radi ponovnog podjarmljivanja i eliminacije Bonjaka kao politikog faktora. Srbsko-hrvatska osovina, stvorena u 19. stoljeu radi prisvajanja i podjele Bosne i podjarmljivanja Bonjaka, nikad nije pukla i jo uvijek snano djeluje na bosanskohercegovakoj politikoj pozornici. Od tada, tokom dvjestogodinjeg progona, masakriranja, ugnjetavanja i hegemonije drastino je prekinut povijestni ak, politika stranka pod imenom Mi kontinuitet Bonjaka i planski provoeno Bosanci i Hercegovci, iji je osnovni cilj, odroavanje i asimilacija. Otukako je javno na jednoj televizida meu Bonjacima opravdan j p ji proklamovao njen osnova i j strah od ponovne srbsko-hrvatpredsjednik, Hidajet ehi, da ske dominacije, jer dejtonski u FBiH meu veinskim Boustav nije demokratski, granjacima do narednog popisa propagira nacionalno izjanjaanski ustav, koji garantuje vladavinu prava i jednakost prid vanje kao Bosanac i Hercegozakonom, nego poznaje i privac. Vie puta je ponovio da znaje samo etniki subjektivitet je on Bosanac i Hercegovac. u vidu konstitutivnosti naroda, Logika kontradikcija sadrapa i Bonjaka, koji bi popisom na je u tome da se ovi pojmobili registrirani u enklavama, vi meusobno izkljuuju: ili kao svojevrstnim rezervatima si Bosanac, ili si Hercegovac. u sobstvenoj domovini. Zato Ali, nije Obadvoje ne moe biti, jer agresivna propaganda naciobonjako biti jedno drugo potire pa ostaje nalnog bosanstva i nacionalili ne biti samo samo semantika rupa. nog muslimanstva raznih plau najavljenom U povijestnom kontekstu enika, zaklonjenih iza samopopisu, nego to je ista nebuloza: Kako neko zvanih nevladinih organizacija, prije svega moe biti istovremeno bosanne mogu se drugaije shvatiti u zahtjevu ski ban Stjepan Kotromani nego zlonamjerno sijanje konza restitutio sa Bobovca i hercegovaki vojfuzije, smutnje i razdora meu ad integrum, voda (herceg) Stjepan Vuki ranjenim Bonjacima. Kao kapovratak u Kosaa sa Blagaja? Kako neko rikaturalnu ilustraciju takvog predhodno, moe biti istovremeno i Bosastava i shvaanja nacionalnog predgenocidno, nac i Hercegovac, Husein-beg muslimanstva i njegove identistanje, na Gradaevi, Zmaj od Bosne, fikacije dovoljno je uzeti samo ustavno-pravni i secesionistiki hercegovaki jednu sekvencu iz aktuelne boporedak namjestnik u stolnom Mosanske serije, koja se do bezsviRepublike staru Ali-beg Rizvanbegovi jesti reprizira na FTV. Glavni Bosne i (Stolanin), kad je prvi digao lik Izet se ali policijskom naHercegovine. sablju na sultana radi samostalelniku, potvarajui njegovog nosti Bosne, a ovaj drugi zabio policijskog slubenika Muglavu pod sultanove skute i radifa da ga je maltretirao na izdao ovog prvog i tako uveo nacionalnoj osnovi, a zapravo Bosnu u robstvo sve do daga je sankcionirao zbog vonje u pijanom nas. Prvi je bio Bosanac i Bonjak, a drugi stanju, a navodni policijski naelnik ga sla- samo Hercegovac. Poznato je kako su zbog vodobitno ukori: Kako e Vas maltretirati toga zavrili i jedan i drugi i na to je spana nacionalnoj osnovi obojica ste Musli- la Bosna-ponosna! Dakle, ne moe neko mani, ti Izet, a on Muradif. biti Bosanac i Hercegovac, ali moe biti Bosanac, moe biti Hercegovac, a obadva Il si Bosanac il si Hercegovac su Bonjaci. Podsjetimo, najgorljiviji Bonjaci s poetka prolog stoljea i luonoe Meutim, do koje mjere je hipokrizi- bonjatva bili su Hercegovci Safvet-beg ja zahvatila sfere bosanskog duha i tkivo Baagi (Nevesinje) i Mehmed-beg Kabosanskog drutva svjedoe mnogo oz- petanovi (Ljubuki) ili u skorije vrijeme biljnije i opasnije pojave. Osnovana je, Alija Isakovi (Stolac), Safet Isovi (Bilea)
28
ili Bosanci Nedad Ibriimovi, Enes Kievi i brojni drugi, sve do Safeta Suia i j g Vahida Halilhodia. Ako j dojako i bilo je j nekih nedoumica o tome, odjako to ne bi smilo biti. Iako je etnik Bosanac ade sa etnikom Bonjak i etnikom Bonjanin, on se danas poima kao regionalna odrednica, ba kao i Hercegovac, Krajinik, Posavljak, Sandaklija, i sl. U politikom kontekstu Bosanac i Hercegovac je nagazna mina. Zamislite samo kako bi reagirao onaj bosnomrzac, haki obtuenik, koji e u povijesti ostati zabiljeen i kao mostomrzac i ruitelj Starog mosta u Mostaru, kada bi mu neko rekao da se mora nacionalno izjasni kao Bosanac i Hercegovac. Pa, on bi ponovo sjeo za haubicu i gaao obnovljeni most. Tako i Dodik. j Ili ovi. ehieva stvarna ili finHistorijski se girana naivnost krajnje je prvi javlja oblik Tri varijante istog imena groteskna. Kada je rije o Bonjanin. dravi, cilj njegove stranke je Izvorno ime Bonjaci su slaveno-ilirda se na slijedeem popisu u Bonjanin ski narod nastao i imenovan (u latinskim na tlu zemlje Bosne kao svoje Bosni za opciju Bosanac (ne izvorima sing. Bonjak) izjasni najmanje matine domovine. Bez obziBosnensis) kao 20 posto itelja u BiH kako ra na jo uvijek neodkrivene etnik prvobitno bi mogli, potom, podnijei neiztraene naslage drevne oznaava ti tubu Sudu u Strasburu prolosti i razliite interprepripadnika za ustavno priznavanje toga tacije historijske dileme da li ranosrednjenaroda. Tom presudom e, p su bezimena slavenska (ili slavjekovnog zanosi se ehi, biti oboren venizirana) plemena stigla sa bosanskog dejtonski ustav i donesen prostora Krima ili june Ukrateritorija, novi. Kakve zablude i djetijine kao eho prodora Obara a potom i nje iluzije u politici! Javnost na Balkan polovinom prvog ranofeudalne je ostala uzkraena za odgomilenija nove ere, injenica je bosanske vor na pitanje zato ta stranda su se nastanili u doline vodrave. ka ne trai promjenu ustava dotokova centralnog Balkana, i izbori se za ustavno priznaprvenstveno rijeke Bosne, koju vanje tog naroda pa, onda, su njeni starosjedioci Iliri imena popisu neka se izjanjava novali Basan (u latinskim izvokako ko hoe. Iako, moda, rima Bathinus, it. Basinus). nije primjereno, nemogue je povodom Od toga su doseljeni Slaveni, koji su se ovog stava ne povui analogiju sa izja- asimilirali sa starosjedilakim Ilirima, izveli vom predsjednika Predsjednitva RBiH, naziv Bosna, fonetskom transformacijom Alije Izetbegovia, dok je zrak mirisao od Basan, priko Bosina, a potom Bosna na rat i postajale sve glasnije prie o et- (<Bosna). Iliri su Slavenima dali ime, a nikoj podjeli zemlje, da je Bosnu ne- Slaveni Ilirima dali jezik. Tako su i ime mogue podijeliti, jer je sva (nacional- rijeke, naroda i zemlje izvedeni iz istog kono) iarana kao tigrova koa i te are je rijena. Od balkanskih naroda, slian je slunemogue izbrisati. Neemo ni brisati, aj jedino sa Bugarima, dok su, primjerice, nego zguliti cijelu kou, zlurado su ko- hrvatska srbska plemena novu domovinu mentarisali budui agresori u ve pripre- nazvali po sebi. Malo je primjera na svijetu mljenim bunkerima, vuijim jazbinama da se jednim te istim imenom zovu rijeka, j j i ancima. zemlja i narod. ta vie, u antikim dokuBosanstvo i muslimanstvo nisu mentima se spominje i grad na ovoj rijeci opreni, nego kompatibilni bonja- Ad Basante, po kojoj je i dobio ime: na tvu, kao i hercegovaki identitet, ali, Bosni, grad na rijeci Bosni. Bonjaci su jednostavno, nisu ustavne kategorije i po tome i mnogo emu drugom unikatan ostavljene su, namjerno ili ne, da vise narod. Kao narod paralelno pripadaju i izvan ustava. Uzput reeno, propagan- evropskom i islamskom civilizacijskom dno vezivanje tzv. mjeovitih brakova sa naslijeu. Oni batine i zapadnu i istonu popisom i nacionalnim identitetom, sa civilizaciju, i slavensko (jeziko) i ilirsko anacionalnou, sa bosanstvom, sa kate- (genetsko) naslijee. Tokom povijesti oni gorijom ostali, krajnje je proizvoljno i su (samo)identificirani kao narod zemlje neumjestno. Bosne, Bonjani.
Pojmovi i termini Bonjanin/Bonjak/ Bosanac, kojim se imenuje jedan balkanski etnos, predstavljaju rudimentarne etnonime, koji su nastali u bosanskom jeziku kao varijante istog imena, iz istog korijena, tvoreni sa tri bosanska sufiksa sinonimskog znaenja. Preciznije reeno, radi se o praslavenskim i sveslavenskim sufiksima, koje je naslijedio i bosanski jezik. Dakle, stvari etnonima su podpuno jednaka i ravnopravna i po etimologiji i po semantikom potencijalu supstance morfolokog jezgra. Oni su, dijahronijski, ali i sinhronijski uzeto, leksiki sinonimi, a mogu biti stilski ili drutveno-politiki markirani novim konotacijama. Obian svijet bi rekao: isto, samo malo drukije. Dakle, Bonjak, Bonjanin i Bosanac su leksiki i semantiki sinonimi, odnosno imenjaci, adei. Zato je potrebno radi ire javnosti detaljno razsvijetliti njihovu etimologiju i gramatiku tvorbu. Historijski se prvi javlja oblik Bonjanin. Izvorno ime Bonjanin (u latinskim izvorima sing. Bosnensis) kao etnik prvobitno oznaava pripadnika ranosrednjevjekovnog bosanskog teritorija, a potom i ranofeudalne bosanske drave. Semantiko jezgro ini ilirski glasovni sklop -bos-, a leksiku osnovu (bosn-) slavenizirani oblik ilirskog naziva Bosna<Bosina. Ovo i je reducirano na stepen poluglasa , koji se u nekim oblicima javlja kao nepostojano a, a u nekim gubi: Bosna (<Bosna) Bosanac a - bosanski. Od navedenog morfolokog a korijena -bosn- izveden je etnik Bonjanin pomou sveslavenskog i praslavenskog sufiksa -janin, koji je i danas iv i produktivan. Ovaj sufiks je tokom afiksacije, odnosno morfoloke simbioze sa osnovom, proizveo niz glasovnih promjena u osnovi. Prvo je izprid sloga sa punim vokalom ispao poluglas i ostalo je -bosn-, a kad je prikalemljen sufiks janin (bosnjanin), glas n n n iz osnove je umekan jotovan i dobili smo -nj-: bosnjanin. Ovaj oblik zahtivao j je, nadalje, pribliavaje artikulacije alveolar-
29
nog s sa palatalnim nj tako da j je glas nj uticao na glas s da se i j on palatalizira u palatalno pa smo dobili konani oblik: bonjanin, tj. Bonjanin. j Isti jeziki proces desio se i kod tvorbe etnika Bonjak, k samo sa takoer sveslavenskim i praslavenskim sufiksom - : -jak bosn-jak > bosnjak > bosnjak n > bonjak, dakle: Bonjak. Toj kom 14. i 15. stoljea, kada su se, inae, desile mnoge promjene u bosanskom jeziku, etnonim Bonjak sve ee zamjenjuje stariji naziv Bonjanin. Prva dosad poznata upotreba rijei Bonjak zabiljeena je 1440. godine, kada je Tvrtko Drugi Kotromani poslao bosansku delegaciju u Budim radi estitanja poljskom kralju Vladislavu na izboru za kralja Ugarske i Hrvatske. Tada je voa bosanske delegacije rekao da su Bonjakom isti pra-
U politikom kontekstu Bosanac i Hercegovac je nagazna mina. Zamislite samo kako bi reagirao onaj bosnomrzac, haki obtuenik, koji e u povijesti ostati zabiljeen i kao mostomrzac i ruitelj Starog mosta u Mostaru, kada bi mu neko rekao da se mora nacionalno izjasni kao Bosanac i Hercegovac.
djedovi bili kao i Poljakom. Do dolazka Turaka taj oblik je podpuno potisnuo stariji tako da osmanlijska administracija iskljuivo koristi taj termin. Izrazi Bonjak-kavmi i Bonjak-milleti su oznaavali pripadnika bonjakog naroda odnosno potomke srednjovjekovnih Bonjana, dok se izrazom Bonjak-taifesi oznaava svaki pripadnik Bosanskog ejaleta bez obzira na narodnost, kulturu i jezik. Bonjak-kavmi i Bonjak-milleti je oznaavalo ovjeka koji je pripadao bonjakom narodu, govorio bosanski jezik, slijedio bonjaku i bosansku kulturu te slijedio islamski vjerozakon. Nakon odlazka Turaka i dolazka drugih osvajaa, to ime su im zanijekali tokom posljednja dva stoljea agresivni susjedi, pretendirajui na njihovu zemlju, njihove due i njihove ivote.
Tek su odlukom Bonjakog sabora iz 1993. godine, kao najvieg svebonjakog nacionalnog foruma, donesene u sudbonosnom vremenu otvorene srbske agresije na Bonjake i Republiku BiH, Bonjaci vratili svoje povijestno ime Bonjak. Kod tvorbe etnika Bosanac sa sufiksom -ac (<c), koji ima isto porijeklo i funkciju kao predhodna dva, poluglas se vokalizirao u a, jer se naao izpred sloga s poluvokalom i dobili smo oblik Bosanac (< bosnc>bosanac). Tako se danas mogu ravnopravno koristiti i sinonimi bosnista i bosanista, bosnisitika i bosanistika. Dakle, i Bonjaninu, i Bonjaku, i Bosancu, jedna je te ista majka Bosna, iz njenog praha i njenog imena svi su nastali. Bosna im je i otac i majka, to bi se reklo. Iz bonjake percepcije bosanstvo i bonjatvo su vrsto povezani i meusobno proeti, jer Bonjaci prije svega svoj identitet veu za domovinu Bosnu, ali za neke druge rije Bosanac danas ima slino znaenje, ako ne i identino, kao turski termin Bonjak-taifesi i odnosi se na svakog pripadnika drave Bosne i Hercegovine bez obzira na naciju. Od 15. stoljea Bonjaci su preteno muslimani i to je znaajan faktor njihova identiteta, ali za neke su i dalje druge vjere ostale dijelom njihovog naslijea i identiteta. Danas se uglavnom pod pojmom Bonjak podrazumiva pripadnik bonjake nacije, koji govori bosanski jezik, slijedi bonjaku i bosansku kulturu i islamsku vjeru, te vodi porijeklo od Bonjana. No, kao to svi Bonjaci nisu jednako lijepi i pametni, tako ni svi nisu jednako poboni i vjernici. Bonjaci ne ive samo u Bosni. Jo u srednjem vijeku, u doba Bosanskog kraljevstva, oni su nastanjivali cijeli prostor centralnog Balkana, pogotovo u Otomanskom carstvu, od Budima do Skadra i Kotora. Oni su osnovali najvei broj urbanih naselja, jer su bili vladajui drutveni sloj kao zemljovlasnika aristokracija ili bogati trgovaki ili zanatlijski stale, pored nezavisnih ili zavisnih seljaka. I danas znatan broj Bonjaka ivi u susjednim balkanskim dravama, ali i u gotovo svim dravama svijeta, gdje su razseljeni nakon srbske agresije i genocida 1992-1995. godine. Ako i ne raunamo vie miliona Bonjaka, koji su se prije stoljee i po pod prijetnjom susjeda izselili u Tursku i tamo asimilirali, danas vie Bonjaka ivi van domovine, nego u domovini. Ali, nije bonjako biti ili ne biti samo u najavljenom popisu, nego prije svega u zahtjevu za restitutio ad integrum, povratak u predhodno, predgenocidno, stanje, na ustavno-pravni poredak Republike Bosne i Hercegovine. To je strateki interes Bonjaka, to je nezamjenjiv temelj za obstanak Bonjaka na kojem se mora izgraditi idejno i politiko jedinstvo kao uslov obstanka. To znaju i neprijatelji Bonjaka i zato sve ine da meu njih unesu razdor, sumnju i bezperspektivnost.
30
Glas islamskih uenjaka

Doha: Proglas Svjetske asocijacije islamskih uenjaka u vezi sa deavanjima u Egiptu
Ko to eli od Egipta napraviti dravu sluaj

Epicentar najvanijih svjetskih dogaanja danas se nalazi u islamskom svijetu. Islamsko-muslimanska drutveno-politika scena posljednjih godina optereena je brojnim problemima i izazovima. Posebno vanu ulogu u aktuelnim dogaanjima u islamskom svijetu imaju slamski uenjaci - ulema, ije miljenje, savjeti i upozorenja presudno ureuju odnose meu muslimanima u islamskom svijetu. Saff e od ovog broja redovno prenositi fetve, komentare, reakcije i druge vrste javnog nastupa i djelovanja islamskih uenjaka u svijetu, a koji se odnose na aktuelni razvoj na drutveno-politikoj sceni u islamskom svijetu. Stavovi svjetske islamske uleme vani su i za muslimane u Bosni i Hercegovini. U ovom broju prenosimo reakciju islamskih uenjaka na aktuelna dogaanja u Egiptu. Islamski uenjaci svojim proglasom precizno detektiraju sutinu problema u Egiptu
okvire zakona, sprijei stanje pravnog vakuma i anarhije, koje su neprijatevala Allahu, i neka su lji revolucije eljeli izazvati ovim pumir i spas na posljednjeg tem. Kao da neko namjerno eli, od poslanika, njegovu a- Egipta, koji bez sumnje predstavlja snu porodicu, ashabe i sve one koji ilu kucavicu arapskog i islamskog su ih slijedili i koji e ih slijediti do svijeta, napraviti trajno nestabilnu zeSudnjega dana. Svjetska asocijacija mlju, ije e se novofirmirane (itaj: islamskih uenjaka s panjom prati prosilamske) vlasti, umjesto razvojem deavanja u Egiptu od samog poetka i izgradnjom, privlaenjem stranih velianstvene revolucije, koja je bila i investicija, borbom protiv dva goruostala svijetal primjer visokih moral- a nacionalna problema, siromatva nih vrijednosti, jedinstva i samopo- i nezaposlenosti, baviti krizama i surtvovanosti na putu istine kobima, odnosno samima i pravde, i koja je odigrala sobom. znaajnu ulogu u suzbijanju Apeliramo na smutnje, ouvanja jedinsve releventne Sudbonosno ne stva i mira u dravi. Nakon politike i neprijateljima Egipta to je njen uspjeh postao i drutvene vie nego oit, neprijatelji faktore ali Po svemu sudei, krajnji Egipta i muslimana, sa svih i obinog cilj koji se krije iza ovakvog strana, u saradnji sa ostaciegipatskog ponaanja Ustavnog suda, ma propalog reima, poeli ovjeka da se jeste ponitenje rezultasu sa izazivanjem smutnji, konano okrenu ta revolucije i opstrukcija jednom iza druge, s ciljem ka budunosti ostvarenja njenih ciljeva, unoenja nereda i cijepanja i uloe a samim time povratak na revolucionarnog pokreta po maksimum politiku scenu ostataka ideolokoj matrici, zavjere j j napora na putu biveg diktatorskog reima, protiv islamskog erijata sveobuhvatnog koji e uz pomo opljakana kojeg su se naslanjali ekonomskog nog dravnog blaga i sitsvi prethodni ustavi, a koji i drutvenog noiardijskih interesnih je prepoznatljiv po svonapretka, skupina, pokuati ponovo joj umjerenosti i srednjem iskorjenjivanja preuzeti konce vlasti u svoje putu, i udaljavanja Egipsiromatva, ruke. Izgleda de je najvei ta od njegovog islamskog nezaposlenosti propust revolucije, ako se identiteta. Pokuaj Ustavi zaostalosti, tako moe rei, u tome to nog suda da konstituirauspostave nije uspjela u potpunosti nje egipatskog parlamenta, vladavine uklonuti kolovoe zla, kao kojeg su po prvi put u svoprava. to to inae biva sa svakom joj povijesti birali graani uspjenom revolucijom, Egipta, na najpotenijim nego im je na neki nain izborima ikada odranim u omoguila da i dalje zaovoj zemlji, proglasi nezakonitim, ne dre vane pozicije u dravi. Samo u marei za voljom miliona Egipana ovom kontekstu mogue je ispravno koji su uestovali na ovim izborima, razumjeti dekret predsjednika Mursikao i p pokuaj da se ospori izbor donjeg ja, kojim je on, koristei se ovlastima j p j g doma parlamenta (Medlisa ure), ali predsjednika drave, pokuao spasiti i direktno ugrozi pozicija prvog ovje- dravu od destrukcije i anarhije, koja ka u dravi, pokazao je da se ustvari se, sasvim je vidljivo, provodi na teova dravna institucija, umjesto slije- renu s ciljem dalje eskalacije sukoba, enja principa neutralnosti, otvoreno i stvaranja ambijenta nesigurnosti i svrstala na stranu protivnika novog anarhije. Mursijevu odluku podrali egipatskog reima, tako da je dekret su neki od najveih pravnih autoritepredsjednika Mursija, zapravo, bio je- ta i strunjaka za ustavno pravo, kao dini nain da se Ustavni sud vrati u to je prof. dr. Servet Bedevi, koji je Pripremio: Semir Imamovi
31
izjavio da niko nema pravo osporavati predsjednike odluke koje imaju za cilj zatititi zemlju od destruktivnog djelovanja, iza kojeg, bez sumnje, stoje neprijatelji ove drave. Ovaj ugledni pravnik nije krio svoje razoaranje ponaanjem pojedinih sudskih funcionera, koji su, stavljajui se na odreenu stranu, dotakli samo dno sudske profesije. Takvi bi trebali znati da su doneene odluke zapravo posljedica vanrednog stanja, i u skladu su s principom nuda mijenja zakon kojem, u slinim okolnostima, pribjegavaju svi savremeni demokratski reimi, istakao je Bedevi. U tom smislu Asocijacija je donijela sljedee zakljuke: 1. Pozivamo egipatski narod da ostane jedinstven, odbaci svaki vid podjele (po bilo kojoj osnovi), okupi se oko jedinstvenih ciljeva revolucije i na taj nain sprijei vanjske i unutarnje neprijatelje u njihovim prljavim nakanama, i kae sudbonosno ne svima onima koji ne ele dobro Egiptu, i koji od Egipta ele napraviti dravu sluaj, koja e se baviti sama sobom, svojim problemima i ranama, i tako biti daleko od svakog progresa, prosperiteta, blagostanja i borbe za svoja i prava globalne muslimanske zajednice (ummeta), a kao vodilja, na tom putu, neka im poslue rijei Uzvienog: ...i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdrljivi, jer Allah je, zaista, na strani izdrljivih. (Prijevod znaenja, El-Enfal, 46.). ak i u sluaju postojanja objektivnih zamjerki na predsjed-
nikove odluke, sve to se ne moe ni izbliza uporediti sa smutnjom koja je gora od ubistva, i razdora kojeg je Allah nazvao nevjerstvom: O vjernici, ako se budete pokoravali nekim od onih kojima je data Knjiga, oni e vas, nakon to ste prihvatili pravu vjeru, ponovo vratiti u nevjernike. (Prijevod znaenja Ali-Imran, 100.). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Ne vraajte se, nakon mene, u nevjerstvo, tako to ete jedni drugima odsijecati vratove. tavie, Boiji poslanik, Harun, alejhi selam, nije ukorio svoj narod zbog irka, iz straha da to ne bi dovelo do smutnje i razdora. Kada ga je Musa upitao: ta te je sprijeilo, kad si ih vidio da su zalutali, da za mnom nisi poao? Zato nisi nareenje moje posluao?, on mu je odgovorio: O sine majke moje - ree Harun - ne hvataj me za bradu i za kosu moju! Ja sam se plaio da ti ne rekne: Razdor si meu sinovima Israilovim posijao i nisi postupio onako kako sam ti rekao. (Prijevod znaenja Ta-ha, 92.-94.). Zbog toga je, u ovoj etapi, ouvanje jedinstva vjerski imperativ, domovinska nunost, i ima prednost u odnosu na zamjerke, bez obzira koliko one bile opravdane, posebno kada se ima u vidu injenica da je dekret privremenog karaktera i trebao bi vaiti svega nekoliko mjeseci.
Svi Egipani moraju se, udruenim snagama, suprotstaviti jo jednoj zavjeri protiv njihove domovine i islamskog identiteta. To je jedini nain da se odbiju spletke i razbije spletkaroka vuija jazbina, a mi u Asocijaciji smo ubijeeni da je Egipat to u stanju uiniti.
Probleme rijeiti unutar Egipta
2. Pozivamo sve pristalice revolucije, bez obzira na njihovo politiko ili ideoloko opredjeljenje, da trenutno prekinu sa svim unutarnjim razmiricama i konfliktima, jer oni najvie odgovaraju kadrovima biveg reima i neprijateljima Egipta, koji bi, pod platom opozicionog djelovanja, mogli iskoristiti trenutnu situaciju za ostvaranje vlastitih interesa, proizvodnju krize, stvaranje ambijenta beznaa i izazivanje smutnji nesagledivih razmjera. Zbog toga, apeliramo na sve politike snage, kojima je Egipat u srcu, da stanu uz predsjednika i otponu dijalog o svim vanim pitanjima koja bi mogla donijeti prosperitet i napredak Egiptu, i neka znaju da oni, pred Uzvienim Allahom a zatim i svojom domovinom, nose historijsku odgovornost, u pozitivnom ili negativnom smislu. 3. Nedopustivo je, sa erijatskog aspekta, da se, u rjeavanju unutarnjih problema, trai bilo ija pomo i intervencija izvana, jer bi to predstavljalo izdaju uzvienih principa vjere i domovine. Kroz svoju viestoljetnu islamsku povijest, egipatski narodi, bez obzira na vjersku i etniku pripadnost, uvijek su bili jedinstveni kada je trebalo braniti Egipat od vanjskih ne-
32
prijatelja i okupatora i nikada, pa ak i u najteim trenucima, nisu traili bilo iju pomo izvana. 4. Na egipatskoj sceni trenutno se, u reiji neprijatelja islama i muslimana i uz pomo prljavog novca, provodi nezakonita revolucija, koja ima za cilj ponititi sva pozitivna dostignua koja su ostvarena u zadnje dvije godine, od kojih su, svakako, najvanija: odravanje prvih potenih izbora, jo od osamostaljenja Egipta, izbor Parlamenta, Donjeg doma i predsjednika drave. Svi Egipani moraju se, udruenim snagama, suprotstaviti jo jednoj zavjeri protiv njihove domovine i islamskog identiteta. To je jedini nain da se odbiju spletke i razbije spletkaroka vuija jazbina, a mi u Asocijaciji smo ubijeeni da je Egipat to u stanju uiniti. 5. Apeliramo na sve releventne politike i drutvene faktore ali i obinog egipatskog ovjeka da se konano okrenu ka budunosti i uloe maksimum napora na putu sveobuhvatnog ekonomskog i drutvenog napretka, iskorjenjivanja siromatva, nezaposlenosti i zaostalosti, uspostave vladavine prava i stvaranja ekonomski, politiki, tehnoloki, drutveno i vojno jake muslimanske drave. Egipat je uvijek bio i bit e u samom vrhu, sve dok njime bude upravljala racionalna i potena vlast.
Sauvati mir i dostojanstvo
6. Pokoravanje (lojalnost) legitimno izabranim vlastima je vjerski imperativ i nepobitna injenica, koju nalazimo u gotovo svim nebeskim objavama i poslanicama, i na kojoj poiva i opstoji svaki moderni sistem. U tom smislu, Uzvieni Allah, delle anuhu, je rekao: O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vaim. (prijevod znaenja, En-Nisa, 59.). Teko je pobrojati sve Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, izreke (hadise), u kojima su nepokornost, suprotstavljanje volji legitimno izabranog vladara i obezvrjeivanje njegovih naredbi okarakterizirani kao veliki grijeh. 7. Pozivamo sve proislamski orijentirane politike snage, Muslimansku brau, selefijski pokret, El-Dama elislamijje i druge, da preuzmu odgovornost i pokuaju sprijeiti sva masovnija okupljanja koja bi mogla dovesti do krvoprolia i sukoba meu suprotstavljenim stranama. 8. Beskompromisno osuujemo bilo koju vrstu nasilja, paljenje predstavnitava Muslimanske brae i drugih politikih partija, jer to predstavlja otvoreni
Beskompromisno osuujemo bilo koju vrstu nasilja, paljenje predstavnitava Muslimanske brae i drugih politikih partija, jer to predstavlja otvoreni in razbojnitva, sabotae i sijanja smutnje i nereda na zemlji, koji bi morali biti sankcionirani najstroijim zakonskim kaznama.
in razbojnitva, sabotae i sijanja smutnje i nereda na zemlji, koji bi morali biti sankcionirani najstroijim zakonskim kaznama. Ovim putem koristimo priliku da sve uesnike u demonstracijama pozovemo na dostojanstvo, mir, suzdranost, potivanje univerzalnih opeljudskih i civilizacijskih normi i naela ponaanja prilikom demonstriranja, i da ne dozvole destruktivnim snagama da ih iskoriste za svoje ciljeve. Na kraju, obraamo se Uzvienom Allahu, iskrenom dovom, da sauva Egipat, njegovu revoluciju i legitimno izabrano vostvo, od svih smutnji, vidljivih i nevidljivih, javnih i tajnih, i da osujeti i uniti spletke i zavjeru neprijatelja Egipta i muslimana, i okrene ih protiv njih samih, spusti na njih ponienje i neuspjeh u svakom poslu. Gospodaru na, ne dopusti srcima naim da skrenu, kada si nam ve na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje! (Prijevod znaenja, Ali Imran, 8.). U potpisu: prof. dr. Jusuf el-Kardavi, predsjedavajui Asocijacije i prof. dr. Ali el-Kardagi, generalni sekretar
33
Islamske teme
Feljton: Tako se pobjeuje oaj (XVII dio)
Odrekla se kraljevske slave zbog Denneta

