Professional Documents
Culture Documents
Glavni Rudarski Projekt
Glavni Rudarski Projekt
Glavni Rudarski Projekt
____________________________________________________________
Autori:Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud i Zoran Radulovi,dipl.ing rud.
1
Glavni rudarski project eksploatacije krenjaka
povrinskog kopa
=
gde je:
H
z
visina zavrne kosine povrinskog kopa (H
z
= 115 m)
|
z
ugao nagiba zavrne kosine povrinskog kopa (|
z
= 51)
|
r
ugao nagiba kosine etae (|
r
= 70)
n broj etaa
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
53
) ( 66 , 4
1 12
) 70 51 ( 115
m
ctg ctg
B =
=
- Usvaja se B = 5.0 m
Veliki uglovi nagiba radnih i zavrnih kosina proizilaze iz dobrih fiziko
mehanikih karakteristika krenjaka (radne sredine) odnosno koeficijenata sigurnosti kosina
sa tim nagibima.
Na prilogu br 5 dat je situacioni plan povrinskog kopa Kaona-Kuevo 1:1000
sa ucrtanim ogranienjem.
Na prilozima br. 16,17,18 i 19 dati su popreni profili kroz ogranieni povrinski
kop, koji su posluili za vertikalnu podelu povrinskog kopa na etae, kao i za obraun
ukupnih masa jalovine, i krenjaka u ogranienom prostoru budueg povrinskog kopa.
Geometrijski ograniena figura na povrini terena ima oblik mnogougla sa 17
temena (taaka). Unutranje okonturenje predstavljeno je figurom dna svih etaa povrinskog
kopa.
Ukupna povrina figure ogranienja na terenu je 5,83ha.
Morfoloki gledano teren leita krenjaka je idealan za povrinsku
eksploataciju odozgo na dole. To e omoguiti sve do k. 200 poveanje etanih ravni.
Tabela 12. Koordinate taaka ogranienja povrinskog kopa
Prelomna
taka
Koordinate prelomnih taaka spoljanje konture
Y X Z
Ts-1 7 551 132,42 4 927 734,63 249,6
Ts-2 7 551 025,94 4 927 725,21 260,7
Ts-3 7 550 942,08 4 927 687,28 221,9
Ts-4 7 550 943,12 4 927 676,87 220,7
Ts-5 7 550 931,44 4 927 633,07 210,0
Ts-6 7 550 915,65 4 927 605,50 201,9
Ts-7 7 550 896,78 4 927 578,00 191,4
Ts-8 7 550 889,70 4 927 534,00 180,8
Ts-9 7 550 906,21 4 927 513,04 184,9
Ts-10 7 551 009,04 4 927 470,54 208,5
Ts-11 7 551 036,52 4 927 463,11 209,4
Ts-12 7 551 071,47 4 927 456,45 209,8
Ts-13 7 551 109,44 4 927 463,79 209,7
Ts-14 7 551 134,33 4 927 497,91 212,6
Ts-15 7 551 172,44 4 927 598,60 223,8
Ts-16 7 551 173,45 4 927 648,72 231,6
Ts-17 7 551 152,95 4 927 702,34 249,8
Tabela 13. Obraun masa eksploatacionih rezervi krenjaka metodom poprenih profila
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
54
Profil br.
krenjak
Pprofila
(m
2
)
Psr
(m
2
)
dsr
(m)
V
(m
3
)
(t/m
3
)
Q
(t)
0-0 0
3 669,7 40 146 787,6 394 858,6
I-I 7 339,38
2,69
11 282,59 35 394 890,48 1 062 255,38
II-II 15 225,79
16 243,5 35 568 522,68 1 529 326
III-III 17 261,22
17 901,23 35 626 542,88 1 685 400,33
IV-IV 18 541,23
17 145,15 35 600 080,08 1 614 215,4
V-V 15 749,06
12 543,87 35 439 140,28 1 181 287,34
VI-VI 9 344,67
6 419,54 35 224 683,73 604 399,22
VII-VII 3 494,4
E 3 000 647,7 8 071 742
Tabela 14.: Obraun masa jalovine
Profil
br.
jalovina
Pprofila
(m
2
)
Psr
(m
2
)
dsr
(m)
V
(m
3
)
0-0 0
146,8 35 5 138
I-I 293,6
376 35 13 188
II-II 460
480 35 16 800
III-III 500
580 35 20 300
IV-IV 660
580 35 20 300
V-V 500
560 35 19 600
VI-VI 620
500 35 17 500
VII-VII 380
190 35 6 650
0-0 0
E 119 476
Etane karte su date na prilozima od 20-32.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
55
Tabela 15.: Rekapitulacija masa krenjaka po etaama u okviru ogranienja povrinskim kopom
Etaa
krenjak
Zapremina
(m
3
)
Koliina
(t)
155 85 773 230 728,70
160 229 500,15 617 355,40
170 277 108,15 745 420,92
180 315 366,20 848 335,80
190 357 390,80 961 381,25
200 400 474,95 1 077 277,62
210 405 438,45 1 090 629,43
220 395 570,75 1 064 085,32
230 404 516,40 1 088 149,10
240 343 898,25 925 086,30
250 214 882,00 578 032,58
260 105 585,35 284 024,60
270 21 692,90 58 353,89
Ukupno: 3 557 197,37 9 568 860,93
Tabela 16.: Uporeenje obrauna masa u ogranienom prostoru povrinskog kopa paralelnim
profilima i etaama
Nain
prorauna
Krenjak Jalovina
Zapremina
(m
3
)
Teina
(t)
Zapremina
(m
3
)
Popreni profili 3 000 647,70 8 071 742,00 119 476
Etane ravni 3 557 197,37 9 568 860,93 119 476
Razlika 556 550,00 1 497 118,93 0,00
2.5. Faze rada povrinskog kopa
Povrinski kop e imati dve dijametralno razliite faze rada. Kao to je ve reeno
povrinski kop e u toku razvoja proizvodnje i poveanja kapaciteta raditi sa:
1. Mobilnom opremom za preradu do postizanja punog kapaciteta od
250 000 t/god i
2. Stacionarnom opremom za preradu kada se povea kapacitet iznad
projektovanog.
U prvoj fazi rada pogonska energija je nafta. U drugoj fazi rada se prelazi na
ekonominiji vid pogonske energije elektrinu energiju.
Pitanje osnovne opreme za eksploataciju se reava prema opisanom konceptu. Kada
se pree na vee kapacitete prerade, izvrie se dopuna potrebnih kapaciteta i verifikovati
Dopunskim rudarskim projektom.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
56
Prvi period otvaranje povrinskog kopa obuhvata sledee radove:
1. izrada pristupnog puta duine 287 m od podvonjaka do platoa na koti 180
2. izrada radnog platoa na k. 180,0 m za smetaj kolske vage, otpremu i eventualno
skladitenje drobljenog materijala, postavljanje kontejnera za radnike i magacin,
3. rekonstrukcija i izgradnja glavnog transportnog puta do povrinskog kopa duine
1 400,00 m,
4. formiranje radnog platoa na etai E-270 za smetanje mobilnog postrojenja za
preradu krenjaka,
5. formiranje odlagalita Jaruge.
Vreme izrade navedenih objekata predstavlja period poetka otvaranja ( faza
otvaranja ) povrinskog kopa. Objekti su preduslov za dalji razvoj i funkcionisanje faze
eksploatacije povrinskog kopa.
- Pristupni put od podvonjaka do radnog platoa
Pristupni put je po zahtevu INVESTITOR-a, lociran du trase postojeeg ( starog )
puta. Iako je prosean nagib puta nestandardan i veliki ( 11,7 % ). INVESTITOR nije eleo
vea investiciona ulaganja tako da se nasipanjem jalovinskih partija prisutnih od nekadanje
eksploatacije, formira put relativno male duine, koji e imati funkciju sve vreme
eksploatacije krenjaka tj. rada rudnika.
- Radni plato na k 180,0 m
Drugi vaan objekat na rudniku koji e iveti sve vreme eksploatacije je radni plato na
k 180,0 m. Radni plato e se proiriti u noici etae a kosina dovesti na nagib od 70
0
. Deficit
krenjakih masa za formiranje radnog platoa, nadoknadie se materijalom iz noice etae (
miniranjem ) a ostatak e se dobiti od postojeeg osulinskog materijala kojeg u noici etae
ima preko 5 000 m
3
m.
- Glavni transportni put
Deo ovog puta je u eksploataciji od strane firme US STEEL, za potrebe svojih
dampera odnosno, to je glavna komunikacija za njihov povrinski kop krenjaka. Prema
sporazumu izmeu dve kompanije ovaj put e kompanije zajedno odravati a PZP
Poarevac e do kote 270 u duini od 1400 m revitalizovati trasu, proiriti na 10 m irine,
ujednaiti nagib na prosenih 7%.
Razvojem povrinskog kopa do k 230,0 m, INVESTITOR-i e koristiti deo puta
zajedno, a nakon toga se pravljenjem pristupnog puta na etai k 230 celokupni transport
odvija unutar prostora u vlasnitvu PZP Poarevac.
- Radni plato k 270,0 m
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
57
Glavni transportni put ulazi na etau k 270, koja se razvija praktino u visini do 7 m
jer je najvia kota leita 277 m.
Radni plato se na ulaznom delu razvija maksimalno po irini i duini radi proijema
opreme za eksploataciju ,preradu i transport. Obzirom na relativno malu koliinu krenjakih
masa ( oko 22 000 m
3
m ) osnovni zadatak operative je da u to kraem vremenskom periodu
ukloni te mase kako bi se stvorio prostor za otvaranje etae k 260 koja ima i
zadovoljavajue koliine krenjaka i povrinu na kojoj e se omoguiti eksploatacija na
duem frontu rada. Te mase e se ukloniti na taj nain to e se krenjak razastrti i popuniti
uvala na ulazu u radni plato etae.
- Odlagalite Jaruga
U neposrednoj blizini u morfoloki izraenoj jedinici u obliku jaruge locira se
odlagalite Jaruga. Poznavaoci tehnologije putogradnje kada vide prisutan krenjaki
materijal na povrini terena leita znaju da je takav izmeani krenjak sa ostacima
raspadanja krenjaka ( kamena sitne i zemljano-detritini materijal ) idelana za tampone u
putevima nieg ranga.
Iako se geoloki, povrinski, raspadnuti deo krenjaka determinie kao jalovinski
pokriva, u praksi se on nee nikada tako tretirati, jer kao tampon ima trinu i upotrebnu
vrednost.
Na prilogu br.9 Situacioni plan povrinskog kopa (R 1:1000) dato je stanje
povrinskog kopa na kraju I faze rada (otvaranje povrinskog kopa i etaa k 270).
Potrebno je naglasiti da e se sav jalovinski materijal, kamena sitne i odlomci
kamena ugraivati u glavni transportni put u delu gde se vri formiranje potpuno nove trase
puta. Izrada(praktino proirenje) platoa za smetanje mobilnog postrojenja za preradu
krenjaka na k 270 radi se na ulasku glavnog puta na etau k 270 (prilog br.6).
