UNIVERZITET U SARAJEVU POLJOPRIVREDNO- PREHRAMBENI FAKULTET

PROIZVODNJA PAPRIKE (CAPSICUM ANNUUM) SEMINARSKI RAD

PROFESOR: SMILJKA VUKA INOVI

STUDENT: PU UL NEJRA

UVOD
SISTEMATIKA PAPRIKE: CARSTVO: PLANTAE DIVIZIJA: MAGNOLIOPHYTA RAZRED: MAGNOLIOPSIDA PODRAZRED: ASTERIDAE RED: SOLANALES PORODICA: SOLANACEA ROD: CAPSICUM VRSTE: C. ANNUUM C. FRUTESCENS C. CHINENSE C. PENDULUM C. MINIMUM C. BACCATUM C. CARDENASII

PORIJEKLO PAPRIKE
Za papriku se vjeruje da poti e iz Ju nog Meksika. Originalan naziv za papriku u Meksiku je ili ili xili, a odnosi se na ve i broj podvrsta roda Capsicum kultiviranih najmanje 3000 godina prije Krista. Kao dokaz ovome jesu slike na loncima i posu u prona enim u Puebli i Oaxaci. Za pojavu paprike u Evropi zaslu ni su prvi panski istra iva i koji su donijeli sjemenke crvene paprike u paniju.

Proizvodnja paprike u svijetu u 2007. godini

Kina 653.200 ha Indonezija 190.000 ha Meksiko 93.000 ha Amerika 3 1.970 ha panija 21.700 ha Makedonija 7.500 ha BIH 3.868 ha Hrvatska 3.800 ha Albanija 2.200 ha Slovenija 161 ha

Proizvodnja paprike u svijetu

Ukupna svjetska proizvodnja je iznosila u 2007. godini 26.056.900 metri kih tona. Najve i proizvo a i su bili: Kina, Indonezija, Meksiko, Amerika, panija. Najve i prosje ni prinos u 2007. godini imala je panija 49.07 metri kih tona/ha, zatim Amerika 26.7 mt/ha. Najve i uvoznici su: Amerika, Njema ka, Velika Britanija, Francuska, Kanada, Nizozemska, Rusija, Austrija. Najve i izvoznici su: Meksiko, panija,Nizozemska , Amerika, Izrael, Turska, Kanada, Kina. Najni u cijenu u 2005. godini je imala Kina, ak 0,9 US dolara po metri koj toni.

Proizvodnja paprike u Bosni i Hercegovini

U 2007. godini ukupna proizvodnja u BIH je iznosila 36.780 metri kih tona, pod paprikom je bilo 3.868 ha, a prosje an prinos je bio 9.5 mt/ha.

Zna aj paprike
Plodovi paprike se mogu jesti sirovi ili kuhani. One koje se koriste za kuhanje su ve inom C. annuum i C. frutescens kao i jo par njih. Pogodne su za punjenje sa sirom, mesom i ri om. Koriste se tako er isjeckane sirove u salatama, ili u mje anim jelima. Mogu biti izrezane i kao takve se pr iti ili mogu se pr iti cijele, te u sosovima.

Na ini kori tenja plodova paprike

Zna aj paprike
Glavni uzorak ljutine paprike jeste kapsaicin i srodni kapsacinoidi. U blagim paprikama kre e se od 0.001 do 0.005 %, u ljutim do 0.01%. Hemijski sastav vrsta roda Capsicum uklju uje ulja, kapsacinoide, volatilna ulja i karotenoidne pigmente ( ve inom kapsatine ). Osim kapsaicina ukus paprike je ve inom od esencijalnih ulja. Sirova paprika sadr i oko 6% e era i 0.1% vitamina C.

Zna aj paprike
Vitamini i minerali Voda 89,5-92,8 g Bjelan evine 1,2-1,5 g Masno e 0,2-0,3 g Ugljikohidrati 6,7-9,5 g Kalcij 6-8 g Fosfor 17-25 mg eljezo 0,8 mg Vitamin A 290-940 IJ Vitamin B1 0,04 0,08 mg Vitamin B2 0,05 0,08 mg Vitamin C 103 108 mg
SADR AJ 100 G PLODA PAPRIKE

Morfologija
Paprika je jednogodi nja povrtna kultura uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm. Listovi su jednostavne gra e, sastavljeni su od peteljke i desetak centimetara duga ke uske, jajaste i pri krajevima u iljene plojke. Pojavljuju se naizmjeni no na granama.Korjenov sistem u odnosu na dobro razvijenu nadzemnu masu, relativno je slabo razvijen.

