1. Kako se definira pomorstvo, a kako pomorsko gospodarstvo? POMORSTVO-sve djelatnosti i vjetine na moru i u vezi s morem.

Sastoji se od iskoritavanja mora kao plovnog puta (moreplovstvo i brodarstvo), eksploatacije morskih bogatstava (ribarstvo, ribolov,marikultura, eksploatacija nafte i plina) i eksploatacije luka, brodogradnje, pomorske privrede, pomorskog porta i sl. Pri tome se pod pojmom pomorstvo podrazumijevaju osobe i sredstva, te njihovi meusobni odnosi, kao i znanstvene discipline koje izuavaju zakonitosti upravljanja dijelom ili cjelinom djelatnosti vezanih za more. Pomorstvo se krade moe definirati kao skup djelatnosti, vjetina i drutvenih odnosa na moru ili u svezi s morem. Pojam pomorstva obuhvada pomorsko gospodarstvo (privredu) i brojne neprivredne djelatnosti i organizacije. POMORSKO GOSPODARSTVO ili pomorska privreda ui je pojam od pomorstva,ali je iri pojam od pomorskog prometa i morskog brodarstva. Prema leksikografskoj determinaciji pojam pomorsko gospodarstvo obuhvada skup privrednih (gospodarskih) djelatnosti koje iskoritavaju more ili morsko brodarstvo ili su u izravnoj vezi s tim djelatnostima. Pomorsko gospodarstvo se naziva i ekonomika pomorstva. Bududi da rezultat aktivnosti pomorskog gospodarstva moe biti proizvod materijalne prirode ili usluga, sve djelatnosti pomorskog gospodarstva mogu se svrstati u samo dvije skupine: proizvodne i prometne (uslune) djelatnosti. 2.Koje djelatnosti obuhvadaju uslune djelatnosti, a koje proizvodne djelatnosti pomorskog gospodarstva? Proizvodne djelatnosti pomorskog gospodarstva obuhvadaju: morsku brodogradnju morsko ribarstvo eksploataciju organskih i neorganskih morskih bogatstava podmorsko rudarstvo pratedu industriju i druge djelatnosti koje se bave eksploatacijom morskih i podmorskih resursa

Prometne (uslune) djelatnosti pomorskog gospodarstva obuhvadaju: morsko brodarstvo morske luke pomorsku (luku) pediciju pomorske agencije vanjsku trgovinu (koja je vezana uz pomorsku privredu) ugovornu kontrolu kvantitete i kvalitete robe opskrbljivanje brodova osiguranje plovila, robe i putnika u pomorskom prometu pomorski (nautiki) turizam spaavanje, vaenje, tegljenje, pilotiranje i privezivanje brodova, te druge uslune djelatnosti u sklopu pomorskog gospodarstva 3. 3. Prema klasifikaciji znanosti u Hrvatskoj u koje se znanstveno podruje svrstava tehnologija prometa i kako se definira? Tehnologija prometa prema klasifikaciji znanosti u Hrvatskoj, svrstava se u tehniko znanstveno podruje, a moe se definirati kao znanost koja se temelji na izuavanju tehnikih sredstava, prirodnih bogatstava (materijali, energija, prirodna sredina-prostor), ljudskih potencijala (vjetina i znanja) i drutvenih sadraja (motivacijskih, regulacijskih i drugih simbolikih sadraja) u adekvatnu svladavanju prostornovremenskih razlika u prijevozu ljudi, dobara, i prijenosu vijesti. Tehnologija prometa najede se definira kao znanost o zakonima i zakonomjernostima prometnoga procesa. Zadada joj je pronadi i utvrditi kako nasvrsishodnije meusobno povezati radnu snagu, prijevozna, prekrcajna i skladina sredstva sa predmetom rada u prometnom procesu uz to manje drutvene izdatke. 4. Koje sastavnice ine sustav? elementi sustava veze izmeu elemenata znaajke elemenata i znaajke meusobnih veza izmeu elemenata Sustav je organizirani i ureeni skup dijelova.Sustav je skup elemenata koji ine integralnu cjelinu u sklopu koje se zbivaju odreene funkcije ili procesi i postoji neka vrsta kontrole. 5. Shematski prikai proizvodnotehnoloki sustav i nabroji ulazne elemente proizvodnotehnolokog sustava. Osnovna shema proizvodno-tehnolokog sustava: Ulazni elementi (resursi) proizvodnotehnolokog sustava su brojni. Njih ine: - sredstva za rad, - predmeti rada, - energija, - informacije, - ljudski rad (prisutan sve vie kao tehnoloko znanje). Izlaz iz sustava ovisi o: svojstvima ulaznih elemenata, svojstvima elemenata sustava, meusobnim vezama elemenata i stanju sustava u trenutku ulaska.

