Javne finansije I (2.

parcijala) UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET VISOKA POSLOVNA KOLA

SKRIPTA IZ JAVNIH FINANSIJA ZA DRUGI PARCIJALNI ISPIT

Uredio i otkuco : Saa :D

JAVNI RASHODI

1.

Pojam javnih rashoda? Pod pojmom javni rashodi podrazumjevamo sva ona novana sredstva drave koja se usmjeravaju za finansiranje opdih potreba tj. Potreba ire zajednice odnosno drutva u cjelini. Zbog ove injenice vano je razlikovati javne rashode od line potronje tj.rashoda pojedinaca. Javni rashodi su potrebni kako bi drava mogla funkcionisati i obavljati svoje zadatke kao to su npr.zadaci iz domena sigurnosti, odbrane, obrazovanja, zdravstva, kulture i dr. Da bi se javi rashodi mogli podmiriti moraju se obezbjediti novana sredstva tj. Moraju postojati prihosi ija baza je nacionalni dohodak odnosno bruto domadi proizvod.

1.

Zato analiziramo javne rashode prije javnih prihoda? Javne rashode analiziramo prije javnih prihoda iz razloga to drava treba prvo da saini specifikaciju potreba i sredstava za njihovo finansiranje tj. Zadovoljavanje. Nakon toga moe se pristupiti izradi strukture, obima i brzine priticanja sredstava putem pribavljanja javnih prihoda.

1.

3.

Klasifikacija javnih rashoda.?

Klasifikacija javnih rashoda se moe vriti sa razliitih aspekata odnosno to zavisi od kriterija koji se ima u vidu prilikom klasifikacija. Javne rashode moemo podjeliti:

Sa vremenskog stanovita(redovne i vanredne) Sa stanovita produktivnosti(produktivne i neproduktivne) Po kriteriju rentabilnosti( rentabilne i nerentabilne) Po objektu troenja (line i materijalne) Po subjektu troenja( rashode centralnih, kantonalnih, pokrajinskih, regionalnih i lokalni dravnih organa vlasti). Jedan od kriterija podjela javnih rashoda je vrijeme i shodno tome, javne rashode moemo podjeliti na redovne i vanredne tj. Na one koji se redovno svake godine javljaju u budetu i one koji se samo u odreenim sluajevima javljaju u budetu samo u vanrednom okolnostima. Ukoliko su javi rashodi usmjereni ka pomaganju i unapreivanju ekonomije i infrastrukture odnosno jaanju ekonomske aktivnosti onda i nazivamo produktivni javni rashodi. Neproduktivni javni rashodi su oni koji ne doprinose povedanju dravnih prihoda. Rentabilnim javnim rashodom smatramo onaj koji u odgovarajudoj mjeri sa uloenim iznosom donosi prihod u budet , a za nerentabilni kaemo suprotno. Javni rashodi se mogu podjeliti i prema objektu troenja( line: trokovi administracije kao to su plate, honorari, penzije i sl.) i prema subjektu troenja( rashod centralne dravne vlasti).

Javni rashodi se mogu podjeliti i na ; prema objektu troenja na line; trokovi administracije kaoto su plate,honorari,penzije,putni trokovi i materijalne koji su nini fa funkcionisanje drave i njene administracije;ogrijev,odravanje voznog parka,nabavka kancelarijskog materijala i opreme i slino Prema subjektu troenja ; rashode centralne dravne vlasti ili rashodi odreenog nieg nivoa vlasti u struktiru drave,npr lokalni nivoi vlasti kantona ili optina

Ukoliko javni rashodi slue za finansiranje tekuih potreba nazivamo ih tekudi rashodi,dok sa druge strane javne rashode na kapitalne izdatke nazivamo kapitalni javni rashodi

1.

5.

Principi javnih rashoda sa stanovita karaktera istih?

Fiskalna teorija je ustanovila odreene principe javnih rashoda. Javni rashodi u savremenim dravama imaju tendenciju stalnog rasta, te je neophodno utvrditi izvjesne principe u javnom troenju tih sredstava. Meu najvanijim principima javnih rashoda ubrajamo:

Princip opteg interesa(zadovoljenja potreba drutva u cjelini) Princip umjerenosti( proporcionalno zadovljenje potreba) Princip tednje( podrazumjeva stanje budetskog suficita).