Morfologija
Cvijetovi se formiraju nasuprot listovima, naj e e pojedina no ili rje e po nekoliko zajedno. Potpune su gra e. Sastoje se od zvonaste a ke svijetlozelene boje koju ini naj e e 5, a ponekad i vi e lapova i vjen i a sastavljenog od 5 - 8 u donjem dijelu me usobno sraslih latica, naj e e blijede, u kasto sivkaste ili tamnoljubi aste boje.Pra nika tako er ima 5, rje e do 8, a tu ak ima nadraslu peterogradnu plodnicu s puno sjemenih zametaka.

Morfologija - Izgled biljke paprike

Cvjetovi i plodovi

Plodovi paprike

MORFOLOGIJA PAPRIKE
Izgled popre nog presjeka ploda Bo na placenta Centralna placenta Izgled cijelog ploda paprike

Perikarp Sjemenke

TIPOVI PAPRIKE I SORTIMENT

orok ari tip (BABURE) - Kocka tip (BLOCKY) PARADAJZ PAPRIKE - Kapija tip (SLATKE i LJUTE) - Tip ipke (FEFERRONI) -Tip paprike izdu enih plodova (LAMUYO) ( ZA INSKA PAPRIKA)

Razli iti oblici plodova kod paprike i ilija

II.1. orok ari tip (BABURE) - II. 1.1 DELTA F1 Delta F1 je veoma rana paprika i smatraju je za titnim znakom babura. Plodovi su sa tri ili etiri komore koje se pri vrhu spajaju u kratki polu picasti vrh. Boja ploda u tehnolo koj zrelosti je blijedo uta, a punoj crvena. Te ina ploda se kre e od 150 do180 g, u zavisnosti od na inja gajenja. Pogodna je i za svje u upotrebu i za preradu. CALIBRA F1 Plodovi su pravilnog etvrtastog oblika, ujedna eni po veli ini i te ini, blijedo ute boje u tehnolo koj, jako ute kad su u fiziolo koj zrelosti, prosje ne te ine 160 do 200 grama, u zavisnosti od na ina uzgoja. Calibra je rani hibrid paprike namijenjen za proizvodnju u hladnim i grijanim objektima tokom cijele godine.

EUPHORIA F1

Euphoria je novi rani hibrid paprike babure orok ari tipa. Plodovi su ujedna eni po obliku i krupno i. Prosje na krupno a ploda je 140-150 gr. uto do svijetlo zelene boje. Izuzetno prinosan hibrid.
APPLAUSE F1 Plodovi su blijedo ute boje u tehnolo koj zrelosti izuzetno pravilnog oblika, ujedna eni po veli ini prosje no 150-180 gr. sa prete no 4 komore.

Kocka tip (BLOCKY) EVEREST F1 Everest je vrlo rani hibrid krupnih plodova, prosje ne te ine 220 grama u blocky tipu. Spada u najprodavanije hibride blocky tipa kod nas. Plodovi su atraktivne blijedo ute boje u tehnolo koj zrelosti.

Monte je vrlo rani hibrid krupnih plodova u blocky tipu. Plodovi su pravilnog etvrtastog oblika, atraktivne svijetlo zelene boje u tehnolo koj, a jarko ute u punoj zrelosti, prosje ne te ine od 200 grama.

SPARTACUS F1

Spartacus je standardni DRS hibrid paprike blocky Samanta je hibrid paprike sli an ostalim s tim to mu je boja ploda u punoj tipa, krupnih etvrtastih zrelosti jarko uta. Plodovi su prose no te ki 200 plodova tamno zelene do crvene boje u punoj zrelosti. do 250 grama. Prosje na te ina plodova je izme u 220 i 250 grama.

SAMANTA F1 -

DONAT F1 Kapija tip (SLATKE i LJUTE)

PINOKKIO F1 -

Pinokkio je poput svih drugih DRS paprika indeterminantni hibrid, koji uz oslonac naraste oko 3 metra i osigurava dobru i dugu berbu tokom cele godine. Plodovi su ute boje, srednje krupno e, te ine oko 100 grama, a dugi 18 do 20 cm.

Donat je hibrid slatke duge paprike, sli nih osobina hibridima Pinokkio i Amadeus osim to su mu plodovi krupni kao kod hibrida Amadeus. Boja ploda je uta, du ina 24 do 26 cm, a te ina 130 do 140 gr.

- AMADEUS F1

DEMON F1 Demon je ljuta paprika, u tipu kapije, istih osobina - kao Orijas, a s tom razlikom to je boja ploda tamno zelena. ORIAS F1 Orias je najkrupniji hibrid ljutih paprika, u Po prepoznatljivoj crvenoj tipu doma e kapije. Biljka je bujna i sna na, vrlo boji i izuzetnom ukusu rodna sa velikim brojem krupnih i mesnatih Amadeus je jako popularan plodova ovalnog preseka. Boja ploda je svetlo varijetet. Te ina plodova je od zelena, du ina 20 do 22 cm, a te ina 120 do 130 gr. 130 do 140 grama, a du ina 25 do 28 cm.