6.Zaokrui tono ????? Sustav stohastikog tipa je: a) krut b) odreen c) vjerojatan d) elastian e) toan f) odreeni ulaz ne daje uvijek isti izlaz g) predvidiv 7.Zaokrui netono Sustav deterministikog tipa je: h) krut i) odreen j) vjerojatan k) elastian l) toan m) odreeni ulaz ne daje uvijek isti izlaz n) predvidiv 8. Nabroji osnovna polazita opde teorije sustava uzajamna povezanost elemenata sustava, promatranje elemenata sustava kroz procese funkcioniranja cjeline, a ne samo pojedinih dijelova, svaki element tei postizanju cilja, svaki je sustav u vedoj ili manjoj mjeri povezan s okolinom, sustav iz okoline crpi energiju, materiju i informacije, a istovremeno ih i emitira u okolinu, procesi u sustavu izraavaju se kao transformacija ulaznih veliina u izlazne, neulaganje energije dovodi sustav u stanje entropije neorganiziranosti, nereda, anarhije, ostvarenje ciljeva osigurava se pomodu procesa regulacije, odnosno tzv. "povratne veze", svaki sustav je dio vedeg sustava, a sastoji se od podsustava (vertikalno struktuiranje ili hijerarhija sustava), elementi sustava se specijaliziraju za obavljanje odreene funkcije to omoguduje bolju integraciju cjeline, jednako krajnje stanje sustava ostvarivo je na razliite naine. 9. to je opda teorija sustava? Opda teorija sustava je znanstvena disciplina koja se bavi izuavanjem sustava i zakonitostima koje u njemu vladaju. 10. Koje su etiri osnovne funkcije u razvitku svakog tehnolokog sustava? etiri osnovne funkcije u razvitku svakog tehnolokog sustava: istraivanje planiranje operacionalizacija plana kontrola 11. to ukljuuje tehnika, a to tehnoloka razina u sustavu pomorskog prometa? Tehnika razina - usklaenost vrste i tehnikih obiljeja brodova, infrastrukture, suprastrukture, prekrcajnih i prijevoznih sredstava, tehnikih obiljeja plovnih puteva i kanala, te sredstava sigurnosti plovidbe. Tehnolokoj razina- usklaenost prijevoznog i prekrcajnog procesa u prostornom, vremenskom i ekolokom smislu. 12. Objasni pojmove transport i promet Prijevoz i transport jesu sinionimi. Izraz transport ima ire meunarodno znaenje, a nastao je od latinske rijei transportare, to znai prenositi i novolatinske rijei transportus u znaenju prijevoz, prevoenje, prenoenje. Opdenito se pod pojmom transporta podrazumijeva svladavanje prostornih i vremenskih udaljenosti, odnosno promjena koordinata predmeta transporta pomodu tehnikih sredstava. Meutim, pojam transporta ne ograniava se iskljuivo na prijevoz ved i prijenos, predmeta transporta (ljudi, tereta, energije i informacija). Zato je pojam transporta iri pojam od prijevoza ili prijenosa. Pojam prometa sadrajno je najiri pojam koji ukljuuje pojam transporta i prijevoza, ali i neke druge sadraje i aktivnosti. U hrvatskom se jezinom sustavu promet kao iri pojam od prijevoza i transporta susrede u tri razliita smisla: u najirem smislu rijei promet znai odnose meu ljudima, pa se moe govoriti o drutvenom prometu, prometu meu ljudima i sl. u neto uem smislu rijei, promet znai ekonomsku, odnosno ekonomsko-financijsku kategoriju, pa se moe govoriti o robnom, nerobnom, turistikom, deviznom, kunskom, trgovinskom, platnom, malograninom ili carinskom prometu. promet u uem smislu rijei, obuhvada transport i prijevoz, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi), te komunikacije. Ta se definicija prometa temelji na znanstveno utemeljenim logistikim naelima, i kao takva pojmovno i sadrajno de se koristiti u daljnjim razmatranjima. 13. Objasni pojam upravljane sustavom Upravljanje sustavom je skup tekudih aktivnosti ili djelovanja na sustav u odreenom vremenskom razdoblju s ciljem ostvarenja utvrenih mjera. Za postizanje uinkovitog upravljanja sve poduzete akcije trebaju biti racionalno planirane i organizirane, a njihovo izvoenje

