UNIVERZIET U ISTONOM SARAJEVU SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ Ul.Vojvode Miia br.

52 Doboj

SEMINARSKI RAD IZ SAOBRAAJNE PSIHOLOGIJE:

PREKOMJERNA DOZA NIKOTINA U SAOBRACAJU

Doboj, 2011.

SADRAJ

1.Uvod ............................................................................................3 2. Uticaj nikotina i ugljen-monoksida na psihofizike aktivnosti ovjeka tokom vonje....................................................................5 2.1 Pojam nikotina .................................................................... 5 2.2 Djelovanje nikotina na vozae ............................................ 6 2.3 Pojam ugljen-monoksida i njegovo dejstvo na vozae........ 6 2.4 Rasprostranjenost puenja.................................................... 7 2.5 Uticaj puenja na zdravlje................................................... 7 2.6 Puenje - uzrok nesrea ...................................................... 8 2.7 Zakon o upotrebi cigareta tokom vonje............................. 9 2.8 Uticaj puenja na porodini budet..................................... 11 3.Statistike zanimljivosti........................................................... 11 Zakljuak....................................................................................... 13 Literatura ...................................................................................... 14

1.UVOD

Svjesni smo kako godinje ginu stotine, hiljade ljudi u prometnim nesreama, a desetci hiljada, stotine hiljada, pa i milijuni u svijetu u tim nesreama bivaju povreeni. Uzroci i razlozi nesrea vie-manje su poznati, zabiljeeni, predstavljaju statistiku. Umor, nepanja, stres, bijes, bolest, razliiti oblici neprimjerenoga ponaanja, agresivna vonja, divljanje na cesti, nepovoljan uticaj saputnika koji odvlae pozornost vozau, svaa u toku vonje, porodini problemi, ili pak pre leerna atmosfera u vozilu, razgovor mobitelom ili ili puenje u automobilu ili vozaa i/ili suputnika. I puenje je jedan od prikrivenih krivaca saobraajnih nesrea! Puiti ili ne puiti za vrijeme vonje? Uz to, traenje cigarete, njeno vaenje iz kutije, traenje i uzimanje upaljaa, prinoenje cigarete ustima, traenje pepeljare, prinoenje cigarete, stresanje pepela, pa sve tako do gaenja cigarete u pepeljari, zahtjeva od vozaa vrijeme u kojemu se pogled i pozornost odvraaju od zbivanja na cesti. To moe biti u najmanju ruku opasno, ali i kobno u odreenim okolnostima. Sve se to jo moe zakomplicirati ako ar cigarete sluajno padne na hlae ili u krilo vozau, na sjedalo ili na pod automobila. Nema toga vozaa koji tada ne puta upravlja, pogled sputa prema dolje, trai ar ili ga otresa s hlaa. Za to vrijeme prolaze dragocjene sekunde i dogaanja na cesti ispred vozila koji ne mogu biti vieni! Nalet na vozilo, slijetanje vozila s ceste, nalet na pjeaka, ili ili bit e zapisani uzrokom nesree. Ulaenje dima u oi, kaljanje ili kihanje, ponekad se dogaaju i iskusnim puaima, a mogu biti razlogom trenutnog gubljenje kontrole nad vozilom, gubljenje smjera vonje, ili neprimjerenog ili zakanjelog reagovanja u posve odreenoj prometnoj situaciji. Puai vozai nai e sto izgovora, a u prilog puenju dok voze! To je klasino podcjenjivanje rizika od strane vozaa puaa. Nikada nee priznati kako petljanje oko cigarete i puenje dok voze umanjuje ili odvraa njihovu pozornost. Oni puenje kvalificiraju kao uobiajenu automatiziranu radnju i kretnje koje ne zahtijevaju bitnije (znaajnije) angairanje panje to bi uticalo na sigurnost njihove vonje. Traenje cigarete, pripaljivanje, otresanje pepela iskusni puai vozai rade bez skretanja pogleda s ceste napamet!
3