Tip ipke

II.4.1. - PINCIR F1 Pin ir je vrlo rani hibrid duga kih picastih plodova vrlo ljutih. Namijenjen je za najraniju zimsku proizvodnju u grijanim objektima, ali i tokom cijele godine u za ti enom i na otvorenom prostoru. Kao i svi DRS hibridi jednako je ljut cijelom du inom. Daje neograni en broj plodova, blijedo ute boje, du ine 25 do 30 cm. Biljka je srednje bujna.

Tip paprike izdu enih plodova (LAMUYO) II.5.1. MARIBEL F1

Maribel je hibrid izrazito krupnih plodova, izdu enog etvrtastog oblika tzv. lamuyo tip. U tehnolo koj zrelosti je tamno zelene boje, a u punoj jako ute. Prosje na te ina plodova je od 300 do 350 grama.

BIOLOGIJA ZEMLJI TE
Zemlji te za uzgoj paprike mora biti strukturno i plodno, te se zbog toga za uzgoj paprike moraju birati duboka, propusna i hranjivima bogata zemlji ta. Tako er je po eljan sadr aj humusa preko 3%. pH tla bi trebalo da bude 5.5-6.8. . Kao predkulture za njen uzgoj preporu uju se: strne itarice, krmne kulture, mahunarke, gra ak i grah mahunar. Treba izbjegavati kulture iz porodice Solanaceae: paradajz, patlid an, krompir, duhan, krastavac, lubenice, dinje, tikvice, zbog dosta zajedni kih bolesti koje se prenose biljnim ostacima u tlu.

BIOLOGIJA VLA NOST

Paprika ima visoke zahtjeve prema vlazi zbog slabo razvijenog korijena i relativno visokog transpiracionog koeficijenta. Paprika ne podnosi su u, zbog toga ju je potrebno navodnjavati, da bi se osigurali prinosi. Najve a potreba paprike za vodom je u vrijeme cvjetanja i obrozovanja plodova. Tako er, biljke paprike su osjetljive na nakupljanje vode. Prema tome, poplavljena polja trebaju se odvodniti u roku od 48 sati ina e biljke paprike umiru. Optimalna vla nost treba da je 80% PVK. Navodnjavati se mo e kap po kap ili finim oro avanjem, temperatura vode je bitna i najbolja je 20-25o C. Zalijevanje u po etnim fazama rasta 15-20 l/m2, a u vrijeme cvatnje 20-30 l/m2, svakih 4-6 dana. Ono to tako er mo e utjecati na otpadanje cvjetova i zametnutih plodova jeste i niska relativna vla nost zraka.

BIOLOGIJA TEMPERATURA
Temperatura zemlji ta za uzgoj paprike trebala bi biti sli na temperaturi zraka. Prema tome, paprika se mo e na otvorenom uzgajati u podru jima gdje bar 5 mjeseci preovladavaju povoljni temperaturni uslovi ,a to su temperatura zraka i zemlji ta ve e od 150 C. Minimalna temperatura za klijanje sjemenki paprike jeste 110 C, me utim klijanje pri ovako niskim temperaturama traje dugo, sjemenke obolijevaju i mali procenat ih nikne. Prema tome najbr e klijanje i nicanje sjemenki paprike odvija se pri temperaturama 25-30 0 C. U toku same vegetacije najpovoljnije temperature za rast i razvoj ovih biljaka jesu oko 250 C danju i oko 160 C no u. Prilikom pojave ni ih temeperatura od 150C biljke se gotovo ne razvijaju, a ako se pojave temperature ni e od 100 C i traju du e vrijeme uvjetuju pojavu u enja listova i kasniji zastoj u rastu. Mrazevi pri 00C potpuno uni tavaju biljku. Tako er temperatura zraka ve a od 300C negativnu utje e na biljku paprike smanjuju i sposobnost oplodnje cvjetova, te zbog toga dolazi do njihovog otpadanja, a i otpadanja tek zametnutih plodova. T

OBRADA ZEMLJI TA ZA PAPRIKU

Ono to je osnovni cilj obrade zemlji ta za papriku jeste osiguravanje povoljne strukture zemlji ta u itavoj zoni ukorjenjavanja, te na taj na in se posti u vodozra ni odnosi koji e omogu iti nesmetanu opskrbu biljke vodom i hranjivima. Kvalitetnom obradom zemlji ta mo e se znatno smanjiti brojnost korova. Prema tome od velike je va nosti obradu izvr iti pri optimalnoj vla nosti zemlji ta. Ako prethodne kulture zemlji te napuste u toku ljeta, onda se zemlji te plitko izore i ostaviu brazdama do same jeseni. Cilj plitke obrade jeste da se sprije i nepotrebno isu ivanje zemlji ta i potaknuti e se rast korova koji e se uni titi prije osjemenjavanja jesenskom obradom.

