P O S J E D

-POSJED-pravno relevantna faktina vlast koju neka osoba ima u drutvu glede odreene stvari;injenica da je odreena stvar podvrgnuta razmjerno TRAJNOJ vlasti odreene osobe,njezinoj PRIVATNOJ vlasti NEPOSREDNOJ I APSOLUTNOJ -vlast koja faktino postoji bez obzira na pravni temelj za svoje postojanje-socijalna realnost bez obzira ima li temelj u subjektivnom pravu ili ga nema(poeljno imati jer imalo karakter izvravanja onih ovlasti koje mu glede te stvari daje njegovo subj. pravo)-njegova faktina vlast podudarala s pravnom vlau -posjed postoji u drutvu, socijalnim odnosima i podvrgnut djelovanju normi pravnog poretka (ne neposredno jer je posjed injenica praksa socijanlog odnosa u kome neki predmet pripada odreenoj osobi-utjee na ljudsko ponaanje -pravo na posjed (ius possidendi) je ovlast koju svojem nositelju daje neko subjektivno pravo ovlaujui ga da posjeduje odreenu stvar;pravni poredak uspostavlja socijalne mehanizme koje slui ostvarnju prava na posjed -uz posjedovanje-.specifini pravni uinci1.publicitetna.davanje publiciteta onim pravnim odnosima glede stvari glede stvari koji djeluju prema svim osobama 2.akvizitivnu-pretpostavka stjecanja stvarnih prava-podudara se stjecanje stvarnih prava neke stvari s uspostavom stjecateljeve faktine vlasti 3.kontinuitetnu funkciju-odravanje kontinuiteta socijalnim odnosima glede stvari -posjed-injenica, pravnorelevantna jer izaziva odreene pravne injenice -koncepcije posjeda-objektivistika i subjektivistika a)objektivistika.je li u drutvenim odnosima objektivno postoji ili ne postoji kao vlast neke osobe glede odreene stvari Comte-kod nas b)postojanje posjeda prosuuje se po subjektvnom stavu onoga tko bi izvravao akte vlasti glede stvri corpus.injenica izvravanja ina neke privatne vlasti;animus-volja onoga tko izvrava ine vlasti.poduzima s voljom da postupa prema stvar kao svojoj-animus domini tj.vlasnik -detentor-izvrava ini faktine vlasti glede stvar s voljom da za sebe izvrava samo neku parcijalnu vlast zakupac-detewntor stvari i posjednik odnosnog prava glede nje -kod nas objektivistika -Zatita posjeda 1.Aposlutne teorije.razlog u posjedu samom-zatite posjednikovi pravni i gospodarski interesi-posjednikova volja ostvarena kroz posjed 2.Relativne teorije-razlozi izvan posjeda zabrana uope nasilja -teorije mira.-zatita posjeda slui zatiti javnog reda i mira-prigovor-suvie istie ope -teorija kontinuiteta-svaiji interes da se odri kontinuitet odnosa u kojima ljudi ive -upotpunjuju se teorija mira postavkama teorije kontinuiteta GRAA POSJEDOVNOG ODNOSA -posjed-socijalni odnos u kojem neki subjekt ima relativno trajnu ,soc.relevantnu faktinu vlast glede nekog predmeta-s jedne strane posjednik s druge svi ostali

_posjed-mora zadovoljavati kriterije pravnog poretka-posjednik i objekt posjedovanjasamo oni kojima naravne osobine omoguuju da budu subjekti i objekti posjedovanja a to ne mogu biti ako je iskljueno kriterijem pravnog poretka -POSJEDNIK je osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari-oni koji su pravni subjektitko ima pravnu sposobnost-fizike i pravne osobe PREDMET-sve to po naravnim osobinama prikladno za takvu vlast, a da ne dolazi u obzir ono glede ega norme pravnog poretka ne priznaju niiju privatnu vlast kao pravno relevantnu-STVARI I PRAVA STVARNIH SLUNOSTI -stvar-sadanje ,ne i budue -samostalni(nebitni) dio stvari ve i nesamostalni (bitni) -i dio stvari koji ne bi mogao biti samostalni predmetom stvarnih prava -prava-stanje u kojem neka osoba faktino izvrava sadraj prava stvarne slunosti glede neke nekretnine(bez obzira na ovlatenje) Posjednikova faktina vlast-socijalni odnos u kome postoji socijalno relevantna faktina vlast -temelj svakog posjedovanja lei neposredan posjed stvari-temelj posrednog posjeda stvari -neposredan posjed stvari-temelj posjeda prava. posjedovanje prava stvarne slunosti mogue ako se posjeduje stvar- povlasnu nekretninu 1-POSJED STVARI -sadraj posjeda stvari-faktina vlast koju odreena osoba ima glede odreene stvari Postoji li procjenjuje objektivno -vanjska vidljivost -razmjerna trajnost -mogunost iskljuenja tuih zahvata u stvar -dostupnost stvari posjedniku -Graa faktine vlasti-jedinstvena-samo neposredan -stupnjevan-neposredni- temeljni -posredni-postoji posredstvom neposrednoga -stupnjevan-samostalni i nesamostalni NEPOSREDAN POSJED STVARI -je onaj to ga posjednik ima glede odreene stvari time to neposredno i vanjski vidljivo izvrava svoju faktinu vlast.osobno ili posredstvom posjednika u posjedovanju a)osobno izvravanje faktine vlasti -neposredni posjednik-vlastitim posjedovnim inim -posjedovni in-svaki in vanjski vidljivog izvravanja faktine vlasti neke osobe glede stvari -prosuuje objektivno-prema shvaanjima koja u drutvu postoje o tome je li se takvim inom ostvaruje faktina vlast na takvoj stvari ili ne-to je voljni in koji implicira volju osobe da njime izvrava neku vlast glede odreene stvari b)pomonik u posjedovanju-osoba koja neposredno poduzima one ine kojima se izvrava faktina vlast na stvari, ako koja time ne izvrava nikakvu svoju, nego iskljuivo tuu faktinu vlast-orue posjedovanje drugoga-to su ini toga drugoga-mora postojati odnos podreenosti-osoba koja se s posjednikom nalazi u radnom ili slinom odnosu ,lan domainstva ali i svi ostali koji izvravaju odreene posjedovne ine na stvari a da time ne izvravaju nikakvu

svoju vlast glede te stvari nego iskljuivo tuu-ako je djelovao kao tui pomonik u posjedovanju-dokazati.ako osoba iju vlasti prizna njegove ine za vlastit posjedovne ine POSREDAN POSJED STVARI -ako neposredni posjednik izvravajui svoju faktinu vlast ujedno izvrava i vlast za drugoga,jer se posredstvom vlasti neposrednog posjednika stvar nalazi u vioj,posrednoj faktinoj vlasti toga drugoga-posrednog posjednika-njegova faktina vlst nije redovito vanjski vidljiva-postoji kroz odnos posrednog s neposrednim posjednikom -za postojanje posrednog posjeda-posredujui posjed -posredujui odnos a)posredujui posjed je onaj posjed posredstvom kojega e posredni posjednik posjedovati b)posredujui odnos.-odnos posredujueg i posrednog posjednika da posredujui posjeduje stva kao netko tko je na to u odnosu prema posrednome samo kroz neko vrijeme ovlaten ili obvezan ;ima 2 korelatvne komponente -posredujui posjednik ima svoj posjed samo na neko vrijeme kao derivat vie vlasti po.posj. -zahtjev pos. posj. prema posredujuem da mu vrati stvar im prestane biti ovlaten odnosno duan posjedovati Viestruko stupnjevani posjed stvari -temelj-neposredni posjed stvari-prvi posredujui posjed, posredni-daljnji posredujui posjed Samostalni i nesamostalni posjed Samostalni posjed postoji ako posjednik izvravajui svoju faktinu vlast,ne izvrava niiju tuu viu posrednu vlast-vlasniki posjed Nesamostalni posjed-posjed iji posjednik posjeduje stvar priznavajui viu vlast posrednog posjednika-uporabni posjed -samo neposredni posjed-samostalan -vie stupnjeva posjeda.vlast posrednog posjednika via od vlasti neposrednog-neposredni posjeda je nesamostalan kad god postoji i posredan posjed -posredni posjed.samostalan ako posredan posjednik ne izvodi svoju viu vlast iz jo vie;ako izvodi-posjed je nesamostalan -za svako posjed se predmnijeva da je samostalan-pouzdati se u pravnom prometu da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna da nije tako ili ako s obzirom na okolnosti ima dovoljno razloga posumljati u njegovo vlasnitvo Posjed i suposjed Na svakom stupnju posjdovanja,posjed-samoposjed-individualni Ili suposjed -samoposjed.na jednom stupnju posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba -suposjed.kada isti posjed stvar ima vie osoba-na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje vie osoba-svi posjednici imaju istovremeno posjed iste stvari,a posjed svakog suposjednika ograniene jedankim posjedom ostalih suposjednika