Slijedei snaan argument za puenje u vonji je tvrdnja vozaa puaa kako ne pue dok obavljaju sloene ili opasne radnje koje mobiliziraju najvie panje pretjecanje, vonja zavojima i sl. Kako uopte izabrati dio vonje koja nije zahtjevna? to ako ba u trenutku prolaska zavojem ili za pretjecanja padne ar s cigarete ?!?! Takoe, vrlo esto spominjani argument u korist puenja za vrijeme vonje je kako puenje smiruje. To je stara sintagma svih puaa pa tako i vozaa puaa. Cigareta je potreba, jer smiruje. Tono, vonja je stresna, napeta, zahtjeva visoku razinu pozornosti i aktivnosti. Znai zakljuak slijedi: Cigareta smiruje od napetosti koje nastaju tokom vonje. Pa ne vozite tako da vonja bude stresna, pa vam nee trebati smirenje. Vozite oputeno, mudro, mirno, obazrivo, defenzivno, umjerenom i prilagoenom brzinom bez uputanja u stresne i rizine situacije. Takva e vonja biti bez napetosti koje zahtijevaju smirivanje cigaretom. Tako se izbjegava paljenje cigarete koje mobilizira pozornost u pogrenom smjeru i naravno, bar jednu ruku koja je potrebna za upravljanje komandama vozila i signalizacijom.

2.Uticaj nikotina i ugljen-monoksida na psihofizike aktivnosti ovjeka tokom vonje

2.1 Pojam nikotina Nesumnjivo je da mnogo vozaa pui i da puenje postaje sve vea strast. Puenjem se u organizam unosi nikotin koji vrlo nepovoljno djeluje, u prvom redu na centralni nervni sistem a time i na vozaku sposobnost. U naim cigaretama ima oko 2% nikotina. On je otrovan i u vrlo malim koliinama. Koliina nikotina u jednoj cigareti bila bi smrtonosna kada bi ga udahnuli odjednom, ali nikotin puenjem sagorjeva i isparava se. Stoga se puaima preporuuje da bacaju to dui opuak, jer se najvie nikotina skuplja na kraju cigarete. Trovanje nikotinom moe biti hronino i akutno. Hronino trovanje nastaje zbog prekomjernog puenja. Ono djeluje podmuklo i nevidljivo zavisno o stanju puaevog organizma. Akutno trovanje nastaje kod osoba koje nisu prije puile, a poinju puiti srazmjerno mnogo. Takvo trovanje prate glavobolje, bljedilo i obilno znojenje. Prirodan nikotin je specifina vrlo jaka otrovna tenost koja se dobija iz duvana. Puenje se naui i postane potreba. Puenjem duvana pua apsorbuje estice nikotina koje djeluju umirujue i blae depresivno. Rije je o puaima , osobama koje su ovisne o puenju jer je njihov metabolizam adaptiran na nikotin. Prestanak puenja izaziva apstinencijske tekoe (napetost, nestrpljivost, nervozu). Nikotin preko dima iz cigareta djeluje na vozaa bilo da on pui ili da neko od saputnika to ini.