Na prilogu br.6 situacionog plana povrinskog kopa (R 1:1000) dato je stanje
povrinskog kopa na kraju perioda izrade glavnog transportnog puta. Na prilozima br. 8 dati
su uzduni i popreni profili kroz ovaj put.
Vreme izrade puteva i otvaranje etae k. 270 m iznosi oko 3 meseca. Predvieni
radovi su prikazani u tabeli br. 17.
Tabela 17. Koliina masa i vreme trajanja perioda otvaranja povrinskog kopa
Red.
br. Objekat Koliina
m
3
Koliina
m
3
Vreme
trajanja
(dana)
Nasip Usek
1.
Pristupni put od podvonjaka
nagib 11,7 % 5 599,00 0,00
15
2. Radni plato k. 180,0 m 2 768,00 9 294,00 10
3. Glavni transportni put
11 588.50 5 725,00
30
4. Radni plato k 270
2 617,00 2 294,00
15
5.
Formiranje spoljnog odlagalita
Jaruga i prikljuka puta
4646,00 10
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
58
- Drugi period rada (II faza) predstavlja rad povrinskog kopa sa punim
kapacitetom od 250.000 t/god agregata tehniko-graevinskog kamena. Ovaj
period je projektovan do iscrpljenja rezervi krenjaka ogranienih za eksploataciju
povrinskim kopom.
U ovom periodu otkopae se 8 071 742 t krenjaka, period traje oko 34 god.
Na prilogu br.11 dat je situacioni plan poetka rada povrinskog kopa u II fazi posle
III godine eksploatacije, a na prilogu br. 15 stanje na kraju eksploatacije.
Karakteristino za usvojenu koncepciju eksploatacije odozgo na dole je rad na
jednoj etai,koja je radna etaa do kraja njene eksploatacije. Radi obezbeenja kontinualnog
razvoja fronta rudarskih radova potrebno je uraditi pristupni put i otvoriti sledeu etau u
toku zavravanja eksploatacije na prethodnoj vioj etai.
Prema osnovnoj koncepciji eksploatacije krenjaka,povrinski kop uvek ima jednu
radnu etau i druga etaa se otvara kada se via etaa priblii junoj granici leita.
2.5.1. Razvoj povrinskog kopa po planu i dubini
Razvoj fronta rudarskih radova (etaa) po dubini ide od severa prema jugu iz zalea
povrinskog kopa. Etaa se zahvata po irini bloka (radijus kopanja bagera) od oko 20
m.Svaki naredni blok ide po istom pravcu samo se translatorno pomera prema irini
narednog bloka.
- Otvaranje povrinskog kopa je sa krajnjeg severnog dela leita etaom E.-270,0
m (najvia etaa povrinskog kopa) i razvoj fronta rudarskih radova ide prema
junoj zavrnoj granici kopa i predstavlja povoljan razvoj eksploatacije po planu
.Eksploatacija i rad na jednoj etai. ima niz pogodnosti koje su ve objanjene.
- Visina etaa povrinskog kopa je ista iznosi 10 m sem za poslednju etau E-155
m koja ima visinu od 5,0 m. Ukupna dubina povrinskog kopa iznosi 115,0 m (k
270 m.k 155 m).
2.5.2. Eksploatacioni kapacitet i period rada povrinskog kopa
U skladu sa smernicama iz projektnog zadatka, godinji eksploatacioni kapacitet
(proizvodnja) povrinskog kopa je:
Q
god
= 250.000 t/god drobljenog agregata tehniko - graevinskog kamena.
Zbog gubitka masa krenjaka od 2% usled izdvajanja jalovine kod primarnog
drobljenja i u unutranjem transportu potrebno je proizvesti jo 5.000 t/god vie od
projektantskog kapaciteta.
Eksploatacioni kapacitet povrinskog kopa na proizvodnji miniranog krenjaka
godinje iznosi:
Q
god
= 255.000 t/god, odnosno
m m V
god
3
*
000 . 95
69 , 2
000 . 255
= =
/god
=2,69 t/m
3
zapreminska masa krenjaka.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
59
Period rada povrinskog kopa:
I faza rada,otvaranje i razvoj povrinskog kopa do zadatog kapaciteta....3god.
II faza rada povr. kopa sa punim kapacitetom ..................................... 31god.
Ukupan period rada povrinskog kopa: 34 god.
Ukupne koliine jalovine u ogranienom prostoru povrinskog kopa iznosi:
V
j
= 119 476 m
3
m
Koeficijent jalovine iznosi:
0149 , 0
742 . 072 . 8
476 . 119
= = =
jal
j
Q
V
k
Koliina jalovine koja treba da se otkopa, godinje je:
V
god
= 3 870 m
3
m/god, odnosno
V
god
= 3 870 1,3 = 5 032 m
3
rm/god
gde je:
1,3 koeficijent rastresitosti jalovine
Od miniranog krenjaka, preradom e se proizvoditi:
Q
god
= 250.000 t/god, tehniko graevinskog kamena.
Kapacitet povrinskog kopa ostvarivae se fazno kako je ve reeno.
I faza rad sa mobilnom opremom za preradu i dostizanje punog kapaciteta.
Qgod = 250 000 t/god drobljenog agregata tehniko - graevinskog kamena,
II faza, eksploatacija povrinskog kopa - punog kapaciteta po godinama:
Q
god
= 250 000 t/god drobljenog agregata tehniko - graevinskog kamena.
Projektovane koliine gotovih proizvoda u punom kapacitetu povrinskog kopa od
250 000 t/god. prikazane su u sledeoj tabeli:
Tabela 18. Koliine masa gotovih proizvoda u punom kapacitetu povrinskog kopa
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
60
RED. BROJ FRAKCIJE DROBLJENOG
AGRAGATA ZA PROIZVODNJU
ASFALTA
KOLIINE (t)
1 Agregat 0 - 2 3 600
2 Agregat 0 4 74 880
3 Agregat 2 - 8 36 000
4 Agregat 8 11 7 200
5 Agregat 8 - 16 5 760
6 Agregat 4 - 22 37 440
164 880
FRAKCIJE DROBLJENOG
MATERIJALA ZA IZRADU
TAMPONA (mm)
KOLIINE (t)
1 Agregat 0 31,5 64 800
2 Agregat 0 - 63 20 320
85 120
UKUPNO 250 000 t/god
2.5.3. Eksploatacija krenjaka
Eksploatacija krenjaka leita Kaona vrie se povrinskim kopom, tehnologijom
diskontinualnog rada.
Eksploatacija krenjaka na povrinskom kopu vrie se sa etaama visine 10 m,
nagiba kosine radnih etaa od 70. Duina etaa zavisi od njihovog poloaja u okviru fronta
radova na jednoj etai. Gledano u planu kree se od minimalnih 160 m do maksimalnih 220
m. Povrinski kop ima sledee etae: 155 m (najnia etaa povrinskog kopa), 160 m, 170 m,
180 m, 190 m, 200 m, 210 m, 220 m, 230 m 240,250 260 i 270 m (najvia etaa povrinskog
kopa).
Etae: 270, 260, 250, 240, 230, 220, 210, 200 ,190 i 180 spadaju u visinski deo
povrinskog kopa,dok etae :170,160 i 155 spadaju u dubinski deo povrinskog
kopa.Dubinske etae su povezane meusobno rampama duine 125 m i nagiba 7%.
Tehnoloki proces otkopavanja ( uklanjanja ) jalovine predstavlja pripremu etae
krenjaka za otkopavanje i sastoji se od:
- otkopavanje jalovine,
- razaranje krenjaka buenjem minskih buotina i miniranjem,
- utovar miniranog krenjaka u prihvatni bunker mobilne drobilice,
- primarno i sekundarno drobljenje i prosejavanje u mobilnom postrojenju za
preradu,
- transport preraenog graevinskog-tehnikog kamena do vage i dalje do radilita.
Tehnoloki proces dobijanja i prerade krenjaka na povrinskom kopu sastoji se od
sledeih tehnolokih operacija:
- see niskorastue ume, seenja granja i drvne mase i odvoza van radnog prostora,
- vaenje panjeva, utovar u kamione i odvoz van podruja povrinskog kopa,
- ripovanje jalovinskog pokrivaa i guranje na gomile,
- utovar jalovine u kamione i odvoz do deponije Jaruge,
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
61
2.5.4. Buenje i miniranje krenjaka
Eksploatacija krenjaka miniranjem stenske mase je najskuplja i najdugotrajnija
tehnoloka operacija u procesu eksploatacije. Izrada buotina vri se po rasporedu koji je
predisponiran na fiziko mehanikim osobinama stene.
Buenje krenjaka vri se metodom udarno rotacionog buenja.
Za buenje kosih minskih buotina pod uglom 70 koristie se samohodna buaa
garnitura tipa ATLAS COPCO D3. U tehnikom projektu Glavnog rudarskog projekta dat je
detaljan proraun buenja i miniranja na povrinskom kopu krenjaka Kaona.
Na osnovu izraunate brzine detonacije od 4.210 m/s (Tehniki projekat
eksploatacije) izabran je kao najpovoljniji eksploziv za miniranje krenjaka, AMONEX-1
(70/1500). Osnovni parametri prorauna (Tehnikog projekta) i su sledei :
Tabela 19. Rekapitulacija parametara buenja i miniranja
Red.
br.
Parametar
Jed.
mere
Koliina
1 2 3 4
1 Prenik buotine mm 89
2 Linija najmanjeg otpora m 3,0
3 Duina minske buotine m 11,5
4 Rastojanje izmeu buotina u redu m 3,0
5 Rastojanje izmeu redova buotina m 3,0
6 Broj buotina u minskoj seriji kom 60
7
Karakteristike eksploziva AMONEX-1:
- gustina eksploziva
- brzina detonacije
- gasna zapremina
- toplota eksplozije
- prenos detonacije
- kritini prenik
- radna sposobnost (proba po Trauclu)
kg/dm
3
m/s
l/kg
KJ/kg
cm
mm
cm
3
1,05 1,10
4.100 4.300
955
4.248
4 8
60
380 - 390
8 Specifina potronja eksploziva kg/t 0,145
9 Duina eksplozivnog punjenja u buotini m 8,3
10 Duina epa buotine m' 3,0
11 Prinos krenjaka po buotini m
3
/t 90/242,1
12 Potreban broj buotina godinje kom 1 032
13 Potrebna duina buenja godinje m' 11 868
14 Koliina krenjaka kod jednog miiranja t 14 526
15
Paljenje minskog polja je Nonel sistemom,
rudarskim kapislama br. 8 sa sporogoreim
tapinom ili elektrinim detonatorom
/ /
16
Milisekundni interval usporenja izmeu
buotina
ms 25
17
Milisekundno usporenje izmeu redova
buotina
ms 42
18
Sigurnosno rastojanje usled dejstva seizmikih
potresa pri jednom miniranju
m' 65,8
19
Sigurnosno rastojanje usled razletanja komada
miniranja
m' 147,8
20 Gasoopasna zona pri miniranju m' 363
Usitnjavanje vangabaritnih komada miniranog dijabaza
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
62
vrie se hidraulinim ekiem
Da bi se dobila koliina krenjaka za godinju proizvodnju u fazi otvaranja od 150
000 t miniranog krenjaka, u toku godine izvodie se:
=
150 000
242,1 60
= 11 /
U fazi ekspolatacije povrinskog kopa izvodie se:
=
250 000
242,1 60
= 17 /
Buenje i miniranje u periodu od minimum 5 godina e izvoditi specijalizovano
preduzea, za buako-minerske radove koje organizuje buenje, dopremu eksploziva,
punjenje minskih buotina, povezivanje minskih buotina i miniranje (prilog br.37).