-suposjed je nepodijeljeni posjed-faktina vlast nije podijeljena ali je nain izvravanja razliit -Obian suposjed.-svaki od suposjednika izvrava suposjed nezavisno od ostalih suposjednika,njegova faktina vlast konkuruta s faktinom vlau ostalih posjednika - obian neposredan suposjed- stanara jedne kue glede zajednikih dijelova zgrade obian posredni suposjed. -solidarni vjerovnici kao posredni suposjednici imaju pravo od neposrednog zahtjevati izruenje -Zajedniki suposjed-.izvravanje suposjeda u zajednici s ostalim suposjednicima,kao jedan posjednik;ne nezavisno -neposredni z.s .sukljuarstvo -posredni z.s.-vjerovnici nedjeljive obveze POSJED PRAVA -relativno trajno stanje u socijalnim odnosima u kojemu neka osoba faktino izvrava sadraj nekog prava sposobnog za posjedovanje;razmjerno trajna faktina vlast posjednika jedne nekretnine kao povlsne, kaoja se sastoji u faktinom izvravanju sadraja prava stvarne slunosti glede neke tue nekretnine kao poslune -pravo stvarne slunosti posjeduje posjednik jedne nekretnine kao povlasne, na drugoj n kao poslunoj -sadraj posjeda prava razliit ovisno o afiramtivnoj ili negitivnoj stvarnoj slunosti a)afiramtivne stvarne slunosti-koje se u korist jedne nekretnine kao povlasne,izvravaju na drugoj nekretnini kao poslunoj,a to onaj ije je posluna nekretnina trpi. -sadraj a.s.-izvrava posjednik jedne nekretnine,ako na tuoj n. kao poslunoj,izvrava sadraj afirmativne slunosti kao da mu pripada to pravo slunosti u korist svoje nekretnine kao povlassne,a posjednik druge n. to trpi. b)negativne s.s.izvrava time to onaj ija je posluna nekretnina,proputa u korist povlsne n. neto to bi inae ini,kao da u korist druge postoji pravo sluosti. STJECANJE POSJEDA 1.in stjecanja-takav in kojim stjecatelj uspostavlja svoju faktinu vlast glede stvari Posjed je steen ako i kada je inom stjecanja zaista nastalo glede stvari stanje koje ima sve Osobine posjeda stvari odnosno prava,bilo neposrednog ili posrednog -redovito je in stjecanja-vanjski vidljiv,tjelesni in-poduzet na/glede radi stjecanja -oitovanje volje.pravni posao kojim se prenosi posjed -neposredni posjed stjee se samo vanjski vidljivim,tjelesnim inom-izuzetno oitovanjem v. -posredni posjed-iskljuivo oitovanjem volje -in stjecanja-jednostran-uzimanje, oduzimanje posjeda -dvostran-predaja,primopredaja -in stjecanja je voljni in poduzet s voljom da se uspostavi stjecateljeva faktina vlast na/glede stvari -ako je in jednostran-ako je poduzet sa stjecateljevom voljom da uspostavi svoju vlast dvostran-s voljom dotadanjeg posjednika da prenese svoju faktinu vlast te s voljom stjecatelja da time stekne faktinu vlast koja mu se prenosi -vlastiti in stjecanja-jednostranim ili stjecateljevim dijelom dvostranog ina

ili inom neke druge osobe, kao ga zastupa po njegovoj volji(ugovorni) ili po zakonu(zakonski);poslovoa bez naloga iji je in stjecanja ratihibirao gospodar posla -Zastupnik-prigodom stjecanja postupa tako da ili svojim inom izvrava vlast samo za zastupanoga( stjecateljev pomonik u posjedovanju)ili izvrava i svoju i vlast zastupanoga(stjee posjed za sebe ujedno i posredni posjed za zastupanoga ako je u takvom odnosu s njime da zastupnikovi ini proizvode pravne uinke i za zastupanoga) IZVORNO I IZVEDENO STJECANJE POSJEDA Izvorno(originarno) posjed je steen ako je stjecatelj jednostranim inom uspostavio svoju faktinu vlast glede neke stvari koja u tom asu nije bila ni u ijem posjedu, ili-ako je bila-neovisno,tovie usprkom tom tuem posjedu uvijek stjecateljev jednostrani posjedovni in, kojim po prvi puta vanjski vidljivo izvrio svoju faktinu vlast na/glede odreene stvari -nema korijen u ranije postojeem posjedu Izvedeno-uvijek je dvostrani in dotadanjeg posjednika i stjecatelja,kojim se uspostavlja stjecateljeva faktina vlast tako to ju dotadanji posjednik predaje(tradira) stjecatelju,a taj je prima -taj dvostrani in predaje-dvostrani tjelesni in,vanjski vidljiv kojim se prenosi -sukladno oitovanje volje onoga tko prenosi posjed i stjecatelj(njihov pravni posao usmjern na predaju posj. -posjed je steen izvedeno-stjecatelj je sukcesor u posjedovanju dotadanjeg posjednika -2 mogunosti za izvedeno stjecanje a)prenesen-stjecatelj stekene prenoenjem translacijom prednikovog posjeda b)osnovan(konstituiran)posjed za sljednika, na temelju prednikovog posjeda -stjecanje posjeda vlastitim posjedovnim inom i po zastupnikuSTJECANJE POSJEDA STVARI
1.Stjecanje posjeda stvari jednostranim inom

-onaj tko uspostavi svoju faktinu vlast glede neke stvari jednostranim,vanjski vidljivim inom, izvorno je stekao posjed te svari -nastala je nova socijalna injenica,tj.posjed koji do ada nije postojao-ponekad u skladu s pravnim poretkom a u drugim sluajevima suprotno -izvorno stei posjed stvari samo onih koje nisu u niijem posjedu, a sposobne biti objekom posjedovanja-stvari koje su niije i nitko ih ne posjeduje kao i one -koje su pravno neije ali je trajno sprijeen da ih posjeduje -dozvoljene su promjene posjedovnog stanja koje uinjene u suglasnosti s dotadanjih posjednikom ili na temelju ovlatenje iz zakona ili odluke druge vlasti odnosno suda -jednostrani,vanjski vidljiv in in uzea svari u posjed-stvar u niijem posjedu u trenutku stj -in oduzea stvari-stvar u neijem posjedu u trn.stjecanja

I.Stjecanje posjeda uzeem stvari -izvorno se posjed stjee inom uzea.(aprehenzije) stvari u neposredan posjed -in uzimanja rukom-dakle onaj jednostrani in kojim biva uspostavljena neposredna, vanjski vidljiva i manje-vie trajna, neposredna vlast osobe glede neke stvari -mjerodavno objektivno postojanje njene vlasti glede stvari koje implicira i volju-da se zagospodari sa stvari,pri tome sadraj stjecateljeve volje ne mora biti takav da ona tu stvar tretira kao svoju (generalna volja) II.Stjecanje posjeda oduzeem stvari -jednostranim,samovlasnim inom kojim se uspostavlja stjecateljeva faktina vlast glede odnosne stvari, a oduzima faktina vlast dosadanjem posjedniku -in oduzea je samovlas. - sa stajalita dotadanjeg posjednika-in smetanja -na nedozvoljeni nain-silom,potajno,prijevarom ili zlouporabom povjerenja;bilo koja osoba pa i ona koja iznutra razara postojei posjed a uspostavlja svoj-pomonik u posjedovanju,nesamostalni posjednik stvari -posjedniku iji je posjed oduzet,pripada pravo na zatitu posjeda -glede oduzete stvari-stjecatelj ima samovlsno steeni posjed te stvari ali mu njegov posjed nije miran,jer onaj od kojega posjed samovlasno steen ima pravo na zatitu posjeda-mora se posluiti pravom na zatitu posjeda unutar propisanih rokova -od trenutka kada bivi posjednik vie nema pravo na posj.zatitu-posjed novoga posjednika miran -ako onaj tko je ostao bez posjeda stvar ima neko pravo koje ga ovlauje na to da posjeduje oduzetu stvar-pokrene spor o pravu na posjed te stvari putem suda ishodi vraanje stvari u posjed . Stjecanje posjeda posredstvom zastupnikova uzee i oduzea stvari -onaj tko je uzeo stvar za sebe inom uzea stjee neposredan posjed stvari-ako je radio kao zastupnik neke druge osobe,stekao je za sebe neposredan posjed a zazastupanoga posredan posjed stvari;nuno je da postoji meu njima takav odnos da prva osoba prigodom tog stjecanja postoji odnos zastupanja -odnos zastupanja-valjan odnos ugovornog ili zakonskog zastupanja koji ve postoji u asu kada je zastupnik stekao neposredan posjed -posredan posjed je mogue izvorno stei i putem poslovoe bez naloga-no zastupani tada nee stei svoj posredan posjed samom injenicom da je poslovoa bez naloga stekao neposredan posjed nego i da zastupani odobri poslovoin in;odobrenje djeluje ex tunc pa je zastupni stekao posredan posjed stvari ve u onom asu kada je zasstupnik poduzeo in kojim je uspostavio in kojim je uspostavio svoj neposredan posjed. -Iznimka je tuim(zastupnikovim)inom uzea stvari moe stei samo posredan posjed ali ne i neposredan-in stjecanja poduzima osoba koja time ne izvrava nikakvu svoju, nego iskljuivo tuu faktinu vlast-stjecateljev pomonik u posjedovanju -inom pomonika u posjedovanju stjee neposredan posjed ona osoba iju vlast izvrava kao da je to njezin ,a ne njegov in uzea posjeda -takva osoba postupa kao orue tueg posjedovanja

