Procjena Rizika

Sigurnost i zdravlje na radu tie se svakog
Dobro je za vas Dobro je za posao
Osnovne postavke procjene rizika
O s n O v e p r O c j e n e r i z i k a
OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO
Sigurnost i zdravlje na radu tie se svakog

Dobro je za vas Dobro je za posao
Sadraj
DIO I:
OSNOVNE INFORMACIJE to je to opasnost? to je to rizik? Zato bih trebao provesti procjenu rizika? Kako mogu provesti procjenu rizika? Kako koristiti ovaj alat? PROCJENA RIZIKA OPENITO Korak : Koje bih informacije trebao prikupiti? Kako mogu prikupiti te informacije? Korak : Kako mogu identificirati opasnosti? KONTROLNA LISTA OPA Korak : Kako mogu procijeniti rizik koji proizlazi iz opasnosti? Korak 4: Kako mogu planirati aktivnosti radi eliminiranja ili smanjivanja rizika koji proizlaze iz takve opasnosti? Korak 5: Kako mogu dokumentirati svoju procjenu rizika?
4 4 4 5 6 6 7 8 9 0 0
DIO II:
DIO III: IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI I IZBOR PREVENTIVNIH MJERA OPENITO Kontrolna lista br. : Neravne ili skliske povrine Kontrolna lista br. : Kretanje vozila i strojeva Kontrolna lista br. : Pokretni dijelovi stroja Kontrolna lista br. 4: Elektrine instalacije i oprema Kontrolna lista br. 5: Poar Kontrolna lista br. 6: Eksplozija Kontrolna lista br. 7: Kemijske tvari Kontrolna lista br. 8: Buka Kontrolna lista br. 9: Vibracije Kontrolna lista br. 0: Osvjetljenje Kontrolna lista br. : Stres na radu DIO IV: IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI I IZBOR PREVENTIVNIH MJERA ZA SPECIFINE SEKTORE I POSLOVE Uredski rad Graevinarstvo Prerada hrane Drvna industrija Popravak automobila Poljoprivreda Mali povrinski kopovi
4 5 6 8 0 4 6
TABLICA ZA PROCJENU RIZIKA
0 6 8 40 4 48
Informacije: http://hwi.osha.europa.eu
Dodatne liste provjere, specifine za pojedine sektore moete nai na: http:// hwi.osha.europa.eu
DIO I: OSNOVNE INFORMACIJE
OVAJ VAM ALAT POMAE U PROLAENJU KROZ SVE KORAKE PROCJENE TE PROVEDBI I DOKUMENTIRANJU PROCJENE RIZIKA
to je to opasnost? to je to rizik?
Opasnost je sve to moe prouzrokovati tetu. Opasnost moe utjecati na ljude, imovinu, postupke, moe prouzroiti nesree i bolesti, gubitak dobiti, oteenje strojeva itd. Rizik zanimanja odnosi se na vjerojatnost i ozbiljnost ozljede ili bolesti koja je posljedica izloenosti toj opasnosti.
Zato bih trebao provesti

procjenu rizika?
Glavni ciljevi procjene rizika zanimanja jesu zatita zdravlja i sigurnost radnika. Procjena rizika pomae smanjiti mogunosti posljedica tog rizika kako radnici ili njihovo okruenje ne bi bili oteeni zbog aktivnosti koje su vezane uz rad. Ono takoer pomae odravanju konkurentnosti i djelotvornosti vaeg poduzea. Sukladno propisima o zdravlju i sigurnosti, svi poslodavci moraju redovno provoditi procjenu rizika.
Kako koristiti
ovaj alat?
KORAK 1
Koje informacije treba prikupiti? Kako mogu prikupiti te informacije? Kako mogu identificirati opasnosti?
Idi na
DIO II KORAK 1 DIO II KORAK 2 DIO III
KORAK 2
Idi na
Kako mogu provesti

procjenu rizika?
Rizik radnog mjesta moe se procijeniti u 5 jednostavnih koraka, i to kako slijedi:
KORAK 3
Kako mogu procijeniti rizik koji proizlazi iz opasnosti? Kako mogu planirati aktivnosti radi eliminacije ili smanjenja rizika koji proizlazi iz opasnosti? Kako mogu dokumentirati svoju procjenu rizika?
DIO IV DIO II KORAK 3
Idi na
KORAK 1 Prikupljanje informacija KORAK 2 Identifikacija opasnosti KORAK 4 KORAK 3 Procjena rizika iz opasnosti
(ocjenjivanje vjerojatnosti i ozbiljnosti posljedica i odluivanje moe li se rizik tolerirati)
Idi na
DIO II KORAK 4
KORAK 5 KORAK 4 Planiranje aktivnosti radi eliminacije ili smanjivanja rizika. Procjenjivanje . KORAK 5 Dokumentiranje procjene rizika.
4
Idi na
DIO II KORAK 5
DIO II: PROCJENA RIZIKA OPENITO
KORAK 1
Koje informacije
treba prikupiti?
Za procjenu rizika mjesta rada valja znati sljedee: gdje se nalazi radno mjesto i/ili poslovi koji se obavljaju; tko tamo radi: potrebno je obratiti posebnu pozornost na one za koje opasnost (s kojom je to zanimanje povezano) moe biti vea nego uobiajeno, kao to su trudnice, mladi radnici ili radnici s invaliditetom. Takoer imajte na umu radnike na odreeno vrijeme, podizvoae i posjetitelje, te zaposlenike koji rade izvan mjesta rada (ukljuujui vozae, trgovake putnike i sl.); koja oprema za rad, materijali i postupci se koriste; koji zadaci se obavljaju (npr. na koji nain i koliko dugo se obavljaju); koje su opasnosti ve identificirane i koji su njihovi izvori; koje su potencijalne posljedice postojeih opasnosti; koje se zatitne mjere koriste; koje nesree (ozljede), profesionalne bolesti i druge pojave bolesti su ve prijavljene; koji se pravni i drugi uvjeti odnose na radno mjesto. promatranja radne okoline; promatranja zadataka koji se obavljaju na radnom mjestu; promatranja zadataka koji se obavljanju izvan mjesta rada; razgovora sa zaposlenikom; razmatranja vanjskih faktora koji mogu imati utjecaj na radno mjesto (npr. ispitivanja koja obavljaju ovlatena tijela, vremenski uvjeti) Procjenu rizika valja provoditi uz aktivno sudjelovanje svih zaposlenih. Informacije se takoer mogu pribaviti putem:
KORAK 2
Kako se te informacije
mogu prikupiti?
Informacije moete traiti u sljedeim izvorima: tehnikim podacima o opremi, materijalima ili tvarima koje se koriste na mjestu rada; tehnolokim postupcima i prirunicima za rad; rezultatima mjerenja opasnih, tetnih ili napornih imbenika na mjestu rada; podacima o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima; specifikacijama o osobinama kemijskih sastojaka; pravnim propisima i tehnikim normama; znanstvenoj i tehnikoj literaturi. ako znate da postoji opasnost ako znate da nema opasnosti ako niste sigurni postoji li opasnost: koristite POSEBNU KONTROLNU LISTU ZA OPASNOSTI navedenu u stupcu 5. ako ne postoji posebna kontrolna lista za opasnosti navedena u stupcu 5. OPE KONTROLNE LISTE, vie informacija potraite na web stranici Europske agencije (http://whi.osha.europa.eu ) ili nacionalnih vlasti, ili zamolite za pomo svoje lokalne savjetnike za sigurnost i zdravlje na radu. Ako ste ukljueni u neku od ovih aktivnosti, idite na specifine sektorske kontrolne liste u DIJELU IV. oznaite DA oznaite NE uredski rad graevinarstvo popravak automobila prerada hrane drvna industrija poljoprivreda povrinski radovi malih razmjera.
Kako identificirati
opasnosti?
Za identifikaciju opasnosti na radnom mjestu koristite OPU KONTROLNU LISTU i: Mi smo takoer osigurali nekoliko kontrolnih listi za sljedee specifine sektore:
AKO STE UKLJUENI U NEKU OD OVIh AKTIVNOSTI, IDITE NA SPECIFINE SEKTORSKE KONTROLNE LISTE U DIJELU IV
KORAK 3
KONTROLNA LISTA OPA
Br.
. . . 4. 5. 6. 7. 8. 9. 0. . . . 4. 5. 6. 7. 8. 9. 0. . . . 4.
Kako procijeniti rizik koji proizlazi iz opasnosti?

DA NE 4 NE ZNAM:
idi na posebnu kontrolnu listu za ovu opasnost:
OPASNOST
Neravne ili skliske povrine (koje mogu biti uzrokom sklizanja, spoticanja, padova itd.) Vozila i strojevi u kretanju Dijelovi strojeva u kretanju Predmeti i dijelovi s opasnim povrinama (otre, grube itd.) Vrue ili hladne povrine, materijali itd. Poviena mjesta rada i usponi (koji mogu prouzroiti pad iz visine) Runi alat Visoki tlak Elektrine instalacije i oprema Vatra Eksplozija Kemijske tvari (ukljuujui prainu) u zraku Buka Vibracije ake, ruke Vibracije cijelog tijela Rasvjeta UV, IC, laserska i mikrovalna radijacija Elektromagnetska polja Vrua ili hladna klima Podizanje i noenje tereta Rad koji ukljuuje loe dranje tijela Bioloke opasnosti (virusi, paraziti, plijesni, bakterije) Stres, nasilje, mobbing Ostalo: molimo specificirati dolje i oznaiti s DA
A. Za svaku identificiranu opasnost: Odluite je li rizik malen, srednji ili velik, uzimajui u obzir vjerojatnost i jainu tete koju moe ta opasnost prouzrokovati. Koristite dolje navedenu tabelu pri donoenju odluke. Veliina posljedica Vjerojatnost Vrlo nevjerojatno Vjerojatno Vrlo vjerojatno Umjerena teta Mala () Mala () Srednja () Srednja teta Mala () Srednja () Visoka () Izrazita teta Srednja () Visoka () Visoka ()
5
Dio III - Dio III - Dio III -
Vrlo nevjerojatno: ne bi se trebalo dogoditi tijekom cijele profesionalne karijere zaposlenika. Dio III - 4 Dio III - 5 Dio III - 6 Dio III - 7 Dio III - 8 Dio III - 9 Dio III - 9 Dio III - 0 Vjerojatno: moe se dogoditi samo nekoliko puta tijekom profesionalne karijere zaposlenika. Vrlo vjerojatno: moe se ponavljati tijekom profesionalne karijere zaposlenika Umjereno tetno: ozljede i bolesti koje ne uzrokuju produenu bol (kao npr. male ogrebotine, iritacije oka, glavobolje itd.).
Srednje tetno: ozljede i bolesti koje uzrokuju umjerenu, ali produenu bol ili bol koja se povremeno ponavlja (kao npr. rane, manji prijelomi, opekotine drugog stupnja na ogranienom dijelu tijela, dermatoloke alergije itd.). Izrazito tetno: ozljede i bolesti koje uzrokuju teku i stalnu bol i/ili smrt (kao npr. amputacije, komplicirani prijelomi, rak, opekotine drugog ili treeg stupnja na velikom dijelu tijela itd.).
B. Odluite je li rizik koji proizlazi iz opasnosti prihvatljiv ili neprihvatljiv. Openito: visoki je rizik neprihvatljiv, mali i srednji rizici su prihvatljivi. Ako se ne udovoljava zakonskim propisima, rizik nije prihvatljiv! Zapamtite: procjenu rizika valja uvijek provesti uz aktivno sudjelovanje zaposlenika. Pri odluivanju o prihvatljivosti rizika, imajte na umu njihov stav, uzimajui u obzir spol, dob i zdravlje zaposlenika za koje se provodi procjena.
Tablice za procjenu rizika