Ako se drui s pesimistima, oni e utjecati na tebi i bit e kao i oni, ali ako se vee za ljude koji te podravaju u tvojim pozitivnim nastojanjima, onda e ti brzo preuzeti vostvo na putu uspjeha i sree Pie: Sevla el-Udejdan Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli n je muslimanski djeak iz Indije koji je odgajan i odrastao u Junoj Africi, u sredini u kojoj su harali glad, rasizam i vjerski fanatizam. U mladosti je radio kao prodava novina, ali je Allah htio da postane jedan od najveih i najpoznatijih islamskih misionara u proteklom stoljeu. Teko su mu padali napadi krana na njega dok je jo bio mali i njihove optube kako je islam lana i izmiljena vjera. Njegovo mladalako srce gorjelo je od elje da im odgovori na njihove potvore, pa je zbog toga odluio da uporedo prouava Kuran i Bibliju. Bio je zaprepaten kontradiktornostima u evaneljima, pa je ubrzo na kranske napade poeo odgovarati kontranapadima. Poeo je da im iznosi kontradiktornosti u evaneljima i da im spominje promjene koje su izvrene ljudskom rukom u Indi-
lu. I uspio ih je uutkati. Kada je, nakon Nakon toga, ejh Ahmed Didat zamnogobrojnih poraza, prvi put osjetio slast poeo je izgradnju edukativnog centra pobjede, vrsto je odluio da se suprotsta- za daije u Junoj Africi iz kojeg je izalo vi njihovoj zabludi i krivovjerju, tako da stotine vrsnih misionara vinih teolokim je ubrzo postao poznati daija i misionar raspravama i debatama sa oponentima. u Junoj Africi. Ostatak ivota proveo je Zatim, ejh Didat je bio inicijator projekta pozivajui ljude u islam i vodei debate s prevoenja Kurana na druge jezike i on i nositeljima i sljedbenicima iskrivljenog kr- njegovi pomagai i saradnici podijelili su anskog vjerovanja. Uz pomo svog pri- hiljade takvih prevoda po cijelom svijetu. jatelja Gulama Hasana Funke Njegov misionarski rad poeo je organizirati rasprave sa posebno dobija na teini i vrisveenicima, sve dok na kraju jednosti zbog injenice da je Deviza nije zavrio u Cape Townu gdje on bio samouk, a tako se na uspjenog je organizirao najvee i nadadebatama i predstavljao. Daovjeka je: leko poznate debate. Svjetska kle, on je sam sebi bio uitelj, Postupaj nakon to je vrlo rano napustio crkva je bila zabrinuta zbog prema ljudima njega, jer je on iz temelja uzredovno kolovanje zbog teke onako kako materijalne situacije. drmao crkveni prijesto svojim bi volio da debatama koje je kasnije drao Zbog svega toga, poruoni postupaju ak i u Londonu. Najpoznatiju ujemo svakom nemarnom prema tebi, raspravu vodio je sa Jimmyem muslimanu, kojeg je lijenost a deviza Swaggartom, ali i drugim krophrvala: Ustani i radi za neuspjenog ummet, jer ummet od tebe anskim sveenicima, i svi oni ovjeka je: mnogo oekuje i ti mu ima bili su ponieni i poraeni pred Prevari ljude, velikim, ali skromnim i ponizita ponuditi! Odbaci lijenost i prije nego oni nim daijom, Ahmedom Didaj budi poput lava predvodnika, tebe prevare. tom. ovjekom koji je svojim jer tvoja vjera je, za razliku od pristupom i stavovima potredrugih, ista i nepatvorena. Pa emu i dokle vie ta lijenost i sao svijet i nikoga nije ostavio ravnodunim. Muslimani su se silni kukaviluk?! radovali njegovim dostojanstvenim nastuAhmed Didat je na ahiret preselio pima putem kojih je Allah otklonio spletke poetkom mjeseca redeba, 1426. godinevjernika. ne po Hidri (u augustu, 2005.), iako je
34
svijet mislio da je on umro mnogo godina ranije. Meutim, on je bio daleko od oiju javnosti jer je bio obolio od paralize i cijelo tijelo mu je bilo oduzeto jo od 1995. godine. No, i pored toga, on je, uz Allahovu pomo, pobijedio svoju bolest i izumio nain komuniciranja s ljudima, signalima i znakovima koje je davao svojim oima, a pomou table na kojoj su bila ispisana slova. Tako je odgovarao na pitanja posjetioca. Veliki daija, Ahmed Didat nije zanemario dawu ak ni na smrtnoj postelji, ostavljajui nam svijetli primjer spremnosti na odricanje i rtvu u pozivanju u Istinu i uzdizanju Allahove rijei. I ako ne moemo nita drugo, onda moemo uputiti dovu Allahu, d.., molei Ga da nagradi Ahmeda Didata za sav njegov trud na promicanju Allahove upute i da ga obraduje drutvom s Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem, u Dennetu, i obaspe neizmjernom milou i oprostom. Komarci nisu bili u parku, ve u njegovoj glavi Zanimljivo je iskustvo koje je prenio dr. Ibrahim el-Fekki, a putem kojeg je dokazao da negativna razmiljanja mogu ovjeka staviti u lane dileme i nepostojee probleme. Naime, on je jedne noi sjedio u parku i nakon petnaest minuta, iako u parku nije bilo nijednog komarca, poeo je osjeati alergijske reakcije ( (anafilaksija) i pokazivati simptome ujej) p p j da komarca. ta je otkrio? Otkrio je da je park pun komaraca, a zapravo tamo nije bilo nijednog komarca, ve su oni bili u njegovoj glavi. Uistinu, nekada ovjek sam sebe uznemirava bez ikakvog povoda, a za to je krivo negativno razmiljanje.
Zato, neka tvoj um bude zauzet pozitivnim i optimistinim razmiljanjem i pogledom na svijet oko tebe, a okani se oaja. I svaki dan pokloni sebi novi poetak tako to nee obraati panju na negativnosti od prolog dana. Tjei se iskuenjima drugih
O ti, koji si pokleknuo pod pritiskom i teinom ivotnih iskuenja, osvrni se malo oko sebe, desno i lijevo, zar vidi ita drugo osim iskuenja u svakoj kui i suza na skoro svakom licu?! Koliko je onih koji su iskuani raznim belajima, a koliko je onih koji strpljivo podnose ta iskuenja? Ta, nisi ti jedini ovjek koji doivljava iskuenja, i ne samo to, ve su moda tvoja iskuenja u odnosu na druge neznatna. Koliko je bolesnih koji godinama lee u bolesnikoj postelji, koji se s mukom prevru desno i lijevo dok im nesnosni bolovi kidaju utrobu? Koliko je zatvorenika koji godinama robijaju u tamnicama, ne vide ni sunca ni mjeseca, samo etiri mrana i hladna zatvorska zida. Koliko je roditelja, majki i oeva, koji su izgubili svoju djecu u najljepim godinama, u cvijetu mladosti? Koliko je siromanih, prezaduenih, uplakanih, nevoljnih?! Ako nita drugo neka ti oni budu utjeha, i znaj da je dunjaluki ivot tamnica za vjernika, kua tuge i nevoj g lje. esto puta dunjaluki dvorci osvanu puni ljudi i radosnog smijeha, a omrknu pusti i razoreni. Budu puni mladosti, ivota i bogatstva, a onda ne proe dugo, a sve to bude zamijenjeno siromatvom, boleu i smru. Uzmi pouku iz toga i uporedi spomenuta iskuenja sa svojima, pa e vidjeti da je to blagodat u odnosu na
Ne dozvoli da te oaj savlada, ve pogledaj tamo gdje sunce svako jutro izlazi, tako e nauiti da zalazak sunca ne znai nita drugo osim njegov ponovni izlazak.
ono to je druge snalazilo i to ih snalazi. Zato zahvali Allahu na blagodatima koje ti je dao i budi strpljiv na iskuenjima. Neka ti je uvijek na umu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njega uzmi za uzor u cjelokupnom ivotu. Sjeti se da su njemu bacali utrobu deve na glavu, da je bio stavljen u izolaciju sa svojim ashabima i da je jeo lie sa drvea, da je protjeran iz Mekke, da su mu nevjernici zube polomili, da mu je supruga Aia, r.a., potvorena i time napadnuta njegova i ast njegove porodice, da je ubijeno sedamdeset nejgovih najboljih ashaba, da je izgubio sinove i keri za svoga ivota, da su ga nazivali luakom i sihirbazom. Uistinu su to bila velika iskuenja! Zatim, sjeti se da je Allahov poslanik, Zekrijja, a.s., ubijen na najsvirepiji nain, da je njegov sin Jahja, a.s., zaklan, da je Musa, a.s., ismijavan i proganjan, da je Ibrahim, a.s., bio baen u vatru, i na kraju su svi oni postali voe na putu Istine. Sjeti se takoer da je Omer, r.a., umro sav u krvi od rane koju mu je zadao nevjernik, da je Osman, r.a., bio zatvoren u svojoj kui, a onda ubijen, da je Alija, r.a., muki ubijen od strane haridije Abdurahmana ibn Muldima, da su odabrani ljudi, imami ovoga ummeta, mueni, bievani i bacani u tamnice. I neka ti je na umu kuranski ajet: Zar vi mislite da ete ui u dennet, a jo niste iskusili ono to su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale nematina i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi poslanik, i oni koji su s njim vjerovali uzviknuli: Kada e ve jednom Allahova pomo!? Eto, Allahova pomo je zaista blizu! (El-Bekara, 214.). !
35
Kraljica koja je udjela za Dennetom Odrasla je na kraljevskom dvoru i bila je kraljica. Dobro je upoznala sjaj i rasko kraljevskog ivota, vidjela je silu i snagu kraljeva i poniznost i pokornost njihovih podanika, ali je svjetlo imana obasjalo njeno srce, pa je odbacila zabludu i utoite potraila u okrilju istinskog vjerovanja, molei Allaha da je spasi ivota u kraljevskom dvorcu i okrutnog tiranina ija je supruga bila. Allah je usliao njenu dovu i ona je postala i ostala primjer iskrenosti u vjeri. Ona je Asja bint Muzahim, supruga faraonova, koja je postala simbol iskrenog vjerovanja ovjekovjeen u ovom kuranskom ajetu: A onima koji vjeruju Allah kao pouku navodi enu faraonovu, kad je rekla: Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu i spasi me od faraona i muenja njegova, i izbavi me od naroda nepravednog! (Et Tahrim, 11.). Kada je spoznala put istine, Asja je krenula njime ne strahujui od zablude i zuluma njenih sljedbenika. Povjerovala je u Allaha imanom koji nita nije moglo poljuljati, tako da faraonove prijetnje najgorim vrstama muenja, da bi je odvratio od vjere, nisu urodile plodom. Asja je sklopila trgovinu sa Allahom i trgovina je bila uspjena. Prodala je kraljevski ugled, dvorce i sluge za kuu u Dennetu. Asja je bila meu prvima koji su povjerovali u Musaovo, a.s., poslanstvo. Kada je faraon saznao za to obuzeo ga je neopisivi bijes. Kako je mogue da njegova ena, njegova ivotna saputnica, povjeruje u neko drugo boanstvo mimo faraona!? Nakon to se uvjerio da ona nee napustiti istinsko vjerovanje, naredio je da se izloi stravinom muenju, ne bi li se pokajala. Izmeu ostaloga, faraon je naredio vojnicima da je bace na zemlju i da joj ruke i noge veu za etiri stuba i da je biuju. Zatim je naredio da joj na grudi stave veliki kamen ne bi li popustila. No, ona je pored svega toga ostala postojana i strpljiva, jer je imala lijepo miljenje o Allahu i vrsto se vezala za nadu u Njegovu milost koja vjernika nikada ne smije napustiti. A onda je zamolila Allaha da je spasi faraona i njegovog muenja, i Allah joj se odazvao i usliao je njenu dovu, pa je njena dua napustila tijelo i vratila se svome Stvoritelju. Meleki su joj krilima pravili hlad na njenom putu ka nebeskim visinama, da bi se nakon toga nastanila u Dennetu. Asja je iskreno povjerovala u svoga Gospodara i zbog svog vjerovanja trpila je najgore vrste muenja, pa je zasluila blizinu Milostivog Allaha u dennetskim prostranstvima. O kakve li asti i divne li nagrade!
Nije oajavao ni onda kad su mu napravili mrtvaki sanduk
Ovo je pria o Mr. Haneyu iz Winchestera koju je on sam ispriao 17. novembra 1948. godine u jednom hotelu u Bostonu, rekavi: Dvadesetih godina, mnome je ovladala zabrinutost i oaj zbog ira koji je ve bio poeo nagrizati i jesti unutranji zid moga eluca. Jedne noi imao sam strano crijevno krvarenje. Prevezen sam u bolnicu koja je bila u sastavu medicinskog fakulteta u Chicagu. Tada je moja tjelesna teina bila spala na oko 45 kg. Bolest se intenzivirala do te mjere da su mi doktori naredili da ne smijem dizati ruke iznad sebe, a trojica ljekara iz konzilija rekli su mi da je moje stanje beznadeno j j j i da je moja bolest neizljeiva. ivio sam na alkalnom prahu, a to znai da sam svaki sat uzimao kaikicu praha pomijeanog s mlijekom. Medicinska sestra mi je stavljala cijevicu u grlo u kojoj je bio sadraj lijeka, koji je nakon toga dospijevao do eluca. Nekoliko mjeseci sam ivio u takvom stanju. Na kraju sam rekao sam sebi: Ako od mog ivota nije ostalo nita vie osim iekivanja smrti, onda moram maksimalno iskoristiti preostalo vrijeme. Uvijek sam elio da proputujem svijetom prije smrti, pa sam odluio da to sada uradim. Obavijestio sam doktore o mojoj namjeri i o tome da mogu sam uzimati lijek dva puta dnevno. Bili su konsternirani mojom izjavom i uglas su rekli: Nemogue! Ako to uradi tvoj kabur e biti more. Odgovorio sam im da se to nee desiti, jer sam prije toga zaduio moju rodbinu, ako umrem, da me ukopaju u nae porodino groblje. Zbog toga sam odluio sa sobom ponijeti i mrtvaki sanduk. Osoblju broda sam rekao da me, ako umrem, stave u sanduk, a zatim da sanduk s mojim tijelom stave
Ljudi koji su osjetili radost uspinjanja na vrh ljestava, jesu oni koji su krenuli s dna do vrha, a oni koji krenu s vrha, pred njima nema nita drugo osim sputanja na dno.
u hladnjak na brodu dok se ne vratimo kui kako bi me porodica mogla sahraniti u porodinom groblju. Meutim, kada smo se ukrcali na brod i krenuli na putovanje, neto se udno desilo. Naime, ja sam u jednom trenutku osjetio da mi se zdravstveno stanje poboljalo. Toliko da sam se za nekoliko dana u potpunosti rijeio alkalnog praha i cjevice pomou koje sam unosio lijek u eludac. Poeo sam jesti sve vrste hrane i nisam osjetio nikakvu tegobu. Priutio sam sebi ono to itav ivot nisam probao. U toku putovanja vie puta smo bili izloeni uraganima i tajfunima, koji su tada, nakon to sam ozdravio, barem se meni tako inilo, bili jedina opasnost zbog koje bih na kraju mogao zavriti u svom mrtvakom sanduku. Na tom putovanju ja sam pobijedio sve vrste strahova i tjeskobe. Sklopio sam nova poznanstva i upoznao nove prijatelje s kojima sam duboko u no ostajao na palubi broda uivajui u putovanju. Kad sam se konano vratio u Ameriku u potpunosti sam se oslobodio tjeskobe i brige, ak sam zaboravio da sam imao ir na elucu, pa sam se vratio na svoj posao. Od tada se jo nikada nisam razbolio. Zatim je rekao: Na poetku sam sebi govorio: ta je najcrnje i najtee to ti se moe desiti?, pa sam dobio odgovor da je to smrt. Zatim, pripremao sam sebe za smrt, jer su mi doktori rekli da je moje stanje oajno, to znai da nisam imao nikakovg izbora. I na kraju, pokuao sam sebi dati oduka time to sam odluio da maksimalno iskoristim vrijeme koje mi je preostalo od ivota. Da sam se predao oaju i tjeskobi nakon to smo se ukrcali u brod, vjerovatno bi se s putovanja vratio u mrtvakom sanduku. Meutim, ja sam pokuao zaboraviti na bolest i sve probleme i to mi je priskrbilo psihiku smirenost. Unutranja snaga me je spasila i iznova vratila u ivot.
36
Razmisli, o ti, koji si izgubio nadu u izljeenje, o stanju ovog ovjeka kojeg nada nikada nije napustila, iako nije bio vjernik, pa da se osloni i pouzda u Boga i da kod Njega trai utoite i uputi dovu da mu Allah otkloni nedae. On jednostavno nije imao vjere koja bi mu osvijetlila tmine dunjalukog ivota, ali ipak nije oajavao. Pa kakvo bi onda trebalo biti stanje vjernika koji se nada Allahovoj nagradi, koji upuuje dove Onome koji mu se odaziva i u ijoj ruci je svako dobro. Kloni se pesimista Zapamti ovaj savjet: Mani se prijatelja koji ne podravaju promjene u tvom ivotu! Mnogi od nas su se uvjerili da ima prijatelja koji ne podravaju promjene i svaka pozitivna promjena u njima probudi ljubomoru i strah. Malo po malo, oni e te vratiti tamo gdje si nekad bio, zato se pripazi prijatelja i lanova tvoje rodbine koji tako postupaju, jer oni zaporavo ne znaju ta rade. Ljudi s kojima prvodi svoje vrijeme promijenit e tvoj ivot na ovaj ili onaj nain. Ako se drui sa pesimistima, oni e utjecati na tebi i bit e kao i oni, ali ako se vee za ljude koji te podravaju u tvojim pozitivnim nastojanjima, onda e ti brzo preuzeti vostvo na putu uspjeha i sree. U toku dana esto puta budemo iskuani i dovedeni u situaciju da biramo s kim emo provesti vrijeme. Kad si pred takvom dilemom, onda ne idi s onim koji vrijeme provodi u kafiu i ispraznom razgovoru i trau, jer e ti to oduzeti energiju i ubiti optimizam. Veina nas zna ko je optimista i pozitivna linost, a ko je pesimista iz kojeg zrai negativna energija, zato nije na odmet poveati oprez kod izbora prijatelja kojem emo pokloniti nae vrijeme. U svom nadahnutom djelu Spontani oporavak, Andre Weil ponudio je sljedei savjet: Napravi spisak prijatelja i poznanika u ijem drutvu se osjea pozitivno,
sretno i optimistino, zatim odaberi jednog od njih i provedi s njim dio svoga vremena. Kada razgovaramo s pesimistom obino tu fale mogunosti i anse za neto pozitivno, jer tim dijalogom dominira tjeskoba, nemir i potitenost, i tu neemo uti ni jednu novu ideju niti osjetiti i vidjeti kreativni humor. Bivi predsjednik SAD-a, Calvin Coolidge rekao je: Od pesimiste ne oekuj inovacije. S druge strane, vidimo da se meu nekim ljudima entuzijazam iri poput epidemije. I kada razgovaramo sa osobom koja odie optimizmom, kao da nam se grudi ire, jer uviamo sve vie i vie mogunosti za ivot. Danski filozof Kjerkegard je rekao: Ako bi nekada neto poelio, to nipoto ne bi bilo bogatstvo niti vlast, ve bi poelio ljudsko oko koje stalno blista i plamti od ivotnog ara i poelio bih omladinu za koju ne postoji rije nemogue. Razmiljaj o rjeenju, a ne problemu Ljudski ivot je ili smjelost i avantura, ili nije nita. Onima koji nita ne rade, idu na ivce oni koji rade. Ljudi koji su osjetili radost uspinjanja na vrh ljestava, jesu oni koji su krenuli s dna do vrha, a oni koji krenu s vrha, pred njima nema nita drugo osim sputanja na dno. Ovaj svijet je dovoljno prostran za sve uspjene ljude, ma koliko ih bilo, a uspjeh koji se ne ostvaruje osim preko neuspjeha drugih, u sutini je poraz zaogrnut platom pobjede. Tvoji prijatelji mogu ivjeti s tvojim neuspjehom, al nikako ne mogu ivjeti s tvojim uspjehom. Da te ljudi preziru i odbacuju, a da ti ima samopotovanje i povjerenje u sebe, puno je lake nego da te vole, a da ti sam sebe prezire i nema samopotovanja.
Najljepe u graditeljskom ivotu je da sagradi most optimizma preko mora oaja i pesimizma. Bezuspjean ovjek je jedan od dvojice: ili je onaj koji radi bez planiranja; ili onaj koji planira, a ne radi. Najbolji nain da ostvari svoje snove je da se probudi iz sna. Ako eli da leti kao soko, onda se ne sputaj na nivo kokoi. Ako eli da naui, onda mora osjetiti bol. Dunjaluk je pun kamenja i ne spotii se na kamenje, ve od njega sagradi stepenice koje e te odvesti do vrha. Pad nije neuspjeh, ve je neuspjeh da ostane na mjestu gdje si pao. Ako elimo zavriti posao bez umora, onda se najprije moramo umarati uei posao. Ne moe biti neuspjean osim ako odustane od pokuaja da uspije. Kada uspijemo u ivotu ili uradimo veliko djelo, nipoto ne zaboravimo onaj trenutak kada nam je neko pruio ruku pomoi da bi doli do uspjeha, jer za uspjeh je uvjek potrebno vie ruku. Ako prestane ii naprijed, izlae sebe opasnosti da bude pregaen od onih koji su za tobom. Ne povodi se za drugima i ne budi slijepi sljedbenik, ve izgradi svoj vlastiti svijet. Ako si izabrao ivot na margini, znaj da e ostat bez spomena. Velika je slabost pristati biti alatka u rukama drugih ljudi. Ne dozvoli da te oaj savlada, ve pogledaj tamo gdje sunce svako jutro izlazi, tako e nauiti da zalazak sunca ne znai nita drugo osim njegov ponovni izlazak. Uspjean ovjek je onaj koji zatvori usta prije nego ljudi zaepe ui, i koji otepi ui prije nego ljudi otvore usta. Uspjean ovjek razmilja o rjeenju, a neuspjean o problemu. Kod uspjenog ovjeka ne presuuju ideje, a kod neuspjenog ne presuuju isprike. Uspjean ovjek vidi rjeenje u svakom problemu, a neuspjean vidi problem u svakom rjeenju. Uspjean ovjek kae: Rjeenje je teko, ali je mogue; neuspjean ovjek kae: Rjeenje je mogue, ali je teko. Deviza uspjenog ovjeka je: Postupaj prema ljudima onako kako bi volio da oni postupaju prema tebi, a deviza neuspjenog ovjeka je: Prevari ljude, prije nego oni tebe prevare. Uspjean ovjek u radu vidi nadu, a neuspjean u radu vidi bol i tegobu. Uspjean bira ta e rei, a neuspjean govori ta mu na um padne. Uspjean ovjek oblikuje dogaaje, a neuspjenog dogaaji oblikuju.
37
Islamske teme
Znakovi na putu
Interes zajednice je iznad interesa pojedinca Kako bi zatitio instituciju demata ( j (zajednice) od razdora, podjele i meu) p j sobnih trvenja, erijat je, preventivno, zabranio sve to se kosi sa njegovim interesima, slabi njegovu snagu, pa makar se, u konkretnoj situaciji, radilo o provoenju legitimnih erijatskih mjera i aktivnosti, a sve to kako ne bi dolo do zahladnjenja odnosa u drutvu i stvaranja jaza i netrpeljivosti meu pripadnicima muslimanske zajednice. Upravo iz tog razloga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je odustao od ruenja i izgradnje Kabe na starim, Ibrahimovim temeljima, iako bi to bila potpuno legitimna aktivnost, jer se bojao da bi ona mogla izazvati pometnju i nerazumijevanje, pa ak i otvoreno protivljenje pojedinih struktura novoformirane muslimanske zajednice. Prenosi Muslim od Aie, raj dijallahu anha, da je rekla: ula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: Da tvoj narod nije nov u islamu, sav imetak kojeg su ljudi darovali za potrebe Kabe, podijelio bi na Allahovom putu, vrata Kabe bi spustio na zemlju, a u Kabu bi ulazio iz el-hidra (Ismailove sobe). Iz hadisa se a jasno razumije da je u odreenim situacijama, kada postoji bojazan od smutnje i razdora, i javnog lina, dozvoljeno oduj g j stati od, erijatom propisane, aktivnosti, kako bi se to izbjeglo. Prema Ebu-Zinadu, poznatom uenjaku iz generacije tabi-tabiina, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se zbog njihovog slabog poznavanja islamskih propisa, s obzirom da su bili novi u islamu, ali i blizine paganskog doba i naina ivota, kojim su jo dojuer ivjeli i kroz iju su prizmu gledali na svijet oko sebe, odustao od svoje prvobitne namjere da Kabu vrati na Ibrahimove temelje, jer je postojala realna opasnost da taj njegov postupak bude pogreno protumaen, kao in samodokazivanja, hvalisanja ili bilo ega drugog. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se i u drugim slinim situacijama ponaao u skladu sa ovim pravilom. Znaajno je za ovu priliku istai njegov odnos prema licemjerima, koji su bili i ostali rakrana muslimanskog drutva, i najvei neprijatelj, kako ih Kuran opisuje u suri znakovitog naziva, El-Munafikun (Licemjeri). Iako je bi svjestan njihove velike opasnosti i negativnog uticaja u drutvu, ipak je odsutao od provoenja represivnih mjera prema njima, samo s jednim ciljem, a on je ouvanje mira, jedinstva i stabilnosti drutva. Pribjegavanje represivnim mjerama moglo je dovesti do smutnje nesagledivih razmjera, jer rodbina i plemena onih prema kojima bi te mjere bile usmjerene, ne bi sjedili skrtenih ruku, nego bi traili naina
Ko eli da se nastani
u najboljem dijelu Denneta,
neka se dri zajednice (demata) zajednice
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istie Nevevi, permanentno je radio na pridobijanju ljudskih srca i na tom putu bio je spreman podnijeti i najgrublje oblike agresivnog ponaanja, posebno onog verbalne naravi, kojeg su prema njemu, u nemalom broju sluajeva, ispoljavali beduini, licemjeri i razne druge vrste grubijana i probisvijeta, vjerujui da samo tako moe ouvati mir i stabilnost u zajednici, ojaati poziciju islamske drave i izvriti svoju poslaniku misiju na najbolji mogui nain. milou Njegovom, prijatelji; i bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On nje spasio. Tako vam Allah objanjava Svoje dokaze, da biste na Pravom putu istrajali. (Ali-Imran, 103.). Razdor, podijeljenost, prepirka i svaa su kazna, neuspjeh, gubitak, slabost i sramota, na to aludiraju rijei Uzvienog: ...i pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njee govu, i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdrljivi, jer Allah je, zaista, na strani izdrljivih. (El-Enfal, 46.). Islam nas ui da je zajednitvo, jedinstvo i jednodunost najvea akvizicija nakon imana, i najvea blagodat nakon islama, zato je njegovo ouvanje, njegovanje i unaprjeenje jedan od najvanijih vjerskih prioriteta i Boija oporuka svim Allahovim poslanicima: On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisao Nuhu i ono to objavljujemo tebi, i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: Pravu vjeru ispovijedajte i u p j j tome se ne podvajajte! (E-ura, 13.). Poznati komentator Kurana, Ibn Kesir, u pojanjenju ovoga ajeta kae: Allah je svim vjerovjesnicima i njihovim narodima oporuio zajednitvo i slogu, i zabranio im razdor i podvajanje, po bilo kojoj osnovi. Biljei Tirmizi od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je rekao: U svojoj poznatoj hutbi, koju je odrao u El-Dabiji, moj otac je rekao: Na istom ovom mjestu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam se obratio rijeima: -Drite se zajednice, a budite to dalje od razdora i podvajanja, i znajte da je ejtan sa jednim ovjekom, koji se izdvojio iz zajednice, a od dvojice je mnogo dalji. Ko eli da se nastani u najboljem dijelu Denneta, neka se dri zajednice (demata). Koga budu radovala njegova dobra a alostila njegova hrava djela, taj je pravi vjernik.
slam je vjera milosti i samilosti. Zapravo islam je u svojoj biti milost. Njegova milost manifestira se, izmeu ostalog, i kroz razliite doktrinarne, pravne i etike odredbe i naela. Jedno od tih naela je naelo zajednitva, jedinstva i duhovne povezanosti. U hadisu kojeg je prenio Numan ibn Beir, radijallahu anhu, kae se: Demat (zajednitvo) je milost, a razdor je Boija kazna. (Ahmed, sa dobrim senedom). U cilju promoviranja i afirmacije ovog uzvienog naela, Allah, delle anuhu, je objavio vie ajeta u Kuranu, od kojih je najupeatljiviji onaj iz sure Ali-Imran: Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On sloio srca vaa i vi ste postali,
38
kako da se osvete, a to bi onda pokrenulo lavinu neprijateljstva koju bi kasnije bilo teko zaustaviti. Da bi imali jasniju sliku o onome to se u to vrijeme dogaalo, navest emo predaju, koja u potpunosti razotkriva fenomen licemjerstva i licemjera s jedne, i daje prikaz Poslanikove mudre, dravnike politike i uspjeno noenje i sa najveim probelima i izazovima tog vremena, s druge strane. Jedan od ivih svjedoka tih deavanja, Dabir ibn Abdullah, o tome kae: Dok smo boravili sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u jednoj od bitaka, jedan na muhadir (prognanik iz Mekke), niim izazvan, udario je, otraga, ovjeka iz skupine ensarija (Poslanikovih pomagaa). Nimalo ne oklijevajui, ensarija se okrenuo svojim sunarodnjacima i pozvao ih u pomo. Isto je uinio i muhadir, pozvavi svoje sunarodnjake. Nastao je opi mete, koji je mogao prerasti u ozbiljan incident, da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije povikao iz sveg glasa: Zar se, u mom prisustvu, pozivate na paganske (plemenske) veze! Ostavite se toga, jer je to duhovna prljavtina i opaina. Njegove rijei su do te mjere uznemirile Abdullaha ibn Ubejja, predvodnika licemjera, da je, poneen svojim paganskim zanosom, uzviknuo: Zar da tako postupaju prema nama? Tako mi Allaha, kada se vratimo u Medinu, pokazat emo im ko je ponosan a ko ponien, i ko e koga protjerati iz Medine. Vijest o ovim Abdullahovim rijeima pronijela se poput munje muslimanskim vojnim redovima, a kada je za njih uo Omer, radijallahu anhu, skoio je (poput razjarenog lava), isukao svoju sablju i rekao: Allahov Poslanie, dopusti mi da ovom svojom sabljom odsijeem glavu tom munafiku. Postupajui u maniru istinskog voe i dravnika, koji vodi rauna o svakom svom podaniku i o drutvu kao cjelini, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sprijeio Omera u njegovoj nakani, koja ne bi donijela niega dobrog, i u tom kontekstu izrekao je svoje poznate rijei (koje svima nama mogu posluiti kao obrazac ponaanja u slinim situacijama): Pusti ga, ne elim da ljudi okolo priaju kako Muhammed ubija svoje ashabe (drugove). g Poznato j da licemjeri u islamskoj je j j dravi, u pogledu g g graanskih prava i dunosti, uivaju j j jednakopravan status sa ostalim lanovima zajednice, a budui j da je licemjerstvo prikriveni vid nevjeroj j j vanja, koji j poznat samo Uzvienom j j je Allahu a ne i ljudima, poduzimanje bilo j j kakvih mjera kojima bi se doveo u pitaj j nje takav njihov status, zapravo bi mogao j j g znaiti atak na muslimane, bar bi se to tako moglo tumaiti u j g javnosti, ili, kako j je to Poslanik j preciznije odredio, asjo j habe, a samim time i izazivanje unutranjih sukoba i nereda.
Uvaavanje realiteta
Imam Nevevi ovaj Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, postupak je protumaio kao izbor blae, manje tetne opcije i odustajanje od neega, to bi u povoljnijim politikim i drutvenim prilikama, predstavljalo dobro rjeenje, kako bi izbjegao veu tetu, odnosno smutnju i nered. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istie ovaj uenjak, permanentno je radio na pridobijanju ljudskih srca, i na tom putu bio je spreman podnijeti i najgrublje oblike agresivnog ponaanja, posebno onog verbalne naravi, kojeg su prema njemu, u nemalom broju sluajeva, ispoljavali beduini, licemjeri i razne druge vrste grubijana i probisvijeta, vjerujui da samo tako moe ouvati mir i stabilnost u zajednici, ojaati poziciju islamske drave i izvriti svoju poslaniku misiju na najbolji mogui nain. (erhu Sahihi Muslim). Sve ovo je samo potvrda koliko je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kao najvei moralni i duhovni uzor muslimana, bio dalekovidan i obazriv, vodio rauna o eventualnim posljedicama koje odreeni potez moe proizvesti i koliko je brinuo za interese zajednice, njenog ouvanja i unapreenja i izbjegavao sve to bi moglo naruiti stabilnost i izazvati smutnju i nered u drutvu. Ako je u cilju ouvanja zajednice i jedinstva dozvoljeno odustati od provoenja legitimnih mjera, koje imaju p p j g j j j potporu u erijatu, ta rei za mjere i aktivnosti koje nemaju takav karakter i za koje se tek pretpostavlja da bi mogle imati pozitivan uinak, a ustvari predstavljaju samo
Hudejbija je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovim sljedbenicima do Sudnjeg dana, dala jedno vano saznanje, po kojem strpljenje i blagost, u perspektivi, onoj dunjalukoj i ahiretskoj, uvijek donose vie dobra od sukobljavanja i konflikta.
nadolijevanje ulja na vatru i daljnje raslojavanje i slabljenje drutva. Odreene aktivnosti koje danas na terenu provode pojedine islamske grupacije i organizacije, s ciljem, kako to oni vole kazati, popravljanja stanja u muslimanskim drutvima, podizanja nivoa svijesti o islamskim naelima i principima, oivljavanja Poslanikove prakse u svakodnevnom ivotu, esto znaju proizvesti suprotne efekte i dodatno pogorati poziciju vjere i vjernika u savremenom drutvu. Kao da u tim krugovima nikada nisu uli za spomenute primjere, ili ih pogreno razumijevaju, mada su oni i vie nego jasni, ili ih pak svjesno ignoriraju, a sve to je nespojivo s misijom i zadaom koju su preuzeli na svoja plea. Prije nego se i ponu baviti misionarskim poslom, muslimani su duni dobro prouiti Poslanikovu ivotnu biografiju, posebno njenu davetsku dimenziju, jer e tako utediti i vrijeme, i ljudske i materijalne resurse, i, svakako, ostvariti najbolje rezultate. Daija ili reformator koji pred svojim oima ne bude imao gore navedene primjere poslanikove mudrosti, vizije i uvaavanja okolnosti i realiteta, nee uspjeti u svojoj misionarskoj i reformatorskoj nakani, bez obzira kakvim ljudskim, umnim i materijalnim potencijalima raspolagao. O tome kako uvaavanje realiteta itekako moe utjecati na uspjeh ili neuspjeh u islamskom pozivu i misiji, veliki islamski uenjak, politolog i filozof Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, je rekao: Gotovo da u islamskoj povijesti ne postoji primjer oruane pobune protiv vlasti, koja na kraju nije zavrila tragino i proizvela mnogo tee posljedi-
39
ce, po cjelokupnu zajednicu, od zla koje je pobunom trebalo promijeniti. Rijetki su sluajevi pobuna koje nisu donijele vie negativnih nego pozitivnih rezultata. Oni koji su ih vodili, nisu ostvarili svoje vjerske ciljeve, nisu uspostavili vjeru, a nisu donijeli ni dunjaluki boljitak i napredak. Allah ne trai od ljudi osim ono to e im donijeti napredak i prosperitet kako na vjerskom tako i na planu ostvarenja osnovnih ivotnih interesa, sree i blagostanja, i svi ljudi, bez obzira ko oni bili, duni su se kretati u tim okvirima. Prema tome, rad za vjeru i u njeno ime, mora poivati na mudrosti, ispravnoj procjeni, dobrom razumijevanju stvari, razmiljanju o krajnjim konsekvencama, da bi on uistinu bio plodonosan, unaprijedio zajednicu i ujedinio ljudska srca na uputi i Pravom putu. Prosta matematika raunica Ono to svima nama moe pomoi u kreiranju ispravne svijesti o zajednici i njenoj vanosti, a potom i kreiranju zdravog dematskog ambijenta, pored navedenih poslanikih primjera, jeste i jedna prosta matematika raunica (kalkulacija) koju svako od nas moe napraviti za sebe, a koja bi podrazumijevala detaljno pobrojavanje svih koristi, privilegija i prednosti zajednice i zajednitva, s jedne, i svih teta, negativnosti i slabosti razdora, pocjepkanosti i podvojenosti, s druge strane. Rezultat bi u svim kombinacijama morao biti isti, odnosno na strani demata, jer je korist i interes, koje je jedino mogue ostvariti kroz zajednicu, neto emu tei svaki normalan ovjek, a teta i gubitak neto od ega strahuje i od ega bjei svaki normalan ovjek. Ukoliko bi neija raunica dala drugaije rezultate, koji bi, na bilo koji nain, ili u prilog izolaciji (usamljenosti, odvojenosti, samostalnom djelovanju), neka zna da neto nije u redu, ili sa njim kao osobom, ili sa njegovom percepcijom i poimanjem stvari. U protivnom, morao bi znati da u islamskom sistemu poimanja i vrjednovanja, slobodna ljudska procjena da je neto dobro i da bi moglo biti dobro, nikada ne moe biti iznad ustanovljenih normi, koje i jesu propisane radi ljudi i u cilju zatite njihovih interesa (vjere, ivota, razuma, imetka i potomstva), i stoga aspekta lini (pojedinani) interesi se nikada ne mogu staviti iznad interesa zajednice, i izolacija nikada, izuzmemo li ekstremne situacije, ne moe biti bolja od zajednitva (demata). A da ljudska logika, u tom pogledu, itekako moe podbaciti dokazuje nam sluaj primirja na Hudejbiji, kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon mukoktrpnih pregovora i smjene nekoliko pregovarakih delegacija, zakljuio sa mekanskim (kurejijevikim) prvacima. Naime, poznato je da Iako je bio svjestan njihove velike opasnosti i negativnog utjecaja u drutvu, ipak je odsutao od provoenja represivnih mjera prema njima, samo s jednim ciljem, a on je ouvanje mira, jedinstva i stabilnosti drutva.
su odreene klauzule mirovnog ugovora, a posebno ona koja je nalagala da se posjeta muslimana Mekki i obavljanje hada, odgaa do naredne godine, kod ashaba, radijallahu anhum, izazvale ogromno nezadovoljstvo, a kod Omera, radijallahu anhu, koji je inae bio poznat po svom estokom stavu, i otvoreno razoarenje. Odmah po zakljuenju primirja, uao je u Poslanikov ator, i bez ikakvog okolianja upitao: Allahov Poslanie, zar mi nismo na Pravom putu, a oni u zabludi? Dakako, odgovorio je Poslanik. Zar nai poginuli nisu u Dennetu, a njihovi u Dehennemu? ponovo je upitao. Jesu potvrdio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. A zato onda pravimo ustupke u vjeri, i vraamo se kui bez izvojevane pobjede, prije nego je Allah presudio izmeu nas i njih uporan je bio Omer. O sine Hattabov, ja sam Allahov Poslanik, i Allah me nee nikada ostaviti na cjedilu pokuao ga je urazumiti Poslanik. No sve to nije bilo dovoljno, pa je Omer odluio, odgovore na svoje nedoumice, potraiti kod EbuBekra, radijallahu anhuma. Sve to je rekao Poslaniku, ponovio je i pred njim, a Ebu-Bekr, mu je dao isti odgovor kao i Poslanik: On je Allahov Poslanik, i Allah ga nikada nee ostaviti na cjedilu. Nakon toga, Uzvieni Allah je, Svome Poslaniku, objavio suru El-Feth (Pobjeda), i on h je pozvao Omera i prouio mu ovu suru od poetka do kraja. Zar se ovo moe smatrati pobjedom, Allahov Poslanie? upitao je Omer. Da odgovorio je on. (Buharija). Prevelika elja za ponovnim vienjem Kabe, od koje je, mimo svoje volje, bio razdvojen punih 8 godi7. decembar - 23. muharrem
na, uinila je da Omer, radijallahu anhu, jednostavno nije mogao, u prvom trenutku, vidjeti ono to su vidjeli Poslanik i njegov najvjerniji drug, Ebu-Bekr, radijallahu anhu. Sutinska razlika je u bila u tome to je Omer, radijallahu anhu, na primirje gledao kratokorono, kroz prizmu svojih linih vjerskih ambicija i aspiracija, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nadahnut objavom, istu stvar je gledao dugorono i kroz prizmu interesa muslimanske zajednice. Osim to nas ovaj dogaaj ui da nikada svojim miljenjem i tumaenjem ne oponiramo objavi, makar, svojim intelektualnim kapacitetima, i ne bili u stanju proniknuti u mudrost Boijih i Poslanikovih rijei, on nas ui da u kriznim situacijama i vremenima smutnji, kada obino veina ljudi izgubi osjeaj za realnost, i kada su emocije znatno aktivnije od razuma, rjeenja treba traiti upravo u objavi, odnosno u savjetovanju sa najveim uenjacima do kojih u tom trenutku moemo doi, i doslovnoj provedbi njihovih instrukcija i preporuka, makar one ne odgovarale naim duama i naim unutarnjim osjeanjima. U jednoj mudroj izreci se kae: Strpljivost i dranje jasnog puta (kategorinih vjerskih istina) u vremenima smutnji, najbolji je nain za njihovo suzbijanje i to bezbolnije prevazilaenje. Hudejbija je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovim sljedbenicima do Sudnjeg dana, dala jedno vano saznanje, po kojem strpljenje i blagost, u perspektivi, onoj dunjalukoj i ahiretskoj, uvijek donose vie dobra od sukobljavanja i konflikta. U konkretnoj situaciji,
40
Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, blagost i strpljenje na poniavajuim uvjetima primirja, rezultirala je prihvatanjem islama od strane cjelokupnog mekanskog stanovnitva, to je bio pravi dobitak za mladu muslimansku zajednicu, a ashabima, koji su se povinovali njegovim naredbama, a to nije bilo nimalo lahko, jer su one, po svojoj vanjskoj formi, djelovale kao poputanje i nedosljednost, donijelo je onosvjetsku nagradu i Allahovo zadovoljstvo. Neto to je svima njima na poetku djelovalo kao veliko ponienje i poraz, na kraju se pokazalo kao veliki trijumf istine nad neistinom. Drugi naziv za to su rijei Uzvienog: Ne volite neto, a ono moe biti dobro za vas; neto volite, a ono ispadne zlo po vas. - Allah zna, a vi ne znate. (El-Bekare, 216.). Smutnja, najvea prijetnja muslimanskoj zajednici Zajedniko dranje, rukovoenje interesima kolektiva, potivanje rijei uleme, strpljenje, kontinuirani rad i ustrajnost na ispravnim idealima ukratko je formula koja dananjim muslimanima moe osvijetliti Pravi put i pomoi im da njime koraaju smjelo, sigurno i samouvjereno, i, to je najvanije, uiniti njihove zajednice imunim na smutnje koje su bile i ostale najvea prijetnja opstanku i stabilnosti muslimanskog drutva, jo od vremena vladavine pravovjernih halifa pa do dananjih dana. Preciznije reeno, odmah nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, javile su se i prve smutnje, kojima su
Islam nas ui da je zajednitvo, jedinstvo i jednodunost najvea akvizicija nakon imana, i najvea blagodat nakon islama, zato je njegovo ouvanje, njegovanje i unaprjeenje jedan od najvanijih vjerskih prioriteta, i Boija oporuka svim Allahovim poslanicima.
upravljale tajne ruke licemjera i neprijatelja islama, i koje su, da nije bilo odlunosti prvog muslimanskog halife Ebu-Bekra, radijallahu anhu, mogle ozbiljno ugroziti poziciju islama i mladu muslimansku dravu, koja se prostirala na najveem dijelu Arapskog poluotoka. Jedina olakavajua okolnost u svemu tome, ako bi se tako moglo kazati, bila je ta to se ovdje radilo o sukobu legalno izabranih muslimanskih vlasti sa razliitim grupama vjeroodstupnika (murteda), koji su odbili davati zekat u dravnu blagajnu, pa je lake bilo ubijediti vjernike, kojih je jo uvijek bio poprilino veliki broj, da ustanu u odbranu drave od buntovnika. Formu meumuslimanskih sukoba, fitna (smutnja) je prvi put poprimila u vrijeme Osmanove vladavine, radijallahu anhu, kada je, predvoen poislamljenim jevrejom Abdullahom ibn Sebeom, jedan dio nomadskih plemena pokrenuo opu pobunu protiv Osmana, koji po njihovom sudu, navodno, nije zadovoljavao kriterije pravednog vladara i koji se, u upravljanju islamskom dravom, rukovodio iskljuivo linim i familijarnim interesima, to naravno nije odgovaralo stvarnosti, jer kako neko kome je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jo za svoga ivota obeao Dennet, moe uope biti doveden u vezu s jednim od najteih grijeha, pronevjerom povjerenog mu emaneta, u njegovom sluaju emaneta vlasti, i nepotivanje principa pravednosti? To je suludo, ali smutnja ljudima zamrauje razum i ini ih slijepim i gluhim, tako da u potpunosti za7. decembar - 23. muharrem
borave, ili zanemare elementarne vjerske principe, kao to su nepovredivost ljudskog ivota i asti i zabrana prolijevanja nedune krvi. A da je pobuna imala pokvarene a ne plemenite motive, pokazala su kasnija deavanja, jer se situacija nije smirila ni nakon Osmanovog mukog ubistva, naprotiv sukobi su eskalirali i pretvorili se u otvoreni rat izmeu dva tabora, Alijinog i Muavijinog. Naalost, rat je odnio veliki broj nedunih ivota, a jedna od njegovih rtava je bio lino Alija, radijallahu anhu. Sukobi su nakon toga nastavljeni i potrajali su sve do 40. godine po Hidri, kada se Poslanikov unuk, Hasan radijallahu anhu, kako bi sprijeio daljnje prolijevanje krvi i bratoubilaki rat, odrekao pozicije halife u korist Muavije, i tako ostvario Poslanikovo navjetenje da e njegov potomak i unuk izmiriti dvije velike muslimanske vojske. (Buharija). Sve ovo samo potvruje prethodno izneenu konstataciju da smutnja predstavlja najveu prijetnju opstanku i stabilnosti muslimanske zajednice. Ko, nakon ovih sjajnih i neponovljivih generacija muslimana, moe biti siguran od smutnje i njenih tetnih posljedica? Zato emo na kraju ovog teksta navesti stihove koji su, u prvim generacijama muslimana, esto citirani, i kojima se htjelo ukazati na opasnost i pogubnost smutnji po pojedinca i zajednicu, a koliko su oni vani dovoljno govori injenica da su nali mjesto u najvjerodostojnijoj zbirci hadisa, Buharijinom Sahihu. Evo tih stihova: Na poetku, rat lii na djevojku krasoticu Koja eli zavesti svakog uspaljenog neznalicu Al se brzo pretvori u krezubu, runu staricu Nepoeljnu bilo kome za ivotnu saputnicu
41
Islamske teme
Razmiljanja
Vodi za erijatske veze za erijatske

