Virtualne banke Uvod: U radu se razmatra nastanak i razvoj virtualnih banaka kao i prednosti koritenja istih.

U samom poetku pojavljivanja banaka na Internetu, banke su se predstavljale samoinformativno postojeim ili potencijalnim klijentima. Kasnije, banke poinju sa dvosmjernom komunikacijom sa klijentima, i to putem e-maila ili interaktivnim pristupom nekom servisu. Poetni uspjeh usluge internet bankarstva koje pruaju tradicionalne banaka doveo je do razvoja internet banaka ili "virtualnih banaka". Zahvaljujui mogunostima koje prua internetska mrea danas, korisnici mogu pripremiti bankarsku transakciju na svom raunalu te istu izvriti u bilo koje vrijeme (24 sata dnevno). Neke banke svoje usluge pruaju na alteru i putem Interneta, a neke iskljuivo samo putem interneta (virtualne banke). Prva u potpunosti virtualna banka bila je amerika Security First Network Bank, osnovana 1995. godine. Nekoliko godina kasnije prve ovakve banke pojavljuju se i u Europi (prva u Velikoj Britaniji). Razrada: U istraivanju koje su provele Federalne rezerve SADa tijekom 2011. u SADu je 68% korisnika koristilo online bankarstvo, 33% telefonsko bankarstvo, 21% mobilno bankarstvo (bankarstvo putem mobilnih ureaja), a 11% vrilo je plaanja preko mobitela. Stupanj obrazovanja i koritenje online bankarstva su meusobno kolinearni. Koritenje online bankarstva raste to je stupanj obrazovanja nii: prvostupnici ili osobe s viim obrazovanjem ine 39% korisnika online bankarstva.Troje od deset (30%) korisnika online bankovnog rauna imaju izmeu 30 i 44 godine dok ih je 20% korisnika starije od 60 godina.

Grafikon 1. Naini pristupanja bankarskim uslugama u SADu tijekom 2011. godine

Naini pristupanja bankarskim uslugama u %

plaanja putem mobilnih ureaja bankarstvo putem mobilnih ureaja telefonsko bankarstvo online bankarstvo 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 11% 21% 33% 68% 70% 80%

Izvor:http://www.federalreserve.gov/econresdata/mobile-device-report-201203.pdf, (7. 1. 2013.) Koritenje virtualnog bankastva sve vie raste jer virtualne banke sa svojim poslovanjem omoguuju veu slobodu jer klijent moe u svakom trenutku raspolagati svojim novcem; nezavisnost jer klijent ne mora posjeivati poslovnicu banke, ve uz pomo npr.mobilnog telefona, moe izvriti transakciju; maksimalnu korist jer klijent zarauje po pravilu vie nego u bilo kojoj drugoj tradicionalnoj banci. irenjem primjene Interneta i pojavom virtualnih banaka javio se pritisak na tradicionalne banke da promjene svoj pristup klijentima i poslovanje, jer su poele gubiti klijente, poslove i profit, dok su s druge strane virtualne banke

doivjele veliki uspjeh. Opstanak tradicionalnih banaka je poeo ovisiti o njihovoj spremnosti da odreeni dio poslovanja prenesu na Internet i pridrue se suvremenom vidu poslovanja. Neki od razloga zbog kojih sve vei broj klijenata tradiconalnih banka postaje korisnikom usluga virtualnih banaka su sljedei: uteda vremena i vea sloboda jer uplate i isplate mogu vriti u svako vrijeme, na svakom mjestu (ak i ako klijentu nije dostupna internetska veza, moe koristiti telefon); ne moraju biti klijenti banaka koje ne preferiraju samo zato to je to moda jedina banka u njihovom mjestu; oni koji nemaju stalan posao i stalne prihode nisu mogli posjedovati kreditnu karticu, a ona je bila potrebna za kupovinu na Internetu, tako da prelaskom na ovaj oblik bankarstva automatski je dobivaju; mogunost brzih transakcija; privlane kamatne stope (vie kamatne stope na depozite, a nie na kredite nego kod tradicionalnih banaka; kako virtualne banke nemaju fiziku poslovnicu, zapoljavaju manje ljudi, te tako imaju i daleko nie trokove pa su kamate koje nude za tednju vie u odnosu na tradicionalne banke); gotovina se podie kao i kod tradiconalnih banka; uz pomo Interneta virtualne banke gube nepristupanost koja odlikuje tradicionalne banke. Isto tako, klijentu su u svakom trenutku dostupne informacije o stanju rauna i druge informacije u samo nekoliko klikova; neki bankovni rauni se mogu otvoriti bez polaganja minimalnog iznosa depozita. Virtualne banke obino imaju opsenije web stranice koje nude sveobuhvatan skup znaajki koje se ne mogu nai na internetskim stranicama tradicionalnih banaka. To ukljuuje alate za budetiranje, predvianje i financijsko planiranje, investicijsku analizu, kalkulatore za izraun otplate kredita te platforme za trgovanje vrijednosnicama. Oni takoer nude besplatno online plaanje rauna, online obrasce za prijavu porez i sline usluge. Virtualni bankovni raun jednostavno je otvoriti, a ako se pojave tekoe u bankarenju, klijent uvijek moe kontaktirati banku putem telefona ili e-maila. U travnju 2011. Erste banka otvorila je prvu virtualnu poslovnicu u Hrvatskoj. Virtualnoj banci se pristupa putem Facebooka. Klijentima se nudi mogunost brzog pristupa NetBankingu, Chatu, web stranicama banke, kalkulatorima, teajnim listama, Medo tedo kutku i svim drugim alatima unutar Facebooka. Problem sigurnosti je rijeen tako da linkovi do servisa klijente vode u sigurno okruenje netbankinga. Zakljuak: Zbog brojnih prednosti koje nudi virtualno bankarstvo, njegovo koritenje sve vie raste. Ovaj trend i u Hrvatskoj sve vie otima prostor tradicionalnom bankarstvu i banke u Hrvatskoj ulau napore da se prilagode i ponude korisnicima nove naine pristupa svojim uslugama i tako si osiguraju opstanak na tritu. Literatura: 1. Shao G., (2007.) The Diffusion of Online Banking: Research Trends from 1998 to 2006, Journal of Internet Banking and Commerce, 2 (12), http://www.arraydev.com/commerce/jibc/2007-08/Shao_final_PDF%20Ready.pdf, (7.1.2013.) 2. Board of Governors of the Federal Reserve System Consumers and Mobile Financial Services, http://www.federalreserve.gov/econresdata/mobile-devicereport-201203.pdf (7.1.2013.) 3. Erste svijet (2011.), Otvorena virtualna poslovnica Erste banke na Facebooku http://local.erstebank.hr/ErsteSvijet/erstesvijet_15/erstesvijet_br15.htm, (7.1.2013.) 4. Kelleher E., (2009.) Slow but inexorable move to online banking, Financial Times,http://www.ft.com/intl/cms/s/0/c3dc83f6-6a5e-11de-ad0400144feabdc0.html#axzz2HHmSdPB9, (7.1.2013.)