1.

6.

Principi upravljanja javnim rashodima?

Principi upravljanja javnim rashodima su: odgovornost, transparentnost, potenje i pravednost. Odgovornost je proces kojim se postie da subjekti javnog sektora i pojedinci unutar njih odgovaraju za svoje odluke i aktivnosti, ukljuujudi i upravljanje i sve aspekte uinka. To se postie ukoliko sve strane jasno shvataju svoje odgovornosti i ukoliko su jasno definirane uloge i jaina strukture vlasti.. Princip transparentnosti odnosi se na otvorenost vlade prema njenim graanima. Dobro upravljanje ukljuuje objavljivanje kljunih informacija, kako bi svi korisnici informacija imali neophodne podatke o implementaciji politika, programa i aktivnosti vlade. Princip potenja odnosi se na oekivanje da javni zvaninici djeluju poteno, imajudi u vidu da trokovi sprovoenja socijalnih, ekonomskih i drugih politika vlade mogu biti visoki i predstavljaju znaajno opteredenje za porezne obveznike. Princip pravednosti odnosi se na pitanje koliko pravino i nepristrasno vladini zvaninici koriste javni novac i mod koju su im graani povjerili. Pravednost se moe ocjenivajti kroz 4 dimenzije: trokove usluga , pruanje usluga, javni poredak i razmjena informacija.

1.

7.

Klasifikacija uzroka rasta javnih rashoda?

francuski teoretiar Gaston ez dao je sljededu klasifikaciju uzroka rasta javnih rashoda koja je zapravo jedan od najboljih prikaza uzroka porasta javnih rashoda: v Prividni ili fiktivni uzroci(smanjenje kupovne modi novca, promjena u tehnici izrade budeta i povedanja broja stanovnika i teritorije zemlje) v Stvarni ili sutinski uzorci (ekonomski, politiki i finansijski uzorci). Ekonomski uzorci rasta javnih javnih rashoda su vezani za rast produktivnosti, rad nacionalnog dohotka i mogudnosti zadovoljenja potreba u oblasti potronje na materijalne, kulturne, obrazovne i druge komponente u strukturi javnih rashoda. Politiki uzorci rasta javnih rashoda su vezani za politike odnose u samoj dravi kao i za odnose sa drugim dravama. Finansijski uzorci rasta vezani su za javni dug.

JAVNI PRIHODI 10. Pojam fiskalnog suveriniteta? Javni prihodi su novana sredstva koja drava prikuplja ili pribavlja fiskalnim putem a na osnovu svoga fiskalnog suvereniteta. Fiskalni suverenitet predstavlja neotuivo pravo zagarantovano ustavom i zakonima, drave da napladuje javne prihode i to od svih zakonskih obveznika uplate javnih prihoda. Najznaajniji javni prihodi su tzv.dadbinski(fiskalni) prihod tj.prihod na osnovu prava prinude. 11. Osnovna obiljeja, karakteristike, javnih prihoda.

etiri osnova obiljeja, karakteristike javnih prihoda su :

Da su izraeni u novcu Jednogodinjost Da troenje javnih prihoda ne dovodi u pitanje postojedu imovinu Da slue za podmirenje trokova koji imaju opdi karakter.

12. Najznaajnija podjela javnih prihoda? Najznaajnija podjela javnih prihoda je na :

Redovne i vanredne Prihodi od stanovnitva i pravnih lica Namjenski i nenamjenski Povratni i nepovratni Prihod uih i irih drutveno politikih zajednica Prihod u novcu i naturi.

