Staroegipatska

kultura i civilizacija
Egiptologija znanost o prouavanju staroegipatske prolosti

Dolina Nila

Vrela: pisani spomenici Torinski papirus 300 fragmenata (ulomaka) s hijeratsim pismom; opisuje povijest iz razdoblja Novog Kraljevstva; sauvana su imena faraona do 18. dinastije materijalni spomenici Palermski kamen 1 se uva u Palermu, 3 u Kairu; imena kraljeva do 5. dinastije ploa iz Karnaka (15. st. pr. Kr.) uva se u Louvreu; sadri 61 zapis imena kraljeva; najvaniji iz razdoblja Tutmozisa III. ploe iz Abydosa uvaju se u muzeju u Kairu; popis vladara koji su vladali do Setija I. i onih koji su vladali do Ramzesa II.; imena 105 faraona ploa iz Saqqare 13. st. pr. Kr. (Ramzes II.) imena 58 faraona zapisi pisaca Maneton (3. st. pr. Kr.) egipatski povjesniar i sveenik iz Heliopola; napisao kroniku egipatske povijesti na grkom jeziku; sadri 30 dinastija, razdoblje od 5800 godina i sauvana je u zapisima Josipa Flavija

Staroegipatska drava, zemlja na kojoj je nastala, stanovnitvo, povijesna razdoblja

3100. g. pr. Kr 31 dinastija 31. dinastija perzijski vladari i Ptolemejevii 3000 godina nastala uz rijeku Nil (6648 km) drava nastala na podruju delte uz obalu Nila do prvog katarakta (brzaka) Herodot je nazvao Egipat dar Nila Plodna dolina razarstvo; bogato tlo idealno za ivot Izraelci su ovu zemlju zvali Misraim, Grci Aegyptos a Egipani Kemet (crna zemlja) i Deeret (crvena zemlja) Gornji Egipat podruje od izvora prema sjeveru Donji Egipat delta Nila egipatski narod nastao mijeanjem semitskih plemena (iz Mezopotamije), indoeuropskih plemena (iz SI Afrike) i Nubijaca (jug Afrike) teorija da su stari Egipani Hamiti (narodi sa sjevera Afrike) nije prihvaena u znanosti

Razdoblja u egipatskoj povijesti

pretpovijesno sve do otkria Krista kulture su nazvane po lokalitetima na kojima su otkrivene paleolitik Sebil mezolitik Kapsien neolitik Merimde, Faiyyum, El Omari, Maadi, El-Badari, Tassa, Naqvada / ElGerzeh povijesno rano doba (ili Tinisko po Thinisu), Staro kraljevstvo, Prvo meudoba, Srednje kraljevstvo, Drugo meudoba, Novo kraljevstvo, kasno razdoblje, ptolomejsko razdoblje, rimsko razdoblje

Prvo razdoblje rano, arhajsko, doba ujedinjenja ili tinisko

3100. g. pr. Kr. 2700. g. pr. Kr. 3100. g. pr. Kr. ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta Thinis Gornji Egipat prve dinastije vladara 1. i 2. dinastija faraoni ljudskog roda prvi vladari (prema predaji) bogovi, polubogovi, duhovi mrtvih karakteristike ujedinjenje u jednu centraliziranu dravu otkriveno pismo koje se razvilo u obliku hijeroglifa i hijeratskom obliku (kurziv) izgradnja irigacione mree prihvaa se jedinstvena vjera (u boga sunca Ra) uvodi se slubeno brojanje godina (lunarna-sunana) sunana godina svako doba trajalo je 4 mjeseca doba poplava, doba zima, doba ljeta Menes / Narmer osniva prve dinastije; ujedinitelj Gornjeg i Donjeg Egipta paleta za minjanje kralja Menesa u plitkom reljefu opisano je ujedinjenje (pobijedio je drugog faraona) na aversu (gornjoj strani) palete prikazan je faraon s krunom Donjeg Egipta kako promatra ubijene pobunjenike Gornjeg Egipta na reversu (donjoj strani) prikazan je faraon s krunom Gornjeg Egipta

Drugo razdoblje Stara drava (staro kraljevstvo)