Datum: Naziv i adresa tvrtke Kartica br.: Procjenu rizika obavio:(imeosobe)
KORAK 4
Kako mogu planirati aktivnosti radi eliminacije ili
Ako je rizik visok i procijenjen kao neprihvatljiv, smjesta je potrebno poduzeti aktivnosti za njegovo smanjivanje. Ako je rizik srednji i procijenjen kao prihvatljiv, preporuuje se planiranje aktivnosti radi smanjivanja njegove razine. Ako je rizik mali i procijenjen kao prihvatljiv, potrebno je osigurati da ostane na istoj razini. Potrebno je primijeniti preventivne i zatitne mjere prema sljedeem redoslijedu prvenstva: uklanjanje opasnosti/rizika, smanjenje opasnosti/rizika na najmanju moguu mjeru putem organizacijskih mjera, smanjenje opasnosti/rizika putem kolektivnih zatitnih mjera, smanjenje rizika uporabom odgovarajue osobne zatitne opreme. Idi na kontrolne liste za specifine opasnosti u DIJELU III ili DIJELU IV radi pronalaska primjera koji se mogu koristiti za smanjenje rizika.
KORAK 5
Kako dokumentirati
Radno mjesto:(nazivradnogmjesta)
Ime zaposlenika:(imeosobekojaradinaradnommjestu)
smanjivanja rizika koji proizlazi iz takve opasnosti?
svoju procjenu rizika?
Br.
OPASNOST
KORITENE PREVENTIVNE MJERE
PROCJENA/ EVALUACIJA RIZIKA 4
AKTIVNOSTI PLANIRANE ZA SMANJENJE RIZIKA 5
TABLICE ZA PROCJENU RIZIKA
Procjena rizika za svako radno mjesto moe se dokumentirati koritenjem dolje navedene TABLICE ZA PROCJENU RIZIKA. Upiite osnovne informacije: naziv i adresu drutva, naziv radnog mjesta za koje je izvrena procjena, ime(na) osobe(a) koja radi na tom radnom mjestu, datum procjene i ime(na) osobe(a) koja je provela procjenu. Upiite identificirane opasnosti (koje ste oznaili s DA u OPOJ KONTROLNOJ LISTI) u stupcu . TABLICE ZA PROCJENU RIZIKA. Za svaku identificiranu opasnost: upiite zatitne mjere odn. preventivne mjere koritene za ograniavanje rizika koji proizlaze iz opasnosti u stupcu ; upiite rezultate procjene rizika (npr. visok/neprihvatljiv) u stupcu 4; upiite planirane aktivnosti za smanjenje rizika u stupcu 5.
Potpis [i] osoba koje su provele procjenu rizika
Potpis [i] osoba koji rade na radnom mjestu
0

B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
i D e n t i F i k a c i j a
o p a S n o S t i
p r e V e n t i V n i H
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
DiO iii: iDeNTiFiKACijA OPASNOSTi i izBOr PreveNTivNiH MjerA OPeNiTO
Kontrolna lista br. 1
OPASNOST: NerAvNe ili SKliSKe POvriNe
OPASNOST: KreTANje vOzilA i STrOjevA
Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

DA ako ste oznaili barem jedan odgovor u polju oznaenom s Napominjemo da dolje navedena lista ne pokriva sve mogue sluajeve u kojima postoje opasnosti.

Pitanja
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Imaju li podovi neravne povrine, neuvrene krajeve, rupe, padove itd.? Jesu li podovi ponekad skliski, npr. kada su mokri zbog ienja, prolijevanja tekuine (npr. ulja), kie ili blata, ili prani zbog posla koji se obavlja? Postoje li pragovi ili druge promjene razine na podovima? Postoje li povueni kabeli na podu? Mogu li radnici pasti ili se pokliznuti zbog neodgovarajue obue? Odravaju li se podovi istima? Postoje li bilo kakve zapreke ili predmeti (osim onih koji se ne mogu micati) koji lee naokolo u radnim prostorima? Jesu li zapreke koje ne mogu biti uklonjene oznaene? Jesu li svi prometni pravci oznaeni NA odgovarajui nain? Je li osvjetljenje podova i prometnih pravaca odgovarajue?
da

ne
Pitanja
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Koriste li se ikada transportna sredstva usprkos grekama i neispravnosti u radu? Jesu li transportna sredstva i radna oprema za utovar/istovar (npr. vozila, dizalice, platforme za podizanje) ikada preoptereeni? Jesu li transportni pravci slobodni od prepreka? Je li ogranieno vidno polje na transportnim pravcima? Koriste li neovlatene osobe ikada transportna sredstva? Je li teret uvijek uredno osiguran? Da li je vidno polje vozaa ikada ogranieno kabastim teretima?
da

ne
Dio B: Primjeri preventivnih mjera koje se mogu koristiti radi smanjenja rizika
Paljivo biranje podnih obloga i zavrnih slojeva, posebno ako je vjerojatno da mogu biti mokre ili pranjave zbog poslova koji se izvode; odravanje povrina suhima. Ako je potrebno, odravanje skliskih povrina kemijskim sredstvima; koritenje odgovarajuih metoda ienja. Osiguranje redovitog provjeravanja podova i prometnih pravaca. Uklanjanje rupa, pukotina, izlizanih sagova ili prostiraa itd.; odravanje podova i prometnih pravaca istim. Uklanjanje pragova ili ograniavanje njihove visine; poboljanje njihove vidljivosti. Primjereno osposobljavanje radnika. Odgovarajue oznaavanje podova i prometnih pravaca. Odgovarajue osvjetljenje podova i prometnih pravaca. Postavljanje opreme na takav nain da se izbjegava ukrtanje kabela s pjeakim putovima; koritenje pokrova za kabele radi njihovog uvrivanja na povrine. Koritenje materijala koji se ne sklie i lako se isti na podovima i prometnim pravcima. Ispravno otjecanje tekuina s povrine podova i prometnih pravaca.
Osiguranje odgovarajuih transportnih sredstava za poslove koji se obavljaju. Koritenje radne opreme s odgovarajuim certifikatima/uvjerenjima. Koritenje radne opreme sukladno informacijama i prirunicima proizvoaa. Obavljanje redovitih tehnikih pregleda radne opreme. Osiguranje odgovarajueg oznaavanja i istoe transportnih pravaca. Osiguranje dovoljno irokih prometnih pravaca bez mrtvih kutova. Osiguranje ispravnog smjetaja i osiguranja tereta. Osiguranje odgovarajueg osposobljavanja radnika. Osiguranje da samohodna transportna sredstva imaju ureaje koji onemoguavaju neoekivano pokretanje.
12
13
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
OPASNOST: POKreTNi DijelOvi STrOjevA
OPASNOST: eleKTriNe iNSTAlACije i OPreMA


Pitanja
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Ima li opasnih pokreta koje obavlja dio stroja (ukljuujui pomone dijelove) bez zatite? Ima li stroj dobru zatitu koja titi ake, ruke ili druge dijelove tijela od kontakta s opasnim pokretnim dijelovima? Jesu li svi titnici na stroju vrsto osigurani i mogu li se lako ukloniti? Moe li predmet pasti na pokretne dijelove stroja? ini li zatita rad stroja neprikladnim ili teim? Moe li se stroj podmazivati bez uklanjanja zatite? Je li mogue ukloniti zatitu bez zaustavljanja opasnih pokreta? Postoje li nezatieni zupanici, lananici, remenice ili zamanjaci? Postoji li izloeno remenje ili lanani pogoni? Postoje li izloeni utini vijci, naglavci itd.? Je li operateru jednostavno dohvatiti kontrole UKLJUI/ISKLJUI? Postoji li jedna kontrola za vie od jednog operatera?
da

ne
Pitanja
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Jeste li sigurni da su sigurnosni ureaji i sklopke na mjestu i da rade? Ima li oteene izolacije na instalacijama (npr. savinute ili izloene ice)? Postoji li bilo koje oteeno kuite elektrine opreme ili kuite koje nije osigurano od neovlatenog pristupa? Postoji li bilo koje kuite elektrine opreme bez oznake IEC - 60417-5036 (crna munja na utoj podlozi sa crnim trokutom)? Ima li oteenih utikaa ili utinica? Je li mogue koristiti elektrinu opremu na neispravan nain? Je li mogue koristiti vlanu elektrinu opremu ili koristiti elektrinu opremu s mokrim rukama ili u vlanoj odjei? Je li mogue raditi u opasnoj blizini elektrinih sustava? Ima li dijelova pod naponom blizu radnih prostora? Ima li izloenih vodia koji nisu uzemljeni? Ima li elektrostatikih naboja (kao kod punjenja gorivom)?
da

ne
Osiguranje upravljanja strojevima od strane kvalificiranih i ovlatenih radnika. Osiguranje da su sve zatite ispravne i na svojim mjestima. Koritenje plakata i znakova za podsjeanje radnika na potrebu koritenja zatite. Osiguranje da su sve potrebne zatite na svojim mjestima prije pokretanja bilo kojeg stroja. Osiguranje da su prostori oko strojeva isti, uredni i bez prepreka. Osiguranje dovoljno prostora koji omoguava lako kretanje radnika. Osiguranje odgovarajue osobne zatitne opreme. Osiguranje odgovarajueg osvjetljenja strojeva i njihove okoline. Primjena jasnog sustava upozoravajuih informacija radi onemoguavanja sluajnog pokretanja neispravnih strojeva. Osiguranje odravanja strojeva i popravaka kvarova bez odlaganja. Osiguranje dostatnog prostora izmeu pokretnih dijelova stroja i fiksnih dijelova blizu stroja.
Obavljanje vizualne kontrole oteenja prije poetka rada. Redovita kontrola od strane elektriara. Koritenje samo opreme koja nosi oznaku EC. U sluaju oteenja ili kvara opreme: iskljuiti dovod struje i smjesta izvui utika, te izvijestiti o oteenju. Popravak samo od strane elektriara. Izbor odgovarajue vrste opreme (kao npr. sa IP zatitom, mehanikom zatitom itd.). Obavljanje poslova prema uputama. Deaktiviranje linija. Ograniavanje radnih prostora dizala i sredstava za prijenos. Redovito provjeravanje elektrine opreme i prije njenog koritenja nakon popravaka. Koritenje uzemljenih ica.
14
15
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
OPASNOST: POAr