Iz tih razloga ne predvia se skladitenje eksploziva i eksplozivnih sredstava na
povrinskom kopu.
70
H=10m
11.5
0.9
10.6
8.80
2.70
Eksploziv
Cep
Slika 24. Konstrukcija punjenja
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
63
260
270
3.00 3.00
3.00
Slika 25. Geometrija buenja minskih buotina
I II III IV
I
II
III
IV
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
260
270
Slika 26. ema miniranja sa otvaranjem iz sredine
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
64
2.5.5. Utovar krenjaka i jalovine
Zbog specifinih potreba PZP-a Poarevac za opremom univerzalnog karaktera,
zahtev INVESTITOR-a je bio da se izabere oprema koja se moe koristiti vienamenski i u
putogradnji i eksploataciji kamena i ljunka ( preduzee otvara leite ljunka ).
Posebna je opreznost INVESTITOR-a ( slovenaka firma ) kod investiranja u
rudarsku opremu koja je skupa, tako da za eksploataciju krenjaka nije izabrana ni jedan
bager za rad u rudarskim uslovima sa velikim kapacitetima (kakav imaju rudarske utovarne
maine). Iz tog razloga vremensko iskorienje opreme koju je zahtevao INVESTITOR je
izuzetno malo zbog zadatog kapaciteta povrinskog kopa. INVESTITOR eli da utovarnu
opremu koristi na racionalan nain: za eksploataciju krenjaka, ljunka i eventualne radove u
putnoj infrastrukturi.
Ukoliko trite bude uticalo na poveanje kapaciteta povrinskog kopa izabrane
maine e imati ekonomsko opravdanje u eksploataciji krenjaka iskljuivo na leitu
Kaona.
Na eksploataciji krenjaka i jalovini rade dva bagera : CAT 365 CL i CAT 330 DL.
Utovar miniranog krenjaka obavlja bager CAT 365 CL, zapremine kaike 4,0 m
3
.
Bager ima eksploatacioni kapacitet Q
ekspl
= 188 m
3
/h.
Bager CAT 330 DL ima eksploatacioni kapacitet Q
ekspl
= 138 m
3
/h.
Na utovaru miniranog krenjaka potrebnog za ostvarenje godinjeg eksploatacionog
kapaciteta bager radi T
u
= 1330 h/god.
Bager CAT 330 DL e imati nekoliko zadataka u procesu eksploatacije krenjaka.
Osnovni zadatak ovog bagera je otvaranje novih (niih) etaa, utovar jalovine,
razbijanje krupnih vangabaritnih komada krenjaka i rad na ostalim lokacijama preduzea.
Bager e imati prikljuak za hidraulini eki i druge prikljune alate ( potrebne za
tehnologiju rada u preduzeu ). Vremensko korienje ovog bagera na povrinskom kopu e
biti izuzetno malo, ali e zato biti veliko na drugim lokacijama INVESTITOR-a. Sa ovim
bagerom se otvara etaa 270, zbog njegove mobilnosti,operativnosti i u krajnjoj liniji manjih
gabarita.
Bager CAT 330 DL ,koji je predvien da radi sa hidraulikim ekiem na usitnjavanju
krupnih blokova,utovara i svu koliinu jalovine koja se godinje otkopa, odnosno:
h T
jal
37
138
032 . 5
= =
h T
etaae
159
138
22000
270
= =
T
= 169 h
T
uk
= T
jal
+T
eta 270
+T
= 169 h.
Koeficijent rezerve kapaciteta bagera Cat 365 CL iznosi:
27 , 1
1330
1690
= =
rb
k
odnosno 27 %rezerve.
Koeficijent rezerve kapaciteta bagera Cat 330 DL iznosi:
6 , 4
1330
1690
= =
rb
k
odnosno 360% rezerve.
2.5.6. Transport krenjaka
Transport jalovine od povrinskog kopa do deponije jalovine, kao i transport
miniranog krenjaka vrie se damperima A 40 E VOLVO, zapremine korpe
V
k
= 24 m
3
, korisnog tereta 40 t stenske mase.
Za potrebe prevoza godinjih koliina jalovine i krenjaka na povrinskom kopu u
fazi otvaranja i eksploatacije, potrebna su 2 dampera. Pri tome jedan kamion je potreban na
gornjoj etai a drugi na donjoj.
2.6. Tehniki opis prerade krenjaka
Eksploatacija i prerada krenjaka se vri stalno na jednoj etanoj ravni ( gornjoj ) .
Minirani krenjak koji se dobija otvaranjem nove etae ( nie ) , utovaruje se u kamione
VOLVO A 40 E i odlae ispred bagera 365 CL na gornjoj radnoj etai, koji materijal ubacuje
u primarnu drobilicu.
Prerada krenjaka u tehniki-graevinski kamen vrie se viestepenim drobljenjem i
sejanjem. Preradom kamena krenjaka dobie se agregat za beton i armiran beton, agregat za
izradu cementno betonskog kolovoza, agregat za izradu asfaltnih konstrukcija.
Prerada krenjaka na povrinskom kopu imae dve tehnoloke faze:
- Prerada krenjaka u mobilnom drobilinom postrojenju ( za kapacitet od 250 000
t/god).
- Prerada krenjaka u stacionarnom drobilinim postrojenjima (za kapacitet vei od
250 000 t/god ).
Razlog ovakvom pristupu je ve objanjen u ovom projektu se analizira iskljuivo
prva faza rada.
Tehnoloki proces prerade krenjaka u mobilnom postrojenju sastoji se iz sledeih
operacija:
- Primarnog drobljenja u udarnoj drobilici LOKOTRACK LT 1213S. Minirani
krenjak ggk 1320-900 mm utovara se bagerom CAT 365 CL u prihvatni bunker
udarne drobilice. Ukoliko ima jalovine i sitnih klasa 0 20 mm one se odvajaju na
vibro reetki i izbacuje na depo jalovine.
- Primarno izdrobljeni krenjak iz udarne drobilice preko transportera odlazi u
prijemni bunker sekundarne konusne drobilice LT 200 HP LOKOTRACK. Na
ulazu u konusnu drobilicu primarno izdrobljeni krenjak se odsejava na klase 0
70 mm, koje kao prosev ulaze u konusnu drobilicu, a krupnije klase 70 150 mm
se vraaju ponovo u udarnu drobilicu na primarno drobljenje. U konusnoj
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
66
drobilici krenjak se sekundarno drobi na klase 0 32 mm i krupnije klase
krenjaka od 32 mm se odvajaju na reetki mobilne sejaice, pa se vraaju na
sekundarno drobljenje ili pak deponiju kao proizvod + 32 mm.
- Sekundarno izdrobljen krenjak direktno transportnom trakom ulazi u bunker
mobilne sejaice ST620 LOKOTRACK, gde se preko vibracionih sita # 32, # 16,
# 8, # 4 mm vri odsejavanje na granulate tehnikog kamena.
Ponuda mobilnih drobilinih postrojenja na tritu je izuzetno velika. Prezentirana
oprema proizvoaa METSO MINERALS je zahtev INVESTITOR-a i po kvalitetu i
konfiguraciji izabrane opreme moe se za ovu opremu rei da je kvalitetna.
Projektant je prihavtio zahtev INVESTITOR-a u pogledu izbora opreme za preradu.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
67
Slika 27. Tehnoloka ema prerade krenjaka u mobilnim postrojenjima prerade
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
68
Slika 28. Tehnoloka ema prerade krenjaka u mobilnom postrojenju sa kretanjem masa
Tehnoloka ema prerade krenjaka usvojena je na bazi iskustva u drobljenju
krenjakih stena koje se pojavljuju u leitima bankovitih i slojevitih struktura. Dobra strana
predloene tehnologije je samo dvostepeno drobljenje uz povraaj krupnih klasa na ponovno
primarno drobljenje (+ 70 mm) i klasa (+ 32 mm) na ponovno sekundarno drobljenje. Prema
projektovanoj konfiguraciji opreme prerade krenjaka mogu se oekivati dobri agregati
kamena za beton, betonske i asfaltne konstrukcije.
Tehnoloki proces prerade krenjaka po ovoj emi sastoji se u: primarnom drobljenju
krenjaka ggk 1 320 900 mm u mobilnoj udarnoj drobilici na krupnou 0 150 mm.
Primarno izdrobljeni krenjak ulazi u mobilnu konusnu drobilicu LT200HP na sekundarno
drobljenje. Pre ulaza u sekundarnu konusnu drobilicu vri se odsejavanje u bunkeru drobilice
primarno izdrobljenog kamena na klase 0 70 mm i 70 160 mm. Klasa 0 70 mm se
direktno ubacuje u mobilni mlin na sekundarno drobljenje. Nadreetni agregat mobilne
konusne drobilice LT200HP se drobi na klasu 0 70 mm i dalje otprema direktno na sejaicu
ST620. Na ulazu sejaice odvaja se klasa 32 70 mm, koja se ponovo drobi u konusnoj
drobilici LT200HP ili deponuje kao gotov proizvod (po potrebi).
Mobilna sejaica ST620 razdvaja preko sita # 32 mm; # 16 mm; # 8 mm i # 4 mm
preraeni krenjak na granulate tehnikog kamena 0 4 mm; 4 8 mm; 8 16 mm; 16 32
mm i 32 70 mm(po potrebi).
Ukoliko se ukae potreba da se uvedu meuklase 8-11mm i 11-16mm koje se koriste
u recepturi asfaltnih meavina agregata, to e se regulisati promenom sita.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
69
Investitor se opredelio za opremu mobilnih postrojenja koja je data po tehnolokoj
emi na slici br. 29. U koliko Investitor angauje trea lica, te kompanije e morati da imaju
usvojenu konfiguraciju opreme.
U poglavlju 2.14 (Oprema povrinskog kopa) date su tehnike karakteristike opreme
mobilnog postrojenja prerade krenjaka sa proraunom kapaciteta.
2.6.1. Dimenzionisanje potrebne radne povrine za mobilno drobilino postrojenje
Povrina platoa za smetaj pokretnih drobilinih postrojenja treba da obezbedi:
- povrinu za postavljanje postrojenja u radni poloaj pema datom tehnolokom
nizu,
- povrina za odlaganje agregata i
- povrina za manipulaciju utovaraku i kamionom prilikom utovara agregata.