Dalje, ako razumski razmislimo o vremenskom periodu od godinu dana, koliko se istinski osoba moe upoznati za to vrijeme? Ne ba puno, zar ne? Ne vidimo je onakvom kakva ona istinski jeste, kakva je izmeu etiri zida, kakva je kad je ljuta, kakva kad ima probleme. Mi naivno elimo da osobu upoznamo preko telefona, Skype-a, na kahvi. I tada su momak i djevojka nasmijani, s fiksiranim osmijehom na licu, uredni, isti, usluni, ljubazni. Aman, rekao bi insan. Zato se i desi stvarni ok, sutra u braku, kada ustvari shvate da je sve prije braka bila samo GLUMA, neki snovi. A realnost svakako nije ruiasta
Pie: Nedim Boti edna od pojava koja je bila nepoznata prijanjim generacijama muslimana i muslimanki, a s kojom su danas iskuane generacije muslimanske omladine je svakako tzv. erijatska veza izmeu mladia i djevojke. Posljedice takvih veza po srce i iman vjernika i vjernice su katastrofalne i dugorone; ak ugroavaju i mogunost kasnijeg sretnog braka i smiraja u branoj zajednici. Nemojmo da nas zavaraju tzv. razlozi i opravdanja koja se mladiima i djevojkama serviraju jer na kraju svu bol i posljedice tih veza trpjet ete samo VI. Lane isprike Ponimo s jednim od najeih izgovora kojima se opravdava uputanje u tzv. erijatsku vezu: Da bi brak bio uspjean, potrebno je da se budui suprunici, prije toga, dobro upoznaju. Najmanje godinu dana, poeljno je i vie. Jer brak je odluka za itav ivot. Ne treba uriti. Ovaj tip opravdanja obino koriste Glumci i glumice ene (mukarcima je u prosjeku dovoljno svega par poruka i jedan razgovor Dalje, ako razumski razmislimo da upoznaju djevojku i shvate da je ba o vremenskom periodu od godinu ONA ena njihovog ivota ta ih faza dana, koliko se istinski osoba moe obino proe nakon prve svae). Ne mo- upoznati za to vrijeme? Ne ba puno, e emo rei da u spomenutom izgovoru zar ne? Ne vidimo je onakvom kanema istine, svakako da je potrebno da kva ona istinski jeste, kakva je izmese budui suprunici upoznaju, ali, da u etiri zida, kakva je kad je ljuta, li je to jedini razlog odugovlaenja, kakva kad ima probleme. Mi naivno ili postoje i drugi, moda ak i vaniji, elimo da osobu upoznamo preko teprikriveni razlozi. lefona, Skype-a, na kahvi. I tada su Svakako da postoje. esto je to e- momak i djevojak nasmijani, s fiksikanje da vidimo da li e novi odabra- ranim osmijehom na licu, uredni, inik ponoviti greke svojih prethodni- sti, usluni, ljubazni. Aman, rekao bi insan. Zato se i desi stvarni ka. Problem lei u tome to je znaajan broj mladia i ok, sutra u braku, kada djevojaka, prije odluke za Bolje vam je ustvari shvate da je sve prije brak, iza sebe imalo vie ovada budete s braka bila samo GLUMA, kvih veza, koje su na kraju nekim ko e neki snovi. A realnost svazavrile raskidom, bolom u vas voljeti u kako nije ruiasta. dui i runim rijeima. Bol se ime Allaha Osobe koje na ovaj nasamo poveavao, a razoareonakvi kakvi in pravdaju erijatske veze nje i ljutnja, prema osobama jeste, nego da oito imaju strah od vezivasuprotnog spola, rasla. I sad, ivite u ILUZIJI nja i braka. Iz ovakvih rijei i kada se javi prilika, osoba nekakve se osjeti strah od neizvjeje ve toliko toga prola, da ljubavi; ako snosti, od neega za to se ne vjeruje ni samoj sebi, a ne budete ovjek nije pripremio. Nakamoli drugom. Proces oduotvoreni, alost, ovakva opravdanja govlaenja braka je jedna vrpostoji moemo uti ak i od rodista testa iji su ciljevi: opasnost telja ili odgajatelja koji, na saznanje da ljubav da suprotna ovaj nain, ele ukazati na nije samo prolazna faza, ve strana ne voli probleme u svojim brakoviono pravo; vas, ve lanu ma: Nemoj ponoviti moje razotkrivanje moSLIKU koju ste greke; ja sam se udala mlaguih problema koji su preo sebi kreirali da, nisam ga dobro upoznaueni; i odaslali je u la. Prvo fakultet; pa posao, davanje dovoljno eter. pa brak... vremena srcu da zacijeli od Ako ena ivi u sretbive veze, nae novu ponom braku; ukoliko je godnu priliku. istinski ispunjena, ona Ovi razlozi se svakako ne e naravno davati savjemogu otvoreno rei, jer bi se tada iza- te drugim enama da i one stupe u branici povrijedili, ali zapitajmo se o brak, da i one uivaju u Allahovom povjerenju u ovakvim vezama. Ono nije rahmetu. Ali ukoliko se, na ovaj ili ba na visokom nivou ako djevojka ili onaj nain, razoarala; ukoliko njen mladi pretpostavljaju da bi se ljubav odabranik nije ba ono to je oekiza itav ivot mogla za godinu dana ili vala; u tom sluaju ona e opomikrae, razotkriti u pravom svjetlu. njati druge da ne ulaze u brak; da Pravo pitanje je: kako stupiti u brak ne ponove njenu greku; da ne ure s nekim ko nosi traume od prethodnih jer uvijek ima vremena za nesretan veza ili braka? Treba vremena takvoj brak. Takav sluaj je i s mukarci? osobi da to sve proe, naravno. Ali ma. Mi, kroz nae iskustvo i nae nema svrhe davati drugima lane nade. probleme, gledamo ono to se deaTako jo jedna osoba pati. A izlaz iz va drugima. Ali nije nuno da, ako neije boli nije u tome da nekog treeg neko nije imao sree u braku, isto to povrijedimo. oekuje i druge, zar ne?
42
Danas je drugo vrijeme; pa neemo se udati/oeniti za osobu koje ne poznajemo?
Pravo pitanje je kako upoznati osobu, ako se i ti, sestro, i ti, brate, bojite p j pokazati kakvi stvarno jeste? ta to krijete, i zato? Kako osobu upoznati ako se bojite da e vas ona, ako vidi ko ste, nap pustiti? Zar imate toliko toga g za kriti? ak i da provedete s tom osobom, ne godinu, ve 10 godina, upoznavajui je, a da pri tome j p jedno drugom g glumite, NEETE SE UPOZNATI I BITI SRETNI. Zapitajmo se zato mladii i djevojke na internetu objavljuju SAMO slike na kojima izgledaju lijepo? Zato se neko ne uslika kad se tek probudi, nateklih oiju i obraza? A to je realnost; to je ivot. Ako vas neko voli takve, to je prava ljubav. A ako vas voli samo dok imate minku ili nosite odijelo, onda vas i ne voli istinski, ve voli ono vae vanjsko i prolazno. Bolje vam je da budete s nekim ko e vas voljeti u ime Allaha onakvi kakvi jeste, nego da ivite u ILUZIJI nekakve ljubavi; ako ne budete otvoreni, postoji opasnost da suprotna strana ne voli vas, ve lanu SLIKU koju ste o sebi kreirali i odaslali je u eter.
Ako te on istinski voli, on e u svakom sluaju jesti tu hranu, jer su je TVOJE RUKE napravile, a sve ostalo mu je nevano. Nemojte ovo shvatiti kao opciju za propitivanje mueve ljubavi, jer to moe biti avantura sa neizvjesnim krajem.
Navest emo kao primjer neke banalne vrste straha. Djevojka se stidi to ne zna kuhati. Pa ta ako ne zna kuhati, je li to najvei problem u ivotu? Ako ne pripremim hranu kako treba, onako kako on to voli, manje e me voljeti... Ako te on istinski voli, on e u svakom sluaju jesti tu hranu, jer su je TVOJE RUKE napravile, a sve ostalo mu je nevano. Nemojte ovo shvatiti
kao opciju za propitivanje mueve ljubavi, jer to moe biti avantura sa neizvjesnim krajem. S druge strane, mukaraci vide problem u tome to nemaju svoju kuu, posao, auto i sl. Pravi mukarac se ne stidi onoga to jeste, nakon to je uinio sve da njegov materijalni i socijalni p poloaj budu povoljniji. Nema se tu ta j p j j kriti. ta su to nai roditelji imali kada su se uzimali? Ako postoji ljubav i razumijevanje meu suprunicima, sve probleme je mogue rijeiti. U suprotnom ni svo bogatstvo ovoga svijeta ne moe im osigurati miran brani ivot.
43
Komentar polumjeseca
Pogledi
Silajdii - pogrean primjerr ili primjer do pola pogrean primje