Odgovarajue skladitenje gorivih i zapaljivih tvari (npr. neprelaenje maksimalne temperature skladitenja). Odvajanje gorivih i zapaljivih tvari. Spreavanje ili eliminacija izvora paljenja (ukljuujui zabranu puenja). Osiguranje sigurnosnih listova za sve zapaljive tvari. Ograivanje svih opasnih prostora. Provjeravanje odgovarajue dozvole za rad s otvorenim plamenom. Osiguranje aparata za gaenje poara (koji trebaju biti odabrani ovisno o zapaljivosti materijala i veliini mjesta rada). Osiguranje redovite provjere elektrine opreme. Osiguranje odgovarajueg izbora opreme za gaenje poara. Redovito provjeravanje i servisiranje opreme za gaenje poara. Instaliranje opreme za dojavu poara. Oznaavanje pravaca za evakuaciju i spaavanje, odravanje pravaca za evakuaciju i spaavanje nesmetanim. Osiguranje osposobljavanja zaposlenika. Provoenje vjebi za sluaj nude.
Pitanja
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Koriste li se oksidirajue ili zapaljive tvari, kao to su boja, zavrne boje, ljepila i otapala? uvaju li se oksidirajue i zapaljive tvari u provjetravanim prostorijama? Jesu li sigurnosni podaci o materijalima dostupni za sve opasne kemikalije koje se koriste? Postoje li bilo kakvi izvori paljenja (npr. otvoreni plamen, elektrina oprema, elektrostatiki naboji ili visoka temperatura)? Jesu li prostori u kojima postoji opasnost od poara oznaeni na odgovarajui nain? Obavjetavaju li se zaposlenici koji koriste gorive ili zapaljive kemikalije redovno o opasnim svojstvima istih? Je li oprema za gaenje poara na svojem mjestu i je li odgovarajua? Moe li se oprema za gaenje poara servisirati i servisira li se redovno? Je li oprema za gaenje poara lako dostupna? Postoje li planovi u sluaju nude i planovi za evakuaciju? Jesu li oznaeni pravci za evakuaciju? Postoje li poarni alarmi? Provode li se vjebe gaenja i dojave poara? Je li osigurano osposobljavanje za gaenje poara?
da

ne
DODAjTe vlASTiTe BiljeKe
16
17
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
OPASNOST: eKSPlOzijA

Koritenje provjetravanja i praenje koncentracija. Osiguranje sigurnosnih listova za sve eksplozivne kemijske tvari. Spreavanje ili eliminacija izvora zapaljenja. Dranje tvari koje mogu tvoriti eksplozivne mjeavine sa zrakom udaljene od otvorenog plamena, elektrine opreme, iskrenja itd. Dranje minimalnih koliina na skladitu. Postupanje prema uputama o skladitenju za odreene proizvode odn. to se ne skladiti s im. Izbjegavanje zagaivanja i zabrana stavljanja proizvoda koji su izvaeni iz originalne posude natrag u nju. Ograivanje svih potencijalno eksplozivnih i opasnih prostora. Oznaavanje svih eksplozivnih prostora. Provjeravanje da postoje odgovarajue dozvole za rad s otvorenim plamenom. Oznaavanje pravaca za evakuaciju i spaavanje, te njihovo odravanje slobodnim od prepreka. Osposobljavanje zaposlenika. Provoenje vjebi za sluaj nude.
Pitanja
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Koriste li se bilo kakve eksplozivne tvari? Jesu li sigurnosni listovi dostupni za sve eksplozivne kemikalije koje se koriste? Jesu li eksplozivne kemikalije propisno oznaene? Nastaju li eksplozivne smjese u radnim postupcima (npr. zrak i plinovi vodik ili metan, zrak i pare benzena ili acetona, zrak i drvena praina)? Postoje li prostori gdje ima rizika od eksplozije (npr. prostorije u kojima se skladite boje ili otapala, zapaljive tekuine ili plinovi)? Ima li bilo kakvih prostora u kojima postoji rizik od eksplozije kao rezultat oneienja zapaljivim tvarima, poveanih temperatura ili prevelikih koliina proizvoda koja su uskladitena? Jesu li plinske instalacije nepropusne i kontroliraju li se redovito? Je li elektrina oprema koja se koristi u eksplozivnim podrujima odabrana na odgovarajui nain? Ima li bilo kakvih izvora plamena u eksplozivnim prostorima? Ima li bilo kakvih izvora visokih temperatura u eksplozivnim prostorima? Ima li bilo kakvih elektrostatikih polja u eksplozivnim prostorima? Je li izveden sustav provjetravanja i kontrolira li se redovito? Jesu li oznaena podruja u kojima postoji opasnost od eksplozije? Prati li se redovito koncentracija eksplozivnih tvari u eksplozivnim prostorima? Kontroliraju li se redovito ureaji za praenje? Informiraju li se zaposlenici koji koriste eksplozivne tvari ili pripravke redovito o opasnim sastojcima tih kemikalija?
da

ne
18
19
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
OPASNOST: KeMijSKe TvAri

Zamjena vrlo toksinih s manje toksinim tvarima. Ako je to mogue, izbjegavanje kancerogenih i mutagenih tvari. Koritenje automatiziranih sustava za primjenu opasnih kemijskih tvari. Osiguranje sigurnosnih listova za sve opasne kemijske tvari. Ispravno oznaavanje svih opasnih kemijskih tvari. Ispravno rukovanje sa svim opasnim kemijskim tvarima. Odvajanje gorivih i zapaljivih opasnih kemijskih tvari. Mjerenje i praenje koncentracije opasnih kemijskih tvari. Instaliranje odgovarajue zajednike zatitne opreme. Opremanje radnika osobnom zatitnom opremom. Stalna lokalna ventilacija na svim mjestima rada gdje koncentracija kemijskih tvari prelazi maksimalnu dozvoljivu koncentraciju (sustavi za npr. ubrizgavanje, bojenje ili premazivanje). Provedba redovitih tehnikih kontrola opreme koja se koristi s kemikalijama. Redovito ispitivanje i ienje odsisnih ventilacijskih sustava radi odravanja maksimalne uinkovitosti. Redovni medicinski pregledi za radnike koji su izloeni opasnim, a posebno kancerogenim i mutagenim kemijskim tvarima. Redovito educiranje radnika o rizicima koje uzrokuju opasne kemijske tvari i sigurno rukovanje s njima.
Pitanja
1. Koriste li se opasne kemijske tvari (klasificirane kao vrlo toksine, toksine, tetne, korozivne, iritirajue, osjetljive, kancerogene, mutagene, toksine za reprodukciju, eksplozivne, oksidirajue, izuzetno zapaljive, jako zapaljive ili zapaljive)? Jesu li sigurnosni listovi dostupni za sve opasne kemikalije koje se koriste? Jesu li sve opasne kemikalije ispravno oznaene? Rukuje li se ispravno sa svim opasnim kemikalijama? Jesu li svi radnici koji koriste opasne kemijske tvari redovito informirani o svojstvima istih? Imaju li mladi radnici ili trudnice dodir s kancerogenim ili mutagenim tvarima? Osiguravate li mjerenja koncentracije (u zraku radnog okolia) tvari za koje su utvrene maksimalne dozvoljene koncentracije? Je li koncentracija kemijskih tvari na mjestima rada nia od maksimalno dozvoljene koncentracije? Je li na raspolaganju kolektivna zatitna oprema (glavni i lokalni sustavi za ventilaciju) za sva radna mjesta gdje se koriste kemikalije? Provjeravaju li se redovito ventilacijski sustavi? Imaju li radnici koji koriste kemikalije na raspolaganju osobnu zatitnu opremu (rukavice, naoale ili titnike za lice, maske)? Obavljaju li se redoviti lijeniki pregledi radnika koji su izloeni opasnim kemijskim tvarima ili preparatima? Jesu li radnici koji su izloeni kancerogenim tvarima pod posebnom lijenikom skrbi? Jesu li svi radnici ispravno osposobljeni za koritenje i rukovanje opasnim kemijskim tvarima ili preparatima?
da
ne
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.
20
21
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
OPASNOST: BuKA
OPASNOST: viBrACije


Pitanja
1. 2. 3. 4. 5. Moe li visoka razina buke biti rezultat radnih postupaka (npr. udarac metala o metal, strojevi)? Moe li visoka razina buke biti rezultat buke okolia koja prodire u zgrade? Moe li operativna buka prikriti signale alarma? Je li buka tako jaka da morate povisiti glas kako biste razgovarali s ostalima na svom radnom mjestu? Podiete li nenamjerno svoj glas kada razgovarate s ljudima nakon odlaska sa svog radnog mjesta?
da

ne
Pitanja
1. 2. Obavlja li se rad (kroz dulja vremenska razdoblja) u uvjetima u kojima se mogu jasno osjetiti znatne vibracije u stajaem ili sjedeem poloaju? Obavlja li se rad (kroz dulja vremenska razdoblja) koritenjem runog motornog alata i opreme koji proizvode vibracije?
da

ne
Odreivanje izloenosti radnika; provjera sukladnosti s ogranienjima koja su utvrena zakonom. Tehnikim rjeenjima umanjiti emisiju buke (npr. izoliranje vibrirajuih strojeva ili komponenti iz njihovog okruja, montaa priguivaa na zranim ispustima). Premjetanje izvora buke dalje od radnika. Ograniavanje vremena koje se provodi u bunim prostorima. Montaa kuita oko strojeva radi smanjenja emitirane buke. Uvoenje ograda ili zaslona radi blokiranja direktnih putova zvuka. Identifikacija zona zatite sluha i njihovo oznaavanje oznakama koje prikazuju obvezno noenje titnika za ui. Odgovarajue zatite za ui (u konzultaciji sa zaposlenicima ili njihovim predstavnicima). Koritenja osobnih zatitnih sresdstava za zatitu sluha. Uinkovit rad i ispravno odravanje osobnih zatitnih sredstava. Informacije, upute i osposobljavanje. Redovita provjera sluha za sve radnike koji su izloeni visokoj razini buke.
Utvrivanje osobne izloenost radnika vibracijama; provjeravanje sukladnosti s ogranienjima koja su utvrena propisima. Izoliranje radnih mjesta (sjedala, podovi) od vibracije. Izbjegavanje opreme i alata koji proizvode vibracije. Skraivanje vremena provedenog uz opremu koja proizvodi vibracije. Koritenje odgovarajueg alata (opremljenog izolirajuim materijalima ili rukama koje smanjuju udar) i ispravno odravanje istog. Primjena uputa za koritenje opreme i alata. Odgovarajua osposobljavanje i informacije. Rukavice za zatitu od vibracija na akama/rukama. Ispravno koritenje i odravanje zatitnih rukavica. Odravanje topline na poslu, posebno toplih ruku; vjebe za ruke. Zatitna odjea potrebna radnicima za odravanje topline i suhoe. Redoviti lijeniki pregledi.
22
23
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
OPASNOST: OSvjeTljeNje