Agregati imaju zasebne deponije oblika kupe. Prostor izmeu kupa treba da
onemogui meanje agregata pri odlaganju i utovaru.
Tabela 20. Pojedinane zapremine agregata na deponiji
Red.
br.
Agregat
(mm)
Proraun
V
(m
3
)
1 0 - 20 4,16
2
3,14 2,5/3 45,0
2 16 32 5,0
2
3,143,0/3 78,0
3 8 16 5,0
2
3,143,0/3 78,0
4 4 8 5,0
2
3,143,0/3 78,0
5 0 - 4 5,0
2
3,143,0/3 78,0
E 357,0
U praksi se uzima da je ugao odlaganja agregata od krenjaka na kupaste gomile
= 31 .
Dimenzije pojedinanih deponija (kupa) agragata se raunaju:
h
r
V
3
2
= ; = 31 tg r h
6 , 0 31 = tg ; 6 , 0 = r h
3
6 , 0
6 , 0
3
3 2
= =
r
r
r
v
3
6 , 0
3
v
r
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
70
Agregat 1: 0 20 mm Agregat 2: 16 32 mm;
m r 16 , 4
6 , 0 14 , 3
45 3
3
1
=
=
m h 5 , 2 6 , 0 16 , 4
1
= =
m r 0 , 5
6 , 0 14 , 3
78 3
3
2
=
=
m h 0 , 3 6 , 0 0 , 5
2
= =
Agregat 3: 8 16 mm Agregat 4: 4 - 8 mm;
m r 0 , 5
6 , 0 14 , 3
78 3
3
2
=
=
m h 0 , 3 6 , 0 0 , 5
2
= =
m r 0 , 5
6 , 0 14 , 3
78 3
3
2
=
=
m h 0 , 3 6 , 0 0 , 5
2
= =
Agregat 5: 0 - 4 mm;
m r 0 , 5
6 , 0 14 , 3
78 3
3
2
=
=
m h 0 , 3 6 , 0 0 , 5
2
= =
Prva etana ravan na kojoj e se odvijati projektovane rudarske aktivnosti
eksploatacije i prerade krenjaka formira se na koti 270 mnv. Obzirom na relativno malu
povrinu etae k 270 na toj etai se nee uvoditi sekundarna drobilica ve e se primarno
izdrobljeni materijal odloiti na ulaznoj povrini etae k 270.
Operativno gledano, razvoj etane ravni se odvija po najduoj osi fronta radova ( jug-
sever ), gde se u prvom prolazu bagera formira prostor za irinu radijusa utovara
hidraulinog bagera (irina je 20 m). Poto bager u fazi otvaranja etae prati mobilna
drobilica, prostor (po irini) koji je pripremio hidraulini bager je dovoljan za odlaganje
primarno izdrobljenog kamena. U prvom prolazu bagera du fronta etae zbog irine ne
postoje uslovi za smetajni prostor sve mobilne opreme. Zato du tog prostora, utovara
utovara i skladira izdrobljeni materijal na prostor ulaska u etanu ravan , plato k. 270.
Ulaskom u drugi blok, kada se proiri prostor za novih 20 m, bager e utovarati taj materijal a
proces prerade ostvariti sa kompletnom opremom. U svakom sluaju, poto se distribucija
izdrobljenih agregata retko poklapa sa koliinom agregata koji se odveze sa povrinskog
kopa, (na k 180 na radnom platou) se moe odloiti viak agragata, koji onemoguuju
(smanjuju prostor) normalno funkcionisanje utovaraa i kamiona.
2.6.2. Potrebna povrina za kompletnu opremu
Ulaskom u drugi blok stvara se dovoljno smetajnog prostora za svu opremu.
Na etanoj ravni k. 270 mnv (i svim drugim kasnije) potrebno je smestiti sledeu
opremu: bager, primarnu drobilicu, sekundarnu drobilicu, sejaicu, utovara za utovar
agregata i kamion. Dimenzije prostora za navedenu opremu i manipulacija na utovaru
agregata su 25 X 80 m = 2000 m
2
. Pored opreme, izdrobljeni materijal zauzima prostor koji
je dimenzionisan u tabeli br.20.
Povrina potrebnog prostora za smetaj pokretnih drobilinih postrojenja koje
sainjavaju pokretna udarna drobilica LT1213S, konusna drobilica LT200HP i sejaica
ST620 iznosi:..P= 40 x 70 = 2 800 m
2
.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
71
Za normalan rad sve opreme ukupno je potreban radni prostor od oko 4800 m
2
.
Na prilogu br. 6. prikazan je potreban smetajni prostor za normalno funksionisanje
opreme za eksploataciju, preradu i utovar gotovih proizvoda.
2.7. Uslovi koje objekti otvaranja, postrojenja i ureaji u tehnolokom
procesu treba da ispune
Objekti otvaranja povrinskog kopa Kaona su:
- Pristupni put,
- Glavni transportni put,
- Radni plato sa vagom na k 180,,
- Etaa k 270
- Odlagalite Jaruga.
2.7.1. Pristupni put od eleznikog nadvonjaka do platoa na k 180
Ovaj objekat treba da ispuni osnovni uslov da povee radni plato sa javnom
saobraajnicom i omogui ulaz i izlaz u povrinski kop.
Elementi plana i profila ovog objekta su:
- duina puta je.. 287 m
- minimalni poluprenik horizontalne krivine ........................................ 20 m
- minimalni radijus konveksnog preloma nivelete min R
v
K
v
................ 100 m
- minimalni radijus konkavnog preloma nivelete min R
v
K
v
.................. 75 m
- maksimalni poduni nagib, max......................................................... 12 %
- irina saobraajne trake, b
s
........................................................... 3,5 m
- kanal.. 0,5 m
- irina bankina, b
b
........................................................................... ... 1,0 m
- ukupna irina puta 8,5 m
- jednostrani popreni pad, i
pk
........................................................... ... 2,5 %
- prosean nagib puta , i
p
.............................................................. 11,7%
- kolovozna konstrukcija je osnovna stena krenjak, a u del u
nasipa tamponski sloj od kamenog agregata, granulacije 0 60 mm, min
debljine ...................................................................................... 50 cm
- nosivost posteljice Ms ..................................................................... 25 MPa
- nosivost tampona Ms ...................................................................... 80 MPa
Na prilogu br. 6 situacioni plan povrinskog kopa (R 1:1000) prikazana je lokacija
prilaznog puta do platoa k.180.
Na prilogu br. 7. dat je uzduni profil kroz osovinu prilaznog puta, kao i popreni
profili kroz trasu pristupnog puta sa karakteristinim profilom.
Tehnologija izrade pristupnog puta, kao i predmer i predraun radova na izradi puta
detaljnije su obraeni u Tehnikom projektu Glavnog rudarskog projekta. Deo glavnog
pristupnog puta je ustvari proirenje i regulacija postojeeg puta, tako da se po zahtevu
INVESTITOR-a uklapa u postojee okruenja. Jedini nedostatak ovakvog tehnikog reenja
je veliki nagib puta.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
72
2.7.2. Glavni transportni put na povrinskomkopu
Glavni transportni put predstavlja osnovni objekat otvaranja povrinskog kopa.
Povezuje plato sa vagom i radnim platoom (k. 180,0 m) ,i takom otvaranja povrinskog
kopa.
Osnovna funkcija objekta je obezbeenje ulaza i izlaza vozila kupaca i vozila
Preduzea. Poetna stacionaa puta je taka A (Y = 7 550 946,52; X = 4 927 448,60; Z =
180,00) km 0+000,00, a krajnja u taki C (Y = 7 551 109,39; X = 4 927 732,43; Z = 270,00)
na privremenom platou mobilnog postrojenja km 1+400,00 m.
Glavni transportni put povrinskom kopu treba da ispuni sledee uslove:
- duina puta. 1400 m
- put spada u nekategorisane puteve (prema veliini motornog saobraaja) PGDS
1000 vozila/dan
- raunska brzina kretanja vozila .................................................. 30 km/h
- irina saobraajne trake, b
s
...................................................... 3,5 m
- irina bankina, b
b
........................................................................ 1,0 m
- rigole za odvod vode ................................................................... 1,0 m
- minimalna irina puta 9,0 m
- jednostrani popreni pad, i
pk
....................................................... 2,5 %
- proseani poduni pad, i
p
.......................................................... 7 %
- minimalni poluprenik horizontalne krivine .................................. 20 m
- minimalni radijus konveksnog preloma krivine ............................ 100 m
- minimalni radijus konkavnog preloma krivine .............................. 75 m
- kolovozna konstrukcija puta je osnovna stena krenjak
- nosivost puta .............................................................................. 80 MPa
Na situacionom planu prilog br. 6. data je lokacija glavnog transportnog puta u
povrinskom kopu. Na prilogu br. 8. dati su uzduni profil kroz osovinu puta i popreni
profili kroz trasu puta.
2.7.3. Radni plato ( k 180 m) povrinskog kopa
Radni plato e se proiriti do dimenzija 80 x 60 m. Na radnom platou se smeta vaga,
kontejneri za radnike i magacin. Na platou se parkiraju kamioni i oprema koja nije trenutno u
funkciji. Plato treba da primi i viak pojedinih frakcija kada se za to ukae potreba.
2.7.4. Radni plato i etaa k 270 za mobilno postrojenje prerade krenjaka
Radni plato za mobilno postrojenje prerade je praktino privremeni radni plato k.
270,00 m do otvaranja i razrade etae E.270,dovoljnog prostranstva za smetanje mobilnog
drobilinog postrojenja za preradu krenjaka. Osnovna funkcija radnog platoa je da bude
povezan sa glavnim transportnim putem i etaom E.270 m. Povrina radnog platoa potrebna
da se postavi mobilno postrojenje prerade krenjaka iznosi minimalno 40 x 70 = 2 800 m
2
.
Privremeni radni plato gradi se na relativno ravnom terenu izmeu izolinija 269,0m i 271,0 m
terena.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
73
Ukupna povrina radnog platoa 270,0m treba da iznosi oko 2 800 +2 000 =
4 800 m
2
, kada povrinski kop ulazi u fazu eksploatacije.
Na prilogu 6 dat je Situacioni plan povrinskog kopa sa lokacijom radnog platoa.
Radni plato je oblika mnogougla i predstavlja jedinstvenu celinu etane ravni k 270.
2.7.5. Etaa 270,0 m
U fazi otvaranja povrinskog kopa, etaa 270,0 m se otvara u prostoru ogranienom
takama T-1 do T-6 sa koordinatama prikazanim u tabeli.
Tabela 21. Koordinate prelomnih taaka etae E-270
Koordinate prelomnih taaka E - 705
Taka Y X Z
T-1 7.551.105,10 4.927.732,33 269,40
T-2 7.551.048,36 4.927.726,92 267,30
T-3 7.551.050,35 4.927.755,74 267,40
T-4 7.551.060,47 4.927.762,32 270,30
T-5 7.551.102,13 4.927.779,23 275,10
T-6 7.551,121,67 4.927.753,96 269,80
Detaljna tehnologija rada na etai 270,0 m u fazi otvaranja povrinskog kopa data je u
tehnikom projektu eksploatacije sa predmerom i predraunom radova.