13. Poreski principi Adama Smith-a? Poreski principi Adama Smitha su poznati pod nazivom etiri kanona, te glase:

Svaki graanin je duan doprinositi zadovoljenju potreba drave i to po mogudnosti u srazmjeri svojih prihoda koji uiva pod njenom zatitom. Ovdje se nasluduje princip optosti i srazmjerosti poreza. Svaki porez treba da bude odreen, a ne proizvoljan, vrijeme i nain pladanja i iznos koji treba dati moraju biti jasno precizirani i poznati poreznom obvezniku i svakom drugom pozvanom licu. Svaki porez treba da se upladuje u najpogodnije vrijeme i da pladanje za poreznog obveznika bude najpovoljnije Porezna administracija treba da to manje kota

14. Wagnerovih poreski pricipi? to se tie Wagnerovih poreski principa moemo ih svrstati u etiri kategorije:

Finasijsko-politiki princip(princip izdanosti i elastinosti) Ekonomsko-politiki princip (princip efikasnosti, princip umjerenosti poreskog opteredenja, princip fleksibilnosti, princip identiteta poreskog destinatara i nosioca poreskog tereta) Socijalno-politiki princip(princip optosti oporezivanja, princip ravnomjernosti oporezivanja) Administrativno-pravni princip(princip zakonitosti poreza, princip minimizacije administrativnih trokova, princip minimizacije trokova pladanja poreza)

15. Kako se efekti oporezivanja manifestuju? Efekti oporezivanja je znaajno pitanje i u ovom kontekstu moemo govoriti o efektima prije oporezivanja i efektima poslije oporezivanja. U efekte prije oporezivanja ubrajamo izbjegavanje pladanja poreza tzv.poresku evaziju koja moe biti zakonita ili nezakonita evazija poreza. Kod zakonite poreske evazije npr.imamo to da porezni obveznik moe izbjedi potronju koja se ne namjerava oporezovati. Kao sto je sluaj sa konzumiranjem duhana ili alkoholnih pida, on zapravo time ne eli snositi porez na navedene proizvode i ovako izbjegavanje placanja poreza je dozvoljeno.

16. Nezakonito izbjegavanje pladanja poreza? Nezakonito izbjegavanje pladanja poreza javlja se u dva oblika i to :

Defraudacija ( utaja) Kontrabanda (verc)

Oba oblika su zabranjena i kanjiva. Defraudacija predstavlja izbjegavanje pladanja direktni poreza koje se manifestuju kroz lano voenje poreskih knjiga s namjerom lanog prikaza trokova, prihoda, dohotka kako bi se na nezakonit nain umanjila poreska osnovica. U BiH ovo je krivino djelo za koje se predvia novana kazna i kazna zatvora i ovo krivino djelo spada u podgrupu krivinih djela protiv monetarnog i fiskalnog sistema. Kontrabanda se javlja kod izbjegavanja pladanja poreza na promet proizvoda i usluga i carinskih pristjobi pri uvozu i izvozu to drugim rijeima nazivamo verc ili krijumarenje. Ovu pojavu u novije vrijeme nazivamo siva ekonomija. Prevaljivanje poreza je sloen proces koji prolazi kroz nekoliko faza i to: -Perkusija ili impact/definisanje poreskog obveznika koje je duno po zakonu da plati porez - reperkusija ili prevaljivanje/poreski obveznik je prihvatio teret,ali e ga se osloboditi takoto e iznos poreza unijeti i sijenu svog proizvoda -incidenca prekinuti /nastaje kada lice pogoeno porezom nije u mogunoosti da ga prevali ni na koji nain tako da poreski obveznik istovremeno i snosi poreski teret,te je i poreski destinator -difuzija/ opti efekt oporezivanja-izraava se preko promjena u ponudi i potranji to onda uutide na promjene u nivou proizvodnje 17. Pojam dvostrukog oporezivanja ? Dvostruko oporezivanje se definie kao pojava kada se jedan poreski objekt ili subjekt oporezuje dva ili vie puta istim porezom u istom periodu i to od istih nivoa poreske vlasti. Prema poznatom francuskom teoretiaru G. Jezu, dvostruko oporezivanje se moe javiti u etiri sluaja i to: 1. 2. 3. 4. Meunarodno dvostruko oporezivanje U federativno ureenim dravama Izmeu saveznih i lokalnih nivoa vlasti Kod oporezivanja dionikog drutva