Ova pria, koju nam, kao podvalu ili, pak, kao upozorenje, u predveerje samog popisa, servira agencija Anadolija - ta jo poruuje?! Pria s preko dvije hiljade shareovanja u samo par dana?! To bi, zapravo, trebala biti pria i o nama, kao ostalima, kao odroenima, kao samozaboravljenima, kao lutajuima, kao otuenima... Jo uvijek. Dokle vie, Bonjaci, da se traite i da padate na takve podvale?!
Pie: Muhamed Veli akako, porodine su stvari privatne, po karakteru i sadraju, osobito ako su djeca u pitanju i pria u vezi njih, pa tako je i narativ o uspjenoj sarajevskoj porodici Silajdi, moglo bi se kazati, zadiranje u privatnost. Ali, taj je narativ imao ve svoju javnu publikaciju i to nekoliko puta, dakle, pojavio se pro foro externo (u vanjskoj upotrebi), tako da je to sada ve javna stvar, a ovaj je tekst upravo zbog toga - zbog vanjske upotrebe i javnog suda. On, dakle, tretira drutvene i objektivne posljedice, a ne zadire u subjektivne i privatne motive. U tome je poenta i razlika, naravno. Vjerujem, potovani itatelji, da ste ve uli i da se sjeate prie od prije dvije sedmice o uspjenoj i neobinoj sarajevskoj porodici Silajdi, priu koju nam je donijela novinska agencija Anadolija, a kasnije je o njima reportau pravila i TV Hayat, o tome su pisali i mnogi portali itd.
Da, pria je interesantna, govori o relativno mladom branom paru, izrazito uspjenom i izrazito urbanom, koji imaju petero djece i to pet sinova. Da budem cinian, moda su meu rijetkima (da, ima i ona bonjaka porodica iz Rakovice kod Sarajeva s pet sinova) koji su fetvu o Bonjakinji koja treba da rodi petero djece - u potpunosti ispotovali i to s punim pogotkom, pet sinova, nije ala, maala! Ali, neto tu ne tima. No, izvadit u jedan dio teksta ve objavljenog na portalima (www. klix.ba, preneseno od agencije Anadolija - AA) a koji govori o Siljadiima: Silajdii su istakli kako smatraju da se za imena djece ba puno i ne pitaju, ve da djeca nose imena koja su im suena. Imena svojoj djeci su birali deset dana prije roenja, a jedino vano im je bilo da imena nose lijepo znaenje. Spletom nekih okolnosti, sva imena
Ovo je sramota, uasna sramota! I teta! Jer, svaki je ovjek bitan, prevaan, preznaajan i svako ime, definitivno. A Silajdii su svojoj djeci, povrh svega, stavili takav teret da e sutra morati dodatno se lomiti da pojasne nekome, pa i samima sebi, koji je njihov pravi identitet.
nae djece: David, Ismael, Jakub, Mikail i Joua su starozavjetna. Mislim da je to samo koincidencija, iako e neko moda rei malo prevelika, rekla je Sabina. Ja tragam za imenima po internetu. Imena im jesu neobina, ali oni sebi daju sasvim obine nadimke. Obino ih ili sami izmisle, ili uju kako ih druga djeca zovu, pa to usvoje, kazao je Denis. A Sabina je poruila: Moj rahmetli otac, koji je bio profesor na Ekonomskom fakultetu, govorio mi je da nakon svih projekata koje je napravio, knjiga koje je napisao i predavanja koja je odrao, jedino u ta je vrijedilo ulagati su djeca i da mu je ao to nije imao vie od dvoje. I ja radim na istom fakultetu. Dakle, ovo je isjeak iz prie o sarajevskoj porodici Silajdi, Denisu i Sabini, koji su specifini po tome to imaju pet sinova, a njih su dvoje akademski ljudi, radnici, ljudi s
44
doktorskim diplomama i trostrukim magistarskim. Ali, ta je jo specifino u ovoj prii, barem za mene, ili za one sline meni ili nama, a to sve u kontekstu prie o popisu ili uvanju identiteta. Pa indikativno je to nae samozaboravljanje, odroavanje, samootuenje; kako bi rekao Mea Selimovi: S nejasnim osjeanjem stida zbog porijekla i krivice zbog otpadnitva... Mislim, ovi ljudi nisu jedini primjerci naeg odroavanja i otuenja, ali jesu najrecentniji i najeklatantniji primjer nametanja svojoj djeci onoga to im generacijski, nacionalni, dakako i vjerski emanet ne uvjetuje, ali, treba pogledati i, recimo, primjer predsjednika Nae stranke - Dennisa Gratza, ovjek se zvao Muhamed Graci, valjda su i neki drugi, kako ujem, njemu bliski, imali istu transmisiju identiteta. On je davao neke komentare po tom pitanju, na internetu sam itao neku njegovu raspru o tome, dakle, njegov bezuspjean pokuaj objanjenja. Ali, ostavimo njega sada po strani, pogledajte, bukvalno pogledajte i posluajte imena ove djece to su im roditelji nadjenuli, to su, dakle, prava pravcata starozavjetna imena. I oni to znaju, svjesni su toga da su imena njihove djece starozavjetna; povrh svega, ona je doktor ekonomskih nauka, otac joj je rahmetli, kako kae, isto profesor na fakultetu bio, a u spavaoj sobi, u televizijskoj reportai, mogao se vidjeti Kuran..., on predstavnik i izdanak poznate muslimanske porodice Silajdi. Jedan mi je prijatelj ovakav komentar ostavio: Meni ova pria nije nikako jasna. Proitao sam je juer na AA, sino TV Hayat ponovio reportau na Dnevniku u sedam; uglavnom prikaza dotinu porodicu, u jednom trenutku ustaje dotina Sabina da smiri bebu koja plae u drugoj sobi na krevetu. Kraj kreveta, na polici nonog ormaria, stoji jedna knjiga, pogledah bolje, a ono Kuran. Nita mi ponovo nije jasno! Dakle, o tome govorim, o konfuziji i zbunjivanju ljudi! Nomen est omen - Ime je znak, kau stari Latini. Ime govori o tebi, o nama. Ime ili jezik je kua bitka, kae Haidegger. A Muhammed, a.s., nam sugerira da sebi i djeci svojoj dajemo lijepa imena, jer emo na Sudnjem danu biti prozivani po njima. Ova pria, koju nam, kao podvalu ili, pak, kao upozorenje, u predveerje samog popisa, servira agencija Anadolija - ta jo poruuje?! Pria s preko dvije hiljade share-ovanja u samo par dana?! To bi, zapravo, trebala biti pria i o nama, kao ostalima, kao odroenima, kao samozabo-
ravljenima, kao lutajuima, kao otuenima... Jo uvijek. Dokle vie, Bonjaci, da se traite i da padate na takve podvale?! Ovo je sramota, uasna sramota! I teta! Jer, svaki je ovjek bitan, prevaan, preznaajan i svako ime, defi nitivno. A Silajdii su svojoj djeci, povrh svega, stavili takav teret da e sutra morati dodatno se lomiti da pojasne nekome, pa i samima sebi, koji je njihov pravi identitet. A nama daju lo primjer. Ta se djeca ve sama odupiru agresiji i identitetu koji im je nametnut, jer, evo, kako im kae otac: Imena im jesu neobina, ali oni sebi daju sasvim obine nadimke. Obino ih ili sami izmisle ili uju kako ih druga djeca zovu, pa to usvoje! j ta rei, nego jedno veliko: STRANO! P.S. Da kaem neto i o Gazi u ovom kontekstu! Gaza je bolna rana svih muslimana, konano, svih normalnih ljudi, ali je to sramota i odgovornost prije svega velikih muslimana, dakle, Arapa, Turaka, Iranaca, Pakistanaca... A mi smo duni uvati ovu svoju Gazu na krajnjem zapadu Ummeta i uiti dove za brau i sestre
Mislim, ovi ljudi nisu jedini primjerci naeg odroavanja i otuenja, ali jesu najrecentniji i najeklatantniji primjer nametanja svojoj djeci onoga to im generacijski, nacionalni, dakako i vjerski emanet ne uvjetuje.
u Palestini, koje svakodnevno ubijaju projektili s kodnim imenima Joua, Imael, David... Eto, takva kodna imena, sasvim sluajno, kako kae majka ove djece, ulaze i u nae bonjake kue. Dragi Bonjae, prestani vie biti naivan. Ostavit u za kraj jo jedan komentar, kojeg mi je na profi lu na FB-u ostavila izvjesna Elma s Bistrika: Mi smo jedan iskompleksiran narod, koji nakon svih genocida, urbicida i sl. ne moe da shvati da e nas i drugi poeti potovati i uvaavati onda kada mi sami sebe budemo potovali i uvaavali. Vidjeli smo u posljednjem genocidu da se ni etnika kama, a, Boga mi, ni ustaka nije zaustavila pred neijim neutralnim imenom. Naa je dunost da ouvamo kako svoju vjeru tako i tradiciju. U naoj je tradiciji da svojoj djeci dajemo arapska, perzijska i turska imena. I danas je iznimno vano da u tome istrajemo, da se u svojoj vlastitoj zemlji ne asimiliramo i ne utopimo u druge. Trebamo biti ponosni to smo Bonjaci. Osim toga, to dugujemo onima koji su poloili ivote da bi se mi danas slobodno mogli zvati svojim lijepim bonjakim imenima.
45
Povratnici
Retrospektiva ivota Bonjaka povratnika u Republici Srpskoj nakon Bajrama i izbora
Nigdje u BiH ne dolaze do izraaja sve slabosti bonjakog naroda kao u manjem bh. entitetu; dugogodinji kompleks manje vrijednosti i stid od svega onoga to ima prefiks bosanski i islamski za sobom povlai odricanje od svega onoga to Bonjake ini narodom
Pie: Nedim Boti
Stid me je to sam musliman