Ma insko pravljenje gredica,polaganje folije i razbacivanje mineralnih gnojiva

Obrada zemlji ta
Po eljno je tako er zbog sprje avanja korova posijati neke od krmnih usjeva ili usjeva namijenjenih za zeleni no ubrenje, kao naprimjer uljana rotkva, kojase mo e koristiti kao zeleni no ubrivo i ima odre eno nematocidno dejstvo. Osnovna obrada zemlji ta za papriku se zasniva na dubokom jesenskom oranju na dubinu 30-35 cm zaoravanjem stajskog gnojiva. U otvorenim brazdama zemlji te ostaje preko zime, a rano u prolje e im se povr inski sloj prosu i brazde se zatvaraju drljanjem. Do pred sadnju zemlji te se odr ava istim od korova mehani kom obradom drlja ama ili sjetvosprema ima. Dvije sedmice prije planiranog roka presa ivanja obavi se tanjiranje ili predsjetvena priprema zemlji ta rotiraju im oru ima kojima se u zemlji te unesu i osnovne koli ine mineralnih gnojiva i herbicida.Neposredno pred samu sadnju zemlji te se pripremi sjetvosprema ima. Dvije do tri sedmice nakon presa ivanja, nakon ukorjenjavanja biljaka obavi se me uredna kultivacija i prihrana. U po etku zametanja prvih plodova obavlja se druga prihrana i nagrtanje usjeva.

UBRENJE PAPRIKE
Samo ubrenje paprike zavisi od tipa zemlji ta, prirodnoj plodnosti tog zemlji ta, prethodnoj kulturi i tehnologiji uzgoja. Gnojidba organskim gnojivima bi trebala biti obavezna u proizvodnji paprike, zreli stajnjak u koli ini 40-50 t najbolje je primjeniti u toku osnovne obrade zemlji ta po etkom jeseni na dubinu 30-35 cm. Pored ove gnojidbe neophodna je i gnojidba mineralnim gnojivima. Izbor gnojiva za papriku je ograni en jer je ona osjetljiva na hlor, a njega sadr e ve ina mineralnih gnojiva koja su dostupna na na em tr i tu. Od kompleksnih gnojiva koja ne sadr e hlor u osnovnoj gnojidbi se mogu iskoristiti: NPK 7:14:21 S ili NPK 5:20:30 S, HydroComplex NPK 12:11:18 Osnovna gnojidba sa prethodno navedenim gnojivima se uz dodatak URREE obavlja prije presa ivanja njihovim uno enjem u zemlji te tanjira om ili rotiraju im oru ima.

 Tokom vegetacije 2-3 puta se obavlja prihrana azotnim gnojivima i to poslije dobrog ukorjenjavanja biljaka, kada su prvoformirani plodovi veli ine oraha i nakon prve berbe. U prihrani se koriste azotna ubriva u kojima preovladava nitratni oblik azota (KAN). Ako se pretjerano gnoji azotnim ubrivima u amonija nom obliku mo e do i do ograni avanja usvajanja kalcija i na taj na in do pojave vr ne trule i. Folijarna gnojiva se mogu primjenjivati zajedno sa za titnim sredstvima u toku vegetacije. Kao folijarna gnojiva mogu se koristiti 0.5-1% otopina UREE, Fertina P, Fertina Ca, Profert A , Kristaloni i dr.

PROIZVODNJA PAPRIKE
Proizvodnja paprike se mo er odvijati u za ti enim prostorima ili na otvorenom polju, ali tako er se mo e vr iti sadnjom presadnica ili pak direktno sjetvom sjemena. Zato je prije obja njavanja samih proizvodnja potrebno objasniti proizvodnju presadnica.

PROIZVODNJA PRESADNICA PAPRIKE

Presadnice paprike se proizvode u za ti enim prostorima, naj e e niskim tunelima, plastenicima ili staklenicima.

Ponika paprike u supstratu za uzgoj

Klasi ni na in proizvodnje presadnica

Ovo je na in proizvodnje direktnom sjetvom sjemena u zemlji te, koje prethodno mora biti dezinficirano i oslobo eno od korova, to se mo e posti i primjenom Basamid granulata u koli ini 40-60 g po etvornom metru u umjereno navla eno zemlji te. Zatim se niski tuneli otvaraju, zemlji te se prekopa i zalije da bi iza ao zaostali plin koji je stvorio Basamid, zemlji te se jo mjesec dana prozra uje i tek tada se pristupa sjetvi. Prilikom pripreme klijali nog zemlji ta za sjetvu u zemlji te se unosi 0.5 kg NPK 5:20:30 na svakih 10 etvornih metara klijali nog prostora. Sjetva u niske tunele se obavlja 8- 10 sedmica prije predvi enog roka presa ivanja.