II,STJECANJE POSJEDA STVARI DVOSTRANIM INOM STJECANJA - PREDAJA

-Predaja-dvostrani in koji poduzima dotadanji posjednik i stjecatelj posjeda s voljom prvoga da preda i drugoga da primi posjed stvari. -inom predaje posjeda stjecatelj stjee posjed tako nastupa sukcesije u posjedovanjuprednikov posjed biva prenesen stjecatelju ili biva na temelju prednikovog posjeda konstituiran posjed za stjecatelje. -Posjed je izvren im se stjecatelj s voljom prenostielja nae u poloaju izvravati vlast glede stvari -stvar se predaje u posjed stjecatelja: 1..tjelesnom predajom(predaja u uem smislu) ili 2.oitovanjem volje -naelo je-stvar se prdaje u neposredan posjed tjelesnom predajom,a u posredan-oitovanjem volje(iznimno-kada je stvar predana u neposredan posjed onome tko u tom asu ve ima tu stvar tako da je ve u poloaju izvravati vlast na njoj-stvar e se predati stjecatelju u neposredan posjed-traditio brevi manu)
1.stjecanjem inom tjelesne predaje(predaja u uem smislu)

-predaja u uem smislu,tjelesna predaja stvari u posjed(fizika predaj,uruenje,primopredaja) je dvostrani voljni in, koji se sastoji od toga to dotadanji posjednik fizike predaje, a stjecatelj prima stvar u posjed, a koji je in izvren kada se stjecatelj s voljom prenositelja nae u poloaju da izvrava faktinu vlast glede stvari -nije puku in fizikog davanja i primanja stvari nego i dvostrani voljni in davanja i primanja -nikad nije izvrena predaja stvari ako stjecatelj nije doao u poloaj da faktinoizvrava svoju faktinu vlast na stvari a niti ako je u taj poloaj doao drugije, a ne dvostranim voljnim inom davanja i primanja. a)prava predaja (traditio vera)-doslovno uruenje stvari stjecatelju,urui toj osobi odnosnu stvar a ona je iz njegovih ruku primi u svoju, uspostavljajui time svoju faktinu vlast-iz ruku u ruku b)predaja putem uzimanja stvari uz dozvolu stjecatelj je uzeo stvar u svoj posjed uz dozvolu njezinog dotadanjeg posjednika;prenesen je neposredan posjed na stjecatelja ve time to je zaista uzeo na temelju dozvole,uspostavivi glede nje svoju vlast -traditio longa manu-posjed se prenosio samim time to je dotadanji posjednik pokazavi stjecatelju nekretninu, oitovao svoju volju da mu je predaje u posjed c)predaja putem dovoenja stvari u krug stjecateljeve faktine vlasti stjecatelj nije primi stvar ba doslovno u ruke nego mu je predana u posjed tako to je s njegovom voljom dovedena u njegove faktine vlasti -u prilici koju netko pruio drugima da dovedu stvar pod njegovu faktinu vlast impliciran je akt koji je izjednaen s primanjem stvar u svoje ruke d)predaja stvari putem predaje sredstva posjedovanja -dvostrani in prenoenja posjeda neke stvari moe biti uinjen i kao primopredaja neke druge stvari ali koja je sredstvo posjedovanja one prve(klju-sredstvo posjedovanja onoga to je njime zakljuano(

-to je dvostruka predaja-.predaja stvari u posjed stjecatelja time to je predavatelj predao u posjed sredstvo posjedovanja jer je doveo stjecatelja u poloaj da ima faktinu vlast glede jedne i druge stvari -pretpstavke:u aktu tjelesne predaje te druge svari implicirana volja predaje posjeda one prve :kroz posjedovanje te druge stvari stjecatelj ujedno faktino dolazi u vlast one prve -sluajevi kada jednoj osobi bude predan posjed same stvari a drugoj sredstvo posjedovanje te druge stvari-tko je stekao posjed? onaj kojemu je predana stvar -pravilo je da se posjed stvri prenosi predajom tradicijskog vrijednosnog papira ZV-iznimka.dajui prednost onome tko je u dobroj vjeri stekao posjed stvari a ne onome tko je makar i u dobroj vjeri stekao tradicisjski vrijednosni papir -nalikuje tzv.simbolikoj tradicijiTradicijska predaja posjeda putem zastupnika -predaja posjeda stvari i posredstvom neke druge osobe-zastupnika kod predaje (tradicija) -dva ina predaje-predavatejl predaje stvar zastupniku, a potom je zastupnik predaje stjecatelju -kada stjecatelj stekao posjed ?ovisi o tome je li zastupnika prigodom predaje posjeda radio za onoga koji stvar predaje ili za onoga koji je prima -ako se stvar transportira posredstvom treega kao prijevoznika-za za prijevoznika se ne predmnijeva da je zastupnik primatelja(u pravilu radi za onoga koji stvar alje, a ne za onoga koji je prima);jedino ako je predavatelj stvar predao prijevozniku koji je pritom radio za raun stjecatelja-stvar je predana stjecatelju u posjed ve samim time to ju je primio prijevoznik
2 Stjecanje inom predaje izvrenim dvostranog oitovanja volje

-inom dvostranog oitovanja volje dotadanjeg posjednika da predaje faktinu vlast glede stvari stjecatelju i stjecateljevog oitovanja volje da je prima (bez fizike predaje) -posjed je steen ako je zaista nastalo stanje u kojem stjecatelj ima glede stvari onakvu faktinu vlast koju se ocjenjuje kao posjed -bez fizike predaje kada se stjecatelj ve nalazi u poloaju da neposredno izvrava akte faktine vlasti prema stvari,i kada bi se stjecanje posjeda sastojalo u promjena konstrukcije posjeda;;stei posjed pukim suglasanim oitovanjem volje -predaja posjeda izvrna oitovanjem volje djelovati e prema treim osobama samo ako o njoj obavijeteni ili inae znaju za nju
1. tradicija brevi manu ( predaja kratkom rukom)

. -in predaje NEPOSREDNOG POSJEDA osobi koja se ve nalazi u poloaju da izvrava akte faktine vlasti glede stvari, a koji se in sastoji od oitovanja volje dosadanjeg neposrednog posjednika i stjecatelja da prvi prenosi svoju vlast na drugoga -iznimka od pravila da se neposredni posjed ne moe predati pukim oitovanje volje -a)prenoenje neposrednog posjeda na stjecatelja koji je ve u poloaju da izvrava svoju vlst glede stvari, do tada je izvravao prenositeljevu,u ulozi pomonika u posjedovanju b)prenoenje samostalnog posjeda na stjecatelja koji je do tada posjedovao kao nesamost. c)posjed vieg stupnja na stjecatelja koji je posjedovao na niem stupnju d)prenoenje izvedenog posjeda onom koji je stvar do tada imao u svim izvorno steenom posjedu-prenosi se izveden posjed najmoprimcu na temelju ugovora o najmu,priznajui vii posredni posjed najmodavca koji je posjedovao bez pravnog temelja)

zahtjevati od posredujueg,neposrednog posjednika

2. CESSIO VINDICATIONIS(prenoenje prava zahtijevati predaju posjeda -in prenoenja POSREDNOG POSJEDA na drugu osobu, oitovanje volje dotadanjeg posrednog posjednika i stjecatelja kojim prvi prenosi na drugoga svoje PRAVO zahtjevati od posredujueg,neposrednog posjednika da taj preda stvar nakon to mu prestane ovlatenje ili dunosti posjedovati je prenoenje obavlja se pravnim poslom izmeu stjecatelja i dotadanjeg posjednika(cesija,asignacija,,) kao i tjelesnom predajom onih isprava koje su orua posrednog posjedovanja tradicijskog vrijed.papira -tradicijski vrijednosni papiri-vrijednosni papiri koji inkorporiraju pravo na izruenje stvari -obini legitimacioni znakovi-stvaraju presumpciju da je pravo prenijeto a ne inkorporiraju pravo na izruenje stvari 3. CONSTITUTUM POSSESSORIUM (Osnivanje prava na predaju stvari) -predaja posjeda stvari je i izvoenje iz prednikovog posjeda stvari jo jednog posjeda iste stvari za stjecatelja -izvoenjem iz prednikovog posjeda moe se stei POSREDAN posjed stvari ako se za stjecatelja OSNUJE PRAVO NA PREDAJU TE STVARI -osnovati za stjecatelja ako on i dotadanji posjednik stvari svojim dvostranim oitovanjem volje uspostave takav meusobni odnos u kojem e stjecatelj imati pravo od dotadanjeg posjednika zahtijevati predaju stvari-dotadanji posjednik posjeduje i dalje-nii posjed- ali je izmijenila konstrukcija posjeda stjecatelj ima posredan posjed -izvoenjem iz prednikovog neposrednog posjeda-izvoenjem iz prednikovog posrednog posjeda
4. PRIDRAJ POSREDNOG POSJEDA