uzmemo u obzir da je od tada proteklo 11 godina, te da je veliki dio popisanog stanovnitva bio starije dobi, dolazimo do zastraujue injenice da je taj broj danas vie nego prepolovljen. Na pitanje kako mu se dopada ivot u Dubici i suivot s Srbima, NuBajram doe, Bajramu se nadam... sret kae da nema nikakvih problema: Nit koga diram, nit mene ko dira. Bajramski dani su uvijek bili dani Nisam imao nikakvih problema do veselja, pa i prije rata. Znalo se to po sada. ljudima, atmosferi. FamiA problema je do sada lije su se okupljale, igre i najvie imala Islamska zazabave je bilo na sve strane. Damije su trn u jednica. Prozori na GradDanas, neki se pitaju emu oku onima koji skoj damiji su do sada tolisu htjeli da u i slavlje...Nekad se bolje iko puta razbijani, da ih vie ovim krajevima vjelo, znalo se zato se radi. niko ni ne popravlja. Nek zatru sve A danas, ehh... Najalije mi bude na obraz silnicima i to podsjea je omladine, ove nae. Kud dumanima. Damije su trn na Bosnu i e oni sa sobom? Za nas u oku onima koji su htjeli islam. One su starije i nekako, ali mladi... da u ovim krajevima zatru neraskidivom na njima je trebalo sve da sve to podsjea na Bosnu niti vezane ostane, kae Nusret Doli, i islam. One su neraskidiza samu sr povratnik u Bosansku Duvom niti vezane za samu sr bonjakog bicu. bonjakog bia ovih krajebia ovih Nusret je roeni Duva, neustraivo prkose zlu i krajeva, bianac. Nakon poetka mrnji. One su i dokaz da neustraivo rata, 1992. naputa rodni se u ove krajeve vratio ivot; prkose zlu i kraj i odlazi s porodicom u dokaz pobjede svjetla nad mrnji. Njemaku. Nakon povrattamom. ka u BiH, Nusret je ivio Prijeratno stanovnitvo u vie gradova u BiH, a Bosanske Dubice je svoje trenutno boravi u Dubici stanite nakon rata pronalo s bolesnom majkom. Radiljem svijeta, dok je u roddovao se predstojeim bajramskim nom kraju ostala jedino starija populapraznicima, naroito okupljanju fa- cija. Omladine naalost nema mnogo. milije koju dugo nije vidio. Slino A i ono malo to ih ima, preputeni su kao i ljude u drugim dijelovima BiH, ulici, kafani i loem drutvu. Prijeratteka ekonomska situacija ga najvie ni privredni pogoni su stali, prilike za zabrinjava. zaposlenje nema, pa se snalazi ko kako Poput Nusreta, i ostali Bonja- moe. ci povratnici u Republici Srpskoj su Bonjake povratnike vie ne mui bajramske praznike proveli tiho, ne- pitanje kako s njima ivjeti, ve kako nametljivo. Nekako Bajram doe kao obezbijediti egzistenciju u uvjetima iprilika da ovjek dva puta godinje vota u RS-u. Zamislite o kakvim iuzme predah od sumorne svakodnev- votnim uvjetima je rije, kad moemo nice, da se prisjeti sretnijih vremena i uti i ljude srednjih godina, kako goljudi... vore da jedva ekaju mezar i rastanak s ovim ivotom!? Gledajui stanje ljudi Na mladima svijet (ne)ostaje.... u RS-u, na um nam moe pasti izjava Karla Junga, poznatog vicarskog psiPrema neslubenom poslijeratnom hologa i psihijatra koji je davno rekao: popisu Bonjaka stanovnika Bosanske Ako mi naete jednu osobu koja je Dubice koje je izvrio Medlis IZ-e normalna, dovedite mi je na lijeenje, Bosanska Dubica, taj broj je 2001. u smislu ko ovdje boravi i sauva raiznosio oko 2.000 Bonjaka. Ukoliko zum, potreban mu je pregled.
Jedino dragi Bog uva na narod i sauvao ga je. A mi poesto zaboravimo Njega, zaboravimo da je islam za na narod, poput krvi koja kola naim tijelima. Bonjaci im se udalje od vjere, izgube ivotni kompas i lutaju, lutaju, ne nalazei spas...
tid me je to sam musliman, rijei jednog povratnika u Bosansku Dubicu prolaze mi kroz glavu dok piem ove redove. Mi nismo narod, nismo nikad ni bili. A ta nam je dobra i taj nacionalizam donio? Nigdje u BiH do izraaja ne dolaze sve slabosti bonjakog naroda kao u RS-u; dugogodinji kompleks manje vrijednosti i stid od svega onoga to ima prefiks bosanski i islamski za sobom povlai odricanje od svega svojega. Koliko Bonjaka u RS-u ustvari i zna i ubijeeni su da su Bonjaci? U ovim krajevima vrijeme kao da je stalo davno prije rata; izjanjavanja kao Jugosloven, musliman ili nesvrstan nisu strana. Srpske politike stranke se razilaze po sporednim pitanjima, ali su jedinstvene po pitanjima nacionalnog identiteta, vjere, historije. Takav je i srpski narod. Mogu se razii po pitanju novca, poloaja, ali svi imaju isti cilj ouvanje RS-a. Mogu jedni drugima svata rei, ali se i dalje smatraju Srbima, pravoslavcima. Pokuajte nai nekog Srbina kojeg je stid njegove vjere, koji ismijava pravoslavlje. Teko ete takvog nai jer oni znaju da ismijavanjem vjere i svoje prolosti, ismijavaju sebe i ono ta su. Za razliku od Srba i Hrvata, Bonjaci se razilaze po kljunim pitanjima nacionalnog identiteta, vjere, historije. I to razara tkivo naeg naroda koji je poput drveta bez korijena, otrgnut i baen. Narod koji ne zna ko je, odakle je, kakva mu je historija i vjera to je definicija koja naalost precizno opisuje stanje Bonjaka u RS-u.
46
Jemen
Pria o jednom amerikom pokolju

slamBosna.ba- U rano jutro, u petak 24. jula, avion je ispalio dva projektila na kuu u junoj jemenskoj provinciji Abyan, u gradu Jaar. Prema tvrdnjama jemenskih dunosnika, prvi projektil je gaao navodne pobunjenike koji su se okupili u toj kui. Kao odgovor na eksploziju seljani su se poeli okupljati na mjestu eksplozije, sa nadom da e uspjeti izvui preivjele iz ruevina. Drugi ispaljeni projektil ubio je 12 ljudi koji su doli da spase preivjele i ranio jo 21 civila. Zasigurno je to bio ameriki avion, kae jedan od svjedoka. Mi nemamo takve avione. Ne znam da li je imao pilota ili ne. Znam samo ono to sam vidio svojim oima, nastavlja on, pokazujui na cijeli niz prodavnica i kua pretvorenih u ruevine i na zid prekriven krvlju. A nakon to je saznao za napad Abdulrabb Mensur al-Hadi, predsjednik Jemena, izrazio je duboko sauee zbog gubitaka ivota, istovremeno osuujui nasilje uopenim terminima. Mi nikad neemo razumjeti ta to nagoni nekoga da terorizira svoju brau, druga ljudska
bia, na ovaj nain. Ovakvo nasilje, ovakvo zlo je bezosjeajno. Ono je izvan svake pameti, rekao je jemenski predsjednik. I dok nikad neemo saznati ta to vodi nekoga da oduzme ivot drugoga, mi znamo ta je ono zbog ega vrijedi ivjeti, dodao je on. Ljudi koje smo izgubili u zadnjem napadu bespilotne letjelice volili su i bili su voljeni. Bili su majke i oevi, supruge i muevi, sestre i braa, sinovi i keri, prijatelji i susjedi. Imali su nadu za budunost j i snove koje jo nismo ispunili. lanovi Meunarodnog Crvenog krsta, nakon to su intervjuirali stanovnike gradia Jaar u kojem se napad desio, sakupili su djelominu listu civila koji su ubijeni nakon drugog napada. Indentifi kacija u nekim sluajevima je bila vrlo teka, poto su dijelovi tijela bili razbacani zbog siline eksplozije. Sa odoborenjem jemenske vlade i roaka rtava, Crveni krst je objavio sljedeu dokumentaciju: Abdullah al Hadi, star pet godina, i njegova sestra Suha, stara etiri godine, sjedili su na pragu njihove porodine kue. Njihova mama, Ummu Abdullah, opisala ih je kao
djecu lijepog ponaanja, koja su se rijetko svaala izmeu ili pokazivala nepotovanje prema roditeljima. Abdullah je bio nae prvo dijete, rekla je ona. Imao je tako predivne osobine. ak kad je bio vrlo mali volio je da slua moga mua dok recitira tradicionalnu poeziju u predveerje. Od srca je volio tu poeziju. Mnogo puta bih ula Abdullaha kako je glasno recitira pred prijateljima. Njegova sestra Suha bila je vrlo stidljiva, krhka, poput male ptiice. Mu i ja smo se trudili da joj ne povredimo osjeaje, ali ponekad je plakala bez razloga, bar razloga koje bi mi mogli razumjeti. Mislim da je osjeala kada je neko tuan. Moda je zbog toga tada i plakala. Zejneb Abdulaziz, stara 36 godina, pospremala je krevete u porodinoj kui kada je eksplodirao prvi projektil. Ona je odmah napustila svoju kuu i pojurila na mjesto eksplozije. Komije su posvjedoile da su je vidjele kako fanatino kopa ruevine, kaoodgovor na jauke i zapomaganje jedne od rtava. Gospoa Aziz bila je veoma potovani lan zajednice i poznata po svojim na-
47
porima da pomogne onima kojima je pomo bila potrebna. Voljela je uzgajati i odravati rue, od kojih je napravila svoj ruinjak. Prolaznici su uvijek mogli ugasiti svoju e sa aom hladne, ruama oslaene vode, iz bunara koji se nalazio ispred njene kue. Iza gospoe Aziz ostao je njen mu i etvero djece, stare od dvije do jedanaest godina. Hadi Muhamed ibn Husein, star 78 godina, doktor po profesiji. Had je obavio u 75-toj godini, a nakon povratka iz Mekke, napustio je svoju uspjenu praksu u glavnom gradu Jemena, Sani, da bi pomagao ljudima u svom zaviaju. Da bi platili njegove medicinske usluge njegovi pacijenti bi mu donosili kruh, med, datule i drugu hranu. Nakon to je izgubio enu za vrijeme epidemije kolere 1992. godine hadi Muhammed se vie nije enio. Umjesto toga posvetio se svojoj profesiji po danu, a ljubavi prema literaturi po noi, prevodei klasinu arapsku prozu na engleski jezik. Jedan od njegovih omiljenih hobija jesu bila neformalna okupljanja djece gdje bi ima pripovijedao narodne prie koje je uo jo za vrijeme svoga djetinjstva. Azzedin (15), Abbas (13) i Salim (16) su tri brata koja su takoer razneena u ovom napadu. Njihov otac, Abu Salim, farmer, doveo je svoje djeakeu grad Jaar u posjetu njihovom daidi i njihovoj familiji. Porodica je bila jo uvijek u alosti zbog smrti Jasimove etverogodinje kerke i estogodinjeg sina, koji su ubijeni u jednom prijanjem napadu bespilotnih letjelica. Govorei dunosnicima Crvenog krsta Jasim im je ispriao kako mu je dvoje djece umrlo na rukama dok ih je vozio u bolnicu. Abu Salim i Jasim, zajedno sa drugim lanovima porodice, dorukovali su u dnevnoj sobi Jasimove kue, napravljene od blata, kada je prva eksplozija razbila prozore i sravnila sa zemljom kuu njegovog komije. Nakon to su komadi stakla ozbiljno ozlijedili Jasimovu enu, tri brata izjurila su vani da potrae pomo. Svjedoci tvrde da su vidjeli sivu letjelicu, nalik na orla kako krui okolo i polako se sputa. Letjelica je ispalila drugi projektil. Azzedin i njegova braa Abbas i Salim bili su trenutno mrtvi od eksplozije. Ahmed al Hanouti, star 47 godina, posjedovao je automehaniarsku radnju u gradu Jaar. Otac petero djece, borio se u Afganistanu 80tih godina prolog stoljea, kada su borce regrutirali i obuavali agenti CIA-e i kada su nazivani borci za slobodu od strane predsjednika Ro-
nalda Regana, zbog njihove uloge u porazu Sovjeta u Afganistanu. Sada sredovjean Ahmed je odavno odbacio uee u bilo kom obliku pobunjenitva ili terorizma. Komije su ga opisale kao tihog, ponosnog ovjeka koji je teko radio da bi obezbijedio dostojan ivot za svoju porodicu. A uvee je uivao da sjedi ispod kronje drveta u malom dvoritu koje je dijelio sa ostalim lanovima porodice, ispijajui au za aom aja. Volio je da pria o svojim golubovima, koje je uzgajao zadnjih sedam godina, rekao je jedan od njegovih komija. Ahmed je sanjao o danu kada e jedan od njegovih golubova pobijediti u trci, a onda bi novcem koji bi dobio od nagrade mogao poslati svoga najstarijeg sina na Univerzitet u glavnom gradu.
Kada dodatne informacije o rtvama budu dostupne, pisac e dopuniti ovu listu, koja je daleko od toga da bude kompletna. A u pokuaju da donese smiraj narodu Jemena i oda potovanje rtvama ovog zadnjeg napada, p predsjednik Jemena izrekao je sljedee j J j j rijei: ivot je vrlo krhak...Nae vrijeme na ovom svijetu je ogranieno i dragocjeno. I ono to je vano na kraju dana nisu one male, trivijalne stvari koje esto nas zaokupljaju u naem svakodnevnom ivotu. Ono to je vano jeste nain na koji mi izaberemo da se ponaamo jedni prema drugima i kako volimo jedni druge. Nije mogao izgovoriti istinitije rijei od ovih. Pie: George Capaccio Izvor: Uruk.net Za IslamBosna.ba preveo: Denis Rizvi
48
Mudrost iskuenja
nevolji vjernika iz toga to ih neprijatelj povremeno nadvlada, potini ih i uzdrma, postoje brojne mudrosti koje podrobno zna samo Uzvieni Allah. Jedna mudrost je podsticanje privrenosti, odanosti i poniznosti Allahu, da Ga ljudi mole za pomo protiv neprijatelja. Kad bi, neprestano pomagani, bili nadmoni i sebi druge potinjavali, zacijelo bi se osilili i pokvarili, a kad bi stalno bili potinjeni i pokorni nadmonijem neprijatelju, vjera ne bi imala oslonca niti istina opstanka. Mudrost najveeg Mudraca je odluila da im omogui da budu as nadmoni, as potinjeni, jer kad su potinjeni, pokorni su Gospodaru, kaju Mu se, skrueni su i ponizni. Kad su potinjeni, tite Njegovu vjeru, izvravaju dunosti koje vjera propisuje, nareuju dobro i zabranjuju zlo, bore se protiv neprijatelja vjere i pomau njene sljedbenike. Mudrost je i u tome to bi, kad bi bili neprestano pomagani i nadmoni, meu njih se umijeao i neko iji cilj nije vjera i slijeenje Poslanika ve samo pridruivanje onom ko je nadmoan i snaan. Nasuprot tome, kad bi uvijek bili potinjeni i pokoreni, niko im se ne bi pridruio. Boanska mudrost je odredila da sad oni imaju vlast, sad drugi nad njima vladaju. Tako se moe raspoznati onaj ko eli Allaha i Njegovog Poslanika od onoga ko ne eli nita osim ovoga svijeta i slave. Mudrost se ogleda i u tome to Uzvieni Allah kod ljudi voli bogobojaznost u dobru i zlu, u bezbrinosti i iskuenju, kad pobjeuju i kad su poraeni. Uzvienom Allahu u objema situacijama pripada privrenost, s uvjerenjem, da je situacija mudro odreena,
da srce bez nje ne bi znalo ispravno se vladati, kao to ni tijelo ne moe bez toplote i hladnoe, bez ei, gladi, umora, razliitih pogodnosti i nepogonosti. Te nedae i iskuenja uvjet su da se stekne potpunost i ispravnost koja se od ovjeka oekuje, a postojanje potrebnoga bez onoga kome je potrebno bilo bi nemogue. Mudrost se sastoji i u tome to ljude trijumf neprijatelja nad njima stavlja na kunju, popravlja ih i odgaja, kao to Uzvieni istie o trijumfu nevjernika nad vjernicima na Uhudu: I ne gubite hrabrost i ne alostite se; vi ete pobijediti ako budete pravi vjernici. Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima, da bi Allah ukazao na one koji vjeruju i odabrao neke od vas kao ehide a Allah ne voli nevjernike i da bi vjernike oistio, a nevjernike unitio. Zar mislite da ete ui u Dennet, a da Allah ne ukae na one od vas koji se bore i na one koji su izdrljivi? A vi ste smrt prieljkivali prije nego to ste se s njom suoili, pa ste je, eto, oima svojim vidjeli. Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar biste se stopama svojim vratili? Onaj ko se stopama svojim vrati nee Allahu nimalo nauditi, a Allah e zahvalne sigurno nagraditi. (Ali-Imran, 139.-144.). Uzvieni spominje nekoliko vrsta mudrosti zbog kojih je dao da nevjernici budu nadmoni, nakon to je vjernike uvrstio, osnaio i obradovao ih da e se iznad nevjernika uzdignuti s datim vjerovanjem. Iako su zahvaeni valom slabljenja pokornosti Allahu i Njegovome Poslaniku, oraspoloio ih je time to su njihovi neprijatelji zahvaeni valom neprijateljstva prema Allahu i Njegovome Poslaniku.
Uzvieni vjernike obavjetava da e Svojom mudrou vlast etapno rasporeivati medu ljudima, da e im njihov udio u tome davati kao opskrbu u razdobljima. Uzvieni obavjetava i da on to ini da bi vjernici znali za sebe, ko su i kakvi su. Iako Allah Uzvieni to sve unaprijed zna, iako uistinu zna kakvo je njihovo vjerovanje, hoe da oni jedni druge vide kakvi su. Zatim, Uzvieni kae im da je neophodno da meu vjernicima bude ehida, a polaganje ivota za Istinu (ehadet) kod Allaha zasluuje najvii stepen i nagradu, a to se postie samo rtvovanjem svog ivota na Njegovome putu. Da nije trijumfa neprijatelja, ne bi se mogao stei stepen ehadeta, stepen koji je Allahu najdrai, a ovjeku najkorisniji. Nakon toga, Uzvieni dodaje da vjernicima eli da se od grijeha oiste pokajanjem i vraanjem Njemu kroz traenje oprosta za grijehe zbog kojih ih je neprijatelj nadvladao, da, uz to, eli nevjernike unititi njihovom mrnjom i nadmenou, ukoliko pobijede. Najzad, porie vjernicima oekivanja da u Dennet mogu ui bez borbe i strpljivosti. Poruuje im da to Njegova mudrost odbija, jer u Dennet ui uistinu ne mogu bez borbe na Njegovome putu i strpljivosti. Kad bi bili neprestano pomagani i nadmoni, niko se protiv njih ne bi borio i ne bi bili stavljani na iskuenje zlostavljanjem neprijatelja koje trebaju strpljivo prevladati. Ibn Kajjim el-Devzijje
itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
Poljoprivredni uspjeh povratnika u Kozarac Slovenija na nogama!
Tekstovi
Prioritet prava ljudi nad pravima koja pripadaju samo Allahu Pravac ehlus-sunneta u pogledu ashaba Nauka i zanimljivo Ako traite posao, pazite ta je na vaem Facebook profilu Topljenje leda za 20 godina podignulo nivo mora 11 mm Video: Prva statua u Turskoj poslije pada halifata Kako su britanski policajci pronali oruje u sinagogi u Tel Avivu
49
Kutak za islamsku omladinu

Na Islamskom pedagokom fakultetu u Bihau odrana tribina - Lane dileme na Popisu stanovnitva 2013.
Koalicija BBB Ne zbunjivajte Bonjake zaboga

M
edlis IZ-e Biha u saradnji sa Islamskim pedagokim fakultetom u Bihau i koalicijom nevladinih organizacija pod imenom Bitno je biti Bonjak organizirali su u ponedjeljak, 03. 12. 2012. godine, tribinu - Lane dileme na Popisu stanovnitva 2013. - koja je odrana u amfiteatru Islamskog pedagokog fakulteta. Uvodniar Adnan Bajri, ukratko je najavio temu i predstavio goste predavae Sejfudina Tokia i Muhameda Mahmutovia. Sjefudin Toki je istakao kako je ovo najvaniji Popis za Bonjake u njihovoj novijoj historiji zbog toga to dosad nisu imali mogunost da se etiki identificiraju i izjasne pod imenom Bonjaci, te kako niko nema namjeru da ubjeuje druge narode da se tako izjasne, ve se radi o borbi za vlastiti opstanak. U svom obraanju dekan Islamskog p g j g pedagokog fakulteta g dr. Muharem tulanovi je izrazio zabrinutost oko moguih falsificiranja podataka sa Popisa i manipulacija s istim. Stoga je skrenuo panju na to, kako relevantne dravne institucije trebaju da se pozabave tim, kako bi otklonule svaku mogunost manipulacije na predstog p j p jeem Popisu. Glavni imam prof. Mensur ef. ehi je kazao, kako neke ankete koje je sprovela Islamska zajednica pokazuju da nema bojazni kada je u pitanju tano izjanjavanje graana po pitanju etike pripadnosti, meutim, postoje odreene nejasnoe kod starije populacije kada je u pitanju vjerska opredjeljenost. Tako neki umjesto da u rubriku vjeroispovijest stave islam, izjasne se kao musliman. Bonjaci su doivjeli desetinu genocida i svaki put poslje genocida, svoeni su na manju teritoriju. Zato je bitan ovaj Popis da ne bi bili svedeni na jo manju teritoriju nego to sad jesmo, ali ja se nadam da e Bonjaci na p predstojeem Popisu biti na nivou zadatka j p koji se od njih trai, rekao je ehi.
Seminar Kolektivno prenoenje islamskih vrijednosti
AKOS
nedjelju, 02.12.2012. godine, Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport (AKOS), organizovala je seminar na temu Kolektivno prenoenje islamskih vrijednosti. Radi se o nastavku seminara Individualno prenoenje islamskih vrijednosti, kojeg je Asocijacija organizovala 11.11.2012. godine. Kao i proli put, druenje je organizovano u prostorijama Nedwe, na sarajevskom naselju Stup, a prisustvovalo je 30 uesnika, veinom iz Sarajeva. Seminar je poeo u 09:30h, a zavrio u 15:30h. Treneri na seminaru su bili mr. hfz. Devad Hrvai i mr. Muharem Adilovi. Osnovni cilj serijala seminara je razumijevanje vanosti i obaveze prenoenja islamskih vrijednosti, te pravljenje razlike izmeu individualnog i kolektivnog naina. I jedna i druga metoda imaju svoje karakteristike, a vrlo je bitno poznavati kada pribjei jednoj, odnosno drugoj. Upravo to su bile teme ovih seminara. Nije teko zakljuiti da je nae drutvo u velikoj potrebi za onima koji e ga povesti u neke sigurnije i bolje vode. Takoer, uvjerenja smo da oni koji treba da se odazovu tom pozivu, ne mogu nai inspiraciju i norme kojima e se voditi na tom tekom putu, osim u islamu i njegovom uenju. Upravo
zbog toga, potrebno je educirati to vei broj pojedinaca i pomoi im da ovladaju ovom vjetinom, kako bi postali veina i na taj nain pomogli naem drutvu da ive jedan bolji ivot. Potrebno je mnogo vremena da bi se postigli ovi ciljevi. Toga su u AKOS-u svjesni i zato su oni ve krenuli ka edukaciji i osposobljavanju kadra koji e biti jedan o uzronika boljeg drutva. Kao to to i parola Asocijacije kae Zajednikim snagama na temelju univerzalnih vrijednosti, odgojimo generaciju budunosti, njeni lanovi su uvijek na raspolaganju u ostvarenju univerzalnih i pozitivnih ciljeva.
Nahla
Zimski ciklus kole Kurana
toku je upis polaznica na sve stepene kole Kurana. kola Kurana je program namijenjen enama koje ele nauiti pravilno itati Kuran. Sastoji se od pet nivoa: I stepen - arapsko pismo II stepen - tedvid I (uenje pravila za itanje Kurana) III stepen - tedvid II (primjena pravila za uenje Kurana) IV stepen - hifz I (uenje napamet prve polovine posljednjeg duza) V stepen - hifz II (uenje napamet druge polovine posljednjeg duza) kola je besplatna za lanice Centra (godinja lanarina
je 40 KM, za uenice i studentice 20 KM, za penzionerke 28 KM) Radi se u malim grupama, s maksimalno 10-12 osoba u grupi. U toku je upis polaznica na sve stepene. Nastava u zimskom ciklusu poinje 17. decembra 2012. Informacije i prijave: 710-650 ili info@nahla.ba
50
UG Svitanje
Odrana Narodna govornica za spas Palestine

im venama, kazao je Naser. Napomenuo je da se BiH do sada bezbroj puta dokazala kao istinski prijatelj Palestine jer su Bosanci u bliskoj prolosti prolazili kroz sline tragedije i zloine. Vano je da iz Bosne, iz Sarajeva, aljemo poruke da postoji jedna druga Bosna, a ne ona koja prodaje oruje Izraelu. Bonjaci svoju sudbinu mogu ogledati u sudbini Palestine. Jasno je prisustvo cionizma u BiH s ciljem jaanja genocidnog urneka na kojem postoji Izrael, a to je sama Republika Srpska, rekao je Alispahi, dodajui da Bonjaci svoju sudbinu mogu ogledati u sudbini Palestine. Knjievnik Isnam Talji je u vrlo nadahnutom i emotivnom govoru kritizirao Izrael koji vri terorizam nad palestinskim narodom. Ako iko moe razumjeti patnje i stradanja palestinskog naroda, onda smo to mi, kazao je Talji. U prepunoj sali Opine Stari Grad prisutni graani nisu mogli sakriti emocije sluajui izlaganja o teroristikim napadima Izraela na Pojas Gaze koji su odnijeli veliki broj ivota, a posebno nevinih ena i djece. U sklopu tribine je organizovana i izloba fotografija na temu Palestina izbliza kao i akcija prikupljanja humanitarne pomoi za narod Palestine.
ino (27.11.2012.) je u organizaciji AKOS-a i Udruenja Svitanje u sali Opine Stari Grad u Sarajevu odrana, narodna govornica, tribina na kojoj se govorilo o, kako su uesnici istakli, izraelskom genocidu protiv naroda Palestine. Na tribini su govorili profesor Fakulteta Islamskih nauka (FIN) prof. dr. Demaludin Lati, predsjednik Udruenja Palestinska dijaspora u BiH dr. Nabil Naser, publicisti mr. Fatmir Alispahi, Avdo Huseinovi, knjievnik Isnam Talji. general Armije BiH Vahid Karaveli, predsjednik Udruenja Palestinsko-bosanskohercegovakog prijateljstva Avdo Hebib. Profesor Lati kazao je da se Bonjaci saosjeaju s palestinskom narodom jer su i sami bili rtve agresije i genocida. Mi smo drugi Palestinci, evropski Palestinci. Palestina nije samo palestinsko ili arapsko pitanje, to je pitanje svih muslimana svijeta, istakao je Lati. Napomenuo je da Izrael danas provodi terorizam, iako su muslimani esto pomagali Jevrejima kada im je bilo najtee ili kada su ih drugi pokuavali istrijebiti. Cionisti su sebi dali za pravo da rade ta god hoe. A prisjetimo se da su Osmanlije pruile ruku podrke i spaavali Jevreje. Mi muslimani nismo protiv jevrejskog naroda ali jesmo protiv cionistike politike, poruio je Lati. Predsjednik Udruenja Palestinska dijaspora u BiH dr. Nabil Naser rekao je kako je ono to izraelska vojska godinama ini nad palestinskim narodom otvoreni zloin protiv ovjenosti. Ta agresija i dalje sije smrt, masakre i krvoprolia. Izrael je nastao na okupiranju palestinske zemlje. Izrael i njegovi najblii saveznici sve to rade pod krinkom borbe protiv terorizma i bilo kakav otpor Izraelu se smatra terorizmom, tvrdi Naser. Napomenuo je da je prilikom nedavnih napada Izraela na Gazu cijeli svijet jasno vidio kako izraelska vojska provodi terorizam i ubija nevine civile, ene i djecu. Turski ministar Ahmet Davutoglu prolio je suze kada je vidio ubijenu djecu u Gazi. Palestinci nikada nee pristati na izraelsku okupaciju sve dok tee krv u na-
www.islam-iman.com
Moj mu pui ponekad travu, ta da radim?