18. Poreska terminologija? U termine subjektivne prirode ubrajamo:poreskog obveznika, poreznog platca, poreskog destinatora i poresku vlast. Poreski termini materijalne prirode su: poreski registar, poreska tarifa, poreska akontacija, poreska jedinica, poreska osnovica, poreski objekt, poreski izvor, poreska snaga i poreske stope. Porezni obveznik je svako fiziko ili pravno lice koje je po zakonu duno platiti porez. Poreski platac je ono lice koje stvarno plada porez ili porez preuzima na sebe u namjeri da ga prevali na nekog drugog. Poreski destinatar je lice koje konano snosi poreski teret , a to su najede krajnji kupci proizvoda ili usluga. Poreska vlast su organi koji imaju fiskalni suverenitet. Poreski registar je zvanino utvren pregled prihoda, dohotka, dobiti, prinosa, koji slue za osnov oporezivanja pojedinca. Poreska tarifa je spisak poreskih jedinica koji se sastavlja ugalvnom za indirektne poreze. Poreska akontacija je pladanje poreza u obrocima, ratama u toku jedne poreske godine. Poreska jedinica je dio poreske osnove izraena u procentima a izuzetno u fiksnim iznosima. Poreska osnovica znai vrijednost ili veliinu dohotka kao dva poreska objekta i slui za utvrivanje poreske obaveze. Poreska snaga je ekonomska sposobnost iz koje proizilazi visina poreske obaveze. 19. Poreska struktura Bosne i Hercegovine. Porezi se dijele na direktne i indirektne poreze. Indirektni porezi su dravni propisi. Direktni porezi FBiH ( zakon o porezu na dohodak, zakon o porezu na dobit); Republika Srpska ( Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit; Brko Distrikt (Zakon o porezu na dohodak). 20. Jednofazni porez na promet? Jednofazni porez na promet gdje se oporezivanje prometa vri u tano jednoj, odreenoj fazi prometa proizvoda od proizvodaa da krajnjeg potroaa. 21. Svefazni porez na promet? Svefazni porez na promet moe biti bruto i neto svefazni porez na promet gdje se oporezivanje prometa vri u svakoj fazi prometa. Neto svefazni porez na promet je poznat kao porez na dodatu vrijednost (PDV) i u primjeni je u sistemu indirektnog oporezivanja EU , a u BiH od 01.januara.2006. godine. 22. Principi porez na dodatnu vrijednost ? Pdv se temelji na osnovnim principima: Primjenu najire poreske osnovice

to manji broj izuzeda Jedna poreska stopa

30. Raspodjela prikupljenog poreza? Da bi se rijesio ovaj problem mozemo razviti tri osnovna nacina placanja poreza na dodanu vrijednost i to: placanje prema mjestu ostvarivanja dodate vrijednosti, placanje na jedinstveni racun PDV-a pri drzavnom trezoru

Kao klju za raspodjelu prihoda mogli bi biti -broj stanovnika -ostvareni porezni prihodi po principu krajnje potronje -dodana vrijednost prema statistikim pokazateljima iz prethodne godine Obraun pdv Teret za pdv pbraunava se i plada samo na robe i usluge koje su siporuene unutar neke drave ili su uvezene u tu dravu. Osim toga,vrijeme isporuke je bitno i za odluivanje o fakturisanju i obraunu pdv. Uglavnom je potrebno odrediti razdoblje u kojem de se pdv obraunati i platiti u vezi sa siporukom roba i usluga, ili u kojem razdoblju de se radunati poreski krediti kod isporuka Plaanje poreza Pdv se plaa na .promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji BoH uz naknadu -Uvoz dobara u BIH Ulazni porez je iznos pdv koji kupac treba platiti dobavljau i koji mu se priznaje kao odbitna stavka pri obraunu poreske obveze osim u sluajevima propisanim zakonom. Ono to za kupca dobara i usluga predstavlja ulazni porez to za poslodavca predstavlja poresku obavezi(izlazni porez) Ulaznim porezom se smatra -iznos pdv koji je platilo lice ako je registriran obveznik, -iznos paualne naknade koju poreski obveznik iskae na potvrdi o plaanju prilikom nabavke dobara i usluga od poljoprivrednika Obraunat pri uvozu,uvoznik moe odbiti kao ulazni porez uz ispunjenje sljedeih uslova -da je pdv plaen pri uvozu,uplata poreza pri uvozu se obavlja za uvoznika a moe je izvriti uvoznik sam ili za njega netko drugi,koji u tom sluaju na nalogu za uplatu,u pozivu na broj odobrenja,mora navesti identifikacijski broj uvoznika na kojeg glasi jci -da je dobro uvezeno u zemlju, za oporezive svrhe uvoznika Poreska faktura je osnovni dokument na osnovu kojeg se vri stvaranje obaveza za pdv kao i koristi prevo za potraivanje ulaznog poreza po osnovu izvrenih nabavki dobara i usluga. Poreska stopa Poreska stopa je iznos novanih jedinica poreza plada na svakih sto novanih jedinica prodate robe. Osnovni elementi za utvrivanje poreske ibaveze jesu poreska osnovica i poreska stopa. Standardna stopa pdv je u BiH 17 %. Ona predstavlja iznos poreza koji se treba platiti na svakih 100 novanih jednica oporezivog prometa i obraunava se na cijenu koja ne sadri pdv. Pdv koji se treba dodati na cijenu artikla moe se obraunati tako da se cijena bez pdv pomnoi sa poreznom stopom; Pdv= prodajna cijena ( bez pdv)*stopa pdv/100 Ukoliko se pdv obracinava na prodajnuu cijenu sa uradunatim pdv tada se primjenjuje preracunata porezna stopa koja se izraiunava : Preraunata stopa pdv=100*stopa pdv/100+stopa pdv Preraunata stopa pdv= 100*17/100+17=14,53 % Direktni porezi

