Dr.

Hazim Selimovi Melvir Sejdi, profesor hemije i kulture ivljenja

PRIMJENA RAUNARA U NASTAVI HEMIJE

Saetak Primjena raunara u nastavi hemije je veoma malo istraena na naem podruju, zbog toga su autori rada prili veoma ozbiljno ovom problemu te se u radu bave teorijskom i empirijske osnovom ovog problema. Cilj istraivanja je saznati da li uenici u osnovnoj i srednjoj koli koriste kompjuter u nastavi hemije. U istraivanju su koritene metode teorijske analize i servej istraivaka metodu, od tehnika istraivakog rada koritena je tehnika anketiranja a od instrumenata anketni upitnik konstruiranih za namjere ovog istraivanja. Uzorak ispitanika inili su uenici sedmog i osmog razreda osnovne kole Sapna u Sapni i prvog i drugog razreda srednje Mjeovite kole Sapna u Sapni ukupno 150 ispitanika. Rezultati istraivanja pokazali su da veina uenika ima raunar i sobzirom na to smatraju vanim njegovu primjenu u nastavi uopte, ali i u nastavi hemije. Ispitanici imaju podjeljena miljenja vezano za primjenu raunara hemije u nastavi budunosti iako najvei broj smatra da je vrlo vano njihova primjena. Naalost veina ispitanika je potvrdila da se raunari u nastavi hemije veoma malo koriste to treba da potakne sve one koji se bave hemijom da uine napore da se takvo stanje promjeni. Kljune rijei:

Uvod Primjena savremenih informacionih sistema je danas sastavni dio naina ivljenja. Ljudi ih primjenjuju u razliitim djelatnostima. Potrebno je da se i sam nastavnik osposobljava i stie znanje o osnovnoj primjeni kompjutera (interneta, programa). U nastavi hemije savremene tehnologije je potrebno primjeniti u u cilju praenja razvoja hemije i hemijske tehnologije u svijetu i prenoenje dobivenih informacija na uenike. Veina kola ne posjeduje raunare ili ih ima nedovoljno, a ne postoji ni mogunost za dodatno obrazovanje nastavnika. To ne smanjuje obavezu nastavnika, a posebno nastavnika koji vodi dodatnu nastavu da ne realizuje dio iz programa koji se odnosi na primjenu raunara u hemiji. Nastavnici informatike mogu biti itekako od koristi ako sa njima saraujemo na nain da im unaprijed predoimo svoje zahtjeve da bi se na vrijeme i sami mogli pripremiti. Postoje mnogo naina, a mi emo navesti neke: Mogu se pozvati na as hemije da odre as na temu- Primjena raunara i njihovo opsluivanje i koritenje. Nastavnik hemije zajedno sa nastavnikom informatike moe ui u tematsku cjelinu iz informatike: Koritenje gotovih programa iz oblasti hemije, Samostalna izrada programa.

Koritenje adekvatnih programa (softverskih paketa) je jednostavniji nain primjene raunara za obradu neke metodske jedinke. Treba znati opsluiti kompjuter, otvoriti programi koristiti potrebne podatke. Meutim, programi su veoma skupi te ih kole rijetko posjeduju ako i imaju tehniku. Samostalno pravljenje programa je ekonominije, jer se programira odreena nastavna jedinka na nain da je to jednostavnija. Ove aktivnosti se mogu organizovati i u kabinetu informatike ako postoji kompjuter, ustvari programiranje se ne moe ni ostvariti bez posjedovanja raunara u koli. Nastavnik hemije sa nastavnikom informatike ili sa drugim stunim kadrom mogao bi programirati sadraje snimiti ih i koristiti u nastavi hemije. Razlika izmeu klasine i kompjuterske nastave podrane softverskim paketom U prolom stoljeu nepismenim ovjekom se smatrao onaj koji ne zna da ita i pie. esto su takvi ljudi kao dokaz svoje nepismenosti ostavljali otisak prsta natopljenog u mastilo na komadu papira, ili su se na takav nain potpisivali. Takav gest obrazovani ljudi kriom su osuivali i ismijavali. U 21. stoljeu, razvojem tehnike i tehnologije savremene informacione i komunikacione, kompjuterske i internet mree nameu se nova pravila pismenog i nepismenog ovjeka. U 21 stoljeu dobijamo novi pojam informatika pismenost. Prvobitan izraz ovog pojma komjuterska pismenost, prvi je primijenio u svom predavanju profesor A.P. Erahov na svjetskoj konferenciji Kompjuteri u obrazovanju u Lozani 1981. godine. Naglasio je da se pod kompjuterskom pismenou podrazumijeva sposobnost programiranja, tj. pisanje kompjuterskih programa. Kako se ovo shvatanje pokazalo kao usko, danas se u anglosaksonskom podruju pod kompjuterskim 2