P
itanje: Es-Selamu alejkum! Imam jedno pitanje. Moj mu pui ponekad travu. On meni govori da to nije droga i da kad to pui da bolje razmilja i o Allahu najvie. Kae da ga je trava najvie dovela do Allaha. A ja ne znam ta da g j j mislim. ta vi mislite? Odgovor: Ve alejkumus-selam. Za puenje trave je isti propis kao i za puenje cigareta, a propis je da je haram i to zbog tete koju nosi sa sobom po zdravlje, kako sebe tako i okoline, kao i zbog troenja imetka na ono to vodi ka teti, a ne koristi. Savjetujem tvom muu da se udalji od tog harama i neka trai druge halal stvari koje e ga pribliiti i uputiti na jae razmiljanje o Allahu, svt., a molim Allaha da ga pomogne. Novac koji daje za travu, neka proba da daje kao tajnu sadaku, osjetit e da je to jedno od velikih djela koja pribliavaju Allahu, s.v.t.. Za www.islam-iman.com Odgovorio: Uvaeni ejh hafiz Imad el-Misri.
51
Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima - Transkripti sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SRJ
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. I ova svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi
Miloevi: Meni Radovan kae eni kae da ne zna to su uzelii Jajce zna uzel
rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo objavljivanjem transkripta sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadanje SRJ a koji su objavljeni u Hagu u procesu suenja Momilu Periiu. Transkripte koje emo objavljivati u nastavku prenosimo sa stranice agencije Sense i E- novine.
6. sjednica Vrhovnog savjeta, 9. decembar 1992. godine RADOVAN RADINOVI: Ja podravam sve to je general Pani rekao samo bih neto pokuao da izotrim. Naa vojska je dimenzionisana i nai resursi su takvi da moemo uspjeno da sprijeimo secesiju; da porazimo svaku susjednu zemlju u lokalnom ratu i da imamo neophodne uslove za voenje dugotrajnog rata, ako nam takav rat bude nametnut, i to rat na naem prostoru. Takav rat bi podrazumijevao ogromne gubitke, ali ako bi bili prisiljeni na njega, morali bismo ga voditi. S obzirom da bi nam rat bio nametnut sa distance, budui da su nae mogunosti, prvo, preivljavanja toga udara, a naroito uzvratnog udara, ograniene mi sve moramo preduzeti da nam taj rat ne bude nametnut - treba da definiemo na stav prema eventualnoj intervenciji Hrvatske u Krajinama i eventualnoj intervenciji u Republici Srpskoj. Izvjesno je da se Vojska Republike Srpske i srpski narod u Bosni nee suprotstaviti mul-
tinacionalnim snagama; ali, to nam ne bi smio biti razlog da odmah stupimo u rat, jer bi bio nametnut nama, iz kojeg bi teko mogli izai jer bi bio na nau tetu. To su neke injenice koje Vrhovni savjet treba da ima u vidu; siguran sam da to imate u vidu kada definiemo na stav prema primjeni vojne sile na prostorima SRJ. Mislim da je najvii nacionalni interes srpskog naroda sada da se ouva ovaj dio koji je ostao u okvirima granica SRJ. J RADE POLI: Gospodine predsjednie, ono to je najznaajnije razraeno gospodin general je izloio. Ja bih samo rekao par reenica. Mi imamo razraene sve procjene mogueg ugroavanja bezbjednosti nae zemlje po razliitim situacijama i sluajevima. Za takve procjene na naoj teritoriji su razraeni svi planovi za sve varijante. Meutim nemamo razraene planove za upotrebu naih oruanih snaga SRJ na prostoru Bosne i Hercegovine i Krajine, ukoliko bi se tu angaovali. Mogli bismo razraditi posebnu varijantu angaovanja dela snaga na tom prostoru, ukoliko se donese politika odluka i naredi Vojsci da moe da intervenie tamo. RISTO MATOVI: Gospodine predsjednie, moda bi trebalo razmiljati i o sadanjoj pomoi narodima u Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina. Kao kadrovik, imam velikih problema u pogledu odziva ljudi u Republiku Srpsku - odziv starjeina, koje su im tamo neophodne. Tamo do zloina i nedjela koji se prave u Bosni i Hercegovini od strane (...) iz slabo organizovane vojske i zbog nedostatka starjeina, pa se pojedinci proglaavaju za vojvode, etnike komandante (...) ponaanjem prave to to prave. Zato, mislim da dobrovoljnost (...) u pogledu upuivanja starjeina na te p j prostore, treba ( ) (...) DOBRICA OSI: Imate li podatke o broju dobrovoljaca? j j RISTO MATOVI: Ja govorim o odzivu starjeina u Vojsci Jugoslavije sa tih prostora.
DOBRICA OSI: Hercegovina se ali na slabu popunjenost; zabrinjavajue je slab odziv Hercegovaca. j g RISTO MATOVI: Oko 1800 starjeina se nalazi na tom prostoru: iz bive JNA. Jedan dio tih starjeina su, u stvari, sadanji dobrovoljci njih nekoliko stotina - a ostali su se zatekli, odnosno izjasnili su se o razdvajanju JNA na Vojsku Jugoslavije i na Vojsku Republike Srpske, najvei broj je upravo u rejonu Banja Luke. Dok su oni tamo sa starjeinama popunjeni preko 80%, dotle u istonobosanskom korpusu imamo brigada u kojima su rezervne starjeine komandiri i komandanti, recimo, rezervni vodnici. DOBRICA OSI: Koliko imamo generala iz bive JNA u Bosni i Hercegovini? g RISTO MATOVI: Dvojicu, osim Mladia. U RSK imamo trojicu j SLOBODAN MILOEVI: Mi moramo da razmatramo cjelinu stvari. Ne moe se cjelina stvari razmatrati, ako se u analizu ne uzme i pitanje pete kolone u naoj zemlji na elu sa (...) i stranom grupom koja je, oigledno, na strani koalicije i snaga koje tu petu kolonu direktno podravaju. Prema tome, da mi govorimo o tome ta e se dogoditi, a da ne govorimo ta nam je pod krovom, bilo bi krajnje neodgovorno i naivno. To je pitanje koje ozbiljno mora da se uzme u analizu. Drugo, svako pitanje koje se tie bezbjednosti nae obaveze i odgovornosti da pomognemo Republici Srpska Krajina i Republici Srpskoj, moralo bi da prethodno ima vrlo temeljnu konsultaciju sa rukovodstvom i jedne i druge republike da mi s ove strane ne procjenjujemo sve njihove procjene bez njih i da vidimo u kom pogledu i najbolje oni mogu od nas da oekuju odgovarajuu pomo. Prema tome, ta dva aspekta bi morali da uzmemo u obzir za cjelinu pitanja. Mi ne moemo ta pitanja da raspravljamo samo od elemenata kojima u ovom trenutku raspolaemo.
52
DOBRICA OSI: Potpuno ste u pravu. Ali ja sam smatrao da danas j treba da raspravljamo o odbrani drj ave koju predstavljamo, zauzimanju j j j g generalnih stavova politikog i vojnog g j g vostva SRJ. Mislio sam da vam posebno predloim hitne razgovore sa g politikim vostvima i RSK i Republike Srpske. Vaa primjedba (obraa j se Miloeviu) je umjesna - da moraj j mo da razmatramo i unutranje nej prijateljske snage. Pored lokacije i ove j j g j identifikacije koju ste vi dali (obraa j j se Miloeviu), molim vas, da tome pridruimo razmatranje stanja polij j tikih stranaka koje su potencijalno petokolonake. SLOBODAN MILOEVI: I na njih mislim, one su uvezane sa ovim. DOBRICA OSI: Nisu sve uvezene. Treba da dokaemo obavjetajno koliko je ko s kim uvezan. Ali, mi moramo vrlo dobro znati nae unutranje politike kolaboracionistike i petokolonake snage koje nisu male i skromne. To treba da vidimo. IVOTA PANI: Slaem se; mi moemo samo j jedan ( ) (...) DOBRICA OSI: To, doista, moramo da izuimo; ako nismo danas spremni za taj razgovor, a nemamo te materijale, da damo naoj obavjetajnoj slubi za to; ne znam koji je drugi put, osim naih javnih procjena koje nisu dovoljne za temeljitu analizu; da bude argument u odluci ovakvog vojnog i odbrambenog karaktera. Dakle, da damo nalog obavjetajnim slubama da to proue i da to to hitnije dostave. SLOBODAN MILOEVI: Kada je re o kontaktima sa jednom i drugom srpskom republikom, da ne razgovaramo o C dok im ne pomognemo oko A i B. SLOBODAN MILOEVI: Treba da vidimo ta im moemo pomoi u onome to im je najpotrebnije i ta trae od sredstava, tehnike itd, i ta im je mogue pomoi oko tih njihovih stalnih zahtjeva da otkaemo gostoprimstvo vojnim obveznicima kojih ovde meu izbjeglicama ima nekoliko desetina hiljada, i koji bi na svaki nain morali da se vrate, na teritoriju da brane svoje domove, prije nego to to neko drugi uini. Prema tome, to su sve stvari koje su itekako njima p potrebne. DOBRICA OSI: Dobro. Predlaem da nas trojica pozovemo vostva ovih republika, im se Karadi p vrati iz eneve; da temeljito s njima porazgovaramo, da vidimo njihove potrebe, vidimo njihove procjene, da ujemo sve te zahtjeve. j SLOBODAN MILOEVI: Nas trojica, i ika; on je neophodan.
OSI: DOBRICA Gospoda generali znaju koliko sam ja obavijeten, a i vi ste obavijeteni - da inimo, doista, sve to moemo. SLOBODAN MILOEVI: Vidite, ja nisam siguran da sve inimo. Na primjer, odravanje velike tehnike u Krajini je, na neki nain, njima stavljeno na teret, a oni za to nemaju dovoljno sposobnosti. Neto im pomaete. p IVOTA PANI: aljemo sve. SLOBODAN MILOEVI: Drugo, oni tamo nemaju ak ni odgovarajuu koliinu g goriva. IVOTA PANI: Oni imaju 20 hiljada litara - to je moj p j poslednji p j podatak. DOBRICA OSI: I ja imam taj p j podatak. SLOBODAN MILOEVI: ta je to 20 hiljada litara? j IVOTA PANI: Oni mogu da imaju nafte kolikogod hoe, jer Bosna i Hercegovina nije zatvorena za nabavku nafte. Oni mogu Dunavom iz Maarske da uvezu ogromne koliine nafte. A u pitanju su pare. Gospodine predsjednie, mi ne smijemo vie na rezerve, koje su 40% u pojedinim artiklima, da dajemo, ostaemo bez municije. Molim da se daju pare da uvezemo i za njih municiju. Rekao sam vam da smo duni (...) dinara Kruiku u Valjevu. ) j SLOBODAN MILOEVI: Da ne idemo po tim detaljima. Vi biste morali da napravite budet, potreba materijalnog osposobljavanja vojske koji mora da pokrije sve. Mi govorimo o odbrani, a ne obezbijedimo tehnika sredstva, municiju, materijalna sredstva itd. j j IVOTA PANI: Mi ve radimo na tome; neke mjere smo ve preduzeli; neke pare e da dou i da to ublaimo.
Uvaavam ono to je rekao na Predsjednik, a to je jaanje islamskog faktora, koji ari i pali po svijetu i kupuje sve mogue politiare. No da ne priamo o onome to svi znamo. Ne mogu da se otmem utisku, na osnovu stanja i informacija koje imam, da moda malo precjenjujemo nau borbenu gotovost.
DOBRICA OSI: Momire, ta vi mislite? MOMIR BULATOVI: Naravno da ne moemo predviati kako e se odvijati meunarodna situacija, ali jedna stvar je sasvim izvjesna. Taj negativan trend u odnosu na nas i u odnosu na Republiku Srpsku Krajinu i Republiku Srpsku sasvim je izvjesan. Do jue smo se se pitali i dvoumili hoe li ii ili nee; ali sada su te informacije o vojnim udarima, u poetku ogranienim, sve blie Savjetu bezbjednosti. Uvaavam ono to je rekao na predsjednik, a to je jaanje islamskog faktora, koji ari i pali po svijetu i kupuje sve mogue politiare. No da ne priamo o onome to svi znamo. Ne mogu da se otmem utisku, na osnovu stanja i informacija koje imam, da moda malo precjenjujemo nau borbenu gotovost. Mislim da smo u nekim oblastima loiji nego to to na papiru izgleda. g p p g SLOBODAN MILOEVI: Ne znaju ni oni. Meni Radovan kae da ne zna to su uzeli Jajce, i to muslimanski grad koji nikako nee moi da zadre. Zato i jedan ovek da pogine za J j Jajce? DOBRICA OSI: Zato ratuju za Maglaj, Gorade itd.? g j SLOBODAN MILOEVI: Zato su sada i formirali Vrhovnu komandu i to stavili pod kontrolu. Oni ine dva zla: prvo, uzeli su neto to e sigurno morati da napuste, jer im nikako ne pripada i oni znaju da im ne pripada; druga, stiskaju Muslimane, sabijaju ih na manji prostor - znai, vea je reakcija pred njima. Po toj osnovi mogu oekivati i nove gubitke.
53
Zelena transferzala Prvo regionalno druenje islamske omladine Slavonije

Hrvatska
sklopu redovitih aktivnosti Ureda za dawu i mlade, u petak, 23. 11. 2012. godine, u Gunji je u jo nedovrenom ali funkcionalnom Islamskom centru, odrano regionalno druenje islamske omladine iz Slavonije. Prvom susretu takve vrste, prisustvovalo je 30-tak mladia i djevojaka, inae najaktivnijih u svojim medlisima na koje Islamska zajednica u Hrvatskoj rauna u buduim projektima. Osim domaina iz Gunje, druenju su prisustvovali mladi iz Osijeka, Slavonskog Broda, Vinkovaca te nekoliko gostiju iz Brkog. U Gunju su doli zajedno sa svojim glavnim imamima. Druenje je poelo poslije akam-namaza. Nakon uvodnih reenica glavnog imama iz Gunje Idriza ef. Beia, koji je kao domain sve poselamio, izrazio srdanu dobrodolicu, te iskazao zadovoljstvo to Gunja moe ugostiti islamsku mlade, prisutnima se prigodnim predavanjem obratio Mirza ef. Mei, koordinator Ureda za dawu i mlade. U svojim uvodnim reenicama istaknuo je zadovoljstvo da je po prvi puta ovakav vid regionalnog druenja organiziran upravo u Gunji, koja, ponajvie zahvaljujui Idrizu ef. Beiu, ima i svoj Islamski centar, u kojem e se, izmeu ostalog, odravati i sve budue aktivnosti islamske omladine. Prisjetio se i svojih izbjeglikih godina u Gunji i istaknuo svoju zahvalnost dematlijama Gunje, a posebno Idriz ef. Beiu, koji ga je odmah angairao kao praktikanta u obavljanju svih imamskih dunosti. Zahvalio se i mladima i njihovim imamima, to su se odazvali ovom projektu, a zatim je iznio ciljeve i oekivanja od ovakvih druenja. Mirza ef. je u svome obraanju naglasio vie puta da je vjera najvaniji element naega identiteta, naega ukupnoga bia. Svega se moemo odrei, ali vjere ne moemo i ne smijemo. Kako nas muslimana ima malo, moramo paziti na svaku osobu koja se deklarira kao musliman, ali u isto vrijeme i raditi s tim ljudima i privlaiti ih damijama, jer su damije kao Nuhove lae; tko god u nju ne ue, moe biti utopljen u oceanu izazova koji su svakim danom sve vei. Osobito su mladi izloeni tim izazovima koji ugroavaju njihovu vjeru i njihov moral. A osim damije i saffova, brak je dodatno osiguravajue sredstvo za spas nae vjere i morala. Stoga mladi moraju hrabro ulaziti u brak, ili imati izraenu elju, a branog druga, ako Bog da, trebaju nai upravo u damijama i mesdidima, a ne po kafanama ili kafiima. To je i krajnji cilj ovakvih okupljanja, otkrio je Mirze ef. kroz poalice na raun mladih koji oklijevaju stupiti u brak. Mladi moraju biti svjesni da su damije i islamski centri prioritetna mjesta njihovih okupljanja i da se prava prijateljstva i prave ljubavi dogaaju u damijama.
Mladi moraju preuzeti i odgovornost u misiji pozivanja svojih vrnjaka u damiju i ponuditi im razlog za dolazak i druenje. Mladi iz Gunje su odmah preuzeli obvezu da e se jednom tjedno, svake nedjelje, okupljati, druiti i osmiljavati budue programe. Tu su ideju podrali i drugi i obvezali se da e uiniti sve to je u njihovoj moi da privuku svoje vrnjake u damije i mesdide. Nakon Mirze ef., mladima su se obratili i drugi imami koji su prisustvovali ovom prvom regionalnom druenju islamske mladei: Haris ef. Opardija, Mirza ef. Deli, Husret ef. Hasanovi, Idriz ef. Bei i Adin ef. Hrusti nadovezali su se na izlaganje Mirze ef. Meia te su hrabrili mlade da nastave sa ovakvim okupljanjima iznosei vlastite ideje i naine njihove realizacije. Poslije izlaganja imama, svoja su razmiljanja i svoje ideje iznijeli i mladi. U svojim iskrenim obraanjima prepoznala se optimistinost i elja da se ovakvi susreti redovnije organiziraju. Kako neki medlisi poput vinkovakog i nemaju ba najbolje uvjete iznijeti su problemi sa prostorima koji se u budunosti moraju rijeiti. Predloeno je da se napravi popis onih na koje se moe raunati u buduim okupljanjima, a istu je no formirana i FB g p REGIONALNA MUSLIMANSKA MLAgrupa DE koja e okupljati islamsku mlade iz Slavonije. Svi su se sloili da je za poetak najvanije kontinuirano organiziranje ovakvih susreta, barem tri puta godinje, uz definiranje sadraja buduih okupljanja. Idui susret, najvie za dva mjeseca, dogovoren je u Slavonskom Brodu. Nakon klanjanja jacija-namaza, druenje je nastavljeno uz veeru koju su domaini iz Gunje priredili za svoje goste. Na kraju druenja mladi su izmijenili kontakte, prouili nekoliko ilahija te otpjevali i nekoliko sevdalinki. Na kraju moemo konstatirati da je u potpunosti uspjelo prvo regionalno druenje islamske omladine iz Slavonije... Dogovoreni su konkretni zadaci sa vremenskim rokom realizacije. Zahvaljujemo Idrizu ef. Beiu i njegovoj omladini na dobroj organizaciji i domainstvu. Do idueg susreta u Slavonskom Brodu, es-selamu alejkum!
Kosovo - Nedostatak udbenika u obrazovaju Bonjaka
U srednjim kolama od udbenika samo itanke N

edostatak udbenika za srednjokolsko obrazovanje Bonjaka bila je tema okruglog stola, koji je u prisustvu najviih zvaninika obrazovanja, srednjokolskih profesora, uenika i predstavnika civilnog drutva upriliila NVO Relax uz podrku Evropskog centra za manjinska pitanja (ECMI). U srednjim kolama od udbenika samo itanke. Na skupu su aktivisti ove organizacije prezentirali analizu u kojoj je, izmeu ostalog, iznijeto da su u nastavi na bosanskom u osnovnim i niim srednjim kolama uglavnom dostupni udbenici, meutim, vie srednje kole sa vie od 15 smjerova imaju na raspolaganju samo itanke za 10., 11., 12. i 13. razred.
54
Crna Gora
Teak ivot stanovnika budvanske Palestine

S
iromatvo, nizak stepen obrazovanja, veoma mali broj zaposlenih, neadekvatni stambeni uslovi samo su neki od uzroka tekog poloaja Roma i Egipana kao najugroenijih i najmarginalizovanijih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Kako to zvui u svakodnevnom ivotu zabiljeili smo u najveem romskom izbjeglikom naselju u Budvi Palestini. Ne zna se kada je tee ivjeti u Palestini ljeti kada uzavru divlje deponije smee i kanalizacija na preko 40 stepeni, ili zimi kada barake prokinjavaju, a struje nema. Stanari Palestine nisu zadovoljni pomoi koju dobijaju. Bojan Dobrljanin iz Crvenog krsta kae da ta organizacija planira popravku krovova u Palestini. Sada trenutno radimo na obezbjeenju materijala, koliko je u naoj mogunosti, kako bi pokrili barake. Mi smo ve to radili prije 4 godine meutim, dosta su barake i dotrajale. Trenutno smo fokusirani na to. Inae, ima i drugih zahtjeva u vidu pomoi u ljekovima, imamo i dva asmatiara i radimo na toj vrsti pomoi, navodi Dobrljanin. Prema zvaninim brojkama, trenutno u Palestini ima 37 porodica sa 168 lanova. Zaposleno je samo 22. Kau da ih se drutvo sjeti samo oko Nove godine. Pojedine organiNovi Pazar zacije donose paketie za djecu no, sadraj tih poklona ne moe zadovoljiti osnovne ivotne potrebe. Vie od polovine stanovnika Palestine je nepismeno. Samo 11-oro djece pohaa kolu a samo jedan stanovnik je upisao fakultet. Iako se kae da je obrazovanje besplatno, za kolovanje djece treba puno novca kojeg stanovnici Palestine nemaju. (http:// bosnjak-ks.info)
Posjeta turskih privrednika Sandaku i Novom Pazaru

M
inistar u Vladi Srbije dr Sulejman Ugljanin primio je u subotu u Novom Pazaru delegaciju privrednika iz Turske, koji su izrazili interesovanje za ulaganje u privredu Srbije i tom prilikom obili nekoliko fabrika kako bi se upoznali sa potencijalima za ulaganje. Ministar Ugljanin je istakao da oekuje pozitivne rezultate nakon ove posjete turskih p privrednika, koji vode tamonje g g j j gigante. Ugljanin j rekao gj je da je to to su turski privrednici posjetili u petak aak i u subotu Novi Pazar rezultat njegove zvanine posjete Turskoj od 29. oktobra do 4.novembra. Na cilj je da radimo na stvaranju pozitivnog ambijenta za ekonomsku saradnju, rekao je Ugljanin. Predstavnici turskog giganta Anadolu Kesici Takm, vodea firma u preradi metala i metalske industrije, zainteresovani su za ulaganje i povezivanje sa privrednicima iz oblasti metalopreraivake industrije. Sandak
Obiljeavanje dana Sandaka u vicarskoj