2.2 Djelovanje nikotina na vozae Puenje na vozaa negativno djeluje neposredno angaujui ga uz sam ritual pripreme, paljenja i puenja cigarete pri emu slabi upravljanje motornim vozilom i dekoncentrie vozaa, i posredno trovanjem nervnog sistema to ostavlja dugotrajne posljedice (djelujui negativno na vid, organe za varenje i krvne sudove, poveava krvni pritisak, dovodi do nesanice i vrtoglavice) i uslovljava trenutne smetnje (slabi vid suze oi, izaziva glavobolju, muninu bolest vonje, vrtoglavicu, bljedilo, gaenje, povraanje). To posebno dolazi do izraaja kod nepuaa. Zbog toga je u svim vozilima krajnje nepoeljno puiti, a u sredstvima javnog saobraaja i zakonom zabranjeno. Pijenje kafe ima uticaja na reakcije i sposobnosti vozaa. Najee upotrebljavani stimulator za odravanje kondicije i budnosti u vonji jeste kofein kojeg ima u kafi i aju. Glavni uinak djelovanja kofeina jeste stimulisanje rada centralnog nervnog sistema. oljica kafe ili aja sadri priblino onu koliinu kofeina koja moe biti i ljekovita. No, pretjerana koliina ili prevelika koncentracija kofeina u kafi lil teina u aju moe djelovati otrovno, to zavisi od individualne podnoljivosti. U umjerenim koliinama kafa moe koristiti vozau, osobito u dugim vonjama. Ipak, deset i vie oljica kafe ovjeka mogu i otrovati. U takvom stanju on osjea zvonjenje u uima, nervnu napetost i razdraljivost. Vozai bi, prema tome, morali biti svjesni opasnosti od prekomjernog pijenja kafe. 2.3 Pojam ugljen-monoksida i njegovo dejstvo na vozae Ugljen-monoksid se stvara nepotpunim sagorjevanjem (u garaama, kafanama, radionicama ili u vozilu ukoliko nema dobre ventilacije) i spada u otrovne gasove. Trovanja ovim gasovima su esta zbog nepanje ili neznanja. Ugljen-monoksid je gas bez boje i mirisa pa se lako ne primjeuje. Trovanje ovim gasom je postepeno i neopaeno. Najei znakovi trovanja su : uzbuenost i ubrzano lupanje srca, usporeno disanje, malaksalost, iscrpljenost, glavobolja i povraanje. Javlja se pospanost, gubljenje vida i klonulost tako da osoba ne bude sposobna da napusti prostoriju kada moe nastupiti i smrt. Zbog toga je vrlo opasno da motor radi u zatvorenom prostoru ili da se spava u vozilu iji motor radi. Kod vozaa u manjim dozama uslovljava lagan umor i malaksalost pa je potrebno imati ventilaciju ili praviti odmore i provjetravanje.
6

2.4 Rasprostranjenost puenja Sve je vei broj puaa meu omladinom, pa ak i meu djecom. Omladinsko doba je period u kojem se najvei broj mladih ljudi "opredijeli" za uivanje duhana. Prema naim istraivanjima pui 0,14% uenika osnovne kole, a 31,58% uenika srednje kole. Od ukupno anketirane enske omladine III i IV razreda srednje kole pui 42,75%, a od ukupno anketirane muke omladine III i IV razreda srednje kole pui njih 51,25%. Ova istraivanja su potvrdila ranija saznanja da u posljednjem razredu srednje kole pui oko 50% uenika, te da 75% puaa stie ovu naviku prije osamnaeste godine ivota. Veina puaa ivi u zemljama u razvoju, njih 70 - 75%. U zemljama u razvoju pui 50% mukaraca i 8% ena. U razvijenim zemljama pui 41% mukaraca i 21% ena. Puenje u razvijenim zemljama opada oko 1,5% godinje, ali u zemljama u razvoju raste oko 1,7% godinje. 2.5 Uticaj puenja na zdravlje Fizika kondicija i dobro zdravlje mogu biti narueni puenjem. Polovina mladih koji u tom dobu ponu puiti i tu svoju naviku nastavljaju i dalje tokom ivota, umiru od bolesti iji je uzrok puenje, ili je povezano sa puenjem. Puenje je rizini faktor za oko 25 bolesti. Istraivanja upuuju da je puenje odgovorno za 2,6% ukupnog broja smrtnih sluajeva, a prognozira se da bi se taj dio mogao utrostruiti do 2025. godine. Prema sadanjim podacima, kod dugogodinjih puaa puenje je u 56% sluajeva uzrok smrti. Polovina njih umrijee u srednjoj ivotnoj dobi, i tako e izgubiti u prosjeku 25 godine ivotnog vijeka. U razvijenim zemljama umrlo je 1995. godine 555.000 puaa od raka plua, kao i njih 645.000 od puenjem uzrokovanih sranih i drugih krvoilnih oboljenja. Studije u Velikoj Britaniji su pokazale da su puai u 30-im i 40-im godinama ivota 5 puta podloniji sranom udaru od nepuaa. Puenje je siguran ili vjerovatan uzrok smrti od: raka - usne upljine, drijela, plua, jednjaka, mokrane beike, guterae, bubrene karlice, eluca, grlia materice. Puenje je, takoer, uzrok bolesti srca, modanog udara, oboljenja perifernih krvnih sudova, hronine opstruktivne bolesti plua, niske teine novoroenadi.