2.8. Obraun masa u ogranienom povrinskom kopu i odlagalitu sa
otkopnim gubicima
2.8.1. Obraun masa krenjaka
Vertikalnom podelom povrinskog kopa po dubini na etae visine 10 m, sa nagibima
kosina radnih etaa 70, irinom bermi u zavrnoj kosini povrinskog kopa od 5,0 m i
potovanjem uslova iz provere stabilnosti zavrne kosine od max 51 zahvaene su
eksploatacione rezerve krenjaka prikazane u tabeli.
Tabela 22. Obraun masa krenjaka metodompoprenih profila
Profil br.
krenjak
Pprofila
(m
2
)
Psr
(m
2
)
dsr
(m)
V
(m
3
)
(t/m
3
)
Q
(t)
0-0 0
3 669,7 40 146 787,6 394 858,6
I-I 7 339,38
2,69
11 282,59 35 394 890,48 1 062 255,38
II-II 15 225,79
16 243,5 35 568 522,68 1 529 326
III-III 17 261,22
17 901,23 35 626 542,88 1 685 400,33
IV-IV 18 541,23
17 145,15 35 600 080,08 1 614 215,4
V-V 15 749,06
12 543,87 35 439 140,28 1 181 287,34
VI-VI 9 344,67
6 419,54 35 224 683,73 604 399,22
VII-VII 3 494,4
E 3 000 647,7 8 071 742
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
74
U toku eksploatacije povrinskim kopom i preradom krenjaka u tehniki kamen,
gubici su neznatni i procenjuje se na oko 2 %, Q
i
= 161 435 t za ceo vek eksploatacije.
Ovako mali gubici su iz razloga to na povrini terena neznatna koliina jalovine a i
pre miniranja krenjaka detaljno se ona uklanja, tako da u miniranom krenjaku skoro da
nema jalovine.
Ukupne koliine eksploatacionih rezervi krenjaka u ogranienom povrinskom kopu
koje e biti preraene u tehniki kamen iznose:
- eksploatacione rezerve (bez gubitaka) ...................................... 8 071 742 t
- gubici u eksploataciji ................................................................ 161 435 t
Ukupno: .................................................................................... 7 910 307 t
Stepen iskorienja leita iznosi:
- bilansne geoloke rezerve krenjaka ........................................ 9 153 304 t
- eksploatacione rezerve (bez gubitaka)...................................... 8 071 742 t
86 , 0
304 . 153 . 9
307 . 910 . 7
= =
Vei deo gubitaka bilansnih rezervi vezan je za geometriju figure povrinskog kopa,
usled nagiba zavrne kosine severnog dela leita od 51 i velike visinske razlike izmeu
najvie i najnie etae povrinskog kopa (115 m).
Obraun masa raspadnutog krenjaka i jalovine izvren je pomou vertikalnih profila
1-1 do 7-7 sa rastojanjem profila od 35 m i horizontalnim ravnima (etaama) 155,0 m do
270,0 m.
Na prilozima br. 16., 17., 18. i 19. dati su popreni obraunski profili kroz povrinski
kop.
2.8.2. Obraun masa jalovine
U prikazu geometrije povrinskog kopa dat je obraun masa jalovine u ogranienom
prostoru putem vertikalnih profila gde je izraunata koliina ukupno
119 476 m
3
m.
Objektivno gledano za period eksploatacije od 34 godine proraunata koliina
jalovine je minorna. Iako su geolozi predimenzionirali koliinu jalovine koja sa kamenom
sitnei i laporcom predstavlja trini proizvod (tampon) formira se odlagalite malih
dimenzija i relativno male prijemne zapremine (Jaruga).
Od ukupnih koliina jalovine u fazi otvaranja povrinskog kopa na odlagalite
Jaruge bie odloeno 4 600 m
3
,a ostatak jalovine bie ugraeno u puteve i platoe.
Formirae se odlagalite sa dve etae,265 i 260.
Visina etae je 5,00 m
Ugao nagiba etae na odlagalitu je 60
a
g
a
r
n
i
t
u
r
a
A
T
L
A
S
C
O
P
C
O
D
3
Eksploatacioni u
krenjakau
12 m/h
Koliina
krenjaka po
buotini
Q
b
= a b H
a = 3 m
b = 3 m
H = 10 m
= 2,69 t/m
3
Q
b
= 33102,69
qt = 242,1
t/bu
Prinos po 1m
buotune
' t
m
b
q
P
l
=
qt = 242,1 t/bu
lb = 11,5 (sa
probuenjem)
5 , 11
1 , 242
' =
m
P 21,05 t/m
Potrebna duina
buotine godinje
'
g
g
m
Q
l
P
=
Qg = 250 000 t
Pm = 21,05 t
05 , 21
000 . 250
=
g
l 11 876 m
Potrebno vreme
rada buae
garniture
q
l
T
g
=
lg = 11 876 m
q = 12,0 m/h
0 , 12
876 . 11
= T 989 h
Verifikacija
kapaciteta 1
buaa garnitura
pri radu u jednoj
smeni na dan
obezbeuju
izradu potrebnog
broja buotina za
miniranje
godinje
T = N h/dan
N = 260 dan
Rd = 6,5 h/dan
T = 260 6,5 T = 1690 h
B
u
l
d
o
z
e
r
D
8
T
Teoretski q
teo
zavisi od duine guranja
materijala
za 30 m guranja 300 m
3
/h
Eksploatacioni q
e
q
e
= (smvetnk)q
teo
S - spremnost
rukovaoca;
m - vrsta materijala
(kamen krenjak:
1,2);
-vidljivost (0,8)
e - efikasnost 40
min/h (0,67)
t - tip noa "u"
(1,0)
n -nagib trase
bez nagiba (0,1)
sa nagibom od
45 (0,85)
k- faktor korekcije
mase (1,1)
q
e
=
0,751,20,80,67111,1
q
e
=
0,751,20,80,67110,85
160 m
3
/h
136 m
3
/h
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
99
U
t
o
v
a
r
a
9
8
0
H
Teoretski q
teo
tc
n
teo
t
q
=
3600
n- zapremina
kaike 4,5 m
3
ttc
_
teoretsko
trajanje ciklusa
(20s)
20
5 , 4 3600
=
teo
q
810 m
3
/h
Tehniki q
teh
r c
n p
teo
k t
k
q
=
3600
kp- koef. punjenja
kaike (0,8)
tc- trajanje ciklusa
u datim uslovima
(40 s)
kr- koef.
rastresitosti za
minirani krenjak
(1,3)
3 , 1 40
5 , 4 8 , 0 3600
=
teo
q
249 m
3
/h
Eksploatacioni q
e
q
e
= q
teh
k
v
qteh- tehniki
kapacitet (249
m
3
/h)
kv- koef. iskori.
vremena (0,75)
q
e
= 249 0,75 187 m
3
/h
B
a
g
e
r
3
6
5
C
L
Teoretski q
teo
tc
n
teo
t
q
=
3600
n- zapremina
kaike 4,0 m
3
ttc
_
teoretsko
trajanje ciklusa
(30s)
30
4 3600
=
teo
q 480 m
3
/h
Tehniki q
teh
r c
n p
teo
k t
k
q
=
3600
kp- koef. punjenja
kaike (0,9)
tc- trajanje ciklusa
u datim uslovima
(40 s)
kr- koef.
rastresitosti za
minirani krenjak
(1,3)
3 , 1 40
4 9 , 0 3600
=
teo
q 250 m
3
/h
Eksploatacioni q
e
q
e
= q
teh
k
v
kv- koef. iskori.
vremena (0,75)
q
e
= 250 0,75 188 m
3
/h
Verifikacija
kapaciteta bagera
365 C L
69 , 2
000 . 250 t
Q
god
=
Qgod=120 818m
3
rm
qe= 188 m
3
/h
N = 260 dana
tq= 6,5
69 , 2
000 . 250 t
Q
god
=
Q
god
= 92 9361,3
92.936
m
3
/god
120.818
m3rm/god
Vreme potrebno
za rad
e
god
q
Q
T =
188
818 . 120
= T 642 h/god
Raspoloivo
vreme
T = N t
g
T = 260 6,5 1690 h/god
D
a
m
p
e
r
A
4
0
E
Nosivost 54 t
Koristan teret u
sanduku dampera
7 , 1
82 , 2 9 , 0 30
=
t
q
Vk= 24 m
3
kp- koef. punjenja
(0,9)
- nasipna teina
krenjaka u korpi
(2,69)
kr- koef.
rastresitosti (1,7)
7 , 1
69 , 2 9 , 0 24
=
t
q 34 t
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
100
Trajanje ciklusa:
vreme utovara
b
d
ut
Q
Q
t =
Qd= 34 t
Qb= 320 t
(188 m
3
x1,7) 320
34
=
ut
t
0,10 h
(6,00 min)
Vreme vonje
punog dampera
p
v
l
t
=
60
lp-prosena duina
puta (0,550 km)
v- brzina vonje 10
55 , 0 60
=
v
t 3,3 min
Vreme vonje
praznog dampera
t
vpv
3,3 min
Vreme istovara
dampera
t
ist
1,0 min
Vreme
manevrisanja
damperom
t
m
0,5 min
Ukupno vreme T= t
ut
+ t
vpv
+t
v
+ t
ist
+ t
m
T= 6,00 + 3,3 +3,3 + 1 +
0,5
14,1
Broj ciklusa u 1
asu
c
f
c
t
k
n
=
60
kf-= 0,9
1 , 14
9 , 0 60
=
c
n 3,82
asovni kapacitet
dampera
q = n
c
V
d
nc=3,82
Vd= 34 t
q = 3,8234 130,2 t/h
Potrebno vreme
rada dampera
h
q
Q
T =
5 , 148
000 . 70
= T 471,4 h
Efektivno vreme
rada jednog
dampera godinje
T
ef
T
ef
= N k
d
N- 260 dan
kd-6,5
T
ef
= 260 6,5 1690 h
Potreban broj
dampera
1690
3434
= N
T=3434 h
td =1690 h
1690
4 , 471
= N 0,28
M
o
b
i
l
n
o
p
o
s
t
r
o
j
e
n
j
e
p
r
e
r
a
d
e
Eksploatacioni q
e
200 t/h
Godinja
proizvodnja
granulata
god e god
T q Q =
qe = 200 t/h
Tgod = 1690 h
1690 200 =
god
Q
338.000
t/god
3.2.1. Odvodnjavanje povrinskog kopa
Na povrinskom kopu Kaona nema odvodnjavanja sve do kote 180. Kada se pree
na eksploataciju u dubinskom delu povrinskog kopa se radi vodosabirnik iz kojeg e se
pumpnim sistemom voda odstranjivati iz radnog podruja povrinskog kopa. Obzirom da e
se eksploatacija u tom delu leita vriti za 35 godina deplasirano je sada davati tehniko
reenje.