U
subotu, 1. decembra ove godine u organizaciji Zajednice sandake dijaspore obiljeen je Dan Sandaka. Maj p j j nifestaciji su pored brojnih gostiju iz vicarske, Francuske i j p j g j Njemake prisustvovali i glavni imam u vicarskoj Murisef. Puri, evropski prvak u boksu i Ambasador sandakog sporta Sanel Papi, predsjednik ZSD za Evropu Mithat-ef. Mujovi, kao i specijalni gost manifestacije glavni muftija Muamer ef. Zukorli. Prisutnima su se obratili Sanel Papi i Muris ef. Puri, kao i predsjednik ZSD za Evropu Mithatef. Mujovi, koji je naglasio da je Sandak na emanet od kojeg nikada neemo odustati. Zatim se skupu obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli koji je govorio o znaaju buenja svijesti kod Bonjaka, o jedinstvu, o institucijama bonjakog pokreta i naoj rtvi na putu ouvanja vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta.
55
Islamnet
Rusija Sirija
Ruski muftija poruuje ejhu Jusufu Kardaviju: Rusija nije neprijatelj islama broj jedan
Poeo rat izmeu Kurda i mudahida iz FSA za sjeveroistok Sirije
ejh Jusuf Kardavi nedavno je optuio Rusiju da je neprijatelj islama broj jedan. ejh Kardavi je ovu optubu izrekao u kontekstu podrke koju Rusija daje sirijskom diktatoru Baaru Asadu u ubijanju sirijskih muslimana. Nedugo nakon citirane izjave ejha Kardavija uslijedila je reakcija velikog muftije Rusije, Ravila Gaintdina, koji je u cijelosti odbacio ejhove optube. U izjavi za rusku agenciju Interfax, muftija Gaintdin je kazao da u Rusiji ivi vie od 20 miliona muslimana i da je u posljednje dvije decenije islam u Rusiji doivio renesansu. Svake godine u Rusiji izgradi se desetine damija, medresa, muslimanskih kulturnih centara, univerziteta. Ja sam uvjeren da izjava u kojoj se Rusija dovodi u vezu sa neprijateljstvom prema islamu ne odgovara pravom stanju. Muftija Gaintdin ne porie da je u Rusiji posljednjih godina primjetan porast islamofobije. Upravo je zbog porasta islamofobije u Moskvi ove godine izdata zabrana za izgradnju gradske damije i islamskog kulturnog centra. Ne treba zaboraviti ni nedavnu fetvu Vladimira Putina da u ruskim kolama nema mjesta za muslimanke koje nose hidab. Muftija Gaintdin pokuava umanjiti tetu za ruske muslimane koju bi mogla proizvesti izjava ejha Kardavija, meutim i on je svjestan svih problema s kojima se suoavaju ruski muslimani.
raanski rat u Siriji ulazi u nove opasne faze. Do juer su u sirijskom graanskom ratu uestvovale dvije strane, sirijski reim Baara Asada i borci za slobodu Sirije. Posljednjih mjeseci u sukob se ukljuuju i sirijski Kurdi. Na sjeveroistoku Sirije, u podruju oko Ras al-Ainu ve se vode estoke borbe izmeu Kurda i boraca za slobodu Sirije koje predvode dihadske grupe Ghuraba al-Sham i Jabhat al-Nusra. Odredi kurdskih Odbora narodne zatite, povezani sa Strankom demokratske unije (PYD), sestrinske s Radnikom strankom Kurdistana (PKK), posljednjih nekoliko dana u gradiu Ras al-Ainu, na samoj granici s Turskom, vode estoke borbe sa spomenutim dihadskim grupama Ghuraba al-Sham i Jabhat al-Nusra. Borbe se vode neprestano ve pet-est dana, ali je u posljednjih 24 sata dolo do pogoranja. Kurdi dovode pojaanja iz Derika i oblinjih sela, rekao je Ali za AFP koji je , prebjegao u Tursku sa porodicom. Do prvog veeg sukoba izmeu Kurda i pobunjenika dolo je krajem oktobra u Alepu, kada su pobunjenici uli u kurdske i kranske etvrti, s namjerom da tamo otvore novi front protiv sirijske vojske. U tim sukobima poginulo je 29 ljudi. Razgovori izmeu Narodnog vijea Zapadnog Kurdistana i Kurdskog nacionalnog vijea (KNC) o ujedinjenim kurdskim jedinicama vode se u irakom Irbilu, glavnom
gradu autonomne pokrajine Iraki Kurdistan, pod pokroviteljstvom predsjednika pokrajine, Masouda Barzanija. Poetno smo se dogovorili o formiranju ovih zajednikih jedinica, koje nee pripadati nijednoj strani, rekao je AFP-u Mohammed Rasho, predstavnik Narodnog vijea Zapadnog Kurdistana, tijela bliskog PYDu. Objava ujedinjenja kurdskih oruanih formacija dolazi samo dan nakon to je skupina Ghuraba al-Sham, koja je prva s 300 vojnika upala u Ras al-Ain 8. novembra, u video poruci pozvala dobrovoljce da se okupe u Ras al-Ainu, kako bi nastavili napredovanje prema Qamishliju i Hassaki, najveim gradovima u veinski kurdskoj provinciji Hassaka. Mi iz Ghuraba al-Sham bataljona pozivamo Slobodnu sirijsku vojsku i mudahedine da napreduju prema Ras al-Ainu. Poveajte nau brojnost kako bismo mogli osloboditi grad Hassaku. Upozoravamo sve koji stoje na putu ovom revoltu, posebice PYD, PKK ili bilo koju drugu oruanu skupinu, protiv poduzimanja bilo kakvih akcija koje se suprotstavljaju putu revolucije, rekao je neimenovani komandant. Kurda u Siriji ivi izmeu dva i po i tri miliona, uglavnom u sjeveroistonoj Siriji i u provinciji Alepo, to ini priblino 10-15 posto od ukupnog sirijskog stanovnitva.
Egipat
Egipatski sud osudio osam ljudi na smrtnu kaznu zbog uea u snimanju filma Innocence of Muslims
gipatski sud osudio je osam ljudi na smrtnu kaznu u odsustvu a zbog uea u snimanju antiislamskog filma Innocence of Muslims. Meu osuenim nalazi se i Mark Basseley Youssef, producent spornog filma. Pored Marka Basseleya i jo sedmorice egipatskih Kopta na smrtnu kaznu osuen je ameriki pastor Terry Jones i to zbog paljenja Kurana. Sudija Saif al-Nasr Soliman je u obrazloenju presude rekao: Optuenici su osueni za vrijeanje vjere kroz uee u produkciji i distribuciji filma koji vrijea islam i poslanika Muhameda, alejhi-selam. Osuena lica su putem medija saznali za izreenu
presudu nakon ega su uslijedile njihove reakcije. Jedni se brane navodima da nisu uestvovali, dok se drugi brane optuujui egipatsko drutvo i islam.
56
Turska
Novi rekord: U prvih 11 mjeseci Turska na izvozu Skandalozna naslovnica roba zaradila 140 milijardi dolara magazina Le Point otkriva iz bru ove godine oborila rekord u izvozu Izvozisti Turskeseuzanovembru uovejego- na kinesko trite te izvezladolara.u vri- koliko je u Francuskoj dine poveao 20 posto odnorobu su na mjesec 2011. i iznosio 12 jednosti od 344,3 miliona milijardi 771 milion dolara. Ukupan Taj podatak pokazuje da se izvoz iz rairena mrnja prema T izvoz u prvih 11 mjeseci 2012. godi- Turske na trite Kine poveao za 51 ne porastao je za 13,6 posto u odnosu posto u odnosu na isti mjesec 2011. go- islamu na isti period prole godine i dostigao dine, a ujedno je i najvei iznos na mjevrijednost od 139 milijardi 49 miliona dolara. Vrijedi istaknuti da je Turska za 16 posto poveala izvoz svojih roba u Europsku uniju. T Takoer, predsjednik Skuptine izvoznika Turske (TIM) Mehmet Buyukeksi saoptio je da je Turska u novemsenom nivou svih vremena. S obzirom da e uvoz iz Kine na tursko trite biti manji u odnosu na prolu godinu, jer statistike pokazuju trend pada uvoza od juna ove godine, procjenjuje se da e trgovinska razmjena dviju zemalja iznositi 23,9 milijardi na kraju 2012.
Francuska
M
Tekfirovci iz Nacionalnog parka Dinder
Sudan
udanske specijalne snage napale su jedan kamp za obuku na jugoistoku Sudana i tom prilikom su ubijena dva pripadnika neimenovane naoruane grupe. U vijesti se jo navodi da se radi o ekstremnim islamistima koji su pokrenuli pobunu protiv sudanske vlade. Ahmed Abbas, guverner drave Sennar kae da su sudanske vojne snage napale spomenutu ekstremnu grupu u udaljenoj oblasti Nacionalnog parka Dinder. Ekstremisti su oformili kamp za obuku u Nacionalnom parku Dinder, u dijelu koji je veoma nepristupaan i koji se nalazi na granici nae zemlje. Prije mjesec dana ovi ekstremisti su napali policijsku stanicu prilikom ega su zarobili policijsko oruje. Sudanske vlasti su veoma opre-
zne u otkrivanju detalja o akciji koju su sproveli proteklih dana. Po nainu djelovanja ekstremisti koji su pokrenuli pobunu protiv sudanske vlade u mnogome slie tekfirskom pokretu sa Sinaja u Egiptu, koji se posljednjih mjeseci bore protiv egipatske vlade.
alo gdje se islam mrzi kao u Francuskoj. Dokaz za ovu ozbiljnu i teku optubu na raun Francuske je novembarsko izdanje magazina Le Point na ijoj naslovnici je skandalozno objavljen nevien napad na islam. Kao to se vidi na fotografiji na spornoj naslovnici pie Taj bezobrazni islam, a u podnaslovu se navodi kako se muslimani loe ponaaju u bolnicama, kolama, kafeterijama, na bazenima i slino. Osim toga, urednitvo magazina Le Point je uz ovaj skandalozni naslov postavilo fotografiju muslimanke koja nosi nikab i koja ima posla sa policajkom. Ovakvu naslovnicu ne bi smislio ni Hitler sa svim svojim gebelsima. Le Point svojim naslovom ima opasnu ambiciju irenja mrnje prema islamu. Normalnim ljudima na ovom svijetu ovakve stvari su neprihvatljive.
57
Izrael
Ukrajina
Krimu Izraelski ministar zdravlja: Damija dva komunistika minareta naturskih sultana itani njivatko ko proita ime najvee i naj- ji su za vrijeme Krimu (Krim je Nigdje ne pie da mukarci Sljepe damije nasmjeten na gornjoj hovi fermani. U dvoritusudamije nalazi ukrajinski poluotok se groblje Egipana koji uestvovali u obali Crnog mora. U politikom smi- tursko-ruskom ratu krajem 19. stoljea moraju da rade slu predstavlja Autonomnu Republiku poznatom kao Krimski rat. Otok Krim
Krim koja se nalazi u sklopu Ukrajine.) ne moe a da se u udu ne zapita zato se tako zove. Prema posljednjim statistikim podacima na Krimu ivi oko 500.000 Tatara-muslimana, dok ih je prije rata bilo mnogo vie. U gradu Javbatoriju nalazi se najvea i najljepa damija koja je sagraena krajem 16. stoljea, a graena je po uzoru na Plavu damiju u Istanbulu. Sagradio ju je nitko drugi do glasoviti inenjer Sinan Paa. Damija je tokom povijesti nosila razliita imena i bila je sredinja vjerska ustanova na otoku. Kada je Staljin 1944. godine naredio da se Tatari sa Krima imaju raseliti, za kaznu, po cijeloj Rusiji, minareti damije su srueni a sama damija pretvorena u muzej, i tako je ostalo sve 1991. godine kada je Ukrajina postala samostalna drava. Tokom povijesti ova je damija imala brojna imena. Sadanje ime damije podsjea da su komunisti sruili dva minareta koja su ponovo podignuta. Prilikom progona sa sobom su mogli ponijeti samo to su u rukama nosili. Na njihovo mjesto naseljeni su Rusi s kojima Tatari i danas vode sudske sporove. Zahvaljujui svojoj upornosti veliki broj Tatara iz svijeta vratio se na svoja ognjita i sada su brojniji od drugih narodnosti na otoku. Ve krajem 1996. godine dva minareta damije su ponovo podignuta. U damije bio pod osmanskom vlau tri stoljea. Damija se protee na 520 m. Tatari su nakon progona sa Krima osnovali svoju posebnu republiku Tataristan na obalama Volge i to je najbrojnija skupina muslimana u Rusiji danas sa preko hiljadu mesdida i damija. Kada je u pitanju islamska dava (misionarstvo) Tatari su u samom vrhu. Zahvaljujui njima islam je naao svoje mjesto u baltikim, skandinavskim i drugim europskim zemljama, Poljskoj, Rumunjskoj i Moldaviji. (www.islamska-zajednica.hr)
bismo bolje shvatili zato izraelski Jevreji toliko kidiu na prava palestinskog naroda dovoljno je zaviriti u neke njihove stavove o poglede na svakodnevni ivot. Izraelski Jevreji u mnogim segmentima ive na veoma udan nain. Evo jedan primjer kako su izraelski Jevreji uredili svoj ivot. Zamjenik izraelskog ministra zdravlja Jakov Licman, koji zapravo obavlja posao ministra umjesto premijera Benjamina Netanjahua kae da nigdje nije zapisano da mukarci moraju da rade, dovoljno je ako radi supruga. Uz njenu platu dravne beneficije omoguit e da se plate rauni, smatra Licman. Ultraortodoksni Jevreji radije se odluuju na vjerske studije nego rad. Samo 45 odsto odraslih ultraortodoksnih mukaraca je zaposleno. U Izraelu inae ivi 700.000 ultraortodoksnih, od oko est miliona Jevreja ukupno. U intervjuu za poslovni magazin Marker, Licman je govorio o itavom nizu tema, ukljuujui one od posebne vanosti za ultraortodoksne Jevreje. Komentirajui injenicu da se u mnogim ultraortodoksnim kolama, koje finansira drava, ne ue osnovni predmeti kao to su matematika i nauka, izmeu ostalog i da se to vidi kao prijetnja ekonomskoj buduosti zemlje, on je odgovorio: Stvarno? Uzmite mene za primjer. Nisam uio kljune predmete. Pa ta! Je li to loe? Da li je (predsjedavajui Skuptinskog odbora za finansije) Gafni (iz Ujedinjene Tore judaizam) uio kljune predmete?
drutvo u Jevrejsko zanimljivih Izraelu ima mnogo strana. Da
Saudijska Arabija
Otkriveno jezero od 500 tona alkohola

jerska policija u Saudijskoj Arabiji poznata pod imenom El-Emru bil marufi ven-nehju anil munkeri izvijestila je javnost da je na jugu zemlje, u pokrajini Hamis Meit na zemljanoj brani Tendeha, otkriveno jezero alkohola od 500 tona teine kao i 712 butelja vina od litra i pol pripremljeno da se proda i stavi na ilegalno trite. Predstavnik vjerske policije ejh Avad el-Esmeri rekao je da na otkriu ovog ilegalnog tajnog jezera raeno dugo. O tome tko su vlasnici ovoga jezera alkohola nije reeno, kao ni da li su uhapeni i kome su tako velike koliine alkohola namijenjene.
Iako je alkohol u Saudijskoj Arabiji strogo zabranjen, a kazne su otre, Saudijci ne preu doi do njega. Ne zna se tano koliko je Saudijaca alkoholiara ali neki procjenjuju da ih ima oko deset hiljada to je u odnosu na druge zemlje, na primjer Turke, zanemarivo. Meutim, Saudijci u oima drugih muslimana predstavljaju primjer boraca protiv ove poasti. Da to nije tako govori i ovaj primjer. Policija sumnja da ovo otkriveno jezero nije i jedino pa su odluili poslati dodatne snage koje 12 sati dnevno eljaju sva podruja u potrazi za ilegalnim destilacijama alkohola. (www. islamska-zajednica.hr)
58
Afganistan
Hamid Karzai i njegovi saradnici ukrali 900 miliona dolara iz Kabul banke A
fganistan je decenijama jedna od najsiromanijih zemalja. Viedecenijski ratovi poharali su ovu dravu a afganistanski narod doveli na rub opstanka. Iako je Afganistan toliko siromaan u toj zemlji neki zarauju milijarde dolara. Proteklih dana otkriveno je kako su Hamid Karzai i njegova braa ukrali preko 900 miliona dolara iz Kabul banke. Oni su jednostavno uzeli novac iz banke i avionom ga prebacili na nepoznate adrese u svijetu. Iako je otkriveno ko je i kako je pokrao novac
Kuvajt
iiti pobjednici parlamentarnih izbora a islamisti najvei gubitnici

iz Kabul banke, niko nee odgovarati. Hamid Karzai sa svojim saradnicima i mentorima iz Amerike na raun patnje afganistanskog naroda svake godine zgre milijarde dolara. Kada ne kradu novac iz banaka oni prodaju drogu, kada rasprodaju drogu zagrabe iz kase koju pune Amerika i druge zemlje koje uestvuju u agresiji na Afganistan. Afganistanski narod je upao u zamku zloinaca iz koje e se teko izvui.
Ateisti u dravi Kentaki mogu zavriti u zatvoru ako ne priznaju mo i postojanje Boga
meriki ateisti posljednjih mjeseci vode kampanju protiv zakona kojim se nalae svakom graaninu u dravi Kentaki da priznaje mo i postojanje Boga. Ateisti su ovih dana predali peticiju protiv navedenog zakona Vrhovnom sudu SAD. Prema antiteroristikom Domovinskom zakonu drave Kentaki njena sigurnost se moe postii samo osloncem na Svemogueg Boga. Sigur-
SAD
nost Komonvelta ne moe se postii bez oslonca na Svemogueg Boga. Svi graani Kentakija duni su u svom javnom nastupu podravati navedenu poruku ovog zakona. Ko se bude protivio tome moe biti kanjen zatvorom do 12 mjeseci. Sponzor ovog zakona je baptistiki sveenik Tom Riner, koji je ujedno i politiki predstavnik Demokrata. Zakon je usvojen 2006. godine.
Foto islamneta
Djeija igra sirijskih mudahida: Ubojite prake - umjesto kamenica bombe
avreni su parlamentarni izbori u Kuvajtu. Ovo su bili drugi parlamentarni izbori u Kuvajtu u ovoj, 2012. godini. Kuvajtsko ministarstvo informiranja objavilo je podatak da je na parlamentarne izbore izalo 38,8% biraa, dok opozicija, koja je bojkotirala izbore, tvrdi da ih je izalo svega 26,7%. Opozicija je svojim bojkotom drugima omoguila senzacionalnu pobjedu. Takvu situaciju najbolje su iskoristili kuvajtski iiti, koji su osvojili najvie glasova. Manjinska lista iita osvojila je treinu mjesta u Parlamentu, saopeno je iz Centralne izborne komisije. iita u Kuvajtu ima jedna treina od ukupnog stanovnitva. Zahvaljujui izbornom uspjehu dobili su 17 mjesta u Parlamentu koji broji 54 zastupnika. Najtei poraz doivjeli su islamisti sunniti koji su osvojili svega 4 mjesta u odnosu na proli saziv u kome su imali 23 zastupnika. Isto takoer u Parlament su izabrane i 3 ene. Nekoliko stranaka koje su u dosadanjim sazivima imali velik broj zastupnika kao to su Minber Dimukratije, Kutlet Amel abi, Harek Dusturije ( Muslimanska Braa), nemaju ni jednog zastupnika. Kuvajtski mediji navode da ovakav parlamentarni sastav ne moe biti vjerodostojan zastupnik kuvajtskog naroda jer ne odraava realno stanje na terenu. Prva zabrinutost, nakon pobjede iita, za kuvajtske medije jeste dilema da li e Iran sada imati kakvog utjecaja na zbivanja u Kuvajtu.
59
Reportaa
Birketu-l-Hadd: Sabirno mjesto bosanskih hadija u Egiptu u vrijeme osmanske vladavine
Nekada vano stjecite vano

Birketu-l-Hadd, nekadanje selo, a danas gradsko naselje, nalazi se u sjeveroistonom dijelu Kaira, u okrugu Merd. Od centra Kaira je udaljeno je oko 23 km. Nekada je imalo 7.500 hiljada stanovnika, no danas, nakon populacione ekspanzije poetkom 90-ih, ima preko 50 000 stanovnika. Skoro svo stanovnitvo ine muslimani, budui da u mjestu postoji preko 30 damija, a nijedna crkva
Pie: Jusuf Dafi akon ramazana i Ramazanskog bajrama, kada muslimane pune svoje baterije duhovne snage i vjere u Uzvienog Stvoritelja, dolazi meuperiod od dva mjeseca i sedam dana izmeu dva Bajrama, odnosno nastupa vrijeme priprema za drugi bajram u hidretskoj godini Kurbanski ili Hadijski bajram. Kao to se moe zakljuiti iz njegovog imena, ovaj Bajram u godini slui za dva izuzetno vana obreda klanje kurbana, rtve u ime Boga, te obavljanje hada, hodoae svetim mjestima u Mekki kako je Uzvieni propisao u dini islamu. Oba obreda svjedoe izuzetno jaku povezanost muslimana sa ivotom i djelom Ibrahima, a.s., ocem monoteizma. Tako muslimani ta dva i kusur mjeseca provode, izmeu ostalog, u pripremama za had i klanje kurbana. Uistinu, kada bismo htjeli do podrobnosti ispisati na papiru koristi i jednog i drugog Bajra-
hadijskih karavana, a danas ... karavana,