2.6 Puenje - uzrok nesrea Prouavanja su pokazala da je treina svih poara izazvana zapaljenom cigaretom. Veliki broj saobraajnih udesa izazvan je zbog puenja cigarete u automobilu. Vozae, najee, omete vru pepeo koga vjetar ubaci u oi vozaa, ili paljenje cigarete u toku vonje. Ovome treba dodati i djelovanje duhanskih otrova na mozak vozaa, to slabi koncentraciju i sposobnost brzog razmiljanja. Istraivanja provedena u Americi (U.S. Naval Surface Wepons Centar) pokazala su da izgaranje jedne cigarete u prostoru zatvorenoga automobila za samo pet minuta stvara koncentraciju ugljinog monoksida (CO) od 50 PPM. Uinak puenja dviju osoba u tom istom prostoru prouzrokovati e proporcionalno bre stvaranje ugljinog monoksida ija koncentracija za 20 minuta puenja moe dostii i 300 PPM jedinica. Voza koji upravljajui automobilom udie zrak u kojemu ima ugljinog monoksida nastalog izgaranjem cigareta, koncentracije 50 PPM, otrina vida (koja je nedvojbeno najbitnija za sigurnu vonju), smanjit e se za 5,5% u prvih 27 minuta. Nakon jednog sata vonje u takvim uslovima otrina vida vozaa smanjiti e se za 17,5%. Ako je koncentracija ugljinog monoksida znatnija, oko 400 PPM, otrina vida vozaa moe se smanjiti i preko 30%. Spomenuto istraivanje je pokazalo kako smanjenje otrine vida nastupa postupno i obino neprimijeeno za vozaa, to je posebno opasno u uslovima none vonje, vonje po magli, kii, u sumrak. U tim su uslovima vozai tee primjeivali pjeake i bicikliste koji su se kretali uz rub kolovoza. Rezultat istraivanja je dokazao da smanjenje otrine vida od 30% moe vrlo vjerojatno odluiti hoe li, ili nee, doi do prometne nesree.