3.3. Tehniki opis snabdevanja pogonskom energijom
Celokupna oprema povrinskog kopa koristi kao energent dizel gorivo.
Snabdevanje gorivom za potrebe mehanizacije na povrinskom kopu vrie se putem
usluga sa benzinske stanice Preduzea. Na povrinskom kopu, ne predvia se izgradnja
sopstvenih rezervoara za gorivo i ulje, kao ni kupovina sopstvenih autocisterni.
Autocisternama isporuioca goriva tankirae se pojedinano svaka maina na licu mesta.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
101
Elektrina energija za potrebe osvetljenja radnog platoa i mobilnog postrojenja za
preradu i pristupnog puta obezbedie se iz agregata.
3.4. Tehniki opis snabdevanja tehnikomi pitkomvodom
Pogon prerade krenjaka u prvoj fazi radi kao suvi postupak. Pranje izdrobljenog
krenjaka se ne predvia u fazi otvaranja i prvih 5 10 godina rada.
Tehnika voda je potrebna u fazi eksploatacije za sledee elemente procesa:
- ureaje za prskanje, radi obaranja praine, i po transportnim putevima,
- ureaje za oroavanje pri drobljenju, sejanju i utovaru agregatnog kamena u vozila,
- za sanitarne ureaje u kontejnerima na platou k. 180,0 m.
Snabdevanje pijaom vodom povrinskog kopa vrie se autocisternama iz gradskog
vodovoda.
Voda e se skladititi u sanitarnim cisternama za pijau vodu zapremine 1.000 l.
Cisterne za pijau vodu e biti opremljene sa ureajima za istakanje vode.
Kontejneri za radnike e biti opremljeni sanitarnim vorovima. Fekalije i otpadne vode
skladitie se u posebno izgraenim sengrubima. ienje (pranjenje) i odravanje
sengruba bie ugovoreno sa komunalnim preduzeem iz Kueva. Sengrub (septika jama)
bie izgraena na krajnjem delu radnog platoa k. 180,0 m i bie zapremine 20 m
3
. Isputanje
fekalija i otpadnih voda iz septike jame nee biti, ve e iste prazniti komunalno preduzee iz
Kueva.
Vodosnabdevanje tehnikom i pijaom vodom bie reeno urbanistikim planom (Plan
opte namene povrina) na nivou Optine Kuevo
3.5. Tehniki opis remonta i odravanja opreme
Koncept odravanja osnovne opreme povrinskog kopa sadri se u sledeem:
- odravanje po nastanku kvara tekue odravanje,
- servis opreme planirano odravanje,
- remon opreme.
Preduzee ima svoju elektro-mainsku radionicu u Poarevcu i struni kadar radionice
e vriti opravke opreme.
Servis opreme vrie se od strane specijalizovanih slubi isporuioca opreme, planski
2 puta meseno, odnosno u skladu sa ugovorom sa isporuiocima opreme. Znai, povrinski
kop nee imati opremu i radnu snagu za servisno odravanje, ve e sklapati ugovore o
uslugama za servisna odravanja.
Remont opreme e se obavljati u skladu sa propisima isporuioca opreme ili po
dogaaju (usled nastanka veeih kvarova). Remont e se obavljati u servisnim (remontnim)
radionicama isporuioca opreme.
Sva predviena oprema se za remont moe transportovati specijalnim vunim vozilima
remontera do mesta remonta. Na povrinskom kopu u kontejneru magacinu bie uskladiteni
najneophodniji rezervni delovi za tekue odravanje, odnosno zamenu po dogaaju kvara.
Obim i vrsta rezervnih delova bie usaglaena sa isporuiocem opreme i na bazi njihovog
iskustva.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
102
Za otklanjanje veih kvarova na opremi koji nastanu po dogaaju, a ne mogu se
otkloniti od strane deurnih bravara ili elektriara, bie pozvani specijalisti iz servisnih
radionica koje vre servisiranje, koji e otkloniti nastale kvarove sa sopstvenim rezervnim
delovima.
U tehnikom projektu, Glavnog rudarskog projekta data je detaljnija organizacija
odravanja sa potrebnom radnom snagom.
3.6. Tehniki opis signalizacije i automatizacije (informacioni upravljaki
sistem)
Sva oprema povrinskog kopa (builica, buldozer, bager, utovara i damper) imaju
ugraene potrebne ureaje za signalizaciju. Isto se odnosi i na opremu prerade krenjaka.
Sva mobilna oprema (udarna drobilica, konusna drobilica, i sejaica) imaju posebne
konkretne sisteme (sa PLC raunarima) kojima se upravlja postrojenjem i vri kontrola rada.
3.7. Tehniki opis zatite atmosfere
Povrinska eksploatacija krenjaka sa preradom u graevinski tehniki kamen u okviru
eksploatacionog prostora i u blioj okolini uticae na ivotnu sredinu sa sledeim tetnostima:
- emisijom praine,
- emisijom izduvnih gasova motora sa unutranjim sagorevanjem,
- buke i vibracija od rada opreme na povrinskom kopu,
- buke i potresa od miniranja,
- razbacivanje komada krenjaka pri miniranju
- izlivanje ulja i drugih hemijskih tenosti na tlu,
- degradacija zemljita rudarskih radova.
Da bi se smanjio uticaj tetnosti na ivotnu sredinu predviene su sledee opte mere
zatite.
3.7.1. Zatita vazduha
Pri eksploataciji krenjaka bie potrebno na povrinskom kopu obezbediti zatitu
vazduha od lebdee praine i gasova.
Obzirom da je praina koja se stvara eksploatacijom krenjaka i preradom ona je
tetna po zdravlje.
Pri buenju minskih buotina dolazi do stvaranja praine koja ugroava samoradni
prostor u kome se obavlja buenje, odnosno radnike na buenju.
Zatita od praine pri buenju buotina C 89 mm bie ureena pomou ureaja za
odsisavanje praine, koji je sastavni deo buae garniture ATLAS COPCO D3. Na builicu se
stavlja gumena prekrivka za zaptivanje ispod koje se vri odsisavanje praine ureajem za
filtriranje vazduha. Preieni vazduh iz ureaja izlazi u atmosferu sa koncentracijom manjom
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
103
od 50 mg/m
3
vazduha. Obzirom da je vrlo teko vriti otpraivanje kod buenja kamena
vangabaritnih dimenzija sa malim prenicima buotina, na povrinskom kopu je predvieno
usitnjavanje tih komada hidraulinim ekiem, tako da nee dolaziti do zapraivanja vazduha.
Kao dodatna zatita od zapraivanja vazduha pri buenju predvieno je za radnike noenje
individualnih respiratora za prainu.
Pri utovaru miniranog krenjaka ne dolazi do pojave zapraenosti vazduha u zoni
utovara iz razloga velike krupnoe miniranog kamena i prisustva prirodne vlanosti, koja
iznosi oko 6 %, meutim u sunom periodu, kada koliina prirodne vlage padne ispod 6 %
naophodno je obaviti oroavanje miniranog krenjaka. Na etai iznad utovara obezbeeno je
gumeno crevo sa prikolicom.
Za rad bagera na utovaru miniranog krenjaka CAT 365 C L, kapaciteta 188 m
3
/h
potrebna je sledea koliina vode:
) (
3
m T Q q q
v
=
gde je:
q
v
specifina potronja vode (60 l/t)
Q kapacitet utovara (188 t/h)
T vreme izmeu dva polivanja (1 h)
) / ( 113 1 188 6 , 0 h l q = =
Zatita od praine pri transportu damperima od radne etae povrinskog kopa do
merne stanice i dalje do podvonjaka u klimatskim uslovima koji e vladati na povrinskom
kopu zadovoljie postupak povremenog oroavanja (suni period).
Specifina potronja vode za oroavanje zavisi od podloge puta. Obzirom da su putevi
u povrinskom kopu krenjaka sama stenska masa, nee dolaziti do pojave velike zapraenosti
izuzetno samo od prisutnog sitnog kamena iz vozila. Oroavanje e se izvoditi 2 puta u toku
radnog dana a po potrebi i vie puta.Potronja vode e biti oko 0,5 l/min/oroavanja.
Na mobilnom postrojenju (drobilicama i sejaici) ugraeni su ureaji za prskanje
vodom i obaranje praine, koji e se koristiti pri radu ovih postrojenja i ureaja.
Oroavanje deponovanih gomila gotovih proizvoda i puta kojim se gotov proizvod
transportuje damperima od povrinskog kopa do podvonjaka bie takoe oroavan vodom
radi zatite od emisije praine.
Oprema povrinskog kopa koja radi sa motorima na unutranje sagorevanje dizel
goriva ima ugraene ureaje za EKO sitem (ISO 1400), tako da su tetni gasovi koji isputaju
maine na dizel gorivo u dozvoljenim granicama standarda. Ove maine su u stvari linijski
zagaivai, a poto je povrinski kop krenjaka Kaona brdskog tipa bie prirodno i efikasno
njegovo provetravanje.
Zatita od buke i vibracija je u potpunosti obezbeena, obzirom da sva oprema kojom
rukuju rukovaoci ima radne kabine sa konstruktivnim reenjima koja u potpunosti ispunjavaju
standarde (ISO 2631/1977). Sva oprema imae sertifikate o zadovoljenju konstruktivnih
karakteristika vezanih za dozvoljenu buku i vibracije. Pored ovoga rukovaoci e biti jo i
opremljeni sa zatitnim (linim) sredstvima od buke (antifon epovima i antifon koljkama).
Kao opta mera zatite od povreivanja radnika na povrinskom kopu predviena je
ugradnja posebnih zatitnih ureaja na opremi koja ima pokretne i obrtne delove.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
104
Svi radnici na otvorenom prostoru, kao i lica pri obilasku povrinskog kopa, moraju da
nose zatitne lemove na glavi, zatitna odela, rukavice i obuu.
Na povrinskom kopu postoji nisko poarno optereenje, bez mogunosti irenja
poara van kontura povrinskog kopa. Javlja se potencijalna opasnost od poara sagorevanjem
vrstih materija organskog porekla (poar klase A) i poari od sagorevanja zapaljivih tenosti
(poar klase B).
Zatita od poara bie sprovedena postavljanjem prenosnih protiv poarnih aparata na
bazi praha, C-6 i pomou vode iz dovodnih creva za oroavanje na kopu. Aparati e biti
postavljeni na svim mainama, obeleeni crvenom bojom i uvek u ispravnom stanju, to e se
kontrolisati redovnim estomesenim pregledom.
Od optih mera zatite ivotne sredine na kopu, a posledica su posebnih uslova
tehnolokog procesa eksploatacije krenjaka bie sprovedena:
- zatita od obruavanja i odronjavanja kamena iz kosina etaa,
- zatita od seizmikih potresa i razletanja kamena pri miniranju i
- zatita od gasova pri miniranju.
Zatita od obruavanja i odronjavanja kamena iz kosina etae vrie se specijalnim
alatom (kljun), koji se montira na katarku bagera za utovar i sa kojim se bezbedno vri
kavanje (ienje) zaostalih viseih komada stene posle miniranja.