Povremena mjerenja osvjetljenja i ravnomjernosti osvjetljenja na podruju obavljanja zadataka i okruenju radnog mjesta. Povremena mjerenja osvjetljenja i ravnomjernosti osvjetljenja u prostorima za kretanje, hodnicima, stubama itd. Udovoljavanje programu odravanja izvoaa osvjetljenja, ukljuujui uestalost zamjene arulja, razdoblja ienja soba i metoda ienja. Udovoljavanje naelima izvedbe osvjetljenja, kao to su ureenje radnog mjesta, vrste i specifikacije arulja (snaga, boja svjetla i faktor iskazivanja boja) i zavrna obrada povrina (refleksija, boja, mat ili sjajne). Koritenje dodatnog lokalnog ili lokaliziranog osvjetljenja na radnom mjestu kada je potrebno jako osvjetljenje. Koritenje vie indirektnog osvjetljenja i lokalnog osvjetljenja, radi eliminiranja sjena na podruju zadataka. Izbjegavanje sjajnih povrina na radnom mjestu (stolovi, drugi namjetaj i sl.). Izbjegavanje treperenja i stroboskopskog efekta. Povremeno koritenje upitnika ili provoenje razgovora s radnicima o problemu s osvjetljenjem.
Pitanja
1. 2. 3. Je li osvjetljenje na vaem radnom mjestu dovoljno za uspjeno i tono obavljanje zadataka? Baca li svjetlo sjene na mjesto obavljanja radnih zadataka koji mogu utjecati na uspjenost i tonost rada? Je li osvjetljenje u prolaznim prostorima, stubitima, spremitima itd. odgovarajue za sigurno kretanje i uoavanje bilo kakvih prepreka (rupe na tlu, predmeti koji lee na tlu, stube, skliske povrine ili lokve, rub platforme itd.)? Mogu li svijetli izvori/povrine radnicima umanjiti vidljivost predmeta? Ima li prigovora radnika koji se odnose na lou vidljivost, bljetavilo ili neodgovarajue osvjetljenje radnog mjesta? Ima li prekomjernih kontrasta u vidnom polju, koji mogu rezultirati zamorom ili stalnom potrebom oiju za adaptiranjem? Postoje li prekriveni odbljesci u radnom prostoru (direktni odbljesci od poliranih, sjajnih ili blistavih povrina) koji mijenjaju vidljivost? Postoje li velike prostorne razlike u osvjetljenju u okolici radnog prostora koje mogu dovesti do vizualnog stresa? ine li se boje predmeta i koe u radnom okruenju prirodnima pod postojeim umjetnim osvjetljenjem? Jesu li sigurnosne boje prepoznatljive pod postojeim umjetnim osvjetljenjem? Mogu li radnici vidjeti treperenje svjetla? Uoavaju li se rotirajui strojevi kao nepokretni tijekom njihovog normalnog rada pod umjetnim osvjetljenjem (npr. postoji li stroboskopski efekt))?
da

ne
4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
24
25
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
OPASNOST: STreS NA rADu
Dio A: Postoji li rizik na radnom mjestu?

Part A: Does the hazard exist at the workplace?

Pitanja da

da

ne
Pitanja
Zahtjevi Posla Rade li zaposlenici u pravilu ili povremeno pod visokim pritiskom (brzi tempo rada, kratki rokovi)? Rade li zaposlenici u pravilu ili povremeno prekovremeno? Je li radno optereenje u pravilu ili povremeno vrlo visoko? Postoji li ravnotea izmeu zahtjeva za fizikim i psihikim radom i sposobnosti radnika? Je li rad monoton? Postoje li postoje fiziki rizici (buka, temperatura, kemikalije itd.)? Znaju li radnici koji su njihovi zadaci? Imaju li radnici proturjene zahtjeve? Jesu li radnici socijalno izolirani kada izvravaju svoje poslove? Kontrola rada Imaju li radnici utjecaj na metode koje koriste u obavljanju svog posla? Imaju li radnici utjecaj na sadraj svoga rada? Imaju li radnici mogunost planiranja svoga rada, donoenja vlastitih odluka i preuzimanja odgovornosti? Je li posao razbijen u toliko zadataka da radnici mogu donekle biti svjesni vlasnitva nad konanim proizvodom? Planira li se unaprijed raspored smjena? Planira li se raspored smjena u dogovoru s radnicima? Je li radno vrijeme nefleksibilno? socijalno oZraje Je li drutveno/socijalno ozraje na radnom mjestu loe? Je li suradnja izmeu grupa radnika loa (npr. u razliitim odjelima)? Ima li sukoba izmeu radnika ili grupa radnika? Ostaju li pitanja u vezi rada i problema izmeu radnika i rukovoditelja neraspravljena? Natjeu li se radnici meu sobom? Ima li nasilja ili ikaniranja? Postoji li rizik od nasilja javnost prema radnicima (verbalno vrijeanje, prijetnje ili fiziki napadi)?
ne
PotPora Imaju li radnici potporu svojih rukovoditelja i kolega? Dobivaju li radnici povratne informacije kako o pozitivnim, tako o negativnim pitanjima u vezi njihovog rada? Priznaje li se radnicima dobro obavljen posao i nagrauje li ih se za isti? Dobivaju li novi radnici odgovarajuu izobrazbu i nadzor na radnom mjestu? Prua li se potpora radnicima kod planiranja promjena ili u sluaju neizvjesnosti u vezi budunosti poduzea, a radi minimaliziranja njihovih briga ili zbunjenosti?
Zahtjevi Posla Osigurati dostatna sredstva openito i u vrnim trenucima. Koliko god je mogue, strukturirati poslove radi izbjegavanja vrnih radnih optereenja ili uskih grla. Unaprijed obavijestiti o planovima proizvodnje i razdobljima vrnim optereenja. Pratiti radno optereenje i sustavno provjeravati kako se ljudi snalaze, fiziki i psiholoki, u sluaju visokog radnog optereenja. Odravati prekovremeni rad na minimumu i dogovoriti oblike kompenzacije nakon razdoblja s visokim radnim optereenjem. Osigurati naine kako bi radnici bili dovoljno struni za obavljanje svojih poslova. Osigurati ravnoteu izmeu sposobnosti radnika i radnih zahtjeva kako ne bi bili preoptereeni ili premalo optereeni. Osigurati sustavno osposobljavanje i podrku radnicima, kako bi oni mogli obavljati svoje zadatke. Ohrabrivati radnike za stalno razvijanje njihovih znanja. iriti obim zadataka radi poveanja raznolikosti poslova. Uvoenje sheme rotiranja poslova ili zadataka. Osigurati procjenjivanje i spreavanje rizika radnog mjesta. Jasno definirati uloge, funkcije i odgovornosti zaposlenika. Organizirati rad na nain koji omoguava zaposlenicima rad s najmanje jednim kolegom. Omoguiti socijalno meudjelovanje u okviru i izvan posla, kao npr. osiguranje prostorije za neformalne sastanke, organiziranje drutvenih manifestacija.
26
27
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
Kontrola rada Konzultiranje namjetenika i njihovih predstavnika o organizaciji, sadraju i koliini rada. Delegiranje odgovornosti i rjeavanja problema namjetenicima; povjerenje u vjetine i sposobnosti radnika. Praenje zadovoljstva radnika poslom. Poveanje osjeaja namjetenika o vlasnitvu nad njihovim radom, npr. kroz naglaavanje ireg poloaja njihovog posla, inei njihov utjecaj i doprinos konanom proizvodu ili usluzi vidljivijim. Prethodno planiranje i informiranje radnika o rasporedu smjena. Konzultiranje radnika glede rasporeda smjena, prema mogunosti valja radno vrijeme prilagoditi njihovim potrebama. Dati radnicima odreenu kontrolu nad planiranjem smjena. Uvoenje fleksibilnog radnog vremena i mjera koje pogoduju obiteljskom ivotu. socijalno oZraje Razvijanje i primjena mjera za rjeavanje sukoba na radnom mjestu. Sazivanje sastanaka i raspravljanje o postojeim problemima izmeu radnika. Poticanje samih radnika na identificiranje izvora problema i pronalaenje rjeenja. Osiguranje dobrog sastava skupina ili timova. Obuka o meusobnim sukobima i kako se time nositi; posebna obuke namijenjena sposobnostima rukovoditelja u vezi s upravljanjem ljudima. Unapreivanje kulture potovanja. Zatita osjetljivih skupina djelatnika (kao to su npr. mladi radnici), putem podrke kroz mentorstvo ili nadzor. Razvijanje i provedba politike protiv zlostavljanja. Projektiranje radnih prostora na nain da se osiguraju radnici od nasilja (npr. posebne ograde, sustav monitoringa). Izbjegavanje usamljenog rada. Objavljivanje politike o suzbijanju nasilja nad osobljem i jasno je obznaniti javnosti (navodei da nasilje nee biti tolerirano i kako e se organizacija odnositi prema nasilnicima). Uinkovit sustav komunikacije, kako bi se informacije o incidentima i moguim problemima s nasiljem prenosile dalje. Obuka radnika za situacije kako postupati u sluaju nasilja (prepoznavanje, irenje, kako dobiti pomo, izvjeivanje itd.) PotPora Izobrazba rukovoditelja za davanje konstruktivnih povratnih informacija, pohvala i podrke svojim podreenima. Posebno osposobljavanje na radnom mjestu za nove namjetenike, koritenjem iskusnog osoblja kod pouavanja, nadzora i mentorstva nad novim osobljem. Jasna i otvorena komunikacija o svim planiranim promjenama (ukljuujui vikove radne snage) s osobljem i njihovim predstavnicima (prije, tijekom i nakon promjena). Djelatnici trebaju imati mogunost za diskutiranje, kako bi utjecali na promjene. Posebno obrazovanje i profesionalno savjetovanje vikovima radnika u vezi njihovih buduih karijera.
28
29
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
DiO iv: iDeNTiFiKACijA OPASNOSTi i izBOr PreveNTivNOH MjerA - zA SPeCiFiNe SeKTOre
Kontrolna lista: rad u uredu Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Part A: Does the hazard exist at the workplace?