-stjecanje posrednog posjeda tako da tradent preda stvar u neposredan posjed neke tree osobe a on dobije pravo da mu ta osoba preda tu stvar -dvostruka predaja s osebujnom konstrukcijom a)dotadanji posjednik predaje stvar u neposredan ili posredan posjed neke osobe(moguim nainom predaje posjeda) b)s tom osobom uspostavlja takav meusobni odnos da mu taj daje pravo od nje zahtijevati da mu ona preda stvr(osnivanje prava na predaju stvari) -ako osoba koja neposredno posjeduje neku stvar-preda drugoj osobi u neposredan posjed a sebi pridri posredan posjed te stvari,uspostavlja konstrukciju posjeda u kojem stjecatelj je dobio stvar u neposredan posjed ali vii posredni posjed tradent -ugovor o zakupu-vlasnik stvari preda svoju stvar u posjed drugoj osobi (stjee neposredan nesamostalna posjed), ali vlasnik je dobio pravo da mu drugi preda tu stvar poto zakupni odnos prestane-vlasnik je za sebe pridrao posredan,alil samostalan posjed te stvari -slino-vlasnik proda stvar i preda kupcu,pridravi pravo vlsnitva

-ugovor o posudbi-posredni posjednk tradira drugome stvar u posredan posjed, a za sebe pridri posredan posjed daljnjeg Vieg stupnja na temelju zalonog ugovora-vlasnik stvari dade drugome svoju stvar u zalog(Zaloni vjerovnik je postao neposredan vlasnik te stvari) alivlasnik moe i dalje zalagati tu istu stvar-svoj posredan posjed prenijeti slijedeem zalonom vjerovniku,pridravi daljnji vii stupanj posrednog posjeda;uvijek pridrava vii,posredni,samostalni posjed te stvari ANTICIPIRANI POSESORNI KONSTITUT-stjecanje posredstvom ina predaje zastupniku -stjecanje POSREDNOG POSJEDA posredstvom zastupn ika u stjecanju posjeda-one osobe koja prima stvar u svoj posjed,a ujedno i vii posredan posjed one osobe koju pri tome zastupa-kondiciraju dva stjecanja posjeda iste stvari a)nii stupanj-zastupnik e stei za sebe nesamostalan posjed stvari jer priznaje viu vlast zastupanoga b)zastupani(gospodar posla) zahvaljujui svojem odnosu sa zastupnikom-stei posredan posjed iste stvari vieg stupnja posjedovanja

STJECANJE POSJEDA NASLJEIVANJEM -zbog ostaviteljeve smrti, a u asu kada je nastupila. onaj tko je ostaviteljev nasljednik -ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu asu,onakvi kakvi su u tom asu bili u ostavitelja -nasljednik je ovlaten poduzeti posjedovne ine samo -ako je zaista ostaviteljev nasljednik,poduzimanje posjedovnih ina nije povjerno izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine te poduzimanje posjedovnih ina ne zadire ni u iji tui posjed odnosno suposjed-ako postoji spor o pravu n a posjed-petitorni parnica.hereditatis petitio -posjed prava-relativno trajno stanje u socijalnim odnosima u kojem posjednik jedne nekre ima onu faktinu vlast glede nekretnine u tuem posjedu,da glede nje izvrava u korist svoje nekretnine sadraj nekog prava stvarne slunosti -posjed prava stvarne slunosti-osnivanjem posjeda prava -prelaenjem ve osnovanog posjeda prava na drugu osobu

STJECANJE POSJEDA PRAVA 1)OSNIVANJE POSJEDA PRAVA -jednostranim ili dvostranim inom stjecanja-ovisno o tome je li stjecateljeva faktina vlast jednostrano nametnuta ili osnovan dvostranim inom,posjed prava bit e osnovan IZVORNO ILI IZVEDENO -posjed prava stvarne slunosti osnova se onim inom kojim je po prvi puta faktino izvren sadraj tog prava-samo onim inom faktinog izvravanja i sadraja neke stvarne slunosti u korist jedne, a na teret druge nekretnine-potrebno je da tua nekretnina bude podrvgnuta sluenju potrebama stjecateljeve nekretnine -in osnivanja posjeda prava ima dvije komponenetea)posjednik one nekretnine koja bi osnivanjem posjeda prava dobila ulogu povlasne n., faktino izvri ono to bi bio ovlaten da ima neko pravo stvarne slunossti u korist svoje, a na teret tue nekretnine b)reakcija posjednika te druge nekretnine kojom se on pokorava tuoj faktinoj vlasti glede svoje nekretnine -posjed prava stvarne slunosti osniva se jednostranim ili dvostranim inom 1) koji ima sadraj kao da onaj koji taj in poduzima ima pravo stvarne slunosti u korist vlastite nekretnine kao povlasne, a na teret tue kao poslune 2)posjednik poslune nekretnine zbog toga ina,dobrovoljno ili ne-pone trpjeti da stjecatelj na njegovoj nekretnini ini ono od ega se sastoji izvravanje sadraja neke afirmativne stvarne slunosti, odnosno zbog toga ina -pone proputati da na svojoj nekretnini ini ono to bi bilo u suprotnosti sa sadrajem neke negativne stvarne slunosti -in stjecanja determinira sadraj njime osnovanog posjeda Postojei posjed prava stvarne slunosti prelazi drugoj osobi -dvostranim inom kojim ta osoba stjee posjed one nekretnine u iju korist postoji posjed prava stvarne slunosti -nasljeivanjem dotadanjeg posjednika I.Stjecanje posjeda prava jednostanim inom A)Posjed afirmativne stvarne slunosti osnova se-jednostranim inom stjecanja kojim neposredni posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno izvri na nekretnini u tuem posjedu neto to posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi -otrpio je ako je znao za taj postupak na nekretnini koju posjeduje, a ipak nije od ovog smetanja zatitio svoj posjed te nekretnine -in stjecanja je jednostran in stjecanja poduzet samovlasno bez suglasne volje posjednika n. na kojoj je uinio ono to je sadraj af.stvarne slunosti) -posjednik prve n. i z v o r n o stekao posjed prava stvarne slunosti, osnovavi kao teret te tue nekretnine u korist nekretnine koju posjedujeB)posjed negativne stvarne slunosti-osnova jednostranim inom stjecanja kojim je posjednik kojim je posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine sa na svojoj nekretnini ini neto to bi taj inae mogao initi,pa je zbog toga to propustio uiniti-stjecatelj glede tue nekretnine namee svoju vlast samovlasno zabranjujui njezinom posjedniku da neto ini na toj nekretnini to bi taj mogao uiniti-izvorno je osnovan posjed negativne stvarne slunosti na poslunoj nekretnini

-jednostranim inom kojim je neposredni posjednik neke nekretnine osnovao u korist te nekretnine svoj neposredan posjed prava neke stvarne slunosti na teret neke tue nekretnine,ujedno su svi posredni posjednici povlasne nekretnine postali posredni posjednici tog prava stvarne slunosti(samim time to su posredni posjednici nekretnine u iju korist je osnovano pravo stvarne slunosti) B)STJECANJE POSJEDA PRAVA DVOSTRANIM INOM I.Osnivanje posjeda prava njegovim izvoenjem iz posjeda poslune nekretnine a)osnivanje posjeda afirmativne stvarne slunosti u korist druge nekretnine -neposredni posjednik one nekretnine koja bi trebala postati povlasna,u sporazumu s posjednikom nekretnine koja bi time postala posluna, izvriti na potonjoj u korist svoje nekretnine neto to posjednike te druge ne bi trebao trpjeti ali -posjed prava e biti time osnovan samo ako posjednik nekretnine koja bit time postala poslunom,otrpi in koji je na njoj izvrio stjecatelj(uzima se da je posjed predan stjecatelju) b)osnovanje posjeda negativne stvarne slunosti u korist druge nekretnine kao povlasneneposredni posjednik nekretnine koja bi time postala posluna,po sporazumu s posjednikom koja bit postala povlasna,propustit da na svojoj nekretnini uini neto to bi inae mogao initi(posjed steen time to je posjednik poslune nekretnine izvrio in proputanja) -in stjecanja dvostran,uinjen u sporazumu sa stjecateljem -posjednik povlasne nekretnine ima uz neposredan posjed te nekretnine i neposredan posjed prava stvarne slunosti u korist te nekretnine II.stjecanje posjeda prava prelaenjem posjeda povlasne stvari -posjed prava koji je ve osnovan tj.uspostavljen u korist neke nekretnine kao povlasne, prijei e zajedno s posjedom te nekretnine na stjecatelja, ako posjed povlasne nekretnine prijee ne drugu osobu-inom kojim e posjed te nekretnine biti predan stjecatelju -ako bi netko izvorno stekao posjed povlasne nekretnine nee time prijei i posjed prava stvarne slunosti u njezinu korist(prestati e svi dostadanji posjedi prava stvarnih slunosti glede te nekretnine) III.stjecanje posjeda prava nasljeivanjem -zbog ostaviteljeve smrti,a u asu kada je ona nastupila.postaje ostaviteljev nasljednik njegovim univerzalnim sukcesorom,ime na njega prelazi svaki posjed koji je ostavitlje imao u tom asu,ukljuujui dakako i svaki njegov posjed prava TRAJANJA POSJEDA I NJEGOVA KAKVOA A)Naelo trajnosti -posjed je manje-vie trajno stanje u socijalnim odnosima glede objekta posjedovanja, u kojem postoji posjednikova faktina vlast -naelo je da posjed nastaje inom stjecanja, a traje sve dok ne nastupi okolnost koja ga prekida, okonaava posjed traje dok traje posjednikova faktina vlast glede stvari, ali ona ne prestaje, niti se