kontrolirano. U tu svrhu, potrebno je dobro poznavati strukturu sustava, veze izmeu elemenata i veze izmeu sustava i okoline. 14. Koji elementi horizontale i vertikale ine podsustav teretne luke? Horizontalnu strukturu ine: prekrcaj i skladitenje. Vertikanu strukturu ine: tehnika,tehnoloka,organizacijska,ekonomska,ekoloka i pravna razina. 15. Koji imbenici utjeu na racionalizaciju trokova, odnosno povedanje profita kod podsustava brodogradnje? Profit brodogradnje bi se mogao povedati djelovanjem na cjelokupnu strukturu trokova na sljedede naine: - Boljom organizacijom i metodologijom rada pripremnog procesa. - Skradivanjem proizvodnog ciklusa brodova. - Povedanjem proizvodnosti. - Vedom tipizacijom opreme i dijelova ili gradnjom brodova u seriji kad se za to prui prilika. 16. to ini horizontalnu strukturu podsustava brodogradnje? -djelatnost gradnje trupa broda -djelatnost opreme broda -djelatnost unutarnjeg transporta -djelatnost odravanja 17. to je pomorsko otpremnitvo i koje poslove ukljuuje? Pomorsko otpremnitvo je pomorsko-gospodarstvena djelatnost organizacije otpreme tereta i ostalih poslova s tim u svezi. Nositelj te djelatnosti je pomorski otpremnik, pravna ili fizika osoba koja organizira otpremu tereta i obavlja ostale srodne poslove. U pomorskom prometu otpremnik se ne pojavljuje u ulozi brodara, ali se u kopnenom prometu ponekad javlja u ulozi prijevoznika (najede cestovnog) da bi komitentu ponudio to kvalitetniji prijevoz. Pomorsko otpremnitvo djeluje u meunarodnim razmjerima i dio je meunarodnog otpremnitva. Pod poslovima meunarodnog otpremnitva podrazumijevaju se gospodarske usluge vanjskotrgovinskog prometa, odnosno poslovi organiziranja: otpremanja robe iz vlastite u strane zemlje (izvozno otpremnitvo), dopremanja robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozno otpremnitvo), provoenja robe izmeu stranih zemalja preko vlastite zemlje (tranzitno ili provozno otpremnitvo), te obavljanje drugih propisanih ili uobiajenih specijalnih (posrednih) poslova i radnji u vezi s otpremanjem, dopremanjem ili provoenjem (tranzitiranjem) robe. 18. Objasni prostornu i otpremniku kvantitativnu funkciju meunarodnog otpremnitva. Prostorna funkcija sastoji se u aktivnom sudjelovanju otpremnitva u svladavanju prostornih udaljenosti izmeu mjesta proizvodnje i mjesta potronje, pa se ovo posredovanje naziva i interlokalnim. Otpremnika kvantitativna funkcija sastoji se u sudjelovanju otpremnitva u organizaciji otpreme, dopreme i tranzita najvedeg dijela vanjskotrgovinske razmjene roba, ali i u racionalnom rukovanju i transportu robe. Kao dobar organizator u kombiniranom, odnosno multimodalnom transportu, otpremnik moe pridonijeti sniavanju prekrcajnih i prijevoznih trokova. 19. Navedi osnovne razlike izmeu unutarnjeg i meunarodnog otpremnitva Unutarnje otpremnitvo bavi se obavljanjem otpremnikih poslova iskljuivo unutar jedne zemlje. U svom radu koristi se samo domadim prijevoznim sredstvima. Unutarnje otpremnitvo u irem smislu, organizira otpremu i dopremu robe izmeu dva mjesta unutar drave (meumjesno otpremnitvo). Postoje dva tipa unutarnjeg otpremnitva: isti tip otpremnike slube u unutarnjem prometu i mjeoviti otpremniko-prijevozniki tip unutarnjeg otpremnitva, koje se uz poslove otpremnitva bavi i prijevozom robe. Meunarodno otpremnitvo bavi se organiziranjem otpreme robe iz vlastite zemlje u strane zemlje (izvozno otpremnitvo), dopreme robe iz stranih zemalja u vlastitu zemlju (uvozno otpremnitvo) i provoza robe izmeu stranih zemalja preko vlastite zemlje (tranzitno ili provozno otpremnitvo). Meunarodno otpremnitvo je mlae od unutarnjeg. Ono ima veliko gospodarsko i drutveno znaenje za svako nacionalno gospodarstvo. U praksi je vrlo est sluaj da se meunarodni otpremnici bave sa sve tri vrste otpremnitva. U mnogim zemljama najvedi dio (oko 95%) uvoza, izvoza i tranzita obavlja se preko specijaliziranih otpremnikih organizacija. Poslovanje u meunarodnom otpremnitvu znatno je opsenije i sloenije od onog u unutarnjem otpremnitvu. To je razlog zbog kojeg se od kadrova koji obavljaju poslove meunarodnog otpremnitva zahtijeva vedi stupanj obrazovanja i strunog znanja, kao i poznavanje stranih jezika. Prema osnovnom obiljeju otpremnikog poslovanja, meunarodno otpremnitvo dijeli se na luko, kontinentalno i granino.