2700. g. pr. Kr. 2100. g. pr. Kr. 3., 4., 5. i 6. Dinastija karakteristike procvat drave razvoj dravne administracije vojni i trgovaki pohodi u Palestinu i Nubiju pjeatvo, ratna mornarica 3. dinastija Memfis osniva Zoser (oser; onaj koji je svet); njegovo je ime zapisano crvenim na Torinskom papirusu velika stepenasta piramida (kamen, 60m) u blizini Sakkare Imhotep arhitekt najstarije piramide 4. dinastija Snofru vladao 24 godine; gradnja palaa, hramova i 3 piramide u Gizehu; ratnik ratovao je na Sinaju protiv beduina, crnih Nubijaca i crnih Libijaca Keops njegov sin sin Sunca; Egipani su ga zvali Hnum-Khufu Kefren Keopsov sin piramide u Gizehu; osvaja Mikerina Kefrenov sin piramida u Gizehu 5. dinastija Heliopolis Userkaf osniva; vrhovni sveenik boga Sunca; gradi obeliske na kojima je dao da se uklee himna bogu Suncu 9 faraona 6. dinastija Memfis 150 godina vladavine, 6 faraona Teti, Userkare, Pepi I., Perenre I., Pepi II.,Merenre II. Teti mastaba (jedna od najveih i najljepih) Pepi I. vladao 20 godina; piramide u Sakkari Pepi II. piramida u Sakkari; 94 godina vladavine (prema Manetonovim zapisima) egipatska drava ulazi u agoniju socijalni nemiri poetak raspada Stare drave

Prvo meudoba 2200. g. pr. Kr. 2050. g. pr. Kr. 7., 8. (Memfis) i 9. i 10. dinastija (Herakleopolis) karakteristike graanski rat raspad drave na manje dravice socijalni nemiri ustanci robova Egipat vodi obrambene ratove

Srednja drava
2050. g. pr. Kr. 1800. g. pr. Kr. 11. i 12. dinastija (Teba) vladari morali provesti ujedinjenje i stvoriti monu, centraliziranu dravu Mentuhotep I. osniva 11. dinastije ujedinjuje egipatsku dravu njegov pronomen Horus (tijelo ovjeka, glava sokola) ne gradi grobnice u obliku piramida nego u stijeni posmrtni hram u Deir el-Bahariju Amenemhet I. osniva uvene 12. dinastije; vezir posljednjeg vladara 11. dinastije; vlast je preuzeo silom uveo suvladara svog sina Sesostrisa I. veliki administrator; ubijen u zavjeri ratovi u Nubiji i Palestini hram bogu Amonu u Tebi Sesostris I. nastavlja oevu politiku ratovi u Nubiji i Libiji razvoj ratarstva; agronomije poticao trgovake veze s Kretom, Ciprom i Fenianima obrt i trgovina nasljednici: Amenehmet II., III., IV., Sesostris II. Sesostris III. moni vladar uspostavio stabilnost razvoj gospodarstva osvajaki pohodi uvrstio granice umjetno jezero himne posveene njemu oporavak, modernizacija, jaanje egipatske drave

Drugo meudoba
1800. g. pr. Kr. 1570. g. pr. Kr. 13., 14., 15., 16. i 17. dinastija raspad jedinstvene drave na manje dravice dinastike borbe Hiksi semitski nomadski narod 17. st. pr. Kr. uli u Egipat, zaposjeli sjever i vladali punih 100 godina prijestolnica Avaris donijeli su jednoprena vojna kola i preuzeli egipatsku civilizaciju 17. dinastija prijestolnicu sele u Tebu oslobaanje od Hiksa Kamose borba protiv Hiksa 2 ploe Karnavanova ploa nagovara vijee; Kamoseova ploa bitka kod Avarisa jedinstvo, izgradnja

Nova drava
1570. g. pr. Kr. 1085. g. pr. Kr. 18., 19. i 20. dinastija

Gospodarstvo, drutvena struktura i dravni ustroj

Gospodarstvo

Nil aluvijalno tlo od neolitika se u dolini Nila razvija agrarna djelatnost ratari, stoari obrtnici i trgovci itarice, papirus, lan, palme, vinova loza, smokve proizvodnja vina, pive, ulja, meda i mednih proizvoda gradnjom irigacione mree Egipani su ukrotili Nil u vrijeme Stare drave zemjla je bila temelj cjelokupnog ivota jedan dio je pripadao faraonu, jedan dio aristokraciji a manji dio bio je podijeljen siromanim seljacima Palermski kamen faraoni druge dinastije brojali zlato i oranice (urod i posjed); faraoni etvrte i pete dinastije brojali volove i stoku do kraja pete dinastije (3. tis. pr. Kr.) sva plodna zemlja postala je vlasnitvo faraona faraoni daju oranice povlatenim staleima na koritenje zemlju obrauju seljaci i robovi djedovina zemlja koju su seljaci naslijedili; moraju davati dio uroda faraonu u Novoj dravi povlateni stalei od faraona dobivaju maslenike, vinograde stoarstvo magarci, konji, svinje obrt drvo akacije, palme, tamarisa proizvodnja brodova cedrovina iz Libanona i Sirije proizvodnja lana i papirusa bakar (iz Sinaja), zlato (iz Nubije) trgovina razmjena dobara istono Sredozemlje, Libija, Nubija, Cipa razvija se postupno iz razmjene dobara zbog trgovine se razvija pomorski promet