obrazovanjem ili pismenou podrazumijeva sposobnost da neko moe da koristi kompjuterski sistem, da razumije osnovne konstrukcije i funkcije kompjutera, da ga moe razumno koristiti za postavljanje i rjeavanje zadataka i da zna drutvenu korist i dejstvo elektronske obrade podataka. Sagledavajui ove injenice moemo konstatovati da veina prosvjetnih radnika spada u kategoriju informatiko nepismenih ljudi... Kao potvrda toga moe nam koristiti injenica da se i dan danas u veini kola na podruju Bosne i Hercegovine nastavnici peglaju pisanjem priprema, pri emu se daju primjedbe na urednost i rukopis. U eri kompjuterske revolucije nastavnici se tretiraju kao prvaii, a ne kao intelektualci. Vano je naglasiti da i oni koji pregledaju pripreme su nepismeni. Postavlja se pitanje:kako e nepismeni nastavnici opismenjavati omladinu koja dnevno provodi nekoliko sati za raunarom? Mogu im ponuditi samo klasinu, suhoparnu nastavu frontalnog karaktera, bez epruvete, bez laboratorije bez laboratorijskog ekspirimenta bez kompjutera. Od izuzetne vanosti je i stav nastavnika prema obrazovnoj tehnologiji. Indiferentnost nastavnika ili ispoljavanje otpora mogu uticati na postizanje uspjeha i do indiferentnosti uenika prema odgojno obrazovnom procesu. Pri takvom odnosu primjenjivane i najsavremenije obrazovne tehnologije pretvorie se u klasinu nastavu. Uzronik takvog stava nastavnika mogu biti sljedei razlozi: nepoznavanje didaktikih mogunosti obrazovne tehnologije nerazvijena sposobnost za njenu primjenu u procesu nastave klasina nastava koja ne nudi mogunosti primjene obrazovne tehnologije: nesistemsko vrednovanje nastavnikovog rada: nedovoljna motivacija i ekonomska stimulacija nastavnika.

Da ne bi do ovoga dolo potrebno je vriti upoznavanje nastavnika sa karakteristikama, mogunostima i nainom obrazovne tehnologije, kao i sa efektima takvog naina rada u nekoliko faza ili koraka. Normalno potrebno je i ekonomski stimulisati nastavnika. Samo pripremanje nastavnika za primjenu obrazovne tehnologije zapoinje jo u okvirima inicijalnog obrazovanja, a kasnije se nastavlja sa permanentnim obrazovanjem. Budui nastavnik treba da stekne savremena i funkcionalna znanja, da razvija svoje kreativne potencijale, kao i da se priprema za primjenu obrazovne tehnologije. Za vrijeme obrazovanja budui nastavnici treba da budu ukljueni u razne projekte, iji bi cilj bio osposobljavanje za primjenu savremene obrazovne tehnologije i stvaranje raznih sredstava: od elementarnih do namjenskih softverskih materijala. Samo ovakvim radom mogu se potaknuti i razvijati kreativne i stvaralake sposobnosti kod uenika pozitivan odnos prema odgojno obrazovnom procesu odnosno ljubav i simpatije prema predmetu hemija, odnosno bolji rezultati u uenju i bre napredovanje uenika. Permanentno obrazovanje nastavnika u ovoj sferi je znaajno iz razloga to tehnikotehnoloki razvoj ne zna za stagniranje. Svakodnevno se poveava broj, mijenjaju se i usavravaju postojea tehnika sredstva. Sve to stavlja nastavnika pred jedan veliki izazov.