20. Koje su obveze otpremnika i to podrazumijeva dunost otpremnika da postupa s panjom dobrog gospodarstvenika? Obveze otpremnika: postupati s panjom dobrog gospodarstvenika, upozoriti na nedostatke naloga, postupati po nalogu nalogodavca, izvriti instradaciju, prihvatiti (predati) robu, obviti carinske radnje, uvati robu, birati trede osobe, zakljuiti ugovore, odrediti koliinu robe i uzeti uzorke, obavjetavati nalogodavca i uvati njegove interese, podnijeti raun nalogodavcu. Osnovna dunost otpremnika je da u svom radu postupa s panjom dobrog gospodarstvenika. U otpremnikom poslu se pod panjom dobrog gospodarstvenika podrazumijeva struno obavljanje otpremnikih usluga u cilju zatite interesa svog nalogodavca. Otpremnikova odgovornost ukljuuje odgovornost za struno obavljanje njegovih usluga. 21. to prikazuje lepeza poslova meunarodnog otpremnitva i objasni? Lepeza poslova meunarodnog otpremnika je vrlo iroka, te ukazuje na veliinu, kompleksnost i znaenje meunarodnog otpremnika u prometnom i vanjskotrgovinskom sustavu zemlje. Prikazuje osnovne i specijalne poslove meunarodnog peditera.

22. Objasni elemente vertikale podsustava pomorskog otpremnitva. U organizacijskom smislu mogude je definirati parcijalne zadatke funkcije iz kojih se moe odrediti i struktura podsustava pomorskog otpremnitva. U takvoj strukturi ukoliko otpremnik ne raspolae vlastitim prijevoznim sredstvima, skladitima i odgovarajudom prijenosnom i prekrcajnom mehanizacijom izostaje tehnika razina. Tehnoloku razinu treba shvatiti kao lokacijsko, vremensko, kvantitativno i kvalitativno usklaivanje djelova prijevoznog procesa s ciljem uspostavljanja optimalnog protoka roba od proizvoaa do potroaa. Organizacijska razina odnosi se na poduzede (pomorskog otpremnika) iju organizacijsku strukturu odreuje vrsta tereta, upudenost na pojedine zemlje, vrsta prijevoza (uvoz, izvoz ili tranzit) itd. Najznaajniji elementi ekonomske razine su tarife, izraun vozarine i ostalih trokova, obraun provizije i sl. U pravnu razinu spadaju nacionalni, bilateralni i meunarodni izvori kojima se regulira poslovanje pomorskih otpremnika. 23.Objasni specifinost brodogradnje s obzirom na proces proizvodnje. Brodogradnja se s obzirom na proces proizvodnje u osnovi razlikuje od drugih gospodarskih grana. Specifinost brodogradnje je u tome to je brod u biti sinteza ogromnog broja najrazliitijih proizvoda, poluproizvoda i sirovina, u ijoj izradi uestvuje vie razliitih industrijskih grana. U brodogradilitu se izrauje trup broda od materijala koji uglavnom isporuuju eljezare i eliane, te sastavlja oprema proizvedena u drugim tvornicama. Brodogradilite dobivene sirovine i poluproizvode obrauje, neke samo dorauje i konano sklapa, gotove proizvode samo ugrauje, a neke samo montira, te tako izrauje finalni proizvod brod. 24.to je morsko brodarstvo i koje su njegove znaajke kao podsustava pomorskog sustava? Morsko brodarstvo je gospodarstvena djelatnost kojoj je svrha i cilj organizirani prijevoz putnika i robe morem. Umjesto izraza morsko brodarstvo rabe se i izrazi pomorski prijevoz (i transport), pomorska plovidba i pomorski promet. 25.Prema kojim kriterijima se dijeli morsko brodarstvo u tehnolokom i ekonomskom smislu? U tehnolokom smislu osnovni kriteriji za podjelu morskog brodarstva su: predmet prijevoza, tipovi brodova, nain iskoritavanja brodova i zemljopisni prostor djelovanja. U ekonomskom smislu kriteriji su: tip trita, formiranje cijene pomorskog prijevoza (vozarine), organizacija djelatnosti i ekonomski uvjeti poslovanja. 