Pri miniranju kao osnovnom procesu dobijanja krenjaka utvreni su osnovni
parametri koji obezbeuju najmanje prostiranje seizmikih talasa, odnosno svi objekti
povrinskog kopa i okoline nisu ugroeni od seizmikog dejstva eksplozije.
Takoe je utvreno sigurnosno rastojanje usled dejstva vazdunog udarnog talasa i
radijusa opasne zone razletanja.
Mere zatite od svih tetnih uticaja na ivotnu sredinu su striktno pridravanje
propisanih postupaka pri miniranju i organizacije obavetavanja i obezbeenja pri izvoenju
miniranja.
U poglavlju o miniranju proraunati su svi osnovni pokazatelji koji obezbeuju
sigurnost za ljude i objekte pri miniranju.
U tehnikom projektu u delu posebnih mera zatite bie date sve mere zatite koje se
moraju sprovoditi pri miniranju.
Da bi se zatitilo tlo od izlivanja ulja, a sa tim i odlazak tog ulja sa povrinskim
vodama u vodotok Peka, strogo e se voditi rauna o ispravnosti maina. Zamena ulja e se
vriti na kanalu, a istroeno ulje e se tankirati u burad i otpremati organizovano do korisnika
koji vri reparaciju ulja.
3.8. Tehniki opis rekultivacije
Zakon o rudarstvu, Zakon o poljoprivrednom zemljitu i Zakon o zatiti ivotne
sredine nalau potrebu rekultivacije kao postupka vraanja prvobitno prirodnih funkcija i
proizvodnih sposobnosti unitenom zemljitu. Iza navedenih zakona stoje sutinski razlozi:
- moralno i civilizacijski, obaveza i obzir prema oveku i njegovom potomstvu,
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
105
- etiki, zemljite predstavlja obnovljivo prirodno bogatstvo i ne sme biti trajno
degradirano i uniteno, ve sauvano,
- ekonomsko socijalni, rekultivisane i ureene povrine, poto im je vraena
prirodna funkcija i proizvodna sposobnost, predstavljaju novi egzistencijalni izvor,
mogu se ustupiti, menjati ili uz materijalnu nadoknadu otuiti.
Povrinskim kopom leita Kaona zahvaeno je 3,95 ha.
Rekultivacija povrina nastalih eksploatacijom krenjaka, predstavljae ponovno
uspostavljanje vegetacije na povrinama koje su ostale posle zavretka eksploatacije. Od
ukupne povrine zahvaene povrinskim kopom u zavrnim kosinama etaa nalazie se 1,24
ha, a ravnih povrina (zavrnih platoa etaa) 2,71 ha.
Rekultivacijom se restaurira povrina terena koja je zahvaena eksploatacijom
krenjaka. Izabrani model posle korienja zamljita treba da zadovolji pejzani ambijent,
potrebe prirodnih stanita, osobine novoformiranog zemljita i cenu izvoenja radova.
Uspostavljanje dobrog vegetacionog pokrivaa je uslovljeno hemijskim osobinama
zemljita, teksturom, strukturom i kompletnou, sredinom za rast biljaka, propusnou vode i
drenaom.
Rekultivie se samo dno povrinskog kopa nakon 34 godine eksploatacije i zavrne
kosine.
Obzirom da je osnovna podloga zemljita koje se rekultivie stena krenjak, nije
mogue vriti rekultivaciju bez prethodnog nanoenja sloja od kamena kao drenanog i
osnovnog sloja, a preko njega sloj prirodnog zemljita (soluma) ,humus kao plodno zemljite
koji prua ire mogunosti za uspenu rekultivaciju.
S' obzirom na broj i sastav fiziolokih grupa mikroorganizama, mikrobioloki proces
buduih zasada odravae efektivnu plodnost za razvoj umskih kultura, spontane sukcesije,
poveanja biodiverziteta umskih vrsta i unapreenju degradirane ivotne sredine u zoni
zavrenih radova eksploatacije krenjaka povrinskim kopom.
Na uspenu rekultivaciju bitni su uslovi sredine, odnosno najznaajniji klimatski
uslovi. U cilju utvrivanja klimatskih karakteristika podruja Kaona korieni su arhivski
podaci Hidrometeorolokog zavoda Srbije, za meteoroloku stanicu Poarevac za period
1950 1994 godina.
Rekultivacija posle zavrene eksploatacije krenjaka povrinskim kopom Kaona
obuhvatae dva tehnoloka procesa:
- tehniku rekultivaciju,
- bioloku rekultivaciju.
3.8.1. Tehnika rekultivacija
Tehnika rekultivacija ima nekoliko faza:
- Priprema etanih ravni,
- Priprema kosina radnih etaa u zavrnoj kosini,
- Priprema etanih ravni
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
106
Po zavretku eksploatacije na prostoru zahvaenom otkopu formirane su etane ravni
ukupne povrine 39 570 m
2
.
Tehnika rekultivacija etanih ravni obuhvata ienje etaa od preostalih koliina
krenjaka i eventualno zaostalih otpadnih materijala i nanoenje sloja zemljanog-humusnog
materijala kao podloge za sadnju.
Nasipanje etanih ravni vrie se prethodno deponovanom zemljano-humusnom
jalovinom. Visina nasipanja iznosi od 0,5 do 1 m.
Pri prosenoj visini nasipanja od 0,75 m za prekrivanje povrine etanih ravni od 39 570
m
2
potrebno je utroiti 29 680 m
3
zemljano-humusne jalovine.
- Priprema kosina radnih etaa u zavrnoj kosini
Obzirom na ugao kosina od 70
0
na kosinama nije mogue izvoditi radove na tehnikoj
rekultivaciji. Pre poetka radova potrebno je sanirati kosine i obezbediti njihovu stabilnost
uklanjanjem labilnih delova stenskog masiva.
3.8.1.1. Cena kotanja tehnike rekultivacije
Trokovi tehnike rekultivacije su prikazani u tabeli br. 28.
Tabela 28. Trokovi tehnike rekultivacije povrinskog kopa
Red.
br.
Radna operacija
Vreme
angaovanja
(h)
Jed.
mere
RSD/jed.
Iznos (RSD)
1 Rad buldozera 165 5 500,00 907 500,00
2 Rad kamiona 652 4 500,00 2 934 000,00
3 Rad bagera 225 5 000,00 1 125 000,00
4 Nadzor i struni rad ( 10%) 496 650,00
UKUPNO 5 463 150,00
3.8.2. Bioloka rekultivacija
- Izbor vrsta za bioloku rekultivaciju
Prilikom izbora vrsta drvenastih i bunastih biljaka kojima e se izvriti bioloka rekultivacija
voeno je rauna da se maksimalno moguoj meri odaberu vrste koje pripadaju grupi
autohtonih vrsta ovog podruja. Taoe su uzeti u obzir i ekoloka valenca vrste, prirodni
uslovi postojeeg lokaliteta, sposobnost stvaranja stabilnih fitocenoza, produktivnost vrsta u
pogledu koliine obrazovane zelene mase, dugotrajnost i dekorativnost vrsta i dr.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
107
Na osnovu navedenog izvren je sledei izbor moguih drvenastih i bunastih vrsta za
bioloku fazu rekultivacionih radova:
I Drvenaste vrste
1. Abies alba-jela
2. Fagus moesiaca-bukva
II bunaste vrste
1. Tamarix tetrandra-tamariks
2. Rhus cotinus-ruj
3. Rosa rugosa-rua
4. Caragana arborescens-karagana
5. Genista ovata-utilovka
III Puzavice
1. Hedera helix-brljan
2. Clematis vitalba-pavit
3. Parthenocissus sp.-devianski brljan
IV Zatravljivanje
Zatravljivanje e se vriti smeom viegodinjih trava sledeeg sastava:
1. Engleski ljulj
2. Obina livadarka
3. Jeevica
4. Crveni vijuk
5. Zubaa
6. uti zvezdan.
- Specifikacija sadnog materijala
Celokupni prostor povrinskog kopa predvien za izvoenje biolokih rekultivacionih
radova podeljen je na nekoliko zona : I zona obuhvata etane ravni, II zona plato na osnovnoj
etai, III zona deo povrine iznad zavrne etae prema granici kopa cca 1,0 ha i IV zona
povrina jalovita (ravni deo i kosine). Unutar svake od zona zeleni masiv ukomponovan je od
etinarskih,liarskih i bunastih vrsta.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
108
- Potrebne vrste sadnog materijala
Vrsta sadnog materijala
Povrina Gustina
sadnje.
Broj sadnica
1.Drvenaste vrste 2.77 1000 2770
Abies alba 1108
Fagus moesiaca 1662
2.bunaste vrste 1.19 500 595
Caragana arborenscens 179
Tamarix tetrandra 60
Rhus cotinus 120
Rosa rugosa 120
Genista ovata 120
3. Puzavice 15800
Hedera helix 5 267
Clematis vitalba 5 267
Prthenocissus sp. 5 267
Organski materijal:
Treset/stajnjak.150 000 l
Mineralno ubrivo:
Kompleksno mineralno ubrivo NPK 15/15/15.2 400 kg
3.8.2.1. Cena kotanja bioloke rekultivacije
Trokovi bioloke rekultivacije su prikazani na tabeli br. 29.
Tabela 29. Trokovi bioloke rekultivacije
R.B. Delatnost Trokovi ( din)
1 Poumljavanje 990 000,00
2 Sadnja puzavica 1 264 000,00
3 Mere nege i zatite 676 200,00
UKUPNO 2 930 200,00
3.8.3. Ukupni trokovi rekultivacionih radova
Tabela 30. Rekapitulacija trokova rekultivacije
Rekultivacija Trokovi (din)
Tehnika 5 463 150,00
Bioloka 2 930 200,00
Ukupno: 8 393 350,00
Trokovi po ha 2 124 898,00
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
109
3.9. Tehniki opis odlaganja jalovine
Na povrinskom kopu krenjaka, jalovinu predstavlja tanak sloj humusa,kamene
sitnei i laporca. Obzirom da se u toku godine ukloni zanemarljiva koliina jalovine,ona e se
dati lokalnoj samoupravi,a jedan deo za potrebe Preduzea tako da nema potrebe za
formiranjem posebnog odlagalita,sem u fazi otvaranja povrinskog kopa,kada e se formirati
spoljanje odlagaliteJaruge za oko 4 500 m
3
.
3.10. Tehniki opis prerade krenjaka
3.10.1. Koncepcijsko reenje
Krenjak leita Kaona preraivae se u sledee agregate tehniko graevinskog
kamena:
- agregat za beton i betonske konstrukcije,
- agregat za izradu cementno betonskih kolovoza,
- agregat za izradu asfaltnih betona,
- Agregat za beton:
Agregat za beton bie proizveden drobljenjem miniranog krenjaka drobljeni
agregat.