Drutvena struktura
stalei: aristokracija (dvorjani, sveenici, nomarsi, vojskovoe); ratnici (slobodni, bez povlastica; pjeaci, ratna mornarica); inovnici (kolovani, bez povlastica); seljaci, obrtnici i trgovci (slobodni, bez povlastica); robovi (sekeram iv zakopan; bez prava i povlastica, neslobodni, brojni) patrijarhalno ropstvo robovi ive sa stokom dravno ropstvo zarobljenici postaju robovi; rade na izgradnji irigacione mree, mastaba, hramova, piramida duniko ropstvo robnonovano gospodarstvo, ljudi koji vie nisu mogli izvravati naredbe gospodara odvoeni su na trite gdje se prodigy papirus iz Petrograda ustanci robova zapis Nefrena opisan ivot najniih slojeva Leidenski papirus pouka mudraca Ipuvera

pobuna u 12. st. pr. Kr. Ramzes III. graditelji peinske grobnice se bune jer su gladni i bez odjee uestali ustanci u prvom i drugom meurazdoblju 18. st. pr. Kr. Hiksi ustanak zapisan u Petrogradskom papirusu (Opomena staroga mudraca

Dravni ustroj
temelji se na opinama (nomama) na elu svake nome je nomarh jedna noma = vie zemljinih posjeda egipatska drava = 1 velika noma na elu je faraon svjetovni vladar i duhovni poglavar faraon je neogranien vladar vrhovni sudac, vojskovoa i sveenik vlast je nasljedna ime, simbol i znakovi faraon je inkarnacija boga Horusa najraniji vladari kamena ploa na nadgrobnicama; urezan kvadrat s kraljevim imenom koji se sastoji od nekoliko hijeroglifskih znakova kasniji vladari imali su nekoliko imena koja se piu u kartuu kartue kadar na kametu naznaen od uklesanog ueta (Horus, 2 gospodarice, Zlatni Horus, kralj Gornjeg i Donjeg Egipta, sin Sunca, prenomen-vladarsko ime i nomen-vlastito ime) simboli: dvostruka kruna (bijela juni Egipat, crvena sjeverni Egipat) ureus zlatni simbol na kruni faraona; prikazuje glavu kobre ili 2 glave kobre bi simbol vlasti pastirski tap simbol voe klaft tkanina u obliku marame s naborima na glavi oasocira na glavu kobre

Vjerovanja starih Egipana

izvori stara egipatska literatura, likovna ostvarenja, zapisi grkih i rimskih pisaca literatura tekstovi piramida, sarkofaga i knjige mrtvih tekstovi piramida ispisi na zidovima grobnih dvorana (od 5. dinastije nadalje) knjige mrtvih dugake, uske trake zamotane u svitak ili rotulus i stavljene pored pokojnika molitve, himne i ispovijedi due pokojnika pred Ozirisom glave (poglavlja), prikazuje vaganje due pokojnika najljepi primjer 18. dinastija sveenici i inovnici iz Tebe papirus Reinsch 6 metara, 33 cm; pronaen 1866. g., nastao 1500.-1300. g. pr. Kr. put mrtvog pisara faraona Sesostrisa; nedostaju neke glave papirus Ani 27m, 38cm, najdui papirus; sainjen od 6 manjih papirusa prvi papirus 5 metara - obrubljen crvenim okvirom; 12 glava nastao 1450. g. pr. Kr., pronaen 1888. g. u Tebi feti sveti predmet tap od papirusa ukraen perjem i lentama totemi tovanje ivotinja maka, krokodil, lavica, bik, krava

kult mrtvih predaka vjera da nakon smrti ostaje dua pokojnika kult prirode nepoznavanje prirode (bogovi: sunce Ra, zemlja Geb, voda Nil) kult totema balzamirali su tijela Ra na elu svih bogova; gospodar svih ljudi; putovao je sunevom laom faraon izravan potomak Ra-a na zemlji bog grada Heliopolisa sjedinio se sa bogom Amonom Amon Ra (11. dinastija) Mut / Nut njegova ena Aton sunev disk Horus jutro; prikazan kao ljudsko tijelo s glavom sokola Oziris veernje sunce; bog plodnosti i mrtvih Geb zemlja; ratar koji hrani ive, svoje pokojnike pokapa u zemlju Nil boanstvo vode Mut boica neba Maat boica pravde i istine Pta zatitnik umjetnosti i obrta Thoth bog znanosti i mudrosti glava ibisa, pisar boga Ra Anubis akal, vodi due pokojnika u zagrobni ivot Abis sveti bik, tovan u Memfisu Ator boica neba i ljubavi, sveta krava, Horusova ena Bastet sveta maka Sobek sveti krokodil Izida, Set politeistika vjera zaviajni bogovi kozmiki / nekozmiki, lokalni / gradski prikazuju se u obliku ovjeka, ivotinje, biljke ili u drugom antropmorfnom obliku bogovi proizlaze jedan iz drugoga ive u hramovima privreni su svakodnevnom ivotu i obinom ovjeku; u sreditu vjere je stvaranje, odravanje i ivot nakon smrti jutro Mut raa sunce Ra koje putuje i poinje se vraati svojoj majci naveer da bi se s njom sjedinilo i da bi se ponovno rodilo ujutro