Proizvodnja presadnica paprike u kontejnerima

Prednost biljaka uzgojenih u kontejnerima jeste ujedna en porast biljaka i visoka ujedna enost presadnica. Za uzgoj se koriste gotovi supstrati dobrih vodozra nih odnosa, visoke vododr nosti i sadr aja hranjivih tvari potrebnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati su sterilisani. Ovakve presadnice se presa uju zajedno sa grudom supstrata, te na taj na in ne do ivljava ok prilikom presa ivanja u zemlji te, a proces presa ivanja se mo e vr iti u toku cijlelog dana. Ovakva paprika dospijeva za raniju berbu i ima ve e prinose.Za kvalitetnu proizvodnju kontejnerskih sadnica potrebna je oprema: grijani za ti eni prostori (plastenici ili staklenici), linija za punjenje supstrata u kontejnerei sija ice za sjetvu, komora za naklijavanje sjemena i ma ina za pikiranje. Za ti eni prostori moraju imati takvu konstrukciju da omogu avaju nesmetano provjetravanje, moraju imati mogu nost zagrijavanja.Za uzgoj kontejnerskih sadnica koriste se kontejneri od polistirena ili tvrde plastike. Standardna veli ina je 50 cm du ine i 33 cm irine.

PROIZVODNJA PAPRIKE NA OTVORENOM POLJU

Uzgoj paprike na otvorenom mogu e je samo u bezmraznom razdoblju. U podru jima sa kra im toplim razdobljima uzgajaju se rani kultivari uz ve i broj biljaka po jedinici povr ine da se postigne zadovoljavaju i prinos. Razdoblje rasta i razvitka paprike

Broj dana trajanja Sjetva-nicanje 10-25 Nicanje- po etak cvatnje 70-100 Prvi cvijet-cvjetovi 2. Eta e 8-12 Cvjetovi druge eta e-cvjetovi 3. Eta e 6-10 Oplodnja-tehnolo ka zrelost ploda 20-30 Tehnolo ka fiziolo ka zrelost 25-35

 Sadnja se vr i ru no ili ma inski. Determinantni i semideterminantni kultivari koji razvijaju tehnolo ki zrele plodove samo na sekundarnim i tercijarnim granama, a beru se kroz kra e razdoblje, sade se gu e, a indeterminantni i neki semideterminantni kultivari u podru jima s du im razdobljem berbe mogu i s manjim brojem biljaka dati zadovoljavaju i prinos.Na ravnoj povr ini obi no se sadi na razmak 50-60 cm , to omogu uje me urednu obradu i normalno kretanje bera a.Pri razmaku od 40 cm u redu dobije se 40 do 50 hiljada biljaka po ha ( babure). Za manje bujne kultivare preporu uje se razmak u redu 25-15 cm, o je 80120 hiljada biljaka po ha, a ako je razmak 60 cm onda je 66 do 111 hiljada biljaka po ha. Zemlji te ili gredice se prekrivaju sa polietilenskom folijom (crne, prozirne, fotorazgradive, sme e, srebrene i bijele ) ili drugim mal em, mo e se tako er upotrebljavati kokosovo vlakno ili ri ino.

PROIZVODNJA PAPRIKE DIREKTNOM SJETVOM IZ SJEMENA

Biraju se lak a ili strukturna zemlji ta, gdje ne postoje uslovi za pojavu jake pokorice,koriste se sorte kra e vegetacije, sorte kod kojih nije bitna u berbi fiziolo ka zrelost. Za sjetvu koristi se sjeme visoke biolo ke vrijednosti,tj. Sjeme visoke klijavosti i energije klijanja,posebno ako se sjetva vr i sija icama. Ono na to se mora obratiti pa nja jeste priprema sjemena za sjetvu.

PROIZVODNJA PAPRIKE DIREKTNOM SJETVOM IZ SJEMENA

Sjetvu treba obaviti krajem marta,po etkom aprila. Najbolji rezultati e se posti i sa sjetvom 5. Aprila. Sjetva se obavlja sa preciznim sija icama. Sjetva se mo e obavitit u redove ili u dvo i vi erede pantljike.Na in sjetve,razmak u redu i izme u redova zavisi od sorte,tipa sija ice i ure aja za me urednu kultivaciju. Ako se radi o sortama manje bujnosti one se siju gu e,a bujnije malo rje e. Broj biljaka u berbi treba da bude 200.000300.000 po ha. Paprika se naj e e sije na razmak redova 50-70 cm,5 cm u redu ili u etveroredne trake za manje bujne sorte sa razmakom traka 5060 cm, a izme u redova u traci 35 cm i u redu oko 6 cm. Kod povrtarske paprike tro i se oko 3-4 kg sjemena po ha. Kod za inske paprike razmak redova je oko 50 cm. Determinantne sortte ( buketne) manjeg rasta i slabijeg habitusa treba sijati etvero ili peteroredne pantljike, sa razmakom pantljika 60-70 i razmak redova u pantljici 25-30 cm. Razmak biljaka u redu je 5 cm. Prema tome koli ina sjemena se kre e oko 4-6 kg/ha. Visok sklop se lahko mo e psoti i upotrebom kvalitetnog sjemena i kvalitetnom sjetvom. Treba te iti sklopu od oko 350.000-600.000 biljaka po ha.