Primjer izgradnje jonske veze pomou raunara

Ionic Bonding gradnja jonske veze Pojanjava kako su jonske komponente formirane od atoma koji gube ili primaju elektrone. Ukljuuje i dio koji pomae uenicima da naue osnovne informacije i injenice. Jonska veza nastaje meusobnom reakcijom atoma metala i nemetala. Metali otputaju slobodan elektron iz zadnje ljuske da bi uspostavili stabilnu elektronsku konfiguraciju kao plemeniti plinovi nulte grupe. Nemetali (7 ili 17 grupe) primaju taj osloboeni elektron i na taj nain uspostavljaju stabilnu vezu. Nakon toga to je atom metala otpustio elektron on ima vie protona od elektrona i nastaju pozitivni joni ili kationi. Nemetal prima elektron i zbog toga postaje negativni jon ili anjon. Najlaki primjer za objasniti uenicima osnovne kole je jonska veza na primjeru prve i sedme grupe PSE natrijuma (Na) i hlora (Cl). Reakcijom natrijuma i hlora nastaje molekula kuhinjske soli koja je povezana kristalnom reetkom. Nakon predavanja lekcije uenicima se putem raunara daje test provjere znanja.

5.2. Prikaz poetnog prozora: 1. Ovce i pas uvar praenje toka dogaaja u prii
Kliknuti na metal i nemetal

Vrimo odabir odreenog metala i nemetala. U nastavnom planu i programu za osnonu kolu je predviena obrada jonske veze na primjeru natrijuma Na iz prve grupe i hlora Cl iz sedme grupe PSE. Korak 1: Primjer jonske veze na atomu natrijuma Na i hlora Cl: Klikom na atom natrijuma Na i hlora Cl dobijamo ponuena pitanja koja se odnose na broj protona i neutrona u jezgri Na odnosno Cl, odnosno na raspored elektrona po elektronskim ljuskama Na i Cl. Pitanja idu postupno. Koliko ima elektrona u elektronskom omotau prve K ljuske atoma natrijuma, zatim u drugoj ljusci pa u treoj? Uenik odgovara klikom na mia na OK 2 elektrona, 8 elektrona, 1 elektron. Na ekranu uenik dobija potvrdne odgovore da je ispravno odgovorio a kompjuter automatski crta prikaz rasporeda elektrona po ljuskama. Ukoliko uenik da neispravan odgovor, komjuter je tako podeen, odnosno ovaj softverski paket, da e mu odmah stii odgovor da je neispravno odgovorio, da treba korigovati odgovor i kompjuter nee vriti automatki prikaz elektronske konfiguracije sve dok ne ukuca ispravan odgovor. Isti sluaj je i sa atomom hlora Cl. Uenik klikom na OK odgovara da Cl, ima 2 elektrona u K ljusci, 8 elektrona u L ljusci, odnosno 7 elektrona u M ljusci. Pretpostavlja se da je uenik ve nauio da periode odgovaraju elektronskim ljuskama i da ih zna itati a sada praktino vri provjeru steenog znanja i atomatski proiruje, ili usvaja novo znanje na jedan vrlo zanimljiv nain, a ne na suhoparan nain koji to nudi klasian nain ispitivanja.

Prikaz atoma Natrija

Prikaz atoma Hlora

Nakon odgovora na pitanja o brojevima elektrona po ljuskama oba atoma,dolazi do sljedeeg koraka: Korak 2: Otputanje i primanje elektrona: Da li e Na otputati ili primate elektrone? Klikom uenik odgovara da Na otputa elektron i automatski dobija potvrdan odgovor od kopmpjutera. Pretpostavlja se da je uenik savladao nastavnu jedinku i da zna da je Na metal i da otputa elektron da bi uspostavio stabilnu elektronsku konfiguraciju pri emu postaje pozitivan jon - katjon. Ukoliko uenik ne klikne na ispravan odgovor sofver ga nee podrati. Da li e Cl oputati ili primati elektron? Hlor e primiti elektron, jer je on nemetal, i jer samo tako postie stabilnu elektronsku konfiguraciju kao plemeniti plin argon Ar, odnosno da postaje negativni jon anjon.

Pretpostavlja se da uenik poznaje ovo gradivo. Ukoliko ga ne poznaje softver ga nee podravati.

Korak 3: Koliko elektrona prima ili otputa? Koliko elektrona otputa Na? Upisivanjem u mali pravougaonik i klikom na OK, uenik odgovara 1 elektron.