prekida ako je smetanje ili proputanje izvravanja posjednikove vlasti po svojoj naravi samo privremeno olim possessor,hodie possessor presumitur -proputao ili je bio sprijeen izvravati posjedovne ine privremene naravi -posjed traje nakon to je faktina vlast prenesena s dotadanjeg posjednika na drugu osobu, koja je posjed izvedeno derivatno stekla-kontinuitet posjeda KAKVOA POSJEDA -posjed sa satjalita njegove usklaenosti s pravnim poretkom, -objektivne i subjektivne zanaajke Objektivne znaajke-zakonitost i istinitost -zakonitost-ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja(pravo na posjed)posessio iusta:nazakonit posjed possessio iniusta -istinitost-ako posjed ima doputen nain stjecanja . nije pribavljen ni silom,ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja possessio non vitiosa neistinit posjed-possessio vitiosa ,viciozan posjed -u irem smislu zakonit posjed onaj koji ove dvije znaajke -subjektivne znaajke-potenje-possessio bone fidei, savjestan posjed u pravilu je svaki posjed poten-to se predmnijevaposjednikov stav o tome ima li on pravo da posjeduje ono to posjeduje i to da posjeduje onako kao to posjeduje -nepoten je posjed za koje posjednik ve u asu stjecanja znao da mu ne pripada pravo na taj posjed ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga da posumnja u to da mu to pravo pripada niti -posjednik koji je naknadno saznao da mu ne pripada pravo na taj posjed-nepoten posjedpossesseo male fidei-posjed koji ima sve pozitivne znaajke .publicijanski-po nazivu tube kojom se takav posjednik moe posluiti kao da je vlasnik kvalificirani- takav posjed moe redovitom dosjelou pretvoriti u pravo uzukapioni posjed-takav posjed kvalificiran za tubu i za dosjelost Zakonitost i nezakonitost posjeda -Zakonit je posjed koji ima valjan pravi temelj toga posjedovanja-posjednikovo subjektivno pravo koje ga ovlauje na posjedovanje tzv.pravo na posjedovanje(npr.pravo vlasnitva i dr.) -pravni temelj-objektivno postoji i da je valjan(putativni nije dovoljan) -nezakoniti posjed- bez pravnog temelja, i ako prividno ima pravni temelj-nitavan -pobojni pravni temelj-ne teti zakonitosti dok pravni temelj ne bude poniten Istinitost i neistinitos posjeda -istinit posjed je onaj koji nije steen na protupravan nain-nije nastao silom(vis), potajno (clam) ni zlouporabom povjerenja(praecario modo) -neistinit (viciozan) posjed je nastao na neki od pobrojanih protupravnih ,samovlsnih ina a)sila-primjenjena je protupravna fizika sila(vis apsoluta) odnosno prijetnja izjednaena s fizikom silom(vis compusiva) -sila-ako je nasilnim inom tui posjed oduzet ili je suen(protiv osobe posjednika,predmeta

posjedovanja);nedoputena prijetnja,poduzeta rijeima ali je toliko ozbiljna da je dala jednaki rezultat kao da je bila primjenjena fizika sila- kod dotadanjeg posjednika izazvala opravdani strah-ozbiljna opasnost prijetila ivotu,tijelu ili drugom znaajnom dobru dotadanjeg posjednika ili tree osobe b)potajno-inom koji je poduzet tako da dotadanji posjednik stvar ne sazna za njegaprijevarom,kraom ili dr.potajni nain c)zlouporabom povjerenja-oni naini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj ve imao neku poziciju glede tue stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed;posjedniku je dano neka izvrava akte vlasti glede stvari, s povjerenjem da e on pritom potovati viu vlast onoga tko mu je dopustio izvravanje tih akata,ali on je na utrb pozicije vieg posjednika samovoljno uzeo vie vlast glede te stvari nego to mu je bila dana.prosuuje se prema posjednikovim postupcima;pravne osobe-fizike osove koja je za tu pravnu osob ovlaena poduzimati ine stjecanja ili izvravanja njezinog posjeda,zakonskog zastupnika Umirenje neistinitog posjeda -neistiniti posjed isprva nije miran jer posjednik iji je posjed oduzet ima pravo na zatitu oduzetog posjeda-pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja pravo na zatitu, ne bude li iskoriteno, prestat e istekom zakonom odreenog roka a neistinit posjed e postati miran posjed Potenje i nepotenje posjedapitanje kakav je posjednikov stav o usklaenosti njegova posjeda s pravom;pitanje se postavlja samo kada mu posjed objektivno nije u skladu s pravom na posjed,a on ipak posjeduje -unato svojem nezakonitom posjedovanju je poten-ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, a to je neznanje ispriivo -predmnjeva se da je posjed poten, oboriva predmnjeva -nepoten-onaj tko je prigodom stjecanja znao da mu ne pripada pravo na posjed ili je tada --sa obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumljati u to da mu pripada pravo na posjed (neznanje ga moe ispriati ako je barem bio onoliko paljiv koliko je uobiajeno u takvim okolnostima) -naknadno e prestati biti poten posjed onoga tko sazna da mu ne pripada pravo na posjed -naknadna zla vjera teti potenju posjeda (od trenutka kada je saznao) tj. ako ba sazna da mu ne pripada pravo na posjed ne i naknadna mogunost saznanja,ali to ipak nije saznao -dostava tube kojom druga osoba osporava njegovo pravo na posjed, a spor bude okonan pravomonom presudom da pravo na posjed ne pripada posjedniku = sa saznanjem SLJEDNITVO U POSJEDOVANJU -izvedeno stjecanje posjeda-jesu li kvalitet sljednikovog posjeda determinirane kvalitetama prednikovog posjeda ili one ovise o sljednikovm pravu na posjed a)zakonitost i istinitost sljednikovog posjeda- objektivne znaajke prate posjed kada je taj sveopim sljednitvom preao na sljednika-sveopi sljednik je na svome pravnom temelju za stjecanje cijele prednikove pravne poozicije,stekao sve onako kakvo je bilo kod prednika, ukljuujui i svaki prednikov posjed sa onim objektivinim znaajkama koje je imao prednik -vano za stjecanje putem dosjelosti-kojim posjed stvari odreene kakvoe se pretvara-uz protek zakonom odreenog vremena p-pretvara u pravo vlasnitva,a posjed prava u odnosno

pravo b)kod pojedinanog sljednitva-pojedniani sljednik je posjed stekao na pravnom temelju i na specifian nain na koji se pojednano stjee posjed.-od tog trenutka procjenjuju objektivne znaajke posjeda pojedninog sljednika -no ako je sljednikov posjed imao znaajku zakonitosti ili istinitiosti ili obje, nadovezuju se bez prekida te znaajke posjeda jedne na druge Potenje sljednikova posjeda -potenje se uvijek prosuuje s obzirom na onoga tko je posjednik -kod univerzalni i singularne sukcesije u posjedu nije nepotenje prednikovog posjeda smetnja da sljednik u posjedovanju bude poten posjednik, pa da stekavi posjed zapone dosijedati -s posjedom ne prelazi i kvaliteta potenja odnosno nepotenja prednika, nego uvijek IZNOVA se stvara kod stjecatelja. PREDMNJEVE POSJEDA I.PREDMNJEVA POTENJA -Posjed se smatra potenim, dok se ne dokae suprotno -nitko nije duan dokazivati da je poten-oboriva predmnjeva -teret dokaza na protivnikoj strani-tko tvrdi da je neiji posjed nepoten, treba to dokazati -dokazati posrednim putem-dokazivanjem injenica iz kojih je vidljivo da je posjednik ipak znao da mu ne pripada pravo na posjed onosno da je imao dovoljno razloga posumljati u svoje pravo na posjed II:PREDMNJEVA SAMOSTALNOSTI -za svakog se posjednika predmnijeva da samostalno posjeduje, dok se ne dokaze suprotnozatita povjerenja u pravnom prometu-svatko moe u pravnom prometu raunati s time da je osoba za koju zna da je posjednik-barem predmnijevani samostalni posjedni -na predmnjevu se nee moi pozvati onaj tko zna da je stanje drukgije od predmnijevanog III:PREDMNJEVA VLASNITVA A)Opa predmnjeva posjednikovog vlasnitva pokretnine -predmnjeva se da je samostalni posjednik pokretne stvari-vlasnik te stvari svatko se moe u pravnom prometu valjano postupati pouzdajui se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako - ne djeluje u korist samostalnog posjednika nekretnine (upis u ZK) ni u samostalnog posjednika prava -djeluje u korist svakog samostalnog posjednika-za kojeg se pouzdano zna i za koga se to samo predmnijeva;mogue je poslovati u pravnom prometu s posjednikom pokretnine kao da je on vlasnik te pokretnine(neposredni posjednik pokretnine;ako se zna da on nije vlasnik stvari jer posjeduje priznavajui viu vlas druge osobe-tu drugu osobu e se smatrati samo.posjednikom) -onaj tko ne zna niti bi morao znati da je stanje drukije, moe se u pravnom prometu osloniti na ove predmnjeve -ova predmnjeva ima obrambeno(defanzivno) djelovanje u korist osobe koja upravo posjeduje