26. Nabroji najvanije znaajke slobodnog brodarstva Slobodno brodarstvo (engl. tramp shipping) osnovna je i najstarija vrsta morskog brodarstva. U vertikalnoj strukturi podsustava slobodnog brodarstva sredinje mjesto zauzimaju tramperi, brodovi jednostavne konstrukcije i jeftinije opreme. Najvanije su posebnosti slobodnog brodarstva nain koritenja brodova, djelovanje trita na visinu vozarine, vrsta tereta, tipovi brodova, te organizacija i poslovanje poduzeda. Sloboda u kretanju, fleksibilnost i nezavisnost za unaprijed utvrene pravce plovidbe omoguduje slobodnom brodarstvu brzo prilagoavanje trenutnim promjenama potranje na pomorskom tritu, to se esto istie kao bitna znaajka slobodnog brodarstva.

Gubitak u koritenju vremenskog kapaciteta broda karakteristian je za slobodno brodarstvo, a posljedica je fleksibilnosti, odnosno nevezanosti za utvrene plovidbene pravce. Osnovni teret u pomorskom prijevozu slobodnog brodarstva je masovni suhi teret 27.Koja je znaajka organizacijske razine putnikog brodarstva? Linijsko putniko brodarstvo-Organizacijsku razinu ine velika brodarska poduzeda, s mogudnodu znatnih investicijskih ulaganja u brodovlje, koja su najede su ustrojena kao dionika drutva. U zemljama gdje je odravanje linijskih veza izmeu obale i otoka opdedrutveni interes, brodari su dravna poduzeda. (npr. Jadrolinija). U organizacijskoj strukturi turistikog brodara posebno je vana kadrovska funkcija koja, pored ostalog, treba priskrbiti znatan broj "bijelog osoblja" odgovarajudeg profila, koje je daleko najbrojniji dio posade broda. U nabavnoj funkciji posebno su obimni poslovi snabdijevanja broda za viednevna putovanja i boravak putnika na brodu. 28.Nabroji najvanije znaajke linijskog teretnog brodarstva. linijski brod u odreenoj luci ukrcaja rijetko nudi cijeli koliinski kapacitet, ved u pravilu samo dio svog kapaciteta; ponueni dio brodskog kapaciteta (prostora) obino se ne odnosi samo na jednu vrstu tereta i na samo jednog krcatelja, nego na vie razliitih vrsta tereta i na vie krcatelja; linijski brod ima stalan, odnosno za dulje vrijeme odreen plovidbeni pravac, redovito povezujudi vie ukrcajnih i iskrcajnih luka; dugorono povezivanje luka ukrcaja i luka iskrcaja na odreenom linijskom plovidbenom pravcu obavlja se u odreenim vremenskim razmacima (po prethodno utvrenom redu plovidbe); linijski brodar vrlo rijetko odrava pomorski prijevoz na odreenoj liniji samo jednim brodom, ved to obino ini s vie brodova. 29.to je predmet prijevoza linijskog teretnog brodarstva i koji je osnovni ugovor o prijevoznim uslugama? Predmet prijevoza linijskog brodarstva je generalni teret koji je esto objedinjen u kontejnerima. Okrupnjavanje tereta olakava planiranje iskoristivosti brodskog prostora i ubrzava postupke ukrcaja i iskrcaja broda. Osnovni pisani ugovor za prijevozne usluge u linijskom brodarstvu obino je teretnica (engl. bill of lading) za razliku od brodarskog ugovora (engl. charter party) uobiajenog u slobodnom i tankerskom brodarstvu. 30. Koja je najpoznatija pomorska burza? Najpoznatija je pomorska burza Baltic Exchange u Londonu. 31.to ini tehniku, a to tehnoloku razinu putnikog brodarstva? Tehniku razinu podsustava linijskog putnikog brodarstva sainjavaju klasini putniki brodovi i trajekti. a turistikog putnikog brodarstva; brodovi za kruna putovanja. Tehnoloku razinu linijskog putnikog brodarstva ini process prijevoza putnika I automobile,a turistikog brodarstva process prijevoza putnika. 