Pitanja da

da

ne
Pitanja
ne
oKruenje radnog mjesta Je li obloga poda odgovarajua (bez rupa ili prepreka)? Je li mikroklima odgovarajua (temperatura, sunano zraenje, vlanost i strujanje zraka), tj. sukladno nacionalnim propisima, strunjacima ili konzultacijama s osobljem)? Odgovara li veliina sobe broju zaposlenika koji rade u istoj (npr. sukladno nacionalnim propisima)? Imaju li sobe prirodno osvjetljenje? U sluaju rada sa zaslonima, imaju li prozori rolete, aluzine ili zavjese koji mogu eliminirati (ili minimalizirati) svjetlo koje pada na ekran? Uzrokuju li izvori svjetla, prozori, vrata, lakirani namjetaj ili zidovi odbljesak na zaslonima raunala? Ometa li buka pozornost i verbalnu komunikaciju? Ometaju li ice i kabeli zaposlenike u slobodnom kretanju ili moda predstavljaju opasnost od spoticanja? Imaju li zaposlenici dovoljno prostora za promjenu poloaja tijela? isti li se i odrava graevina kako valja? Je li na raspolaganju oprema za prvu pomo i osoblje osposobljeno za koritenje iste? Jesu li izlazi za evakuaciju i izlazi za nudu propisno oznaeni i odravaju li se istima? Zasloni i osobna raunala Jesu li slike na zaslonima dobro definirane, jasno formirane i odgovarajue veliine s potrebnim razmakom linija? Jesu li slike na zaslonima jasne, bez vibracija, treperenja ili podrhtavanja? Moe li korisnik jednostavno prilagoditi jainu osvjetljenja i kontrast izmeu slova i pozadine? Mogu li se zasloni micati sukladno potrebama korisnika (okretati, naginjati) i uvrstiti u zahtijevanim poloajima? Osiguravaju li ope i lokalno osvjetljenje zadovoljavajuu osvijetljenost i kontrast izmeu zaslona i pozadine zaslona? Iznosi li udaljenost izmeu oiju i zaslona 50-80 cm? Je li zaslon bez odbljeska koji moe remetiti sliku? Je li tipkovnica odvojena od zaslona? Je li mogu udoban poloaj tijela, aka i ruku? Je li prostor ispred tipkovnice i mia dovoljan za potporu korisnikovih runih zglobova? Jesu li tipkovnica i mi blizu jedan drugome? Jesu li na istoj razini?
Je li povrina tipkovnice matirana radi onemoguavanja odbljeska? Mogu li se jednostavno prepoznavati simboli na tipkama; mogu li ih ljudi dobro itati ako sjede u ispravnom radnom poloaju? oPrema na radnom mjestu Je li stolica stabilna; osigurava li slobodno kretanje i udoban poloaj tijela? Moe li se visina stolice lagano prilagoavati? Moe li se visina naslona stolice lagano prilagoavati? U sluaju potrebe, je li na raspolaganju naslon za ruke? U sluaju potrebe, je li na raspolaganju oslonac za noge? Mogu li se dohvatiti najee koritena oprema i drugi predmeti na radnom mjestu bez okretanja glave i tijela? Osigurava li visina stola mobilnost nogu i bedara? Moe li se podeavati dra stranica; moe li ga se uvrstiti u poloaju koji osigurava korisniku udobno itanje? ergonomija Programa Udovoljava li program zahtjevima zadatka? Moe li se program prilagoditi razini poetnika? Ima li program pomo na materinjem jeziku? Daje li program informacije u obliku koji je prilagoen korisniku? Imaju li zaposlenici pomo u sluaju problema sa programom? organiZacija rada U sluaju neprekidnog rada ispred zaslona, je li mogue koristiti prikladne odmore, te moe li zaposlenik promijeniti vrstu posla? Je li stvarna duina rada ispred ekrana manja od 6 sati na dan? Variraju li zadaci zaposlenika? Mogu li zaposlenici kontrolirati redoslijed prema kojemu obavljaju svoje zadatke? Osjeaju li zaposlenici neumjeren pritisak u udovoljavanju zahtjevnih radnih ciljeva ili rokova? Osigurava li poslodavac odgovarajue informacije, osposobljavanje i konzultacije prije uspostave, odravanja ili poboljanja radnih mjesta koja ukljuuju koritenje raunala?
30
31
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
Kontrolna lista: graevinarstvo Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Pitanja
oPasnosti Za Zdravlje Pridaje li se pozornost pritubama zaposlenika o problemima s vidom? Kontrolira li se vid zaposlenika sustavno (sukladno odredbama nacionalnog zakonodavstva)? Ukoliko pretraga okuliste otkrije da naoale ili kontaktne lee zaposlenika nisu odgovarajue za rad s raunalom, dobivaju li zaposlenici naoale potrebne za dobar vid? Ukoliko se zaposlenici ale na bolove u miiima i kostima (vrat, kraljenica, ramena, noge), provodi li se ergonomska procjena?

da

ne
Pitanja
Mogu li radnici sigurno stii do svog mjesta rada? Je li gradilite ograeno tako da je ulaz neovlatenim osobama onemoguen? Postoje li zatitne mjere (kao npr. od osoba koje prolaze kraj gradilita)? Jesu li prometni putovi isti i dobro osvijetljeni? Jesu li vozila opremljena sirenama koje se oglase pri vonji unatrag? Je li gradilite uredno i dobro organizirano? Je li gradilite dobro osvijetljeno? Postoje li odgovarajui sigurnosni znakovi (npr. za vozne putove, ovlateno osoblje)? Jesu li objekti za radnike zadovoljavajui (svlaionice, tuevi itd.)? Postoje li prostori u kojima radnici mogu jesti (npr. kantina)? Postoje li sredstva za prvu pomo; je li osiguran zdravstveni nadzor? Jesu li radnici upueni i osposobljeni za sigurno rukovanje? Postoji li odgovarajua oprema za rad s tekim teretom? Je li postojea elektrina mrea (podzemna ili nadzemna) oznaena? Postoji li sustav za rad s elektrinom mreom pod naponom? Jesu li poduzete mjere opreza tako da elektrine sustave i opremu odravaju i esto provjeravaju za to odgovarajue obuene osobe? Podiu li, mijenjaju i demontiraju skele za to odgovarajue obuene osobe? Provjeravaju li radnici redovno skele? Koriste li radnici pokretne ljestve samo za lake poslove koji kratko traju i kada nemaju drugog izbora? Znaju li radnici najsigurniji nain postavljanja i koritenja pokretnih ljestvi? Je li irina radnog prostora na skeli uvijek vea od minimuma (60 cm)? Jesu li dizala i dizalice ispravno postavljeni i provjeravaju li ih odgovarajue obuene osobe ? Koriste li zaposlenici odgovarajuu zatitu i nose li sigurnosne pojaseve kada rade na visinama? Postoje li mjere koje spreavaju pad radnika ili predmeta? Nose li sve osobe na gradilitu odgovarajuu zatitnu opremu (npr. cipele, zatitne kacige)? Koriste li se odgovarajue zatitne mjere za spreavanje ili smanjenje izloenosti praini (npr. od drva, cementa i silikona)? Koriste li se odgovarajue zatitne mjere za spreavanje ili smanjenje izloenosti buci ili vibracijama?
da

ne
oKruenje radnog mjesta Redovito provoenje procjene rizika. Konzultiranje osoblja o primjerenim promjenama radnog okruenja Mjerenje i praenje parametara okolia Ukljuivanje strunjaka tijekom projektiranja ili renoviranja mjesta rada Zasloni i raunala Osiguranje koritenja odgovarajue opreme za svaku vrstu rada. Uzimanje u obzir ergonomskih aspekata kod projektiranja (ili renoviranja) mjesta rada. oPrema na radnom mjestu Redovno odravanje opreme. Preureenje radnog prostora (ergonomska intervencija). meudjelovanje osoba-stroj (ergonomija Programa) Osposobljavanje zaposlenika za koritenje programa. Primjena rezultata tehnolokog razvoja (auriranje i unapreivanje programa). organiZacija rada Odgovarajue upute za zaposlenike o sigurnosti i zdravlju na radu. Stalna evaluacija uinkovitosti preventivnih mjera. Savjetovanje sa zaposlenicima o odlukama koje se odnose na organizaciju rada. Praenje utjecaja radnog vremena i radne satnice na zdravlje oPasnosti Za Zdravlje Poboljanje ergonomske funkcionalnosti opreme na radnom mjestu, a posebno udaljenost stol-zaslon-stolica. Poboljanje osvjetljenja, uklanjanje odbljesaka i bljetavila na zaslonu. Sustavno medicinsko praenje zdravlja zaposlenika (posebno u vezi s problemom vida, te bolesti miia i kostiju).
32
33
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a

DA ako ste oznaili barem jedan odgovor u polju oznaenom s Napominjemo da dolje navedena lista ne pokriva sve mogue sluajeve u kojima postoje opasnosti. organiZacijsKa FaZa Prilagodba rasporeda rada kako bi se smanjili rizici, ako je to potrebno. Organizacija zadataka koji zahtijevaju sline vrste zatite u isto vrijeme, kako bi se mogle osigurati kolektivne mjere zatite. Provjeravanje da su svi zaposlenici, ukljuujui i oni koji ne razumiju dobro nacionalni jezik, upoznati s potencijalnim rizicima na gradilitu, provedenim sigurnosnim mjerama i svojim odgovornostima u odnosu na zatitu zdravlja i sigurnost. Stavljanje na raspolaganje potrebne osobne zatitne opreme za radnike (zatitne kacige, rukavice, maske, sigurnosna obua). Dranje materijala za prvu pomo na gradilitu. iZvrna FaZa Imenovanje strunog koordinatora za zdravlje i sigurnost. Svakodnevna inspekcija skela, prije zapoinjanja dnevnog rada na gradilitu. Pravilo: ne rastavljati dijelove skela prije zavretka svih radova. irina radnog prostora na skeli ne smije biti manja od 60 cm. Nikada se ne penjati preko skela, nego uvijek koristiti odgovarajue ljestve. Postavljanje pokretnih ljestava pod odgovarajuim nagibom, pri emu vrh ljestava mora biti iznad povrine na koju radnik stupa. Preke na ljestvama moraju biti pokrivenene materijalom protiv klizanja i oiene od prepreka. Ne koristiti ljestve due od 6 m. Kod penjanja ili sputanja po pokretnim ljestvama valja biti okrenut licem prema ljestvama i koristiti obje ruke za pridravanje; alat se stavlja u pomonu torbicu oko pasa, a materijal se na skelu doprema pomou opreme za dizanje. Pri radu na pokretnim ljestvama, ne naginjati tijelo u stranu. Ne raditi na krovu pri loim vremenskim uvjetima. Postaviti zatitu za rad na visini, ukljuujui i rad na krovu. Ne hodati po povrinama koje su pokrivene krhkim materijalom. Svakodnevno provjeriti glavne elektrine sklopke na gradilitu i elektrine kabele pod naponom ili ureaje koji su ispod, iznad ili na gradilitu. Ne zapoinjati posao prije nego strune osobe provjere navedeno. Otrovne i opasne proizvode i eksplozive valja jasno oznaiti i uvati pod kontrolom. Gradilita treba uvijek drati urednim i istim. Svi prolazi i ljestve moraju biti isti i bez prepreka.
Pitanja
Odravaju li se oprema za rad i strojevi u sigurnom stanju? Funkcionira li sigurnosna oprema na strojevima (npr. zvuni signali, zatita) Koristi li se oprema za zatitu kod iskopa tako da se smanji rizik od uruavanja? Jesu li oni koji rade na vozilima i strojevima odgovarajue obueni? Dobivaju li svi zaposlenici obavijesti o potencijalnim rizicima i utvrenim zatitnim mjerama na jeziku i nainu izraavanja koji razumiju?
da

ne
u stadiju ProjeKtiranja Integracija sigurnosti i zatite zdravlja u arhitektonski projekt. Eliminacija rizika od pada putem odgovarajuih ljestava koje se koriste pod ispravnim nagibom i koje su propisno osigurane od neoekivanih pokreta. Projektiranje i instaliranje pristupnih putova do krova. Svaki dio opreme za dizanje, ukljuujui i sastavne dijelove, dodatke, sidrita i potpornje, moraju biti valjano projektirani i konstruirani, instalirani na odgovarajui nain i redovito odravani u funkcionalnom stanju, testirani od strane odgovarajue obuenog osoblja u skladu s nacionalnim propisima, a na njima trebaju raditi radnici koji su proli odgovarajue osposobljavanje. Odgovarajue osvjetljenje svakog radnog mjesta, stubita i drugih mjesta na gradilitu kuda radnici prolaze. Planiranje i izvoenje ruenja samo pod nadzorom strune osobe. Odgovarajue zbrinjavanje graevinskog otpada. Odravanje zgrade ili ruenja: poduzimanje svih preventivnih mjera u sluaju rada s azbestom. Odgovarajui broj sanitarnih vorova i mjesta za pranje, prostora za prehranu i sklonita za vrijeme odmora i prekida rada zbog loeg vremena.
34
35
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
Kontrolna lista: prerada hrane Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