UZGOJ U ZA TI ENIM PROSTORIMArazdoblje berbe prije i Uzgojem paprike u za ti enim prostorima produ uje se
poslije sezone berbe na otvorenom. Mo e se uzgajati u niskim i visokim tunelima, te u plastenicima bez zagrijavanja ili sa dopunskim zagrijavanjem. Prednosti uzgoja u za ti enim prostorima su :paprika je mnogo bujnija, daje vi e prinosa, du i period berbe,sigurnost proizvodnje je mnogo ve a,dobit iz ove proizvodnje je ve a. Za nas je investiranje u ovu proizvodnju skupo. Pokrivanjem gredicama niskim tunelima od PE folije u prvih 4-6 sedmica uzgoja mo e se po eti 10-15 dana ranije saditi i ranije brati u odnosu na uzgoj na otvorenom. Gredice se pokrivaju najmanje 3 sedmice prije sadnje da bi se zemlji te dobro zagrijalo. U za ti enim prostorima uzgajaju se gotovo isklju ivo rani F1 hibridi.Postoje kultivari posebno za uzgoj u za ti enim prostorima. Tra e se kultivari vrste stabljike, krupnog li a, koji dobro pokrivaju plodove. Njavi e se uzgajaju kultivari tipa babure. Za sve kultivare tra i otpornost na virus mozaika duhana i tolerantnost na y virus krompira. Za sadnju se koriste kontejnerske sadnice. Tlo se sterili e termi kim ili hemijskim putem i vr i se bar jednom godi nje. Potrebno je izvr iti analizu zemlji ta nakon ega se vr i osnovna gnojidba. Osnovna obrada se vr i na dubinu 25-30 cm. Prije sadnje zemlji te se natopi do PVK i dodatno povr inski obradi. Zavisno od bujnosti kultivara sadi se 3-5 biljaka/m2.

Uzgoj u hranjivim supstratima

NJEGA PAPRIKE Me uredna kultivacija

Cilj ove mjere jeste aeracija povr inskog sloja,odr avanje vlage i mehani ko uni tavanje korova.Obavlja se 3-4 puta u toku vegetacije,sve dok biljke ne sklope redove. Ovoj mjeri treba posvetiti dobru pa nju sa obzirom da paprika ima plitak korijen sa velikim zahtjevima za aerirano u. Prema tome, mora da se obavlja redovno, najbolje bi bilo poslije svakog navodnjavanja ili svake ja e ki e. Ne smije se dozvoliti poslije jakih pljuskova da se formira jaka pokorica. Dubina kultivacije treba da iznosi oko 6 cm,ako herbicidi nisu dobro djelovali, obavlja se i jedno ili dva ru na okopavanja,ure aji za me urednu obradu paprike su rotiraju e kopa ice.

Navodnjavanje

Obilna vla nost bi trebala da bude 70-80% PVK. U prvom periodu rasta i razvi a, ova biljka ne tro i velike koli ine vode, zbog toga to ima malu transpiracionu povr inu. Potrebe za vodom se polahko pove avaju sa porastom, grananjem i formiranjem plodova. Prema istra ivanjima paprika u vrijeme najve ih potreba tro i i do 6 mm vode. Prilikom navodnjavanja treba paziti na odnos vazduha i vode u zoni korijena. Najve i prinosi paprike se ostvaruju pri odr avanju vla nosti od 80% PVK.a najekonomi nije je pri 70% PVK. Gro korijena se na po etku nalazi na dubini 10-12 cm, a nakon toga 25-30 cm. U prvoj etvrtini paprika usvaja veoma malo vode (8-10% od ukupne usvojene vode). Kada je t zemlji ta manja od 200C navodnjavanje gubi na zna aju. Voda za navodnjavanje smanjuje t zemlji ta za oko 2-40 C. Prema tome veoma va na je t vode prilikom zaljevanja. Za 50% ve i prinosi se posti u ako je t vode za zaljevanje 20-220 C. Me utim najpogodnija je t vode za zaljevanje od 25 do 270 C. Na na im terenima paprika se zaljeva svakih 6-7 dana, zalivna norma obi no iznosi 35-40 mm. U prosjeku se vr i 8-10 zaljevanja i obi no je potrebno u prosjeku 250-440 mm vode.