2.7 Zakon o upotrebi cigareta tokom vonje Pod dejstvom nikotina moe doi do stezanja krvnih sudova, glavobolje, nesvestice, vrtoglavice, muke, gadjenja i povraanja. Sline nelagodnosti nastupaju i od ugljen-monoksida. Sam in puenja (vadjenje cigareta i upaljaa, pripaljivanje sebi ili suvozau kada se obino oslobadja volan od kontrole, mogunost upadanja pepela i ara u oko ili krilo) ne predstavlja nimalo manje opasnosti. Naprotiv, nepredvidivim reakcijama esto se dovodi do neobjanjivih skretanja sa trake i katastrofa. Statistika pokazuje da su se 5% svih saobraajnih nesrea desile zbog puenja cigareta u kolima. Za kafu se obino misli da veoma povoljno deluje na otklanjanje zamora ali tu tvrdnju treba prihvatiti sa odredjenom rezervom i oprezom jer ve posle 2-3 oljice kafe mogui su poremeaji kao razdraljivost, oamuenost a kod nekih osoba i zamora. Puenje je razliitim nainima, propisima, zabranama, kampanjom i obrazovanjem sve vie na Zapadu potpuno potisnuto, u najmanju ruku, kao nepristojno, a onda i kao opasnost po zdravlje. U Italiji je pre pola godine donijet rigorozan zakon o zabrani puenja na gotovo svim javnim mestima. Smatram da nema nikakve smetnje da se zabrani puenje u vozilima, jer se u tako malom i zadimljenom prostoru i ugroava zdravlje ljudi vie nego u bilo kojoj prostoriji. Dok palite cigaretu moete izgubiti svaku panju, a da ne pominjem ta znai otvoreni plamen u kabini, pad pepela u krilo, na sedite. I peaci su uesnici u saobraaju, a esto ete videti i da prelaze ulicu sluajui vokmen ne marei za zvuke koji ih mogu upozoriti na opasnost. Zamislite situaciju u kojoj je voza nepua, a suvoza mu duva dim pod nos. U vajcarskoj i drugim zemljama se deca jo od malih nogu ue ponaanju svakodnevnim sitnicama i edukuju kako da koriste aparate, obavljaju najjednostavnije radnje, znaju ta je opasno, a ta ne. Sutina je u tome da se onaj ko nema usaenu kulturu ponaanja teko na takvo ponaanje moe naterati iskljuivo zakonom .

Shvaate li tu stvarnu, ne prikrivenu opasnost?!?! SAVJETI

Nikada ne puite dok vozite! Opasno je! Nikako ne puite u gradskoj vonji koja obiluje sloenim kompleksnim situacijama u kojima se zahtjeva maksimalno angairanje panje vozaa i sve ruke! Ne puite ukoliko vozite djecu, starije ili bolesne osobe ili nepuae! Nikada ne puite u automobilu ako ste suvoza, bez obzira je li voza pua ili ne! Suzdrite se do prekida vonje. Koncentracija dima (CO) cigarete suputnika koji pue za vonje posebno tetno djeluje na vozaa nepuaa. Vie no na vozaa puaa! Vodite o tome rauna i ne oteavajte situaciju u automobilu svojim puenjem. Ako ste strastveni pua, pravite stanke u vonji, puite izvan automobila! Ako se ba ne moete strpiti do stanke i puite, ni u kojem sluaju, nikada, ali ba nikada ne bacajte opuke kroz prozor jureeg automobila, jer time ne predstavljate samo opasnost za sigurnost prometa (opuak moe biti strujom zraka ponovno uvuen u stranji dio kabine), ve ste i izravni krivac paljenje trave, raslinja i ume uz cestu! Posljedice su nesagledive!!! Ako ve i puite za vrijeme vonje, vozite s djelomino otvorenim prozorom. Pazite na propuh! Ako pak puite za vonje zimi esto provjetravajte kabinu automobila. Bar svakih 10 do 15 minuta, kako bi svjei zrak istisnuo onaj s nepovoljnom koncentracijom ugljinog monoksida. Tada udiite punim pluima svjei zrak kako biste sprijeili ili ublaili stvaranje karboksihemoglobina u krvi. Ne puite na benzinskim crpkama i za vrijeme punjenja goriva!

NE PUITE DOK VOZITE! Ne samo to je to zdravije, ve je i puno sigurnije! Najbolje je da pepeljara u vaem automobilu izgleda kao na slici PRAZNA I ISTA!

10

2.8. Uticaj puenja na porodini budet

Pua za dvadeset godina puakog staa optereti porodini budet za oko 17.000 KM. Ovo su samo direktne ekonomske tete , ali ako bi se preraunavale tete zbog oteenja zdravlja, i sljedstveno trokovi lijeenja, te smanjenja privreivanja zbog smanjenja radne sposobnosti, onda bi tete bile daleko vee. Strunjaci apeluju: "Ako se ne promjene puake navike u sljedee tri decenije, umrijee prije vremena vie ljudi od posljedica puenja, nego od AIDS-a, tuberkuloze i komplikacija pri porodu zajedno"!