stvar-pogodniji procesni poloaj kada netko vlasnikom tubom trai izruenje stvari(nema dunost dokazati svoje pravo);ne moe procesno iskoristiti u napadake svrhe B)POSEBNA PREDMNJEVA POSJ.VLASNITVA S OFENZ.DJELOVANJEM -ope predmnjeve-daje posjednik samostalan, a da je samostalna posjednik-vlasnik,postoje za potrebe pravnog prometa; u sluaju SPORA-defanzivno djelovanje u korist osobe koja upravo posjeduje stvar-pogodniji procesni poloaj posjedniku od kojega netko vlasnikom tubom traio izruenje stvar -za ofenzivno djelovanje ope predmnjeve nisu dostatne(tj. da bi mogao upraviti vlasniki) ve mu treba posebna predmnijeva vlasnitva s ofenzivnim djelovanjem -za vlasniki zahtjev .dokazati svoje pravo vlasnitva, ali bi mogao pod odreenim pretpostavkama svoju tvrdnju o vlasnitvu temeljiti na takvoj predmnjevi da je vlasnik, koja ima ofenzivno djelovanje -postoji za tzv.publicijanskog posjednika stvari-samostalnog posjednika stvari iji je posjed za takvo djelovanje kvalificiran time to je i zakonit i istinit i poten odnosno bio je to prije nego to je posjed stvari stekla druga osoba=predmnjivani vlsnik -u postupku igrati ulogu vlasnika sve dok protivna strane ne dokae za sebe da je on a vlasnik sporne stvari -na tu predmnjevu prava vlasnitva moi osoniti kod stavljanja vlasnikog zahtjeva -bivi posjednik pokretne i nepokretne stvari koja je u posjedu druge osobe ili je -aktualni posjednik pokretne ili nekretnine koji trai od druge osobe da prestane uznemiravati njegovo predmnjevano pravo vlsnitva PRAVNI UINCI POSJEDA -uloga pravne injenice, koja e pod odreenim pretpostavkama, izazvati onakve pravne uinke kojima e se ostvarivati funkcije u vezi s nastankom,promijenom i prestankom pravnih odnosa glede stvari -akvizitivna funkcija posjeda -publicitetna -kontinuitetna ili zatitna funkcija Akvizitivna funkcija -pretpostavka stjecanja stvarnih prava na pokretninama-bez stjecanja posjeda ne moe se stei pravo vlasnitva na pokretninama, niti bilo koje drugo stvarno pravo na njima(stjecatelj stvarnog prava ujedno i posjednik) -injenica posjedovanja omoguuje i izvravanje drugih ovlasti koje nositelju stvarnog prava daje njegovo pravo glede odreene stvari -nain(MODUS) stjecanja stvarnih prava tradicijsko naelo stjecanja kod kojega predaja stvari u posjed stjecatelju igra bitnu ulogu -zakonodavstva centralne Evrope-stjecanje stvarnih prava izvoenjem iz prednikovog prava(derivatno) po tradicijskom naelu. -kod izvornog stjecaja-ne primjenjuje se tradicijsko naelo ali posjed redovito obavlja akvizicijsku funkciju Publicitetna funkcija --stvarna prava apsolutna pa je potrebno da dobiju publicitet-funkciju davanja publiciteta daje posjed-neposredni posjed

-vidljiva egzistencija posjeda objavljuje svakome da glede odnosne stvar najvjerovatnije zaista postoji,ne samo posjed nego i pravo na taj posjed -posredstvom vanjski vidljivog posjeda postaje vanjski vidljiva vjerojatna egzistencija prava na posjed -pravni uinci iz publicitetne funkcije=presumira se da je posjednik ujedno i pravni ovlatenik,pa je mogue od posjednika koji nije nosilac prava na stvar nju ipak pravno valjano stei a i posjednik odgovora umjesto vlasnika za tetu od opasne stvari koju posjeduje -u najveem broju sluajeva posjed e biti vanjska manifestacija subjektivnog prava koje postoji i posjednika ovlauje na posjedovanje; posjed stvara predmnjevu da posjednik ima pravo koje ga ovlauje na posjedovanje pravni promet i povjerenje u publicitetno djelovanje posjeda-postojanje dviju zakonskih predmnjevi-samostalni posjed-samostalni posjednik vlasnik te stvari odnosno prava -onaj tko ne zna niti bi morao znati da je stanje drugije, moe se u pravnom prometu sloniti na ove predmnjeve -vani pravni uinci-mogunost da se stekne pravo i od prividnog vlasnika ,tj.od nevlasnika -zatita posjednika koji vraa stvar njezinom vlasniku, ako ju je poteno stekao u svoj posjed III.KONTINUITETNA FUNKCIJA POSJEDA -funkcija odravanja kontiuniteta i stabilnosti socijalnih odnosa glede stvari izvrava posjed zahvaljujui tome to norme pravnog poretka veu uz postojanje posjeda pravne uinke: -zatita posjeda od smetanja -mogunost da se putem dosjelosti dugotrajan posjed pretvori u subjektivno stvarno pravo A)ZATITA POSJEDA -zatita od samovlasnog mijenjanja postojeeg posjedovnog stanja-bez obzira je li u skladu s pravom ili nije ibez obzira na kakvou -teorija mira upotpunjena teorijom kontiuiteta;samovlast je zabranjena -specifina posjedovna zatita -posjed koji se titi-faktian -posljednji -miran-neistini posjed nije miran samo u odnosu na odreenu osobu i i samo kroz odreeno vrijeme -neistinit posjed nije miran samo u odnosu na onu osobu od koje je pribavljen silom,potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja, i dok toj osobi pripada pravo da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet -u odnosu na ostale osobe neistinit posjed je miran -iznimka od naela da zatitu uiva samo faktini posjed-.nasljedniki posjed.radi zatite naela konituiteta posjeda -iznimka od naela da se titi svaki posjed bez obzira na kakvou-posjed javnog vodnog dobra; osoba koja neovlateno koristi javno vodno dobro ne moe ostvarivati posjedovnu zatitu(Z. o vodama)

Samovlasno smetanje posjeda I.Smetanje posjeda -oduzet potpuno prestala faktina vlast dotadanjeg posjednika-koletrat stjecanje izvorno -uznemiren-smetan u uem smislu-ako je posjednikova faktina vlast u nekom pogledu ili u nekom dijelu ograniena tuom faktinom vlau glede istog predmeta posjed. ali nije savim iskljuena II.Samovlasni in smetanja-pravo na zatitu posjeda nastaje samo ako je posjed smetan nametanjem tue vlasti-neijim inom smetanja - ako je bio samovlastan in smetanja -in neke osobe, kojim se dotadanjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanje-negira ve postojeu(u cijelosti ili nekom obujmu) a namee tuu -in kojim se smeta postojei posjed stvari je ujedno in izvornog stjecanja posjeda iste stvari-uzimanje posjeda te iste stvari -in izvornog stjecanja suposjeda iste stvari-izvren sadraj odnosnog prava -in proirenja postojeeg suposjeda.na raun posjeda drugih suposjednika -in proirenja ve postojeeg posjeda prva stvarne slunosti-na teret posjedaposlunog dobra -smetanje posjeda prava stvarne slunosti ujedno in osloboenja posjeda poslunog dobra od posjeda prava stvarne slunosti na njemu,potpuno ili djelomino --volja koja je dovoljna za posjedovanje dovoljna jei za smetanje popsjeda -pozitivno inejenje i neinjenjem -in smetanja redovito neka radnja, ali mogue i rijeima-prijetnjom(rijei koje sadre prijetnju izjednaenu sa silom -in smetanja-poduzet osobno ili po zastupniku(pomonik u posjedovanju ili u ulozi osobe koja nepsredno posjedujui poduzima taj in za raun onoga koji smeta(zastupnici-netko im je poduzimanje ina naredio a on po tom nalogu postupile) Samovlasnost ina smetzanja -Samovlasnost je zabranjena;bez obzira kakav je posjed , nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jae pravo na posjed -nema ovlatenje tj.dozvolu pristank posjednika -ako je ovlaten zakonom ili odlukom suda ili dr. tijela vlasti donijetog na temelju zakona koji doputa odnosni zahvat u tui posjed -dozvola posjednika postoji ako je svojevoljno pristao na to da druga osoba svojim inom promijeni postojee posjedovno stanje-to je posjednikov pravni in s osobinama ina predaje (tradicije) posjeda;oitovati izriito,konkludentnim radnjma,znacima -na temelju odobrenja koje proizlazi iz zakona koji dozvoljava zahvaanje u tui posjednije samovlasni in koji je netko povrijedio tui posjed postupajui u nunoj obrani, krajnjoj nudi ,retencije -sluajevi kada zakon dozvoljava promjenu postojeeg posjedovnog stanja-i kad je