Agregat za beton drobljeni agregat od krenjaka ispunjavae sledee uslove:
Tabela 31. Granulometrijski sastav i sadraj estica (-0,09 mm) u agregatu za beton prema JUS
B.B3.100
Nazivna
frakcija
(mm)
Prolazi kroz sito u % Maksimalni sadraj
sitnih estica
(-0,09 mm)
Dimenzije sita u mm
2 4 8 16 32 63
0 4 Min 65 Min 90 100 5,0
4 8 Max 5 Max 15 Min 90 1,0
8 16 Max 5 Max 15 Min 90 1,0
16 32 Max 5 Max 15 Min 90 1,0
32 63 Max 5 Max 15 Min 90 1,0
63 - 125 Max 5 Max 15
Oblik zrna agregata krupnijih od 4 mm (JUS B.B8.048) maksimalni sadraj zrna sa
odnosom najvee i najmanje dimenzije veih od 3:1 ne sme biti vei od 20 %.
Sadraj grudve gline (JUS B.B8.038) ne sme biti vei za frakcije sitni agregat (0 4
mm) od 0,5 %, a za ostale frakcije ne vei od 0,25 %.
Agregat za beton od krenjaka po nazivnim frakcijama bie po (JUS B.B2.010) i to:
Tabela 32. Agregat za beton od krenjaka po nazivnim frakcijama
Naziv frakcije Granica frakcije (mm)
Krupan agregat 4 8; 8 16; 16 32; 32 63
Sitan agregat 0 4
Sitne estice 0 0,09 (0-0,063)
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
110
Tabela 33. Granulometrijski sastav sitnog agregata za beton JUS B.B2.010
Otvor sita
(mm)
Prolazi kroz sito
(%)
0,125 2 13
0,250 8 30
0,50 20 50
1,0 40 80
2,0 65 100
4,0 90 100
8,0 100
- Agregat za cementno betonske kolovoze (JUS U.E3.020):
Tabela 34.
Vrsta ispitivanja
Uslovi kvaliteta
JUS U.E3.020
Standard po kome
se vri ispitivanje
Otpornost krenjaka (kamena)
prema drobljenju prema metodi Los
Angeles
a) agregat za habajue
cementno betonske
kolovozne ploe
- za vrlo teka saobraajna
optereenja
- za teko saobraajno
optereenje
- za ostala saobraajna
optereenja
b) kameni agregat za donji
stroj cementno betonske
ploe
Najvie 166 % (m/m)
Najvie 18 % (m/m)
Najvie 22 % (m/m)
Najvie 30 % (m/m)
JUS B.B8.045
Otpornost zrna agregata veliine
preko 4 mm prema smrzavanju:
- za habajui sloj cementno
betonske kolovozne ploe
- za donji sloj cementno
betonske kolovozne ploe
Najvie 3 % (m/m)
Najvie 5 % (m/m)
JUS B.B8.044
Veliina najveeg zrna agregata
Manje od 1/3 debljine
sloja betona
Sadraj drobljenih zrna u nazivnim
frakcijama iznad 8 mm
upotrebljivim kao agregat za
habajui sloj za vrlo teko, teko i
srednje saobraajno optereenje
Najmanje 50 % u
ukupnoj masi
-
-
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
111
- Agregat za izradu habajuih slojeva kolovoznih konstrukcija od asfalt betona po
vruempostupku.
Rezultati tehnolokih ispitivanja kamenih agregata krenjaka Kaona u frakcijama
0/4; 4/8 i 8/16 za upotrebu kao agregat za asfalt beton su prikazani u tabeli:
Tabela 35. - Rezultati ispitivanja drobljenog kamena
Ispitivanje
Metoda
prema
JUS-u
Jed.
mere
Frakcije (mm)
Uslovi kvaliteta
SRPS. B.B3.100
SRPS. U.E4.014
8/16 4/8 0/4
1
zapreminska masa u
rastresitom stanju
ISO 6783
ISO 7033
kg/m
3
1410 -
2
zapreminska masa u
zbijenom stanju
ISO 6783
ISO 7033
kg/m
3
1560 -
3
stvarna zapreminska
masa
ISO 6783
ISO 7033
kg/m
3
2811 -
4
postojanost prema
mrazu
B.B8.044 %
0,5
zrna > 2 mm
5
otpornost protiv
drobljenja u bubnju
B.B8.033 % 15,8 / /
6
postojanost na mraz
(5 cikl. u Na
2
SO
4
)
B.B8.044
%
(m/m)
0,2 0,3 0,6
gubitak mase
max 3%
7 upijanje vode
ISO 6783
ISO 7033
% 0,5 0,6 0,6 max 1,6
8
sadraj organskih
materija (3% NaOH)
B.B8.039 / /
rastvor svetliji
od standardne
boje
rastvor ne sme biti
tamniji od stand.
boje
9
sadraj drobljenih
zrna.
B.B8.004
%
(m/m)
100 100 100 min 90 % zrna
10
oblik zrna (metod
kljun.merila 3:1)
B.B8.048 % 7,9 25,0 / max 20 %
11 sadraj grudvi glina B.B8.038
%
(m/m)
0,0 0,0 0,0 max 0,5 %
12 sadraj slabih zrna B.B8.037
%
(m/m)
0,0 0,0 / max 3 % (m/m)
13
otpornost na
dinamike udare i
habanje trenjem
B.B8.045
koef.
''LA''
11,0
%
gradac
ija
C
max*
16/18/22 %
14
prionljivost sa
bitumenom
U.M8.096
%
(m/m)
/
100/9
0
/ min 100/90
15 ekvivalent peska U.B1.040
%
(m/m)
/ / 74,5 min 60 %
Na osnovu izvrenih tehnolokih ispitivanja, proizilaze zakljuci:
- sprovedena ispitivanja krenjaka koji dominira u leitu, pokazuju identine
karakteristike neseparisanog (0-31,5 mm) i separisanih agregata (0/4, 4/8 i 8/16
mm), i potvruju da je kvalitet kamena u leitu homogen i ustaljen,
- agregati dobijeni od krenjaka imaju veoma sline karakteristike,
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
112
- zapreminska masa frakcija (1410-1560 kg/m
3
) je u granicama uobiajenim za
agregate dobijene drobljenjem kompaktnih krenjaka,
- prema odnosu dimenzija zrna i stepenu zaobljenosti zrna se razvrstavaju u grupu
uglastih oblika. Povrina zrna je grubo hrapava,
- otpornost prema habanju (''Los Aneles'') - (JUS B.B8.045) za gradaciju ''B'' iznosi
17,8-12,4 %, a za gradaciju ''C'' 11,0 % i nalazi se u granicama vrednosti za
drobljeni kamen,
- krenjak je u potpunosti u skladu sa zahtevima JUS U.E9.021 za izradu gornjih
noseih slojeva kolovoznih konstrukcija od bituminiziranog materijala po vruem
postupku na putevima srednjih grupa saobraajnog optereenja.
- ispitivanje prionljivosti kamena za bitumen, izvreno saglasno JUS U.M8.096
pokazalo je da obavijenost iznosi 90-100 %,
- ekvivalent peska je u granicama propisanog.
Ispitani kamen se moe upotrebiti u tehniko - graevinske svrhe za:
- proizvodnju agregata za izradu habajuih slojeva od asfaltnih betona po vruem
postupku za grupe srednjeg saobraajnog optereenja (SRPS U.E4.014) i
- proizvodnju agregata za gornje i donje nosee slojeva od bituminiziranog
materijala po vruem postupku (SRPS U.E9.021 i SRPS U.E9.028).
Za izradu meavina za asfaltni zastor proizvodie se kamena sitne krenjaka od 2
22 mm, sledeih nazivnih frakcija: 2 4; 4 8; 8 11; 11 16; 16 22 po
granulometrijskom sastavu koji odgovara uslovima iz tabele 36.
Tabela 36.
Kvadratni
otvor okica
sita
Prolaz kroz sito u % mase
Nazivna frakcija u mm
2 - 4 4 - 8 8 - 11 8 - 16 11 - 16 16 - 22
1,0 Max 5
2,0 Max 15 Max 5
4,0 Min 90 Max 15 Max 5 Max 5
8,0 100 Min 90 Max 15 Max 15 Max 5
11,2 100 Min 90 - Max 15 Max 5
16,0 100 Min 90 Min 90 Max 15
22,4 100 100 Min 90
31,5 100
3.11. Oprema za preradu krenjaka
Oprema za preradu krenjaka u agregate tehniko - graevinskog kamena izabrana je
na osnovu:
- fiziko mehanikih osobina krenjaka,
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
113
- potrebnog stepena prerade da bi se dobili svi agregati tehniko graevinskog
kamena i da zadovolje napred navedene standarde pri upotrebi u graevinarstvu,
- gornje granine krupnoe miniranog krenjaka i graninih krupnoa po stepenima
drobljenja,
- kapaciteta koje preduzee zahteva ( 250 000 t/god),
- potreba preduzea za rad opreme i na drugim lokacijama.
3.11.1. Oprema za preradu krenjaka do kapaciteta od 250 000 t/god
U fazi otvaranja i eksploatacije,prerada krenjaka vrie se na mobilnim
postrojenjima, koja e se sastojati od:
- mobilno drobilino postrojenje za primarno drobljenje,
- mobilno drobilino postrojenje za sekundarno drobljenje,
- mobilno postrojenje za sejanje izdrobljenog krenjaka.
Na sledeem algoritmu ja data tehnoloka ema za preradu agregata za beton, betonske
kolovoze i asfalt.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
114
Algoritam 1. Agregat za beton,betonske kolovoze i asfalt
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
115
3.12. Kapacitet mobilnog postrojenja za preradu krenjaka
Kapacitet mobilnog postrojenja je dimenzionisan na osnovu kapaciteta primarne
udarne drobilice, obzirom da svi ostali ureaji imaju vei kapacitet od udarne drobilice.
Sa ulaznim otvorom 1320 x 900 mm i izlazom od 150 mm udarna drobilica ima
asovni kapacitet:
q
h
= 150 300 t/h
Eksploatacioni kapacitet primarne drobilice je:
Q
ekspl
=200x 1 560 = 312 000 t/god
Eksploatacioni kapacitet:
Q
god
= 300.000 t/god agregata 0 65 mm.
U zavisnosti od zahteva trita za agregatima veih dimenzija mogue je sa
drobilinim postrojenjem proizvesti:
Q
god
=250 x 1 560 = 390 000 t
Na osnovu napred iznetog, zahtevan godinji kapacitet ,se sa izabranom opremom
moe ostvariti bez problema, kamenog agregata granulacije 0 65 mm od 250.000 t/god.
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
116
PRILOZI:
Prilog br.5
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
117
Prilog br.6
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
118
Prilog br.9
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
119
Prilog br.10
Prilog br.5
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
120
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
121
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
122
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
123
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
124
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
125
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
126
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
127
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
128
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
129
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
130
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
131
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
132
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
133
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
134
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
135
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
136
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
137
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
138
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
139
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
140
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
141
Glavni rudarski projekat eksploatacije krenjaka povrinskog kopa Kaona kod Kueva
__________________________________________________________
Autori: Mirko Maksimovi,dipl.ing.rud. i Zoran Radulovi,dipl.ing.rud
142