oPrema Za rad Osiguranje redovitog i sustavnog nadzora radnika, ispitivanje proizvodnje opreme i radnih mjesta. Ugradnja odgovarajuih zatita; opremanje posebnih dijelova opreme (mijealice, strojevi za sjeenje itd.) odgovarajuim zatitama. Koritenje odgovarajue osobne zatitne opreme. Redovito educiranje o rizicima specifinim za ovaj sektor. Educiranje radnika o ispravnom koritenju i odravanju strojeva i opreme te doputanje rada s opremom samo osposobljenim radnicima. Radnici trebaju odreene dijelove opreme koristiti sukladno sigurnosnim postupcima. Redovito odravanje i ienje svih dijelova opreme. Klasifikacija opasnih dijelova opreme. Ne istiti ili odravati strojeve koji su ukljueni u izvore napajanja. KemijsKe i bioloKe oPasnosti Koritenje ispravne osobne zatitne opreme u radu s kemikalijama (rukavice, sigurnosne naoale, titnici za lice, maske). Odgovarajue oznaavanje prostora za pripremu kemikalija u skladu s lokalnim propisima, ukljuujui i upute za rukovanje materijalima za skladine prostore i opreme za obradu. Zabraniti ulazak u spremnike, cisterne ili rezervoare bez nazonosti jo jedne osobe. Dobro upoznavanje radnika s uincima kemikalija, zatitom od istih i pruanjem prve pomoi. Provjera zdravstvenog stanja zaposlenika u skladu s posebnim zahtjevima njihovog radnog mjesta (medicinska procjena). eKsPloZije Procjena sigurnosti opreme za hlaenje i pod tlakom, redovita kontrola strojeva i opreme. Osobitu pozornost valja posvetiti ienju i odravanju strojeva i opreme u pranom zraku gdje postoji rizik od eksplozije. Kvaliteta ZraKa Ugradnja, kontrola i odravanje sustava ventilacije u sluaju oneienog radnog okolia. Opremanje ventilatora koji se nalaze blizu strojeva zatitnim mreama. Praenje kvalitete zraka na radnom mjestu. Zdravstveni riZici Primjena svih potrebnih higijenskih normi. Redovite informacije i osposobljavanje za radnike. Redoviti lijeniki pregledi za radnike Sigurnosni odmori i odgovarajui raspored rada i odmora.
Pitanja
oPrema Za rad Koriste li se otri alati (rezai, noevi, sjekirice itd.)? Jesu li svi strojevi opremljeni zatitama? Obavlja li se rad na proizvodnoj liniji (rizik uvlaenja odjee ili dijelova tijela, rizik od posjekotina, rizik od amputacije itd.)? Moe li odjea radnika zapeti meu pokretne dijelove strojeva, uzrokujui ozljede? Koriste li se sanduci ? Jesu li radnici u kontaktu s vruim ili smrznutim tvarima, odnosno opremom? iste li se i odravaju strojevi dok su pod naponom? KemijsKe i bioloKe oPasnosti Koristi li se amonijak ili neke druge kemikalije za hlaenje? Je li neophodno ulaziti u zatvorene spremnike, cisterne odnosno rezervoare (npr. tijekom inspekcije i odravanja)? Jesu li radnici u direktnom dodiru sa sirovinama odnosno materijalima ivotinjskog ili biljnog podrijetla (bioloke opasnosti)? eKsPloZije Ima li u radnom okruenju praine koja leti zrakom ili se taloi (npr. brano)? Postoje li na radnom mjestu ureaji pod tlakom? Kvaliteta ZraKa Jesu li radnici izloeni smradu? Koriste li se ventilatori bez zatite lopatica? Koriste li se odgovarajue maske za zatitu dinog sustava radnika? Zdravstveni riZici Jesu li radnici izloeni vruem odnosno hladnom okoliu? Nose li radnici terete ili rade u zamornim poloajima? Rade li radnici u monotonom ritmu ili pod pritiskom? Rade li radnici u nonim smjenama?
da

ne
36
37
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
Kontrolna lista: drvna industrija Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

oPrema Za rad Radnici koji rade na strojevima i sami strojevi moraju biti opremljeni sigurnosnom opremom koja odgovara opasnostima na poslu. Koritenje opreme u skladu s informacijama i uputama proizvoaa. Provoenje redovitih tehnikih pregleda opreme. Ugradnja odgovarajue zatite. Osposobljavanje radnika za koritenje i odravanje opreme. Osiguranje da se oprema za obradu drva i njena zatita odravaju i redovno iste. Dozvola rada i odravanja opreme samo struno osposobljenim i ovlatenim radnicima. eleKtrina oPasnost Uzemljenje svih strojeva, ukljuujui motore i kuita. Redovito provjeravanje svih elektrinih instalacija. Kvaliteta ZraKa Osiguranje stalno u funkciji ventilacije s lokalnim odsisom na svim strojevima za obradu drva i nezavisnih odsisnih sustava za lakiranje, bojenje ili luenje. Redovito runo ienje radionice. Redovita kontrola i ienje odsisnog ventilacijskog sustava radi odravanja maksimalne uinkovitosti. Zabrana otpuhivanja nakupljene praine zrakom pod tlakom. KemiKalije Zamjena lakova i ljepila baziranim na otapalima s lakovima i ljepilima koji su manje ili uope nisu otrovni. Koritenje automatiziranih sustava za nanoenje lakova i ljepila. Osposobljavanje radnika za siguran rad s opasnim kemikalijama. buKa i vibracije Smanjenje razine buke strojeva koritenjem razliitih mjera (kontrola izvora). Smanjenje razine buke izolacijom, blokiranjem, preusmjeravanjem i upijanjem (kontrola puta). Koritenje izolatora protiv vibracije ili tehnika prijenosa na opremi. Ogranienje broja sati koliko radnici mogu koristiti vibrirajue alate. Omoguiti radnicima da svaki sat imaju od 10 do 15 minuta odmora daleko od izvora vibracija Zdravstveni riZici Redovita osposobljavanje radnika o rizicima na radu i zdravom ivotu. Povremeni pregledi radnika s obzirom na zdravstvene rizike na radnom mjestu. Osiguranje sigurnosnih odmora i odgovarajueg rasporeda rada i odmora.
Pitanja
oPrema Za rad Jesu li svi strojevi opremljeni zatitom? Jesu li dostupne upute za siguran rad? Jesu li radnici osposobljeni za koritenje strojeva? Provode li se redovito kontrole i ispitivanje radne opreme? Koriste li radnici pomone ureaje za navoenje kratkih ili uskih komada drveta kroz pile? Je li mogue da radniku odjea zapne za pokretne dijelove i tako ozlijedi radnika/radnicu? oPasnosti od eleKtrine struje Jesu li strojevi na elektrinu struju uzemljeni? Odravaju li se elektrini vodovi, ice, kabeli i utinice u dobrom stanju? Jesu li sve utinice, prekidai, spojevi i prikljuci pokriveni? Je li oprema s klasifikacijom opasnosti ispravno procijenjena za odgovarajue radno okruenje? Kvaliteta ZraKa Postoji li vanjski sustav odsisavanja za strojeve koji obrauju drvo, a koji se automatski aktivira im se strojevi pokrenu? Kontroliraju li se ispusti redovito? iste li se stropovi, pregradni zidovi i kabelski kanali redovito od praine? Procjenjuje li se kvaliteta zraka na radnom mjestu? Koriste li radnici maske kada rade u komorama za lakiranje? KemiKalije Educiraju li se redovito svi radnici koji koriste opasne kemikalije? Koriste li radnici osobnu zatitnu opremu kada koriste kemikalije (rukavice, zatitne naoale ili titnike za lice, maske)? Dre li se kemikalije daleko od izvora plamena? buKa i vibracije Procjenjuje li se razina buke na radnom mjestu? Koriste li radnici koji su izloeni poveanoj buci zatitu za ui? Izbjegavaju li se vibracije koje se mogu prenijeti sa stroja na ruke radnika? Zdravstveni riZici Organiziraju li se posebni lijeniki pregledi za zaposlenike ? alju li se radnici koji su izloeni visokoj razini buke na povremene audiometrijske preglede? Educiraju li se radnici o odgovarajuem nainu podizanja i noenja tereta? Nastojite li ispuniti posebne potrebe radnika kad im organizirate radno mjesto (ergonomija)?
da

ne
38
39
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
Kontrolna lista: popravak automobila Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Pitanja da

da

ne
Pitanja
iste li se redovito ravne povrine (podovi, servisni kanali itd.)? Moraju li radnici istiti radno mjesto? Jesu li ravne povrine (podovi, servisni kanal u servisnoj postaji itd.) otporne na mrlje od tvari koje se koriste (npr. ulje, dizel, benzin)? Prikuplja li se ulje (staro i novo) i sprema u odgovarajue spremnike? Jesu li stube u servisnom kanalu napravljene od materijala koji je otporan na klizanje? Nose li radnici obuu koja se ne sklie? Postoje li zatitni rukohvati na slobodnim krajevima platformi? Jesu li zaposlenici upueni da ne staju na testne valjke za konice? Jesu li zaposlenici obavijeteni da se ne smiju zadravati ispod podignutih vozila? Pokriva li se servisni kanal nakon posla? Je li servisni kanal odgovarajue oznaen ili ograen ogradama kako radnici ne bi pali u isti? Obavljaju li se poslovi u uskom prostoru? Jesu li zvuni i drugi signali raspoznatljivi u uskim radnim prostorima (npr. mjerni strojevi)? Postoje li odreena mjesta za alat? Postoje li oznake (npr. na podu) po kojima automobili ulaze u servis? Postoje li upute o sigurnosti za ulaz i izlaz automobila s dijagnostikog puta? Primjenjuju li se mjere za izbjegavanje ozljeda tijekom rada na asiji (npr. zavarivanje, bruenje, lakiranje)? Postoje li upute za sigurno sastavljanje, primjerice, asije ili motora? Postoje li upute za sigurno rukovanje spremnicima goriva (pri npr. popravcima istih)? Jesu li odreene sigurnosne mjere za izbjegavanje padanja dijelova iz vozila (npr. kad se auto podie)? Postoje li titnici koji onemoguavaju dodir radnika s rotirajuim dijelovima (npr. kod balansiranja kotaa)? Primjenjuju li se mjere zatite kako radnici ne bi zapeli za rotirajue dijelove (npr. pri podeavanju motora)? Postoji li mogunost da se vrata garae fiksiraju kako se ne bi sluajno zalupila (npr. zbog propuha dok automobili ulaze ili izlaze)? Postoje li organizacijske i tehnike mjere za izbjegavanje poara ili topline kada je npr. vozilo u prostoriji dok se sui lak? Postoje li upute za zatitu od poara u prostoriji gdje su uskladiteni akumulatori? Primjenjuju li se mjere za izbjegavanje eksplozije prilikom punjenja akumulatora? Postoje li mjere za zatitu elektrine opreme od vode? Koriste li se odgovarajue zatitne mjere za spreavanje ili smanjenje izloenosti praini i drugim sitnim esticama (npr. tijekom bruenja, zavarivanja, lakiranja)?
ne
Odgovara li osvjetljenje u ispitnim jamama poslovima pregleda vozila? Odgovara li temperatura u servisu radu po ljeti i zimi? Je li ventilacija dovoljna za rad u servisnom kanalu (npr. varenje, bruenje)? Imaju li radnici odgovarajue sposobnosti i vjetine za posao koji obavljaju?
Odravati ravne povrine, podove, ispitne jame i sl. sigurnima, te redovito istiti radni prostor. Temeljito istiti povrine nakon bruenja, lakiranja i sl. Koristiti odgovarajui materijal (koji ne upija tekuinu) za ravne povrine. Koristiti odgovarajue postupke pri pretakanju ulja iz bavi za skladitenje i prikupljanje rabljenog ulja u odgovarajue bave; ienje ulja s poda. Noenje zatitne cipele koje se ne skliu. Pokrivanje stuba u servisnom kanalu materijalom koji ne klie. Ne stajati na valjke za testiranje konica. Nikada ne stajati blizu dijagnostikog puta tijekom testiranja konica. Ne zadravati se ispod podignutih vozila. Ne ulaziti u zatvorenu ispitnu jamu. Pokriti ispitne jame nakon rada. Odravati elektrine, hidrauline i pneumatske vodove sigurnima. Oznaiti odreena mjesta za alate koja se koriste i tijekom rada i nakon rada. Oznaiti (npr. na podu) put za vozila i transportne putove. Osigurati odgovarajue kontrole i smjetaj krakova mehanizama za podizanje; ne stavljati ruku u pokretne dijelove. Osigurati da sve aktivnosti obavlja dobro osposobljeno osoblje potivajui pri tome sve mjere sigurnosti. Koristiti samo preporueni alat za rad s akumulatorima. Osigurati odgovarajuu ventilaciju kako bi se izbjeglo stvaranje eksplozivnih smjesa. Ne puiti u opasnim podrujima. Zatititi svu elektrinu opremu od vlage i vode. Osigurati potrebnu osobnu zatitnu opremu radnicima (rukavice, maske, sigurnosna obua). Koristiti sustav ventilacije i ispuhivanja radi eliminiranja opasnih para ili dima; tamo gdje isti nisu u potpunosti Djelotvorni, valja koristiti odgovarajuu osobnu zatitnu opremu. Postaviti odgovarajue osvjetljenje u jami za pregled vozila. Opremiti sve radne prostore grijanjem/hlaenjem radi postizanja odgovarajuih radnih uvjeta. Provoditi redovite lijenike preglede.
40
41
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
Kontrolna lista: poljoprivreda Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Pitanja da