Koliko elektrona pima Cl? Hlor prima jedan elektron. Davanjem tanih odgovora softver podrava i ohrabruje uenika automatski prestavljajui elektronsku konfiguraciju Na i Cl.

Korak 4: Reakcija: Nakon to uenici unesu ispravan odgovor u mali pravougaonik i klikom na OK to potvrde, softver ih nastavi podravati tako to nakon ispravnih odgovora, elektron sam iz zadnje ljuske atoma Na pone prelaziti na posljednju ljusku atoma Cl. Tom prilikom puca zadnja ljuska atoma Na.

Proces prelaska elektrona je predstavljen u dvije slike, dok je u izvornom softveru ovaj proces predstavljen kao na filmu (kao da smo slikali dvije slike tokom filma).

Korak 5: Izjednaavanje broja elektrona reaktanata i produkata i nastajanje NaCl: Elektroni atoma Na predstavljeni su crveno, a atoma hlora plavo. Jasno se vidi da je elektron iz poslednje ljuske atoma Na preao u zadnju ljusku atoma Cl i da je dolo do pucanja L ljuske kod atoma Na, pri emu on uspostavlja stabilnu elektronmsku konfiguraciju kao plemeniti plin neon (Ne).

Koliko elektrona Cl prima a koliko Na otputa

Pozitivni jon Na se sparuje sa negativnim jonom Cl pri emu nastaje jedinjenje natrijum hlorid (NaCl) kuhinjska so.

Nastanak kuhinjske soli

Metodologija istraivanja Predmet istraivanja Predmet istraivakog rada je ispitivanje upotrebe kompjutera u nastavi hemije u osnovnoj i srednjoj koli. Cilj istraivanja Cilj istraivanja je saznati da li uenici u osnovnoj i srednjoj koli koriste kompjuter u nastavi hemije. Hipoteze U istraivanju se polo od pretpostavke da uenici osnovne i srednje kole koriste kompjutee u cilju usvajanja razliitih znanja. Iz glavne hipoteze proizilaze i sljedee pomone hipoteze: Pretpostavlja se da manji broj uenika (oko 1/5) posjeduje kompjuter kod kue; Pretpostavlja se da uenici smatraju vanim upotrebu raunara u nastavi uopte; Pretpostavlja se da uenici smatraju vanim upotrebu raunara u nastavi hemije; Pretpostavlja se da uenici smatraju da se savremena nastava hemije ne moe zamisliti bez raunara; Pretpostavljam da se vrlo malo kompjuter koristi u nastavi hemije.

Metode, tehnike i instrumenti istraivanja. U istraivanju smo koristili sljedee metode: metodu teorijske analize i servej istraivaku metodu. Od tehnika istraivakog rada koritena je tehnika anketiranja a od instrumenata anketni upitnik konstruiranih za namjere ovog istraivanja. Uzorak ispitanika Uzorak ispitanika ine uenici sedmog i osmog razreda osnovne kole Sapna u Sapni i prvog i drugog razreda srednje Mjeovite kole Sapna u Sapni (150 ispitanika). Analiza rezultata i njihova interpretacija 1. Na pitanje: Da li kod kue imate kompjuter- raunar? ispitanici su odgovorili:

Varijable DA NE

F 110 40 10

% 73,33% 26,67%

80 70 60 50 40 30 20 10 0 da ne

Iz odgovora je vidljivo da skoro tri etvrtine ispitanika posjeduje kompjuter. Dakle moemo smatrati da veina uenika koristi kompjuter kod kue. Razlozi zbog kojih uenici nemaju raunar su razliiti, a najee su da ih ne interesuje i da im roditelji iz raznih razloga uglavnom finansijskih ne mogu kupiti.

2.