Su oni porezi koji se naplauju direktno od poreskog obveznika tj nema posrednika izmeu zakonodavca i onoga koga je zakonodavac odredio da snosi poreski teret. Najznaajniji predstavnici direktnih poreza su : -porez na imovinu -porez na dohodak graana -porez na dobit preduzea Porezi na imovinu? Porez na imovnu su jedni od najstarijih poreza. To je redovan porez koji se plada periodino i to ne iz imovine ved iz obveznikovih prihoda od imovine. Predmet oporezivanja je pokretna i nepokretna imovina. Osnovicu ini vrijednost imovine koju je teko utvrditi, naroito u sluaju nepokretne imovine. Poreska stopa je u sutini niska i po pravilu proporcionalna stopa Porez na dohodak graana Teorija i praksa javnih finansija poznaje tri oblika sistema koncepta oporezivanja dohodka fizikil lica i to -cedularni-sistem polazi od toga da svaki prihod fizikog lica treba oporezovati odvojeni,te su oni kao takvi analitiki -sintetiki-sistem oporezivanja dohodaka polazi od stava da sve prihode koje ostvari poreski obveznik treba oporezovati jednim sveobuhvatnim porezom sa progresivnom stopom, te je kao takav zastupljen u veini zemalja -mjeiviti sistem- kod njega se cedularno oporezivanje vri primjenom proporcionalnih stopa, dok se na iznos preko zakonski utvenih granica po pravilu primjenjuju progresivne poreske stope!

Poreski odbici najee obuhvataju: -dobrotvorne priloge -troskovi obrazovanja -doprinosi penzionom osiguranju -premije ivotnog osiguranja -kamate na stambene kredite -izdaci za zdravstvene usluge -gubici usljed nesrede i kraa Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalnih djelatnosti Akontacija poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti obraunava se,obustavlja i uplauje prilikom svake pojedinane isplate. Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti utvruje se na osnovu poreske kartice koju za zaposlenike vodi poslodavac. Akontacija poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti ini oporezovani prihod od nesamostalne djelatnosti koji je zaposlenik ostvario kod poslodavca u toku mjeseca u bruto iznosu umanjen za doprinose iz plata: -za penzijsko i invalidsko osiguranje -za zdravstveno osiguranje .za osiguranje od nezaposlenosti Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvruje se u visini godinjeg iznosa a na osnovu dohodtka od djelatnosti koji je utvren za posljednji poreski period,a plaa se mjeseno u visini1/12 godinjeg iznosa akontacije. Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fiziko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnivnim ili dopunskim zanimanjem radi ostvarenja dohotka. Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje naplatom najamnine i zakupnine,plada se mjeseno u visini 1/12 godinjeg iznosa utvrenog za prethodni porezni period prema prijavi poreznog obveznika. Kod utvrivanja akontacije poreza ne uzima se u obzir lini odbitak poreznog obveznika.