da

ne
Pitanja
strojevi i radna oPrema Jesu li radnici osposobljeni za sigurno rukovanje strojevima i radnom opremom koju koriste? Jesu li sve zatite za ljebove i druga zatita na strojevima i radnoj opremi na svome mjestu i u dobrom stanju? Postoje li uvijek DVA neovisna naina za dranje opreme u zraku kad se radi ispod nje? Postoji li nain za sigurno mijenjanje kotaa traktora? Je li kruna pila za drvo opremljena razdijelnim klinom i kontrolnim prekidaem ili dugmetom? Ima li oprema za zavarivanje sva potrebna sigurnosna sredstva i je li dobro odravana? Koristi li se odgovarajua osobna zatitna oprema kada se radi s motornom pilom (npr. zatitne hlae, izme, rukavice i kacige s vizirima i titnicima za ui)? Jesu li na raspolaganju upute za siguran rad? Provjerava li se radna oprema redovito? transPort i PoKretni strojevi Imaju li svi koji rade na vozilima, viliarima ili teleskopskim strojevima za rukovanje izobrazbu i dozvolu za rad na strojevima koje koriste? Pregledava li viliare, teleskopske strojeve za rukovanje i njihove dijelove redovito odgovarajua ovlatena institucija? Je li dvorite tako organizirano da se vozila mogu sigurno kretati? Odravaju li se i redovito provjeravaju konice i rune konice na traktoru? Jesu li konice na prikolicama u radnom stanju i moe li se njima upravljati sa sjedala traktora? Provjeravaju li se prstenovi i druge povezne jedinice za kamione redovito zbog znakova istroenosti? Jesu li ugraeni i privreni sigurnosni pojasevi za sluaj prevrtanja stroja? Jesu li stari traktori opremljeni zatitnom ili sigurnosnom kabinom? Provjeravaju li se stare sigurnosne ili zatitne kabine na hru i smanjenje vrstoe? Jesu li prednja svjetla, oznake, konice i stranja svjetla u radnom stanju? Jesu li retrovizori na mjestu, odravani i isti na svim samohodnim strojevima? Postoji li sigurnosni sustav rada za rad u blizini dalekovoda?
ne
visina Postoji li sigurnosni sustav rada na visinama (zgrade, strojevi, oprema, rezervoari itd.)? Jesu li ljestve pouzdane, odgovarajue obzirom na teinu posla i sprema li ih se na sigurno kad se ne koriste? Poduzimaju li se mjere opreza za stabilnost ljestava kada ih se koristi za rad na visinama? Razmilja li se o sigurnijim alternativama ljestvama za pristup visokim mjestima? Da li se bale sigurno postavljaju, skladite i skidaju? Pesticidi Skladite li se svi pesticidi ispravno? Da li se redovito osposobljavaju svi koji rade s pesticidima? Je li procijenjen rizik za zdravlje radnika i drugih osoba s obzirom na pesticide i jesu li primijenjene mjere kontrole? Koristi li se odgovarajua osobna zatitna oprema kad je rije o pesticidima? Koriste li se pesticidi na siguran nain za okoli? djeca Je li djeci onemoguen pristup opasnim mjestima (radne aktivnosti, putanja vozila u pokretu, visine, spremanje tekuina, opasne ivotinje itd.)? Je li maksimalno smanjen rizik od poara kojeg mogu uzrokovati djeca? Jesu li djeca upozorena na opasnosti? Potuju li se zahtjevi za mlade radnike? ivotinje Jesu li instalirane odgovarajue ograde za dranje opasnih ivotinja (npr. bikova, svinja, konja, pasa)? Odravaju li se ograde u dobrom stanju i spreavaju li pristup ivotinjama? Koriste li se odgovarajue mjere za upravljanje i voenje ivotinja kada se s njima radi? Postoje li odgovarajua sredstva za prijevoz ivotinja i jesu li u dobrom stanju? bioloKe oPasnosti Postoje li na vaoj farmi/imanju izvori opasnih biolokih tvari (biljke, ivotinje, tvari ivotinjskog podrijetla, organska praina, otpad itd.)? Je li rizik dodira s opasnim biolokim tvarima kontroliran ili smanjen? Postoji li sigurnosni sustav rada za rad s opasnim biolokim tvarima?
42
43
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a

sve oPasnosti Informiranje, davanje uputa i osposobljavanje zaposlenika. strojevi i radna oPrema Osigurati da svim strojevima i radnom opremom rukuju osposobljeni i ovlateni radnici. Osigurati da sve zatite za ljebove i druga zatita strojeva i radne opreme bude na mjestu i u dobrom stanju. Postolja, blokovi, hidraulike dizalice itd. moraju biti lako dostupni kao dodatni nain odravanja podignute opreme u zraku. Koritenje posebnih zatita za kotae, viliare ili druga sredstva za rukovanje velikim stranjim kotaima traktora. Osigurati da je razdjelni klin no krune pile odgovarajue postavljen i da se koriste sigurnosni gumbi ili prekidai. Odravati opremu za zavarivanje u dobrom stanju i koristiti odgovarajuu zatitu za oi. Koristiti odgovarajuu osobnu zatitnu opremu kada god se koristi motorna pila. Provoditi redovne inspekcije i preglede strojeva i radne opreme transPortni i PoKretni strojevi Osigurati da vozilima, viliarima ili teleskopskim operaterima rukuju osposobljeni i ovlateni radnici s odgovarajuim dozvolama. Uvesti jednosmjerni sustav za prijevoz po dvoritu farme/imanja i urediti posebno podruje za okretanje vozila (primjerice kamiona); odvajanje vozila od pjeaka. Odravanje konica, odravanje i prilagodba runih konica i konica na prikolicama u skladu s preporukama proizvoaa. Redovito provjeravanje i zamjena istroenih prstenova i druge opreme za vuu. Osigurati da su sigurnosni pojasevi postavljeni i privreni ako postoji mogunost prevrtanja strojeva. Osigurati sigurnosne ili zatitne kabine u svim traktorima, i njihov redoviti pregled. Redovito pregledavati svaki dio opreme za podizanje tereta. Osigurati da su retrovizori na mjestu i u dobrom stanju. Osigurati da su na svim traktorima i vunoj opremi postavljena svjetla i znakovi te da ih se odrava istima. Uvesti sigurnosni sustav rada u blizini dalekovoda. Staviti na raspolaganje karte s poloajem i visinom dalekovoda na farmi/imanju. visine Eliminirati zone s razlikama u visini ako je to mogue. Postaviti odgovarajue ograde oko opasnih mjesta i odravati ih u dobrom stanju. Postaviti znakove upozorenja na odgovarajua mjesta. Koristiti dobro odravane ljestve i dobro ih fiksirati ne smiju se micati. Sigurno spremati ljestve izvan dohvata djece. Koristiti odgovarajue zatiene platforme za rad na visini , kada nisu dostupni viliari ili drugi strojevi za rukovanje materijalima
Pitanja
sPremanje teKuina Jesu li svi skladini prostori odgovarajue ograeni? Jesu li ograde u dobru stanju? Jesu li postavljeni odgovarajui poklopci za podzemno skladitenje i cisterne i jesu li u dobrom stanju? Jesu li postavljene odgovarajue prepreke na utovarnim prostorima? Jesu li znakovi upozorenja na mjestu i jesu li u dobrom stanju? suhe tvari Postoji li sigurnosni sustav rada sa suhim tvarima (itarice, gnojivo, pijesak itd.)? Je li sprijeen pristup skladitu itarica? bioloKi Plin Postoje li mjesta na vaoj farmi gdje se moe stvoriti i nakupiti bioloki plin (skladitenje napoja, zatvoreni prostori za ivotinje, otpad, bunari itd.)? Je li pristup takvim mjestima sprijeen? Koriste li se mjere za zatitu od poara? Postoji li na takvim opasnim mjestima poseban sustav rada? vremensKe PriliKe Jesu li radnici zatieni od izloenosti visokim temperaturama, izravnom zraenju sunca, niskim temperaturama, kii i jakom vjetru?
da