Zanimalo nas je da li ispitanici smatraju vanim upotrebu raunara u nastavi? Varijable F DA 136 NE 11 % 92.5% 7,5%

100 80 60 40 20 0 DA NE

Ukupno 136 ispitanika ili 92,5% smatra da su raunari vrlo vani u nastavi, dok 11 ispitanika ili 7,5% misli da raunari nisu vani u nastavi. Tri uenika se nisu izjasnila na ovo pitanje. Moemo zakljuiti da ispitanici u najveem broju imaju pozitivan stav o vanosti raunara u nastavi. Ovakvi rezultati su opravdani iz razloga to se najvei dio informacija koje se ue u koli mogu pronai na raunaru. 3. Kako cijenite upotrebu raunara u nastavi hemije? ispitanici su se izjasnili: Varijable vrlo vanim vanim nevanim F 58 51 38 % 39,46% 34,70% 25,85%

11

40 35 30 25 20 15 10 5 0 A B C

Ispitanici su se izjasnili u ocjeni upotrebe raunara u nastavi hemije na sljedei nain. Njih 58 (39,46%) smatra da su raunari vrlo vani u nastavi hemije, 51 ispitanik (34,70%) smatra da jesu vani, dok njih 38 (25,85%) misli da raunarima nije mjesto u nastavi hemije. I kod ovog pitanja tri ispitanika se nisu izjasnila. Razloge ovakvih rezultata trebamo traiti u injenici da vlada predrasuda da je upotreba raunara jedino pogodna u nastavi informatike i da ih ne treba koristiti u ostalim nastavnim predmetima.

4. Nae sljedee pitanje bilo je, da li se slaete sa miljenjem da se savremena nastava hemije ne moe zamisliti bez raunara ili kompjutera? Odgovori su sljedei: Varijable slaem se ne slaem se djelimino se slaem ne znam F 71 28 13 36 % 47,97% 18,91% 8,78% 24,32%

50 40 A 30 20 10 0 B C D

Na osnovu rezultata moe se vidjeti da 71 ispitanik ili (47,97%) smatra da je savremena nastava hemije nezamisliva bez upotrebe raunara, 28 ispitanika (18,91%) se izjasnilo da se ne slau sa miljenjem da je savremena nastava hemije nezamisliva bez kompjutera i 13 uenika ili (8,78%) se djelimino slae sa tom konstatacijom, a 36 ispitanika (24,32%) nisu imali adekvatan odgovor. Dva uenika se nisu izjasnila na ovo pitanje. Vidimo dakle da se najvei broj ispitanika pozitivno izjasnio o primjeni raunara u nastavi hemije. Ovakvi rezultati su svakako putokaz profesorima hemije da u svom radu u budunosti pokuaju pronai naine da nastavu uine zanimljivom, a jedan od naina je svakako primjena raunara.

12

5. Odgovori na nae pitanje , da li se koriste raunari u nastavi hemije su sljedei:

Varijable DA NE nije mi poznato

F 20 82 42

% 13,89% 56,94% 29,17%

60 50 40 30 20 10 0 A B C

Na nae pitanje odgovorilo je 144 ispitanika ili (96% uenika), est ispitanika se nije izjasnilo. Od toga 56,94% ili 82 ispitanika smatra da se kompjuteri ne koriste u nastavi hemije, 20 ispitanika ili 13,89% misli da se kompjuteri primjenjuju u nastavi hemije i 29,17% ili 42 ispitanika nisu upoznati sa upotrebom raunara u nastavi hemije. iz navedenog moemo izvesti zakljuak da se raunari u nastavi hemije ne primjenjuju. Razloge zato je to tako treba traiti u nedostatku samih raunara i ne odgovarajuem rasporedu asova, tako da se nastava hemije new moe izvoditi u kabinetu informatike gdje imaju raunari. Meutim ovo je samo jedan od razloga sigorno da ih ima vie, ali vano je napomenuti da je savremena nastava nezamisliva bez raunara kao i ivot u XIX vijeku. Zbog togabi se ovim problemom trebalo pozabaviti naa ministarstva koja obezbjeuju novac za ovu namjenu, ali i menadment i nastavnici svake kole da iznau naine kao da ovaj problem rijee.

Zakljuak Primjena raunara u nastavi hemije je veoma znaajna sa aspekta osavremenjavanja nastavnog procesa. Meutim injenica da se trebaju stvoriti odreeni preduslovi da se raunari mogu primjeniti. Potrebno je opremiti kabinete hemije sa raunarima, to ide veoma teko. Zatim pruiti profesorima hemije odreena informatika znanja kako bi nastavu mogli organizovati putem raunara i na kraju odabrati i pripremiti nastavne sadraje koji se mogu primjeniti koritenjem raunara. Sve su ovo problemi koji se mogu rijeiti. Ovim radom autori su nastojali naglasiti vanost i elju uenika za izvoenje nastave hemije uz pomo raunara sa eljom da potaknu sve one koji se bave obrazovanjem da sagledaju ovaj vaan rezultat naeg istraivanja. Na osnovu rezultata anketiranja meu uenicima osnovne i srednje kole doli smo do sljedeih zakljuaka: Oko 150 anketiranih uenika ili (73,33%) posjeduje kompjuter kod kue ime je oborena prva pomona hipoteza da veina uenika nema raunar. Iako Sapna spada u ruralnu sredinu, na granici sa Republikom Srpskom, vidimo da su stremljenja uenika, barem to se kompjutera tie, ka Evropi, sa eljom da Sapna ubrzo postane urbani centar. 13