ma za zajednicu, prije bismo posjekli stanovnitva. Najei oblik sujevjerja sve zemaljske ume i utroili ih u pro- meu Egipanima je mazanje kua, izvodnji papira za to pisanje, nego to automobila, pa ak i lica i drugih dibismo s njim zavrili. jelova tijela kurbanskom krvlju, koja No, ograniit emo se samo na ko- mada je blagoslovljena (u prenesenom risti drugog Bajrama za nas, odnosno znaenju, a ne bukvalno), ipak ne mina nau posjetu Birketu-ljenja injenicu da ona, kao Haddu za vrijeme Hadi svaka druga krv, spada u ijsko-kurbanskog bajrama i Historijski izvori neisti. U Egiptu sigurno probit koju smo izvukli iz te prenose da su, neete biti u prilici da vidiposjete glede historije boizmeu ostalih, te mlade ljude kako odlaze njakog odlaska na hadd i Salahuddin u diskoteke i birtije kako bi i njenog osmanskog poglavEjjubi (1171.uz divlji tulum (nekad zloulja. 1193.), potrijebljeno nazvan teferiKao to smo obeali u memluki em), propraen opijanjem, proli petak Halidu Hamisultan proslavili Bajram sluajui du, stanovniku Birketa, da Nasiruddin uivo nemoralnu muziku emo ga zijaretiti tokom Kalavun nekog etniki nastrojenog Kurban-bajramskih blag(1277.-1290.), srpskog turbofolk pjevaa. dana, te pritom razgledati erskeski Neete vidjeti ni njihove rodetaljnije mjesto, tako smo sultan Muejjed ditelje kako u porodinom odluili da nae obeanje (1412.-1421.), te okruenju piju domau ispunimo. Stoga smo se u Muhammed Ali ljivu, a ponegdje meze i uz etvrtak navee preko tele(1805.-1848.) svinjetinu. Meutim, moi fona dogovorili s njim da se koristili Birke ete da vidite kako sav Egisusretnemo u damiji Ibrakao lokaciju pat, i staro i mlado, hrli u hima Metbulija u Birketu za relaksaciju damije i na musale, kako bi u petak, 26. oktobra, prvog i lov. obavili bajram-namaz. Tada dana Bajrama, nakon dusu druga mjesta prazna, name. ravno sa izuzetkom egipatskih hriana, te malog djeNeznanje i praznovjerje la modernih muslimana koji ne obiljeavaju islamske praznike, Ovogodini Kurban-bajram pred- jer su islamska obiljeja danas out, a stavlja za mene posebno iskustvo, po- oni se trude da budu in. to je ovo prvi Bajram koji provodim No, ipak se mora priznati da Baju Egiptu. Egipani drugaije doiv- ram ima poseban ton u Bosni, poto ljavaju bajramske praznike od Bonja- bajramsko okruenje u Egiptu, i poka. Dok Bonjacima klanje kurbana red toga to ga skoro svi obiljeavaju, uglavnom predstavlja islamski propis nije na nivou one bajramske sree i kojega zaobilaze, u Egiptu na svakom veselja kakav moete vidjeti u Bosni. koraku vidite ljude kako kolju kurban, Na osnovu linog doivljaja, propraiako neki od njih po bosanskim enog razgovorom sa Egipanima, standardima ga nisu duni zaklati. Su- smatram da su glavni razlozi zato se jevjerje vezano za klanje kurbana je u muslimani Bosne vie raduju Bajramu Egiptu znatno izraenije nego u Bosni, nego muslimani Egipta sljedei: neito je naravno povezano s velikim pro- slamsko antiislamsko okruenje Bocentom nepismenog i neobrazovanog sne za razliku od Egipta koje je i uzrok
60
Palmovici pred izumiranjem ugroenosti muslimana u Bosni, to je i rezulitralo sa deset genocida nad Bonjacima, te injenica da se duhovni ivot velikog broja Bonjaka svodi samo na klanjanje bajram-namaza i obiljeavanje bajramskih praznika, dok je u Egiptu taj broj mnogo manji. Ovi i mnogi drugi razlozi doveli su do toga da Bonjaci obiljeavaju Bajram na jedan posebno svean i iv nain, kakav se ne moe zamijetiti u Egiptu. Tako smo na prvi dan Bajrama u petak, nakon klanjane dume, ponovo otili u Birketu-l-Hadd. U damiji Ibrahima Metbulija smo se nali sa Halidom Hamidom, naim ljubaznim domainom. Zajedno s njim zaputili smo se ka njegovom domu. U putu smo saznali zanimljiv detalj vezan za njegov ivot - Halid Hamid ivi sa svojih devetero brae i sestara u jednoj porodinoj stambenoj zgradi. Naime, svako od njih ima svoj stan u toj petospratnici, gdje smo u njegovom domu uz bajramski ruak nastavali razgovor zapoet prole sedmice. Poslije ikindija-namaza Halid Hamid nas je poveo u obilazak Birketa, tanije onoga to je ostalo od nekadanjeg Birketu-l-Hadda u kome su se hadije iz naih krajeva odmarale. Slijedi rezime naeg obilaska koje je trajalo do pred akam. Zbog doseljenikog buma koji je zahvatio Kairo prije 20-ak godina cijeli Merd, pa time i Birketu-l-Hadd doivjeli su veliku populacionu promjenu. Nekada poznat kraj po palmovicima i poljoprivredi, Merd je postao tipino gradsko naselje Kaira, a njegova sela su transformisana u gradske etvrti. Inae, Merd na arapskom jeziku znai polja, poljane, njive, to aludira na nekadanji izgled tog mjesta. Ironino, kraj i danas nosi svoj stari naziv, iako je od tih poljana ostalo vrlo malo. Populaciona ekspanzija donijela je sa sobom veliku ekoloku katastrofu koja je samo jo vie ubrzala naseljavanje, natjeravi zemljoradnike da prodaju svoju zemlju koju vie zbog zagaenosti podzemnih voda i kanala za navodnjavanje nisu mogli da obrauju. U hladu hurmi
U Birketu-lHaddu obili smo ostatke nekadanjih velikih palmovika koji bijahu nadaleko uveni u Egiptu ne samo po hurmama nego i po ostalim poljoprivrednim proizvodima, s obzirom da su izmeu palmi uzgajane razne poljoprivredne kulture.
Zagaeni kanal za navodnjavanje
U Birketu-l-Haddu obili smo ostatke nekadanjih velikih palmovika koji bijahu nadaleko uveni u Egiptu ne samo po hurmama nego i po ostalim poljoprivrednim proizvodima, s obzirom da su izmeu palmi uzgajane razne poljoprivredne kulture. Ekoloka katastrofa koja je zadesila Merd itekako se moe osjetiti u Birketu-l-Haddu, gdje je broj stanovnika sa 7.500 hiljada skoio na preko 50.000 hiljada za samo nekoliko godina. Naime, svako poveanje stanovnitva naruavalo je sklad uspostavljen izmeu prirode i seljaka Birketa. Fekalije koje su po svoj prilici i prije poveanja ivlja odlagane u kanale za navodnjavanje, sada su zbog svog poveanog odlaganja u potpunosti zagadile kanale za navodnjavanje, ali
i bunare i ostale podzemne vode, to je poljoprivrednike ostavilo bez glavnog orua za rad. Smee, koje je prije poveanja stanovnitva odlagano na odreenim deponijama na rubovima sela, sada se poelo odlagati na divljim deponijama koje su nicale ko peurke irom sela, uglavnom uz kanale za navodnjavanje. Tako je poljoprivreda postala nemogua zbog zagaenosti vode i zemlje smeem i fekalijama. S druge strane, cijena zemlje je enormno skoila, budui da je sada mogla biti prodana kao graevinska zemlja. Starosjedioci, kojima je poljoprivreda bila glavni izvor prihoda preko 5.000 godina, jo od vremena Starog Egipta, nali su se pred dva izbora, oba su podrazumijevala prodaju zemlje: prodati zemlju, ostati u selu i promijeniti zanimanje, ili prodati zemlju, iseliti se i kupiti mnogo veu obradivu zemlju daleko od gradskih naselja. Do danas je veina izabrala jednu od dvije ponuene opcije. Ostali starosjedioci e taj izbor morati napraviti u narednih nekoliko godina. Kad taj izbor naprave i ovi ostaci palmovika Birketa e biti posjeeni. Porodica naeg domaina Halida Hamida jo nije napravila izbor, odnosno jo nije prodala svoje palmovike, ali se zato njegova porodica danas ne bavi vie poljoprivredom, izuzevi stoarstvo i branje hurmi (uzgoj novih palmi je praktino nemogu,
61
Ostaci vojnih kasarni
dok su stare palme pred izumiranjem), budui da su to posljednje dvije grane poljoprivrede kojima se osoba moe baviti u Birketu. Tokom obilaenja Birketa, Hamid nam je pokazao i svoju zemlju, objasnivi nam da e je kad-tad morati prodati, poto je zemlju praktino vie nemogue obraivati (arteki bunar bi mogao biti rjeenje, ali to je skupo ulaganje), a palmama zbog zagaenosti zemlje prijeti suenje. Od prodaje zemlje moi e uzet solidan novac koji e ili uloiti u gradnju doma za svoje petero djece ili u kupovinu vee obradive zemlje na nekom drugom mjestu. Tokom etnje Birketom Halid Hamid nam je pokazao jedine preostale historijske graevine iz vremena hadijskih karavana, naravno ako izuzmemo damiju Ibrahima Metbulija. Bili smo okirani kada smo vidjeli da je iz tog perioda preivjelo samo nekoliko zgrada vojne kasarne koje se danas koriste kao tale za krave! Sve ostale zgrade, bilo da je rije o vilama bogatih Kairana, rezidentnim zgradama egipatskih vladara, vojnim kasarnama, zgradama za smjetaj i goenje hadija, bunarima, vjerskim objektima, nestale su sa lica zemlje kao da nisu ni postojale. Scenario ve ustaljen u muslimanskom svijetu. Kao i drugdje irom islamskog svijeta, pa tako i ovdje, naselje je sustigao nemar muslimana. Nakon to je mjesto izgubilo svoj znaaj pronalaskom modernih prevoznih
Sve u svemu, pripala mi je izuzetna ast da ponovo otkrijem i predstavim naoj javnosti Birketul-Hadd, stjecite naih hadija u osmanskom dobu, ali mi je veoma ao to ga nisam zatekao onakvim kakvim je ostao u sjeanjima naih hadija.
sredstava i ieznuem hadijskih karavana, palo je u zaborav. Naputene graevine pokazale su se pogodnim kao graevinski materijal okolnom stanovnitvu. Graevinski materijal je najvjerovatnije razneen ili je posluio u gradnju novih stambenih objekata na temeljima tih naputenih graevina. Egipatska vlast, uglavnom zaokupljena drugim problemima, nijemo je posmatrala kako se ovo mjesto od historijskog znaaja unitava. Ovo ne treba da udi, poto je slina pria i sa mnogim mjestima u Bosni, samo to je gustina naseljenosti u Bosni mnogo manja nego u dolini Nila, to ispada kao sretna okolnost, pa su mjesta u Bosni doivjela manja razaranja zbog urbanizacije. Navest u samo primjer stare tvrave u Pruscu, iji su zidovi uglavnom zavrili u temeljima ili ogradama dananjih stambenih kua, smjetenih unutar tvrave i u njenoj j j j neposrednoj blizini. tavie, vandalizam u Pruscu je i danas vidljiv, poto se jasno moe prepoznati kamen prusake tvrave ugraen u temelje i ograde dotinih kua. Birka nekad i sad Na obilazak Birke je zavren pola sata pred akam. Iako smo bili planirali da se tada vratimo nazad, na insistiranje Halida Hamida promijenili smo miljenje i odluili da mu budemo gosti do jacije. Nae drutvo su uljepala dvojica komija Halila
Poklon knjiga-Mealimu er-rahme fi ahlak en-nebijj (Karakteristike milosti u ahlaku vjerovjesnika) Hamida, te njegov brat doktor Iraki Hamid, profesor na Univerzitetu Ummu-l-Kurra u Mekki. Na muhabet se poglavito vodio oko stanja egipatskih i bosanskih muslimana. Nai sagovornici, pogotovo doktor Iraki Hamid bili su oduevljeni injenicom da islamska misao u Bosni nije na samrti. ak, pokazuje stalnu tendenciju napredovanja i razvitka. Obradovala ih je i vijest da je Islamska zajednica u BiH poptpuno neovisna unato raznoraznim pritiscima, za razliku od Islamske zajednice u Egiptu, koja je za vrijeme Mubaraka bila u slinom stanju u kakvom je bila naa Islamska zajednica tokom komunistikog reima, te koja tek sada ima priliku da slobodno djeluje. Radovalo ih je i saznanje da je na elu Islamske zajednice u BiH 19 godina bio svrenik El-Azhara, te da je novi reis takoe jedan od alumnija ovog prestinog univerziteta. Naravno, govorei o stanju islamske misli i dave u Bosni, nismo mogli, a da se ne dotaknemo Saffa i njegove uloge u donkihotskoj borbi protiv neprijatelja islama i Bonjaka na naim prostorima. Doktor Iraki Hamid nije mogao da sakrije zadovoljstvo upoznavanja sa jednim muslimanskim studentom iz srca Evrope koji studira na El-Azharu, te mi je pred sami rastanak poklonio svoje autorsko djelo iz oblasti ahlaka Mealimu er-rahme fi ahlak ennebijj (Karakteristike milosti u ahlaku vjerovjesnika), na ijoj prvoj stranici je napisao i posvetu koja u prijevodu sa arapskog jezika glasi:
62
U ime Allaha Milostivog Samilosnog, Posveeno mom dragom bratu Jusufu Nedadu od brata Iraki Hamida. Allah ti dao da se okoristi njome... Amin Time se upravo i zavrila naa posjeta, budui da smo se nakon to sam dobio ovu knjigu na poklon poselamili sa prisutnima, te u drutvu sa Halidom Hamidom otili na jacija-namaz u damiju Ibrahima Metbulija. Nakon klanjane jacije poselamili smo se i sa naim dostom Halidom Hamidom, profesorom arapskog jezika, te mu se zahvalili na divno provedenom vremenu. Sve u svemu, pripala mi je izuzetna ast da ponovo otkrijem i predstavim naoj javnosti Birketu-l-Hadd, stjecite naih hadija u osmanskom dobu, ali mi je veoma ao to ga nisam zatekao onakvim kakvim je ostao u sjeanjima naih hadija mjestom odmora, poznato po svojim palmovicima isprepletenim kanalima za navodnjavanje. Osnovni podaci o naselju Birketu-l-Hadd, nekadanje selo, a danas gradsko naselje, nalazi se u sjeveroistonom dijelu Kaira, u okrugu Merd. Od centra Kaira je udaljeno je oko 23 km. Nekada je imalo 7.500 hiljada stanovnika, no danas, nakon populacione ekspanzije poetkom 90-ih, ima preko 50.000 stanovnika. Skoro svo stanovnivo ine muslimani, budui da u mjestu postoji preko 30 damija, a nijedna crkva. Naselje je kroz historiju bilo poznato po sljedeim imenima: Birke Dubb Amire (Jezerce Amirinog bunara), Erdu-l-Dubb (Bunareva zemlja), Birketu-l-Dubb (Bunarevo jezerce), te na kraju kao Birketu-l-Hadd (Hadsko jezerce), Birketu-l-Hdd (Jezero hadije) i Birketu-l-Huddad (Jezero hadija). Kao to se moe i naslutiti, mjesto je dobilo ime po hadijama koji su se, od kada je Egipat pao u islamske ruke, pa sve do pojave modernih prevoznih sredstava, odmarali i napajali u Birketu u polasku i povratku karavana sa hada. Krajem X stoljea, za vrijeme fatimijske vladavine Egiptom, mjesto dobija i vojni znaaj, budui da postaje mjesto na kojem egipatski vladari skupljaju vojsku. Zabiljeeno je da je fatimijski vladar El-Aziz 994. godine skupio veliku vojsku u ovom mjestu. U Birketu je Salahuddin postrojio vojsku 1187. godine prije nego to e krenuti na krstae i bojevati uvenu Bitku kod Hittina u kojoj je unitio glavninu krstake vojske. Kroz Birketu-l-Hadd je 1517. godine prola osmanska vojska na elu sa velikim vezirom Hadum Si-
Na dopisnik u drutvu domaina nan-paom Boroviniem, Bonjakom iz Foe, prije nego to je kod Ridanijje u odluujuoj bici porazila vojsku Turaka erkeza, te time unitio njihovu dravu. Birke je imalo i dugu tradiciju kao mjesto izletita i lova ne samo za stanovnike Kaira, nego i za egipatske vladare i namjesnike. Prvi vladar za koga je zabiljeeno da je koristio Birke kao mjesto izletita je fatimijski halifa El-Mustansir (1036.-1094.). Historijski izvori prenose da su, izmeu ostalih, i Salahuddin Ejjubi (1171.-1193.), memluki sultan Nasiruddin Kalavun (1277.-1290.), erkeski sultan Muejjed (1412.-1421.), te Muhammed Ali (1805.-1848.) koristili Birke kao lokaciju za relaksaciju i lov. Znaaj Birketa kao stjecita hadijskih karavana znatno je porastao dolaskom Osmanlija. U to doba su sve hadije iz Zapadne i Sjeverne Afrike, te veina hadija iz evropskog dijela Turske (meu njima i veina naih hadija), s obzirom da su na had ile sa egipatskim karavana hadija, prolazile i odmarale se u Birketu. Dolaskom kolonijalnih sila, raspadom hilafeta i Osmanskog carstva, te pojavom modernih prevoznih sredstava ovo mjesto je palo u zaborav.
S lijeva na desno - Halid Hamid, Haris Beovi, Jusuf Dafi, Iraki Hamid
63
No comment
Tuzla: Dozvolili mu da spava u Prinevoj damiji, a on ukrao nekoliko stvari iz damije
S obzirom na poprilino niske vanjske temperature koje su proteklih dana zabiljeene u Tuzli, nadleni u Prinevoj damiji odluili su izai u susret j ivinianinu inicijala H.A.. Naime, pomenutoj osobi dozvolili su boravak i spavanje u prostorijama damije, to je on iskoristio i iz prostorija iznio stvari koje su u vlasnitvu Islamske zajednice. AKOS.ba, 1.decembar 2012.
Krili klju u cipeli, ostali bez novca i prstena

PRNJAVOR - Nepoznato lice ukralo je 1.000 KM, 100 kuna i zlatni prsten iz kue u vlasnitvu D.S. u mjestu j trpci, optina Prnjavor.Kradljivac je otkljuao kuu originalnim kljuem, koji se nalazio u cipeli ispred ulaznih vrata, i ukrao pare i zlatni nakit Centar javne bezbjednosti Banjaluka, 5.decembar 2012.
Ukrajinska konobarica pljuvala u hranu narodnim poslanicima!

Konobarica skuptine u Ukrajini Julija Borenko vie od etiri godine pljuvala je u hranu poslanika, pie Raa tudej. Zbog toga je dobila otkaz, a kasnije je objasnila da je na taj nain htela da se osveti politiarima jer su unitili zemlju. Kurir, 1.decembar 2012.
Kue povratnika u Srebrenici na meti pljakaa

SREBRENICA - Pljakai su ovih dana posjetili osam kua povratnika Bonjaka koji su za vikend boravili kod familije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Srebrenica, 1.decembar 2012.
Za 365 dana ugaeno 300 kompanija

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS) Kemal Grebo na dananjoj press-konferenciji je iznio podatak da je u Kantonu Sarajevo za godinu ugaeno 300 kompanija. Sutra.ba, 22.novembar 2012.
Da sam japanski advokat, nakon ovakve sudske odluke, izvrio bih harakiri!
Jaareviev advokat Senad Dupovac kazao je nakon izlaska iz sudnice da bi, da je japanski advokat, nakon ovakve sudske odluke izvrio harakiri. AA, 6.decembar 2012.
Razjareni bik ubio majku i sina

U zvornikom naselju Zelinje razjareni bik usmrtio je majku i sina. Od zadobijenih udaraca smrtno je stradala Jovanka Jovanovi (76) i njen sin Jovan (52). Iz CJBBijeljina potvreno je da su juer na livadi u mjestu Zelinje pronaena tijela stradalih Jovanovia te da je deurni tuilac Okrunog tuilatva naloio da bik bude ustrijeljen. Zvornik, 6.decembar 2012.
Djeca gledala oca kako im kolje majku!

Dejan Cveti bacio Natau sa prvog sprata porodine kue, a zatim siao u dvorite i ubo je u vrat. Djeca svjedoci porodine tragedije. Kurir, , 6.decembar 2012.
Kad bi nastava zavrila na polugoditu, treina uenika bi ponovila razred!

Kada bi se nastava za uenike srednjih kola sada zavrila, tek neto vie od polovice dobilo bi svjedoanstvo da se moe upisati u naredni razred. Od onih koji imaju jedinice, jedna treina odmah bi bila upuena da ponovi razred, a ostali bi ili na popravni ispit iz jednog ili dva predmeta. Depo, 6.decembar 2012.
Starac Obrad Dimitri (77) tvrdi da su ga policajci tukli dok se nije uneredio
Obrad Dimitri, 77-godinji starac iz Banjaluke, tvrdi za da su ga dva inspektora PS Obilievo, koji su ga u petak priveli po prijavi komija s kojima je due vrijeme u zavadi, tukli i muili pet sati sve dok se nije uneredio od batina! Srna, 6.decembar 2012.
U Bilei uklanjaju spomenik partizanima, a podiu etnicima

Lokalne vlasti u istonohercegovakom gradu Bilea odluile su da uklone spomenik partizanima, podignut nakon Drugog svjetskog rata, i da na njegovom mjestu postave novi, posveen etnicima. Izgradnja spomenika etnicima poela je, prenose lokalni mediji, a sa centralnog gradskog trga uklonjeno je obiljeje koje je sjealo na pripadnike 10. hercegovake brigade Narodno oslobodilake vojske Jugoslavije. Doznajemo.com, 6.decembar 2012.
Loa R.. pretukao nastavnika geografije M.M.

Mukarac iji su inicijali M.M. iz Donjeg Zabra, optina Ugljevik, hospitalizovan je u bijeljinskoj bolnici Sveti Vraevi zbog povreda koje je g p j j zadobio od osobe iji su inicijali R.. iz istog mjesta. Srna, 6.decembar 2012.
Prijedor: Starac upao u aht i utopio se

PRIJEDOR Starac iz Prijedora iji su inicijali S. M. utopio se kada je upao u aht sa vodom u dvoritu porodine kue u prijedorskom naselju Orlovaa, saopteno je danas iz Centra javne bezbjednosti Banjaluka. Nezavisne novine, 5.decembar 2012.
64
Nauka
Na Mars sa savrenijim aparatom od Curiosity-a
merika svemirska agencija (NASA) namjerava da 2020. godine poalje na Mars aparat savreniji od marsohoda Curiosity. Taj projekat e biti vaan dio viegodinjeg programa istraivanja Marsa, iji je glavni cilj pilotirani let na Crvenu planetu negdje poslije 2030. godine. Aparat e biti slian Curiosity-u. Kotae oko milijardu i po dolara, dok je Curiosity kotao dvije i po. Iz NASA-e su, takoer, najavili da planiraju uestvovati u lansiranju evropskih marsohoda 2016. i 2018. godine.
Pripremio: Saladin Kovaevi
vakaom gumom protiv munine

a osobe sklone muninama tokom vonje, iranski naunici osmislili su vakau gumu koja efikasnije i bre otklanja tegobe u odnosu na aktuelne lijekove na tritu. Do bolesti putovanja dolazi uslijed reagiranja vie sistema: vidnog polja, ravnotee i osjeaja za p j j j prostor. vakaa guma kao glavni sastojak ima dimenhidrinat koji je meu najboljim supstancama za tretiranje ovih simptoma, istiu naunici. Isti sastojak nalazi se i u ve poznatim tabletama. Meutim, njegova apsorpcija u organizmu je putem vakae gume mnogo bra i delotvornija.
U maju o cenzuriranju uvrjedljivih sadraja na internetu

a maj naredne godine zakazan je sastanak u okviru kojeg e se pregovarati o novoj strategiji koja bi mogla omoguiti cenzuriranje uvrjedljivih sadraja na internetu. Ovaj sastanak e se voditi iza zatvorenih vrata i u toku njega oekuje se revizija deset godina starog sporazuma nakon ega postoji mogunost da e biti omoguena cenzura slobode govora pa i zabrana pristupa internetu, ukoliko se to pokae neophodnim.
Kaciga koja omoguava pogled od 360 stepeni

rancuski istraivai proizveli su kacigu koja omoguava pogled od 360 stepeni u realnom vremenu. Prototip kacige, nazvan FlyViz, predstavljen je na francuskom Institutu za istraivanje i upravljanje raunarskim naukama (Inria). Osoba koja nosi kacigu vidi istovremeno ne samo ispred sebe i sa strane ve i iza sebe. Cilj kacige je da povea prirodno vidno polje ovjeka na 360 stepeni lateralno.
Pazite na raspored hrane u friideru

ko se borite s kilogramima, za svaki viak ne okrivljujte hranu nego raspored hrane u svom friideru. Nauna studija je otkrila kako je tri puta vjerovatnije da ete jesti ono to prvo primijetite u friideru nego ono to je dublje u njemu. Zato, ako elite jesti zdravo, stavite poeljne namirnice na prvu liniju.
Crni aj titi od raka jajnika
Gubitak posla predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje

ezaposlenost ne kodi samo novaniku ve predstavlja i potencijalno ozbiljnu prijetnju po zdravlje, pokazala je studija koja je u SAD prouavala uticaj gubitka posla na poveani rizik od sranog udara. Pokazalo se da je esto dobijanje otkaza jednako opasno po zdravlje kao i rizici koji prate puenje, visoki krvni pritisak ili druga stanja koja su loa po srce.
straivai u Australiji prouavali su 1.000 ena prosjeno starih 59 godina. Jedna grupa ispitanica je imala dijagnozu raka jajnika, dok je 500 bilo zdravo. Ustanovili su da su zdrave ene bile sklonije duem ispijanju crnog aja u odnosu na uesnice istraivanja sa dijagnosticiranim rakom. One su, naime, u ranijem dobu poele redovno piti poznati napitak.
65

Saffov Probni Popis: Mi Smo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Saffov Probni Popis: Mi Smo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Saffov Probni Popis: Mi Smo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.saff.

Saffov probni popis

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

SAFF broj 329

Kutak za muslimansku omladinu

Ljudi koji bjee od svoje sjene

7. decembar - 23. muharrem

Hutbe iz tri sveta mesdida

Glasine i dezinformacije te njihov lo Kako se spasiti utjecaj na stanje u islamskom svijetu

Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)

Vanost i vrijednost vakufa

Hatib: Muhammed Selim Preveo i saeo: Esad Mahovac

i Hercegovine Sud Bosneosudio u etvrtaknepravomono je Mevlida Jaarevia na 18 godina zatvora zbog

7. decembar - 23. muharrem

Reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazovi

Slino slavlje je bilo i u drugim veinski hrvtaskim krajevima Bosne i Hercegovine.

Pourite s vaim dobrim djelima prije nego se pojavi estero

Biblija u krvavim rukama

Adnan Redovi, profesionalni bokser BONJAK X

Tuli Samir, novinar RTV Usk-a

mr. Senaid Zaimovi, direktor Vakufske direkcije

Mirza Teletovi je bosanskohercegovaki koarka, trenutno je lan NBA-ekipe Brooklyn Nets

prof.dr. Halid Maki, dekan Biotehnikog fakulteta u Bihau BONJAK X

prof. dr.Mirsad Veladi, Biotehniki fakultet u Bihau BONJAK X

Tarik Valjevac bivi koarka KK Bosne i reprezentacije BiH

dr. Tarik Zaimovi Ekonomski fakultet Sarajevo BONJAK X

Hamdija Lipovaa, premijer Unsko-sanskog kantona

Muris Abdulvaris Ribo, profesor erijatskog prava BONJAK X

Dr. Ismet ef. Buatli, dekan Fakulteta islamskih nauka

Admir Hadipai, predsjedavajui Skuptine Unsko-sanskog kantona BONJAK X

prof.dr. Zuhdija Adilovi

Jasmin Smailbegovi, zamjenik predsjedatelja Doma Naroda FBiH BONJAK X

Izet ef. Terzi BONJAK X

hafiz Devad Golo

mr. Safet Kuduzovi

25. decembar - 9. muharrem

Kome je Turska mati? mati?

Mostar je vitalni nacionalni interes Bonjaka

7. decembar - 23. muharrem

Kako Bonjake zaklati olovkom Bonjake olovkom

Bonjaninu, i Bonjaku, i Bosancu,

7. decembar - 23. muharrem

Glas islamskih uenjaka

Ko to eli od Egipta napraviti dravu sluaj

7. decembar - 23. muharrem

Probleme rijeiti unutar Egipta

Sauvati mir i dostojanstvo

Feljton: Tako se pobjeuje oaj (XVII dio)

Odrekla se kraljevske slave zbog Denneta

Nije oajavao ni onda kad su mu napravili mrtvaki sanduk

Vodi za erijatske veze za erijatske

Danas je drugo vrijeme; pa neemo se udati/oeniti za osobu koje ne poznajemo?

7. decembar - 23. muharrem

Silajdii - pogrean primjerr ili primjer do pola pogrean primje

Stid me je to sam musliman

Pria o jednom amerikom pokolju

itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Kutak za islamsku omladinu