posjedniku njegov posjed oduzet na neki od nedozvoljenih naina, zakon daje pravo na ofenzivnu samopomo,ovlaujui ga da sam uspostavi ranije posjedovno stanje;druga strana nema pravo na zatiti svog viciozno steenog posjeda-i ako bi pokuala ishoditi zatitu putem suda ,drug astrana istaknuti prigovor da je ona od njega stekla taj posjed ne neki od nedozvoljenih naina, a da se njezin posjed jo nije umirio-exeptio vitiosae possessionis ab adversario-i sprijeiti da ona uspije u parnici -nije samovlastan ni onaj in koji je neka- osoba izvrila na temelju odobrenja ili naredbe koju joj je za takvo djelovanje u okviru svoje nadlenosti dao sud odnosno drugo tijelo vlasti odnosno -in koji je poduzeo sam sud ili neko drugo tijelo vlasti u granicama svojih ovlatenja-pljenidba,rekvizicija,deloacija Pravo na zatitu posjeda - sapecifino subjektivno pravo posjednika koje smetanjem njegovih posjeda za nj nastaje na temelju zakona -pravo posjednika koje za njega nastaje neovisno tome je li on ovlaten posjedovati ili ne -posredna zatita-posredstvom- zatite prava na posjed-vlasnici i ovlatenici ostalih prava koji ovlauju na posjed stvari,titei posjed tite i posjed -posredstvom kazneneopravne zatite -posjedovna zatita-zatita koja ovisi samo o volji posjednika-zatitu koju mu je duan pruiti sud -nastaje samovlasnim smetanjem njegova posjeda -cilj-da se prisili osoba koja samovlasno uznemirava njegov posjed da prestane s tim uznemiravanjem odnosno sobu koja je samovlasno oduzela da mu vrati posjed i tako uspostavi ranije posjedovno stanje=da se odri kontinuitet postojeeg posjedovnog stanja -posjednik javnog vodnog dobra nema pravo na posjedovnu zatitu ako nema pravo posjedovati ga -pravo na zatitu posjeda-provizorna zatita -trajanje prava na zatitu posjeda je ograniena-30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje i tko je posjed smetao, najkasnije kada istekne jedan godina od smetanja, bez obzira kada je posjednik saznao za smetanje -rok se prekida-kada ranije posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno -kada posjednik podnese sudu tubu zbog smetanja posjeda -pravo na posjedovnu zatitu je specifino pravo materijalne prirode -opa zabrana zlouporabe prava -ostvarivanje putem suda, u postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoi -ostvari li posjednik pravo na posjedovnu zatitu, posjed je onakav kakav je bio prije samovlasnog smetanja i uzima se da je to bio kroz cijelo vrijeme- posjednik je bio samo privremeno sprijeen izvravati svoju vlas, bez prekida je postojao. I. Ostvarivanje prava na zatitu putem suda -ostvarivanje prava na sudsku zatitu posjeda, bez ulaenja u pitanje pripada li mu pravo na posjed ili mu ne pripada -poseban postupak zbog smetanja posjeda, sumaran, hitan i provizoran -sud odluuje iskljuivo prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju ( bez obzira na potenje posjednika, prava na posjed)

Predmet raspravljanja i odluivanja

-ima li tuitelj pravo na zatitu svojeg posjeda putem suda- ako mu pripada-na koji nain ostvariti to pravo -za utvrenje- pripada li tuitelju pravo na zatitu posjeda.-raspraviti i utvrditi;posljednje posjedovno stanje i smetanje tog posjeda -utvrdi li t sud-donijeti ODLUKU kojom e narediti da se uspostavi onakvo posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja; na temelju te odluke-posjed e biti ponovno uspostavljen, uzet e se da nije prestao niti bio prekinut -provizorna zatita-je li posjed postojao i bio samovlasno smetan -injenica da se vodi postupak zbog smetanja posjeda-litispendencija- a i ako je zavren pravomonom odlukom nije zapreka u redovnom postupku raspravljati i odluiti tko ima pravo na posjed -zakon zabranjuje da se u postupku za smetanje posjeda raspravlja i odluuje o: 1. pravu na posjed, ukljuujui i o pravu na poduzimanje posjedovnih ina 2.o pravnom temelju posjeda 3. o potenju posjednika 4. o korisnosti ina smetanja sa stajalita kakvog drutvenog, javnog i li slinog interesa Aktivna legitimacija - za zahtijevanje sudske zatite posjeda-aktivno legitimiran 1.posljedni,faktivni i mirni posjednik stvari ili prava. iji je posjed samovlasno smetankako neposrednog tako i posrednog bilo kojeg stupnja, kao i samoposjednika nego i suposjednika 2.nasljednika takvog posjednika x)neposredni posjednik- pravo na sudsku zatitu od svaijeg samovlasnog smetanja , ukljuivo i smetanja njegovog neposrednog posjeda od strane posrednog posjednika y)posredni posjednik- a) zatita svog posrednog posjeda od treih osoba=ini treih osoba koje poduzimaju protiv neposrednog posjednika -posredni posjednik moe zahtijevati da trei vrati stvar- u neposredan posjed neposrednog posjednika, ime se uspostavljaju i svi posredni posjedi -ako neposredni posjednik ne eli ili ne moe ponovno preuzeti neposredan posjedposredni posjednik ovlaten zahtijevati predaju stvari njemu u neposredan posjed -b)zatita svog posrednog posjeda od samovlasnog ina smetanja neposrednog posjednika- nema pravo u onim sluajevima kada je potrebno raspravljati o njihovom meusobnom pravnom odnosu w)pojedini suposjednik-a) zatita svojeg suposjeda od samovlasnog smetanja treih osobasuposjednik koji je jedan od vie posrednih posjednika biti sputan istim ogranienjima koja postoje za svakog posrednog posjednika b)svaki suposjednik ima pravo i na zatitu svojeg posrednog posjeda od samovlasnog smetanja koje bi uinio njegov suposjednik-ako je rije o smetanju u kojem je on p o t p u n o iskljuen iz dotadanjeg suposjeda ili bitno ogranien mu je dotadanji nain izvravanja faktine vlasti a i tada ako odluivanje o njegovu zahtjevu nije nuno raspravljati o pravnom odnosu meu suposjednicima q) nasljednik- od trenutka kada je ostaviteljev posjed preao na njega, nasljednik ima pravo tititi taj posjed od smetanja i dok je idealni, nasljedniki posjednik; nasljednik imati rijetku priliku da titi posjed koji tako na njega preao 1. nasljednik ne moe svoj nasljedniki posjed tititi od samovlasnih zahvata svojih sunasljednika tj. osoba koje uzimaju u posjed ono to je posjedovao ostavitelj

svojatajui si nasljedno pravo - no ako bi t r e i poduzeo in smetanja posjeda prije nego to bi nasljedniki posjed pretvorio u faktini- samovlasno je smetao nasljedniki posjed , pa nasljednik kao posjednik odnosno suposjednik imao pravo na zatitu svojeg nasljednikog posjeda 2.zatita nasljednikog posjeda od samovlasnog smetanja treih osoba-ima svaki nasljednik odnosno sunasljednik ali s time -ako je upravljanje objektom posjeda povjereno izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine- oni imaju pravo traiti zatitu posjeda -ako bi traio nasljednik sam-zahtjevati da se ono to oduzeto preda izvr.oporuke -pomonik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje sud. postupka zbog smetanja- ovlaten umjesto posjednika posluiti samopomoi) Pasivno legitimirane osobe -ona koje je samovlasno smetala tui posjed-uznemirivi ga ili oduzevi ga - x)osoba koja je trei tj. do tada nalazila izvan strukture posjedovanja objekta -y)koja je imala ulogu pomonika u posjedovanju je ju samovlasno pretvorila u posjed -w)osoba koja ve posjeduje isti objekt na istom - ili drugom stupnju posjedovaja -nesumnjivo- pasivno legitimiran-posredni posjednik koji je samovlasno smetao neposrednog -neposredni posjednik koje je smetao posrednog -suposjednik koji je samovlasno smetao drugog suposjednika-iskljuivi ga ili znatno ograniivi ga u dotadanjem izvravanju suposjeda uz ograde -q) nasljednik na kojeg je s ostavitelja preao posjed samovlasno ouzet dotadanjem posjedniku -izvritelj oporuke ili skrbnik ostavine -u sluaju kada in smetanja poduzela jedna osoba u korist d.ruge osobe bit e mogueupraviti tubu protiv nje ili protiv druge osobe ili njih oboje; - osoba u iju je korist druga osoba poduzela in smetanja s nalogom ili bez njegapasivno legitimirana ve samim time to je in smetanja iao u njenu korist, a on se nije ogradio -osoba koja je za drugoga izvrila in smetanja posjeda pasivno legitimirana ali moe imenovati osobu za koga je poduzela in smetanja- pa bi umjeto nje stupila u parnicu Tubeni zahtjev -sastoji od tri elementa 1.zahtjev da se utvrdi in smetanja tuiteljevog posjeda 2. da se tuenome naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja 3. zabrana takvog ili slinog smetanja ubudue- pod prijetnjom ovrhe, ne bude li tuenik to sam u odreenom roku dobrovoljno izvrio -sporedni zahtjevi- sud obvee tuenika da naknadi tuitelju parnine trokove -odredi privremene mjere u korist tuitelja

