ISPITNI KATALOG 2012./2013.

HRVATSKI JEZIK (via razina) Podruja ispitivanja Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja, razumijevanje knjievnoga teksta i uporaba hrvatskoga standardnog jezika Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa Struktura ispita Svaka ispitna cjelina ima 50% udjela u ukupnome uspjehu na ispitu.

kolski esej Pristupnik treba napisati kolski esej ograniene duljine na temelju polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski esej treba imati od 400 do 600 rijei. U ispitu iz Hrvatskoga jezika mogude su tri vrste kolskoga eseja: 1. interpretativni kolski esej 2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova 3. raspravljaki kolski esej pristupniku de na ispitu biti zadan jedan zadatak za kolski esej koji se odnosi na jednu od triju navedenih vrsta kolskoga eseja. zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga teksta ili polaznih tekstova i smjernica kojima se odreuju zahtjevi prema kojima pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej u svakome de kolskom eseju, bez obzira na vrstu, uvijek biti ponuen bar jedan knjievni tekst, odnosno pjesma ili ulomak s popisa knjievnih ispitnih djela uz ulomak iz knjievnoga djela s popisa knjievnih ispitnih djela kao drugi polazni tekst moe biti zadan i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, idejom i/ili knjievnim kontekstom zadanoga ispitnog djela.

 pristupnik prema smjernicama pie kolski esej zadane duljine. U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja Za pisanje kolskoga eseja pristupnik moe postidi najvie 80 bodova Knjievnost i jezik U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja.

kolski esej Prvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna znanja te uporaba hrvatskoga standardnog jezika. U kolskome eseju od pristupnika se oekuje da samostalno oblikuje tekst te da pokae znanje, vjetinu i sposobnost razumijevanja polaznoga teksta.

Od pristupnika se oekuje da zna: sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u kolski esej te sastaviti vezani tekst (uvod, razradba, zakljuak) samostalno primijeniti razliite postupke oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu, dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje) strukturirano izlagati u zadanim veliinama (vrijeme i broj rijei) prikladno rabiti struno nazivlje potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i primjerima (citati ili parafraze) objasniti sadraj, namjenu i funkciju ponuenoga teksta nijansirano itati i analizirati ponueni tekst (sadraj, strukturu, izraz i stilska obiljeja), odnosno uoiti slinosti i/ili razlike u ponuenim tekstovima povezivati steena knjievnopovijesna i knjievnoteorijska znanja s ponuenim tekstom vladati normama hrvatskoga standardnog jezika povezano, jezgrovito, jasno i jezino pravilno sastaviti kolski esej prema ponuenim smjernicama uskladiti stil pisanja s namjenom teksta pisati itko i uredno. Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj godini 2012./2013. za viu razinu ispita su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Camus, Albert, Stranac Cihlar Nehajev, Milutin, Bijeg Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna Drid, Marin, Dundo Maroje Flaubert, Gustave, Gospoa Bovary Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera Kafka, Franz, Preobrazba Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi Krlea, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza Marinkovid, Ranko, Ruke (novele: Ruke, Zagrljaj, Aneo, Prah) Poe, Edgar Allan, Crni maak Salinger, Jerome David, Lovac u itu Sofoklo, Antigona imid, Antun Branko, Preobraenja oljan, Antun, Kratki izlet.

Knjievnost i jezik Knjievnost Drugom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja Od pristupnika se oekuje da zna: prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike hrvatske i svjetske knjievnosti prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih tekstova razumjeti specifinosti stvaralatva pojedinoga autora prepoznati i razumjeti obiljeja knjievnih rodova i vrsta razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske, dramske, knjievno-znanstvene i publicistike tekstove te poznavati njihov povijesni razvoj prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske) knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetike) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetike) od srednjega vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu razlikovati i usporediti poetike i estetike knjievnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do suvremene knjievnosti razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni tekstovi predvieni programima) interpretirati: Homer, Ilijada, Odiseja; Sofoklo,Antigona, Kralj Edip interpretirati: Plaut, krtac; Vergilije, Eneida poznavati tekst Badanske ploe te razumjeti vanost Badanske ploe za hrvatsku kulturu razumjeti znaenje Petrarkine poezije, prepoznati Petrarkin sonet i petrarkistiki stil interpretirati: Dante Alighieri, Boanstvena komedija, Pakao; Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco Petrarca, Kanconijer interpretirati: William Shakespeare, Hamlet; Miguel de Cervantes, Don Quijote poznavati stvaralatvo Marka Marulida i Marina Drida interpretirati: Marko Marulid, Judita; Petar Hektorovid, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Marin Drid, Dundo Maroje, Novela od Stanca; Petar Zoranid, Planine interpretirati liriku hrvatskih petrarkista: Hanibal Lucid, iko Menetid i Dore Drid razumjeti tematiku rasute badine i turske opasnosti (Juraj igorid, Marko Marulid i Petar Zoranid) razumjeti barokni odnos prema temi ivota, smrti i ljubavi poznavati stvaralatvo Ivana Gundulida i interpretirati djela Suze sina razmetnoga i Dubravka