ne
44
45
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
Koristiti podizne radne platforme, ureaje za branje treanja ,toranjske skele ili slino (vree sa itaricama ili sanduci se ne bi nikad smjeli koristiti kao radna platforma). Slagati bale i skidati iste loginim redoslijedom kako bi se dobila stabilna struktura. sKladitenje teKuina Osigurati odgovarajue ograde oko skladinih prostora, njihovo odravanje u dobrom stanju. Osigurati dobro stanje poklopaca podzemnih skladita i cisterni. Osigurati dobro stanje ograde na rampama. Postaviti znakove upozorenja na odgovarajua mjesta. suhe tvari Osigurati mjere koje spreavaju pristup mjestima za skladitenje itarica. Postaviti znakove upozorenja na odgovarajua mjesta. Koristiti zvune i svjetlosne signale za upozorenje prolaznika. Odstraniti neovlatene osobe s mjesta rada. bioloKi Plin Eliminirati izvore biolokog plina. Sprijeiti ili eliminirati izvore paljenja. Osigurati odgovarajuu ventilaciju za mjesta izloena riziku. Osigurati odgovarajue ograde oko opasnih mjesta te odravati iste u dobrom stanju. Osigurati zatitu od poara. Postaviti znakove upozorenja na odgovarajua mjesta. Sprijeiti rad pojedinaca na opasnim mjestima. vremensKe PriliKe Prekinuti rad za loeg vremena. Osigurati sjenovita mjesta i mjesta s vodom od zagrijavanja i suenja. Ograniiti boravak u otvorenom prostoru. Koristiti odgovarajuu zatitnu odjeu.
Pesticidi Eliminirati potrebe za koritenje pesticida. Koristiti proizvode koji predstavljaju najmanji rizik po zdravlje. Briljivo prati prskalice nakon koritenja daleko od izvora vode, djece i ivotinja. Koristiti ispravnu osobnu zatitnu opremu. Skladititi pesticide u odgovarajuem prostoru, sigurnom od neovlatenog pristupa i jasno oznaenim znakom upozorenja. djeca Djecu udaljiti od aktivnosti na farmi i radnog prometa. Osigurati odgovarajue ograen prostor za igru. Zaustaviti posao kada se u radnom prostoru pojave djeca i udaljiti ih. Postaviti znakove upozorenja na opasnim mjestima i objasniti njihova znaenja djeci. Govoriti djeci o opasnostima kojih bi se trebala uvati te o mjestima na koja ne smiju ii. Obavijestiti i educirati mlade koji rade i nadzirati ih. ivotinje Redovito hraniti ivotinje. Osigurati odgovarajue ograde i njihovo odravanje u dobrom stanju. Postaviti znakove upozorenja na odgovarajua mjesta. Pruiti odgovarajua sredstva za rad, voditi ivotinje pravilno te osigurati njihovo pravilno dranje. Pruiti odgovarajua sredstva za prijevoz ivotinja i njihovo odravanje u dobrom stanju. bioloKe oPasnosti Eliminirati izvore opasnih biolokih tvari. Drati izvore biolokih opasnosti daleko od ljudi. Postaviti odgovarajue ograde oko opasnih mjesta i odravati iste. Postaviti znakova upozorenja na odgovarajua mjesta. Koristiti mjera dezinfekcije. Cijepiti radnike. Pruiti mjere radne higijene. Koristiti odgovarajuu osobnu zatitnu opremu. Osigurati redovito praenje zdravstvenog stanja.
46
47
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
Kontrolna lista: mali povrinski rudnici Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?
Pitanja da

da

ne
Pitanja
odroni Mogu li materijal, stijene itd., skliznuti s padina u povrinskom rudniku? Postoje li neoznaene i neuvane jame? Postoje li nalazita, zidovi ili iskopi bez osiguranja? Je li koja stijena obraena tako da moe dovesti do nadnosa bez potpore? Provodi li se runo vaenje minerala ili nanosa istovremeno na dva kopa u povrinskom rudniku? Dogaaju li se tijekom rada nagle promjene u stanju rudnika? Jesu li kolni putovi do radnog mjesta u opasnosti, npr. od klizanja kamenja? Je li prednji ili boni zid visok preko 1,5 m i bez odgovarajuih potpornja? v oda Ima li u povrinskom rudniku opasnosti od vode? Ima li spremnika vode u blizini iskopa, a da isti nisu povezani s aktivnostima povrinskog rudnika? Provjerava li se slobodna vodena povrina barem jednom svakih 6 mjeseci? Je li mogue da voda iz oblinje rijeke ili jezera pronae put do rudnika? Jesu li oznaeni putovi za spaavanje? Jesu li jarci zagueni? Moe li u jednom danu pasti vie kie nego to je kapacitet pumpi u 36 sati? Je li pritok vode iz iskopa vei nego to je kapacitet pumpi u 24 sata? transPort Kreu li se radnici uzdu ili preko putanje pokretnih traka? Je li nagib iskopa vei od 4? Moe li se vagon ili utovarni stroj kretati iznad vozake kabine? Mogu li se radnici nai na putu vozilima?
ne
eKsPloZivi i ruenje Koriste li se eksplozivi? Mogu li skladini prostori gdje se dre eksplozivni materijali predstavljati opasnost za druge graevine unutar rudnika? Ima li u podruju oko skladinih prostora za eksplozivne materijale opasnosti koje bi mogle dovesti do eksplozije? Dogaaju li se ne aktivirane eksplozije? Moe li se eksploziv umetnuti u zaguene rupe za ruenje? Koriste li se alati koji mogu zaiskriti pri punjenju rupa za ruenje? Dre li se eksplozivi koji trenutno nisu u uporabi u blizini podruja za ruenje? Ima li neuspjeha u sustavu signalizacije prije ruenja? Dre li se detonatori i eksplozivi zajedno ili se prevoze zajedno? Odvija li se rad na podruju prema kojem se kree praina i isparenja od ruenja?
48
49
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
odroni voda Ograivanje podruja iskopa, terena za odlaganje, terena za otpad ili nestabilnog terena. Oznaavanje opasnih mjesta znacima upozorenja. Osiguranje odgovarajue visine iskopa i nagiba tijekom rada u rudniku, ovisno o geolokim uvjetima i osobinama stijene. Primjena terasiranog sustava umjesto okomitog zida okna. Odravanje nagiba nesigurnog tla ili sitne stijene pod kutom (ne veim od 45) koji osigurava stabilnost. Zatita i oznaavanje gornjih i donjih rubova opasnih dijelova zida. Pod svaku cijenu sprijeiti izvoenje radova na licu, zidu ili utoru na nain koji moe dovesti do nadvoja bez potpore ili podsjecanja. Zatita zidova zatitnim mreama. Ruenje sa sigurnog mjesta. Ako je to mogue, ruenje od vrha radnog zida prema dolje. Koritenje odgovarajue duine i konstrukcije alata za ruenje. Stalno praenje stanja prednjeg zida rudnika. Spremanje iskopa samo na odreenim mjestima, vie od 3 m udaljenim od radnog ruba. Kada se ne moe izbjei podsijecanje radnog zida, odgovarajue postavljanje dovoljno snane potpore (npr. vrstih drvenih potpornja) kako bi se sprijeilo uruavanje nadnosa. eKsPloZivi i ruenje Koritenje nezapaljivih i vatrootpornih materijala te materijala koji ne iskre za skladitenje eksplozivnih materijala. Uzemljenje skladita eksplozivnih materijala ako su od metala. Postavljanje ventilacijskih rupa u gornjim i donjim dijelovima graevine radi kontrole vlage i topline. Postavljanje odgovarajuih znakova upozorenja koji oznaavaju sadraj skladinog prostora. Postavljanje odgovarajuih sigurnosnih sredstava koja spreavaju ulazak neovlatenih osoba. Osiguranje da se detonatori ne dre u istom skladitu kao i drugi eksplozivi, osim ako ih se ne dri u odvojenom odjeljku. Osiguranje podruja oko skladinog prostora za eksplozivne materijale: ne smije biti smea, grmlja, suhe trave ili drvea u rasponu od 10 m. Osiguranje da nema drugih zapaljivih materijala (npr. benzina; dizela) unutar raspona od 20 m od spremita. Osiguranje da se ulaz u podruje ruenja zabrani na 30 minuta nakon svakog ruenja. Provjeravanje neuspjelih eksplozija. Provjeravanje rupa za ruenje tako da nema prepreka koje bi trebalo raistiti to se vie moe. Eksploziv se ne smije na silu gurati u rupe za ruenje. Stavljanje eksploziva u rupe za ruenje samo pomou opreme koja ne iskri, kao to su tapovi od bambusa. Koritenje finog pijeska u malim papirnatim vreicama ili knedli od gline kao tampona. Stavljanje neupotrijebljenih eksplozivnih materijala na zatieno mjesto nakon nabijanja im je to mogue.
Odstranjivanje nepotrebnih rezervi vode (ako je mogue). Dranje sigurnosnih stupova za okolne vodene tokove. Redovite provjere odvodnog sustava rudnika. Odreivanje (preko dispeera) naina za naputanje radnog mjesta u sluaju vodene opasnosti. Koliko god je mogue, organizacija rada tako da voda istjee prirodno (npr. u nie naputene slojeve). Provoenje vode niz padine do kolektora kako bi se zatitili nagibi povrinskih rudnika. Kad je potrebno, postavljanje pumpi kod takvih kolektora. transPort Odabir i stvaranje sigurnih prolaza za ekipe iznad pokretnih traka. Opremanje pokretnih traka sigurnosnim sredstvima koja e sprijeiti padanje iskopanog materijala. Zabrana runog prijevoza u kolicima u iskopima s nagibom veim od 4. Uvoenje komunikacije i signalizacije za radnike na transportu. Odreivanje u koji tip kabina treba zabraniti pristup radnicima tijekom utovara. Opremanje platformi za utovar ogradama koje e sprijeiti prevrtanje kolica. Uvoenje obavezne inspekcije konopa i strojeva za prijevoz na poetku svake smjene.
50
51
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
o p a S n o S t i
M j e r a
o p a S n o S t i
M j e r a
B i t
p r o c j e n e
r i z i k a
52
53
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu Gran Va 33, 48009 Bilbao, panjolska, tel.: +34 94 479 43 60, fax: +34 94 479 43 83 e-mail: information@osha.europa.eu
http://hwi.osha.europa.eu
european Agency for Safety and Health at Work. reproduction is authorised provided the source is acknowledged. Printed in Nurnberg, Germany, 2007.
Gdje nai dodatne informacije
Te-78-07-073-Hr-C

Procjena Rizika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Procjena Rizika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sigurnost i zdravlje na radu tie se svakog

Dobro je za vas Dobro je za posao

Osnovne postavke procjene rizika

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

Sigurnost i zdravlje na radu tie se svakog

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

TABLICA ZA PROCJENU RIZIKA

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

DIO I: OSNOVNE INFORMACIJE

Zato bih trebao provesti

DIO II KORAK 1 DIO II KORAK 2 DIO III

Kako mogu provesti

DIO IV DIO II KORAK 3

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

DIO II: PROCJENA RIZIKA OPENITO

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

Kako procijeniti rizik koji proizlazi iz opasnosti?

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

OsnOvne inFOrMacije, O prOcjeni rizika - OpeniTO

Tablice za procjenu rizika

smanjivanja rizika koji proizlazi iz takve opasnosti?

svoju procjenu rizika?

KORITENE PREVENTIVNE MJERE 

PROCJENA/ EVALUACIJA RIZIKA 4

AKTIVNOSTI PLANIRANE ZA SMANJENJE RIZIKA 5

TABLICE ZA PROCJENU RIZIKA

Potpis [i] osoba koje su provele procjenu rizika

Potpis [i] osoba koji rade na radnom mjestu

DiO iii: iDeNTiFiKACijA OPASNOSTi i izBOr PreveNTivNiH MjerA OPeNiTO

Kontrolna lista br. 1

OPASNOST: NerAvNe ili SKliSKe POvriNe

OPASNOST: KreTANje vOzilA i STrOjevA

Kontrolna lista br. 2

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Kontrolna lista br. 3

OPASNOST: POKreTNi DijelOvi STrOjevA

OPASNOST: eleKTriNe iNSTAlACije i OPreMA

Kontrolna lista br. 4

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Kontrolna lista br. 5

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

DODAjTe vlASTiTe BiljeKe

Kontrolna lista br. 6

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

DODAjTe vlASTiTe BiljeKe

Kontrolna lista br. 7

OPASNOST: KeMijSKe TvAri

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

DODAjTe vlASTiTe BiljeKe

Kontrolna lista br. 8

Kontrolna lista br. 9

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

Kontrolna lista br. 10

Dio A: Postoji li opasnost na radnom mjestu?

KORITENE PREVENTIVNE MJERE