32.Koji su imbenici utjecali na razvitak brodogradnje? Razvitak brodogradnje usko je vezan za stanje i procese u morskom brodarstvu, te promjene do kojih dolazi na svjetskom pomorskom tritu. Povoljne uvjete prijevoza brodari su mogli postidi samo sniavanjem trokova prijevoza, to je zahtijevalo sniavanje stalnih i promjenjivih trokova koji optereduju brod za vrijeme plovidbe. Ta injenica dovela je do uvoenja i razvitka usko specijaliziranih brodova velikih nosivosti i brzine s istim ili ak manjim trokovima odravanja, nego to su ih imali standardni klasini brodovi s nekoliko puta manjom nosivodu i brzinom. Velike investicije za gradnju specijaliziranog broda velike tonae i nosivosti, jo uvijek su bile znatno manje od onih koje su bile potrebne za gradnju nekoliko klasinih brodova ija ukupna nosivost nije prelazila nosivost specijaliziranog broda. U ovoj injenici brodari su nali svoju ekonomsku opravdanost, to je stvorilo i nove zahtjeve brodogradnji. U interesu je razvitka brodogradnje da svojom organizacijom i tehnikim mogudnostima nudi uvjete gradnje, koji de omoguditi brodarima zadovoljavanje suvremenih potreba prijevoza pri emu su osnovni imbenici koji utjeu na djelotvornost brodogradnje sredstva za gradnju i radna snaga. Jasno da to pretpostavlja i odgovarajudi stupanj tehnolokog razvitka, te uspjenu organizaciju rada brodogradilita to u cijelosti jami djelotvornost brodogradnje. Nedostaci u bilo kojem od ovih kljunih razvojnih imbenika ograniavaju ekonomske uinke brodogradnje, a esto i zahtijevaju znaajniju financijsku potporu drave. Da bi brodogradnja bila djelotvorna i s gledita nacionalnog gospodarstva, ona mora pogodovati razvitku nacionalnog brodarstva stvarajudi povoljne uvjete i pretpostavke za izgradnju suvremenih brodova. Rjeenja se esto

trae u pravilnom izboru tipa broda; serijskoj proizvodnji brodova istih tehnikih znaajki, (to smanjuje trokove proizvodnje) i povoljnom kreditiranju izgradnje broda s prihvatljivim kamatama. U brodogradnji se pojavljuje i odreeni imbenik nesigurnosti, koji oteava odreivanje fiksnih (stabilnih) cijena za gradnju brodova. To je ponajprije nestabilnost valute i radnikih naknada. 33.Koje uvjete treba zadovoljiti fleksibilno brodogradilite? Fleksibilno brodogradilite treba posjedovati i zadovoljiti sljedede uvjete: Imati uinkovit menedment i struni kadar u svim dijelovima procesa. Djelotvoran, projektno orijentirani sustav upravljanja. Dobro organizirani pripremni proces. Organizaciju procesa montanog tipa s osloncem na pratedu industriju. 34.Nabroji i objasni dva tipa suvremenih brodogradilita. a) Brodogradilite kratkih rokova isporuke ima mala vremenska preklapanja u gradnji brodova. To znai, uz isti broj godinje isporuenih brodova, manji ih se broj istovremeno gradi. Potrebno je manje navoza ili drugih graevnih mjesta i krade obale za zavrne opremne radove, ali su zato vede radne povrine za sastavljanje sklopova, sekcija i blokova brodske strukture i opreme.Takvo brodogradilite istovremeno zapoljava na jednom brodu vedi broj ljudi, pa je brod mogude zavriti u kradem roku. Problem je to se esto puta ne moe organizirati dovoljno radnih povrina za dislociranu montau.Kratke rokove isporuke moe se postidi temeljitom reorganizacijom pripremnog procesa. b) Montani tip brodogradilita takoer omoguduje skradenje procesa gradnje. Montanim se smatra ono brodogradilite koje je izradu dijelova strukture ili opreme svelo na najnuniju mjeru, pa se potrebne komponente za sastavljanje uglavnom naruuju izvana (u pratedoj industriji). Takvo je brodogradilite svoj proizvodni proces svelo uglavnom na sastavljanje i finalizaciju broda.