Nakon obilnih ki a parcele sa paprikom je potrebno odvodnjavati

U slu aju ako se parcela ne odvodni na vrijeme dolazi do uginu a biljaka

PRIHRANJIVANJE
Ovo je veoma va na mjera kada je u pitanju paprika,jer se mora obezbjediti dovoljna koli ina hranjiva u toku cijelog rasta o razvoja. Potrebe za prihranjivanjem su posebno izra ene u vrijeme intenzivnih potreba za vodom, iako je tada i najve e ispiranje hranjiva ujedno ga biljke tada i najvi e usvajaju. Ovo se posebno mora vr iti na pjeskovitim zemlji tima siroma nim u humusu. Neophodna su dva prihranjivanja, N,P i K ubrivima. Prvo prihranjivanje sa N ubrivai to 4-5 sedmica nakon same sadnje. A drugo u punom cvjetanju sa N i 1/3 P i K ubriva od ukupne koli ine.Ako je u pitanju proizvodnja paprike direktnom sjetvom,prvo prihranjivanje je u fazi 6-8 stalnih listova, a drugi put u cvjetanju sa istom koli inom ubriva, kao pri proizvodnji rasada. Primjenjuje se i folijarna gnojidba, fertikerom ili sli nim sredstvima,koja pored makroelemenata sadr e i mikroelemente.

Za tita od korova
Ako se ne suzbijaju efikasno i pravovremeno korovi mogu zna ajno da smanje prinos, naj e e su to jednogodi nji travnati korovi. Od parazitskih korova najzna ajniji su vilina kosica (Cuscuta pentagona ), koja mo e da pri ini zna ajne tete. Veoma su va ne preventivne mjere, prvenstveno sprje avanje same pojave korova. Ovo se mo e posti i pravilnim plodoredom,adekvatnom obradom, sprje avanjem sazrijevanja i prosipanja sjemena ( uni tavanje prije cvjetanja). Najkriti nije vrijeme kod paprike je u ranom periodu rasta, rasta i razvi a, tj. Odmah nakon nicanja. Direktno uni tavanje korova je mehani kim putem, obradom i herbicidima. Koristi se kombinacija mehani kog uni tavanja korova i herbicida. Dikotiledoni korovi se najbolje uni tavaju ako se oni nalaze u fazi kotiledona do dva lista. Upotreba herbicida se preporu uje i pri proizvodnji rasada. Prilikom proizvodnje rasada ili direktne sjetve paprike mo e se koristiti gramokson , reglon . U usjevu paprike prilikom proizvodnje iz direktne sjetve sjemenom protiv korova se naj e e koristi herbicid dajmid 70 WP . Unosi se odmah poslije sjetve ili najdu e pet dana nakon sjetve, 7-9 kg/ha rastvorenog u 300-500 ml vode.

Za tita od bolesti i teto ina

Ova mjera zauzima veoma va no mjesto u tehnologiji proizvodnje paprike, prema tome gubici u posljednjih par godina se mogu prepisati patolo kim razlozima. Same mejre za za titu od bolesti i teto ina preduzimaju se jo u doradi sjemena,dezinfekciji zemlji ta u rasadniku i za titne mjere u vrijeme proizvodnje samog rasada. Ako je proizvodeni rasad kvalitetan i zdrav ima se osnovi preduvjet za pove anu otpornost biljaka na bolesti.Ako se paprika gaji u za ti enim prostorima uti e se na sprje avanje virusnih oboljenja koje ire lisne u i. Prilikom proizvodnje rasada potrebno je izolovati proizvodni prostor od infekcionih sredina: ba te, ku e, naselja... Naj e e bolesti i teto ine koje se javljaju na paprici kao lisne u i i korovi treba na vrijeme suzbiti.

BERBA PAPRIKE
Sazrijevanje plodova paprike indeterminantnih sorti je sukcesivno od osnove ka vrhu. Buketne sorte sazrijevaju zdru eno. Berbu je najbolje obavljati svakih 4-6 dana. Zaka njenjem berbe prinos se mo e smanjiti ak i do 25%. Od oplodnje do tehnolo ke zrelosti paprike pro e 25-30 dana. Konzumna paprik se bere naj e e u tehnolo koj zrelosti, kada su plodovi zelene, ute ili bijele boje. Paprika se mo e brati kada postane sjajna, izgubi vo tanu prevlaku, na dodir postane elasti na i dobije karakteristi an oblik i veli inu. Konzumna paprika za potrebe u preradi se bere u fiziolo koj zrelosti, kada dobije karakteristi nu crvenu, narand astu ili utu boju. Ako se paprika bere u ovoj zrelosti daje oko 25 ili aki 50% ni i prinos u odnosu na berbu u tehnolo koj zrelosti. Ako se paprika koristi za proizvodnju sjemena bere se samo u fiziolo koj zrelosti.