Kultura i umjetnost starog Egipta

jedna od najstarijih kultura materijalna kultura, tehnika obrade kamena, metala i gradnje irigacionih sustava razvijala se vrlo sporo u vrijeme Nove drave dolazi do kulturne razmjene eksport import od azijata su preuzeli kola, liru, srpasti ma pismo pojavljuje se potkraj 4000. g. pr. Kr. piktografsko (slikovno) ulagali su u obrazovanje Thoth zatitnik pisara gospodar boje rijei cijene pismo i knjigu; nita nije vanije od knjige stari Egipani nisu imali interes za pisanje vlastite povijesti obrazovanost i pismenost privilegij povlatenog stalea pisar iao u kolu odmalena papirus srika (biljka); raste u movari, naraste do 4 m, samo onaj podvodni dio koristio se za obradu papirusa od 3. tis. pr. Kr. u svakodnevnoj uporabi; 25-30cm; preplet i ljepljenje traka trake su bile dugake 5-6 metara filtra prvi sloj traka plagula preplet koje ine sluprotno sloene filtre skapus 20 plagula; morao se razvaljati, izrezati i pripremiti za pisanje karta pripremljeni skapus za pisanje savijao se u rotulus / svitak rotulus spreman u kapsu pisalo se u kolumne za pisanje se upotrebljavalo pero od trstike calamus calamus se namakao u tintu od ai Rimljani preuzeli papirus i usavrili ga egipatski papirus sme, rimski svijetloute boje augusta, livijana, hijeratika najbolja kvaliteta papirusa fanniana po vlasniku manufakture koja je proizvodila papir 3 razliita pisma hijeroglifsko, hijeratsko i demotsko hijeroglifsko klesano u kamenim zidovima, na drvetu, papirusu nastalo oko 3000. g. pr. Kr. slike, znakovi, simboli pisalo se s lijeva na desno, odozgo prema dolje uvedena 24 crtea koja su oznaavala neki glas Champollion odgonetnuo hijeroglife uz pomo kamena iz Rosette koristilo se u vjerske svrhe hijeratsko pojednostavljeni, stilizirani hijeroglifi ovim su pismom pisali pisari koji su radili u administraciji, vojsci etc. demotsko brzopisni oblik hijeratskog pisma njime su pisali trgovci, uitelji knjinice Ramzesova u Tebi, Izidina na otoku File, Horusova u Edfu pisari stjecali znanje u kui ivota (Per-an); uitelji su bili obrazovani sveenici pravopis, kaligrafija, stilistika

pisari su mogli biti samo mukarci staroegipatska knjievnost, pripovjetke, putopisi, poezija jedna od najstarijih knjievnosti; procvat je doivjela u prvom meurazdoblju, a vrhunac u Srednjem kraljevstvu (nastaju klasina djela) Ptahotep pouke Berlinski papirus razgovor razoaranog ovjeka i njegove due Ljubav moje drage pjesme s rijeke Himna Atonu pria o brodolomu povijest Sinuheta pria o 2 brata znanstveni zapisi matematika, astronomija, zemljopis, medicina matematika aritmetika, geometrija, algebra razvila se iz praktine potrebe matematiki papirus u Moskvi decimalni sustav jedinice za duinu prst, lakat, stopa poznavali su matematike operacije, povrinu trokuta i kruga, te nepoznanicu x astronomija grobnica 20. dinastije noni satovi poloaji zvijezda i njihova imena temeljem prouavanja zvijezda nastaje kalendar zemljopis zidovi hrama boga Horusa u Etfu karta nubijskih rudnika zlata medicina usko povezana s tehnikom balzamiranja anatomija papirus Ebers govori o 22 ile koje vode do srca, nastalo u 18. dinastiji (16. st. pr. Kr.) pisana hijeratskim pismom Poetak lijeenja je u poznavanju toka srca od kojeg polaze ile; svaki lijenik, sveenik boice Psomet dodirom glave, ruku, nogesvuda dodiruje srce jer od njega idu ile