Drugu pomona hipotezu odnosila se na pretpostavku da uenici smatraju vanim upotrebu raunara u nastavi uopte. S obzirom da je 92,5 % ispitanika potvrdno odgovorila na ovo pitanje moe se smatrati da je ova pomona hipoteza potvrena. Pretpostavlja se da manji broj uenika (oko 1/5) posjeduje kompjuter kod kue; Naa pretpostavka da uenici smatraju vanim upotrebu raunara u nastavi hemije je takoe potvrena jer je najvei broj ispitanika naglasio vanim ili vrlo vanim upotrebu raunara u nastavi hemije u osnovnoj i srednjoj koli u Sapni. etvrta pomona hipoteza odnosila se na pretpostavku da li uenici smatraju da se savremena nastava hemije ne moe zamisliti bez raunara je djelimino potvrena jer samo 47,97 % ispitanika smatra da je savremena nastava hemije nezamisliva bez raunara. Moda malo iznenaujui rezultat sobzirom da uenici znaju prednosti upotrebe raunara u svakodnevnom ivotu, ali i u nastavi informatike, meutim svakako slabo koritenje ovog nastavnog sredstva u nastavi negativno utie i na miljenje ispitanika. Posljednja pomona hipoteza je takoe potvrena jer skoro 60% ispitanika navodi da se raunari u nastavi hemije ne koriste. Ovo je svakako zabrinjavajua injenica i potrebno je uiniti mnogo toga da se u naim kolama stvore uslovi za modernizaciju nastave iji sastavni element jeste i primjena raunara u svim nastavnim predmetima. S obzirom da su generalno potvrene tri, te jedna djelimino od pet pomonih hipoteze moe se konstatovati da je potvrena i glavna hipoteza koja govori o tome da se kompjuteri vrlo malo koriste u nastavi, a posebno u nastavi hemije.

Literatura: 1. Bakovljev, M. (1995). Statistika u pedagokim istraivanjiima. Beograd: Nauna knjiga CURO, Uiteljski fakultet. 2. Brki, M. i Kundaina, M. (2003). Statistika u istraivanju vaspitanja i obrazovanja. Mostar-Sarajevo: Educa d.o.o. Sarajevo. 3. Danilovi, M., Popov, S. Tehnologije informatike:Iinstut za pedagoka istraivanja centar za razvoj i primjenu nauke. 4. Demirovi, M. i Kuki, S. (2003). Metodologija naunoistraivakog rada drutvenih nauka. Biha- Mostar: Pravni fakultet univerziteta u Bihau i Ekonomski fakultet sveuilita u Mostaru. 5. Kapi, S. (2001). Prirunik za organizovanje i izvoenje slobodnih aktivnosti iz hemije. Konjic: Svjetlost. 6. Mui, V. (2004). Uvod u metodologiju istraivanja i obrazovanja. Zagreb: Educa. 7. Nikodinovska-Banotovska,S. Priprema nastavnika za primenu savremene tehnologije u nastavi. Skopje: Pedgoki fakultet Sv. Kliment Ohridski 8. Potkonjak, N., imlee, P. (1989). Pedagoka enciklopedija 2. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva 9. Salai,S., Boidarevi, D. (2001). Marketing istraivanje informaciona osnova marketing menadmenta- drugo izdanje. Beograd: Savremena administracija a.d. izdavakotamparsko preduzee. 10. Termiz, D. (2003). Metodologija drutvenih nauka. Sarajevo: Svjetlost. 11. Vladimir Milievi, V., Belija, H., Hadovi, A. (2001). Hemija kemija za 7. razred osnovne kole. Sarajevo: Svjetlost. 14

15