Plodovi se klasiraju po veli ini ( dijametar ploda ): Grade - <80 mm Ekstra veliki 70-79 mm Veliki 60-69 mm Srednja 50-59 mm Najve i plodovi obi no imaju i najve u cijenu. Kada se plodovi oberu moraju se to prije transportovati u objekte za pakovanje. U tokuu svih faza transporta plodovi moraju biti za ti eni, od ki e sunca i pra ine. Iako smanjuju ventilaciju plodovi se pokrivaju plasti nim materijalima.Ako se paprika transportuje na ve e udaljenosti onda su neophodna klimatizovana transportna sredstva. Ako e se paprika uvati, potrebno ju je prethodno pripremiti.

PROIZVODNJA SJEMENA PAPRIKE

Prilikom proizvodnje paprike veliku igru igra koeficijent reprodukcije. U jednom plodu razvije se od 90 do 100 sjemenki. Prilikom proizvodnje sjemena mora se prostor za proizvodnju izolovati zbog bojazni od mogu nosti strane oplodnje. Paprika je ve ino samooplodna,ali postoji mogu nost da se u 20-30% slu ajeva desi strana oplodnja. Najmanja prostorna izolacija za papriku je oko 500 m na otvorenom prostoru i 200 m na prostoru gdje postoji prirodna izolacija. Sve agrotehni ke mjere koje se koriste za proizvodnju sjemenske paprike se ne razlikuju mnogo od proizvodnje paprike za konzumiranje. Proizvodnja treba da bude pode ena tako da ve ina plodova istovremeno postigne fiziolo ku zrelost. Rasad iz kojeg e se proizvoditi sjeme paprike mora da bude visokog kvaliteta. Posebno se obra a pa nja na suzbijanje lisnih u iju, na rasadu, drugim okolnim usjevima i korovskim biljkama. Zasad se kontroli e 2 puta u toku cjelokupne proizvodnje, 1 put kada je obrazovano 2-3 ploda u tehnolo koj zrelosti i u vrijeme fiziolo ke zrelosti, tj. Kada 2-3 ploda na biljci dobiju crvenu boju. Plodovi se beru sukcesivno, najbolje je brati kada se plodovi po inju sme uravati. Plodovi se uzimaju sa zdravih i tipi nih* biljaka.

ZAKLJU AK
Kao to se mo e vidjeti iz svega prethodno napisanog paprika ima veoma veliki zna aj u ishrani, o tome govori i podatak da je u 2007. godini preko miliom i pol ha bilo zasa eno paprikom. Mo emo je prona i po svuda u svijetu, u kuhinjama svih naroda, bilo kao za in u vidu crvenog praha ili svje u. Nauka je daleko stigla sa stvaranjem sorti i hibrida, pa tako svakog dana vi amo plodove ove biljke sve straktivnijih plodova i boje, ljubi asta paprika ili pak boje okolade. O njenoj zna ajnosti govori i to da crvena paprika ima 3-4 puta vi e vitamina C nego limun, iskreno ovo do sada nisam znala. Pregledom FAO-vih podataka BIH je u 2007. Godini imala 3.868. ha pod paprikom, dok je Slovenija imala svega 161 ha, mogu zaklju iti da je kod nas prema tome jo uvijek ve inska proizvodnja na otvorenom polju, dok je u Sloveniji vjerovatno naglasak na proizvodnji u za ti enim prostorima. Tje i me injenica da je BIH uvezla u istoj godini svega 11.098 metri kih tona paprike. Nadam se da se ova cifra do ove godine nije pove ala, jer bih iskreno vi e voljela da se vi e pa nje posveti doma oj proizvodnji ne samo paprike, nego i ostalih povrtlarskih kultura. Ono to po pri i proizvo a a gu i doma u proizvodnju jeste uvoz paprike sa znatno ni om cijenom od doma e. Za to se ne bismo ugledali na paniju i potrudili se da nam prinos bude 49.07 metri kih tona po ha.

Proizvodnja paprike na op tini Visoko

Na ovoj op tini zastupljena je proizvodnja rasada paprike, kao i uzgoj paprike na otvorenom polju i u za ti enim prostorima. Proizvo a i ve inom sami proizvode sadnice paprike. U toku 2009. Godine bilo je ukupno 30 ha posa ene paprike, sa prosje nim prinosom po ha od 11 tona, dakle ukupna proizvodnja ove op tine za ovu godinu bila je 330 tona.Sorte paprike koje se uzgajaju su: Bibic F1 Bobita F1 Somborka- obi no sjeme Planica F1- Superiorovo sjeme Istra F1- Superiorovo sjeme Bianca F1- Superiorovo sjeme Blondy F1 Amanda obi no sjeme

Bianca F1