Akontacija poreza a dohodak od imovine koji se ostvaruje iznajmljivanjem kua,stanova,soba i kreveta putnicima i turistima koji plaaju boravinu taksu obraunava se i plada pri svakoj naplati najamnine. Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od ulaganja kapitala Prihodi od ulaganja kapitala koji podlijeu oporezivanju su : -prihodi ostvareni po osnovu kamata od zajmova -prihodi ostvareni od isplaenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja,koji je uteen od premija koje su bile predmetom odbitka Kod utvivanja dohotka od ulaganja kapitala rashodi se ne mogu odbiti. Uvrivanje akontacije preza ma dohodak od nagradnih igara na sreu Akontacija poreza na dohodak id nagradnih igara i igara na sredu plaa se po odbitku bez prava na umanjenje osnovice na line odbitke. Akontacija poreza na dohodak koja je utvrena obustavljena i uplaena smatra se konanom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godinju poreznu prijavu. Ostali javni prihodi; carine,doprinosi.takse naknade i parafiskaliteti carine predstavljaju znaajne izvorne prihode drave, koji po svojoj kategoriji i osnovnim karakteristikama predstavljaju indirektne poreze. Carine su javne dadbine koje drava naplaije prilikom prelaska robe preko dravne granice od vlasnika robe i to u domaoj valuti i po zakonski odreenoj carinskoj tarifi. Prema pravcu kretanja robe, razlikujemo uvozne,uzvozne i tranzitne carine. S druge strane prema nadinu odmjeravanja imamo specifine,vrijednosne i mjeovite oblike carina specifine carine se odreuju na odreene mjerne jedinice(metar,kilogram) ali su danas zbog nepraktinosti veoma rijetke. Ad varorem carine ili vrijednosne carine su one koje se odreuju prema vrijednosti carinjene robe te se odreuju prema mjestu uvoza ili izvoza i odreuju se prema procentu od vrijednosti robe. Mjeovite carine predstavljaju kombinaciju vrijednosnih i specifinih carina. Prema osnovnoj ekonomskoj funkciji carine se dijele na fiskalne i zatitne carine. Fiskalne carine se uvode sa ciljem da drava obezbjedi odgovarajua novana sredstva za finansiranje javnih rashoda. Zatitne carine su u funkciji zatite domade proizvodnje odreenih proizvoda ili privrednih grana. Uloga carina u poreskom sistemu se ogleda u -zatita odreenog stepena i strukture ekonomskog razvoja -osiguravanju obima i strukture uvoza -zatiti platnog bilansa -podsticaju regionalnog razvoja -uvozu nove tehnologije -integraciji procesa sa ostatkom svijeta Doprinosi su oblici javnih prihoda koje karakterie element protuusluge,plaaju ih oni koji e imati odreene koristi od prikupljenih doprinosa,te imaju strogu namjensku ulogu. Doprinosi se razvrstavaju prema namjeni korisnika istih -doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje -dodatni doprinos za penziono-invalidsko osiguranje -doprinos za penziono-invalidsko osiguranje nezaposlenih osoba koje plaa zavod za zapoljavanje -doprinosi za zdravstveno osiguranje -doprinosi za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inostranstvu - doprinosi za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti u sutini se radi o prihodima fondova -MIO/PIO. Fond penzionog osiguranja -Zavod za zdravstveno osiguranje kantona -zavod za zapoljavanje Takse su u finansijskoj teoriji i praksi javni prihodi koji predstavljaju novani ekvivalent za usluge koje obavlja javna istanova ili neka druga dravna institucija fizikim i pravnim licima. Prema organima koji obavljaju odreene usluge mogu biti;carinske,sudske,konzularne,katarske,takse za zatitu patenata,licence,igova i sl. Prema vremenu plaanja mogu biti;takse koje se plaaju unapred i takse koje se plaaju unazad. Prema broju izvrenih usluga mogu biti; paualne( za usluge koje ine zaokruenu cjelinu) i pojedinane takse

Parafiskalni prihodi ili parafiskaliteti se i finansijskoj terminologiji javljaju 40-tih godina xx stoljeda,ali jo uvijek mnogi autoru stavljaju znak jednakosti izmeu parafiskaliteta i poreza. Prema vedini autora nalaze se izmeu administrativnih taksi i poreza.