3.Statistike zanimljivosti
U svijetu je 1,7 milijarde aktivnih puaa. Svakih 10 sekundi po jedna osoba umre od neke bolesti izazvane dimom duhana. Svakim udisajem duhanskog dima u tijelo puaa ulazi vie od 4 000 razliitih hemijskih tvari, od kojih najmanje 40 uzrokuje rak. Pua udie i izdie dim 8-9 puta sa svakom cigaretom prosjeno svake 24 sekunde, ali cigareta gori 12 minuta i cijelo vrijeme zagauje zrak. Dim koji ide u zrak ima veu koncentraciju tetnih tvari od dima koji uvlai pua. Ugljenmonoksid satima ostaje u krvi osobe koje pue jednu kutiju dnevno imaju 50% veu uestalost hospitalizacije i izostanaka s posla i kole. Puenje je samo po sebi odgovorno za ak 30% svih oboljenja od raka. ak jedna ili dvije cigarete mogu izazvati povienje krvnog pritiska, ubrzanje pulsa i smanjenu cirkulaciju krvi u organizmu Oko 80% svih sluajeva raka plua se dogaa puaima. Srce puaa u prosjeku kuca s 10-20 udaraca u minuti bre od srca nepuaa. Stopa smrtnosti poinje padati kod bivih puaa godinu dana nakon prestanka puenja ak i nakon dva sata prozraivanja, u prethodno zadimljenoj sobi koncentracija tetnih sastojaka iz nikotina jo je uvijek iznad doputene granice. enski organizam sporije razgrauje nikotin, pa ista koliina dima vie teti zdravlju ena nego mukaraca. Iako ene dnevno ispue istu koliinu cigareta ee obolijevaju od raka plua nego mukarci. Vozai puai uzrokuju vei broj saobraajnih nesrea od vozaa nepuaa. Osiguravajua drutva naplauju vei iznos puaima.19% posto velikih
11

poara izazvano je puenjem. Puai imaju dvostruko vie nezgoda nego nepuai. Puenje pojaava bore lica i ubrzava starenje. Danas puai ozbiljno razmiljaju o prekidu puenja jer vlada miljenje da onaj ko pui, openito uzevi vai za slabia. Norvekim nastavnicima je doputeno puenje samo u kamp kuicama dovoljno udaljenim od kole. Broj puaa se u zadnjih deset godina znaajno smanjuje, godinje i do 5%

12

Zakljuak
Opojne droge, nikotin i lijekovi sasvim sigurno imaju veliki uticaj na psihofizike sposobnosti vozaa to je iznimno vano za upravljanje vozilima i radu na mainama.. Potrebno je poraditi i na ovom aspektu kao jednom od moguih uzroka saobraajnih nesrea te nesrea na radu. Bolja edukacija vozaa i uesnika u saobraaju, svakako bi pridonijela da se nesree uzrokovane drogama i lijekovima smanje. Kategorizirati lijekove sigurno nee biti lako no unato tome o ovoj temi je potrebno govoriti i uiniti to je vie mogue u razvijanju svijesti o opasnostima koje odreeni lijekovi po sigurnost upravljanja vozilima i mainama imaju. Bilo bi neophodno da se kod izdavanja Uvjerenja o sposobnosti upravljanja vozilima uvaava ,prije svega, miljenje porodinog lijenika koji ima najpotpuniji uvid u zdravstveno stanje kandidata.

13

LITERATURA 1. MILI,A. ( 2007):SAOBRAAJNA PSIHOLOGIJA, STF DOBOJ. 2. WWW.UTICAJ NIKOTINA.COM 3. WWW.ETOC.CO.YU 4. WWW.agora.com-hr 5. http://www.sigurno-voziti.net/problemi/problem10.html

14

15

16