 poznavati i razumjeti geografsku, tematsku i anrovsku raznolikost hrvatskoga baroka interpretirati: Jean Racine, Fedra; Voltaire, Candide razumjeti tematsku specifinost hrvatskoga prosvjetiteljstva interpretirati: Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera; Edgar Allan Poe, Crni maak razumjeti ulogu lirike u hrvatskome narodnome preporodu i interpretirati liriku Petra Preradovida poznavati stvaralatvo Ivana Mauranida i interpretirati djelo Smrt Smail-age engida poznavati stvaralatvo Augusta enoe, razumjeti njegovu ulogu u kontekstu hrvatske knjievnosti 19. st. te interpretirati djela Zlatarovo zlato i Prijan Lovro interpretirati: Honore de Balzac, Otac Goriot; Gustave Flaubert, Gospoa Bovary; Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna; Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica interpretirati: Ante Kovaid, U registraturi; Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanidi; Josip Kozarac, Tena interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevida interpretirati: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla interpretirati: Henrik Ibsen, Nora interpretirati liriku Antuna Gustava Matoa i Vladimira Vidrida razumjeti obiljeja dijalektalnoga pjesnitva hrvatske moderne interpretirati: Milan Begovid, Bez tredega; Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskrda, Camao; Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg interpretirati: Marcel Proust, Combray; Franz Kafka, Preobrazba razumjeti obiljeja moderne lirike interpretirati: Luigi Pirandello, est lica trai autora; Samuel Beckett, U oekivanju Godota interpretirati liriku Antuna Branka imida poznavati stvaralatvo Miroslava Krlee i interpretirati njegova djela: Baraka pet be, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza, Lirika interpretirati liriku Tina Ujevida, Dobrie Cesarida i Dragutina Tadijanovida interpretirati: Albert Camus, Stranac; J. D. Salinger, Lovac u itu interpretirati liriku Jure Katelana, Vesne Parun i Josipa Pupaida interpretirati: Ranko Marinkovid, Ruke (zbirka) poznavati stvaralatvo i interpretirati poeziju Ivana Slamniga i Slavka Mihalida interpretirati: Antun oljan, Kratki izlet; Ivan Aralica, Psi u trgovitu.

Jezik U podruju usvojenosti jezinih znanja od pristupnika se oekuje da zna: poznavati i primjenjivati pravopisnu normu hrvatskoga standardnog jezika ( razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu raspodjelu razlikovati znaenje pojmova fon, fonem, alofon i grafem; morf, morfem i alomorf te ih prepoznati na primjerima na primjerima prepoznati i razumjeti sljedede glasovne promjene: sibilarizaciju palatalizaciju jotaciju nepostojano a vokalizaciju jednaenje glasova po mjestu tvorbe jednaenje glasova po zvunosti gubljenje glasova alternacije ije/je/e/i razlikovati obiljeja knjievnoga i neknjievnoga teksta prepoznati osnovna obiljeja akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja te razumjeti njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi, odnos prema tandardu te poloaj etnografskih dijalektizama u standardnome jeziku razumjeti razloge jezine razjedinjenosti u hrvatskoj knjievnosti i pokuaje grafijskoga ujednaavanja razlikovati gramatike kategorije promjenjivih vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid, nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno primjenjivati poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei prosuditi stilsku obiljeenost glagolskih i imenskih oblika razumjeti tipove odnosa meu sastavnicama spojeva rijei (sronost, upravljanje, pridruivanje) te ih prepoznati na primjerima analizirati reenino ustrojstvo: predikat subjekt objekt prilone oznake atribut i apoziciju razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih reenica

 razumjeti leksiko-semantike pojmove: metaforu homonime metonimiju arhaizme i historizme antroponime sinonime toponime antonime razumjeti znaenje estih frazema u hrvatskome jeziku te njihov odnos prema frazemima u drugim jezicima razumjeti razloge jezinoga posuivanja, razlikovati vrste posuenica i pravilno pisati posuenice razumjeti tvorbene naine u hrvatskome jeziku razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice razumjeti i poznavati povijesni razvoj hrvatskoga jezika.