- da odredi kratak paricijski rok - da alba ne odgaa ovrnost rjeenja -rok za stavljanje zahtjeva je prekulzivan a ne zastaran- istekom tog roka prestaje pravo posjednika na zatitu njegovog posjeda od smetanja -posjednik prekida tijek prekluzivnog roka podizanjem tubenog zahtjeva upravljenog na sudsku zatitu posjeda Prigovori tuenika -ogranien broj materijalnopravnih prigovora koje bi mogao s uspjehom suprotstaviti tubenom zahtjeva upravljenom na zatitu posjeda ogranien prirodom i sadrajem prava na zatitu posjeda, predmetom raspravljanja i odluivanja u postupku; ne moe stavljati prigovore o kojima se ne smije raspravljati: -pravo na posjed + poduzimanje posjedovnih ina -pravni temelj posjeda -potenje posjednika -korisnost ina smetanja posjeda sa stajalita drutvenog,javnog ili slinog interesa -raspravlja se ima li tuitelj pravo na zatitu posjeda i -moe li se ostvariti to pravo -prigovore koji se odnose:-ima li tuitelj posjed kakav se titi - je li tuenik taj tuiteljev posjed samovlasnim inom smetanja uznemirio ili oduzeo-ako tvrdi da nije samovlasan njegov in smetanja- raspravljat e se o pravu na poduzimanju tog ina - je li istekom prekluzivnih rokova tuitelju prestalo pravo na sudsku zatitu - nije li uspostava ranijeg posjedovnog stanja faktino nemogue ili nedoputeno - moe stavljati sve procesnopravne prigovore Odluka suda i provoenje A) KONANO RJEENJE - odluka je obliku konanog rjeenja o smetanju posjeda - donosi se nakon provedene rasprave i dokaznog postupka ali i - donoenje rjeenja zbog izostanka -i na osnovi priznanja tubenog zahtjeva - IZREKA- 1. utvrivanje posjeda i ina smetanja 2. naredba tueniku uspostavu prijanjeg posjedovnog stanja 3. zabrana takvog ili slinog ina smetanja ubudue, pod prijetnjom ovrhe - u konanom rjeenju odreuje se rok za dobrovoljno izvrenje onoga to je naredio prema okolnostima sluaja, pa ga moe i krae od propisanih 15 dana pa i odmah - pravni lijekovi: 1) Redovni lijekovi alba rok podnoenje je 8 dana

- uvijek je devolutivni pravni lijek- rjeava vii sud - u pravilu suspenzivan pravni lijek- odlae izvrenje rj. - sud kada postoje vani razlozi moe oduzeti to svojstvo albi 2) Izvanredni pravni lijekovi ponavljanje pravomono zavrenog postupka - r oku 3o dana po pravomonosti rjeenja i to samo u sluaju da je nezakonitim postupanjem uskraena mogunost raspravljanja pred sudom ili su povrijeena pravila o stranakoj i parninoj sposobnosti ili zastupanju stranaka - nije doputena revizija 3) zahtjev za zatitu zakonitosti izv. pravni lijek nadleno tijelo vlasti moe 4) protiv pravom. odluka podii zahtjev Privremene mjere osiguranja - cijelo vrijeme dok postupak tee- sud odreuje privremene mjere osiguranja nenovane trabine OZ -pretpostavke- vjerovatno postoji pravo na zatitu posjeda - vjerovatna je opasnost da bi se ostvarenje zahtjeva moglo sprijeiti ili znatno oteati osobito to bi dolo do promjene postojeeg stanja stvari ili - je vjerovatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se sprijeilo nasilje ili nastanka nenadoknadive tete - sadraj mjera- svaka mjera kojom se postie svrha takva osiguranja - mjera koja je primjerena svrsi zbog koje odreuje tu mjeru u postupku zbog smetanja posjeda, atu svrhu ne bi moglo postii nekom tipiziranom mj. - privremeno urediti sporni odnos meu strankama radi sprjeavanja nastanka nenadoknadive ili teko nadoknadive tete, nasilja ili dr. razloga osig. pravni red - odrediti mjeru po slubenoj dunosti a i tuitelj - rjeenje je procesne naravi nije doputena posebna alba pobijati u albi na konano rj. - rjeenje je odmah ovrno - trajanje- mjera moe biti donesena na odreeno vrijeme ukinuti kad protekne vrijeme - na zahtjev tuenika- ako se okolnosti primjene da nije potrebna - kad tubeni zahtjev bude pravomono odbijen Provoenje odluke - odluku e izvrit onaj kome je to nareeno - sud odreuje paricijski rok za dobrovoljno izvrenje- od dana pravomonosti rjeenje - od dostave rjeenja tueniku- kada alba nema susp.znaaj - ovrno provoenje- kada tuenik ne postupi dobrovoljno prema ovrnom rjeenju suda - rok u kome tuitelj moe zatraiti ovrhu na temelju rjeenja kojim se tueniku nalae izvrenje odreen mjere 30 dana nakon proteka pricijskog roka ) prvi dan nakon proteka tog roka) nakon proteka roka ne moe traiti prisilno izvrenje ve u petitornoj parnici ; ovo ogranienje mogunosti trenja ovrhe postoji ako u dispozivu rjeenja se nalae izvrenje odreene radnje(davanje ili injenje) ne i nareenog trpljenja ili proputanja - u granicama tog roka nije svedena ni mogunosti zahtijevanja ovrnog provoenja odluke o trokovima postupka znai da moe -ovrha radi ostvarenja nenovane trabine

- bude li tuenik ponovno smetao posjed na temelju donesenog prvomonog rjeenja o smetanju posjeda kao ovrnoj ispravi ishoditi novo rjeenje o ovrsi kojim e biti odreena uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zaprijeno novanom kaznom za sluaj ponovnog smetanja prijedlog za donoenje novog rj. o ovrsi u roku 30 dana od saznanja za ponovno smetanje posjeda , najkasnije od 1 godine nakon ponovnog smetanja = ako bitno se smetanje ne razlikuje od onoga o kome je sud prvomono odluio - ako je novo smetanje u biti razliito ranije pravomono rj. nee posluiti kao ovrna isprava

II. OSTVARIVANJE PRAVA NA ZATITU PUTEM SAMOPOMOI -dozvoljena samo u odreenim granicama, prednost putem suda - defanzivna i ofenzivna samopomo -defanzivna samopomo je obrana postojeeg posjeda -ofenzivna samopomo je ponovna uspostava ve oduzetog posjeda -putem samopomoi posjednik kao i njegov pomonik u posjedovanju izvrava za posjednika njegovo prvo na samopomo - kumulativno ispune tri pretpostavke 1. kad posjedu prijeti neposredna opasnost- in smetanja u tijeku ili j e dovren 2. samopomo je nuna sudska pomo bi stigla prekasno 3. da zatitu posjeda ne bude primijenjena sila vee jakosti nego li je primjerna okolnostima in samopomoi ne bi smio ni po sadraju ni po intezitetu ni po posljedicama prelaziti granicu onoga to je nuno za zatitu posjeda u postojeoj situaciji - ako nisu ostvarene pretpostavke odgovornost za tetu koju je pri tome nanio - putem samopomou u roku uod 30 dana od kada je saznao za in smetanja i poinitelja, a nikada dui od godinu dana od poinjenog smetanja STJECANJE DOSJELOU - dosjelost pretvara faktinu vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo -ako netko kroz odreeno vrijeme posjeduje neku stvar kao da je njen vlasnik. uz pretpostavke, putem dosjelosti zaista postati vlasnikom te stvari- odnosno dovoljno dugo izvrava sadraj nekog prava stvarne slunosti i kao da mu to pripada, putem dosjelosti zaista postati vlasnikom te stvari - pravna ustanova dosjelosti vanu funkciju u pravnom ureenju otvara put stjecanju - dokazivanju - ako su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje putem dosjelosti, tada osoba koja bi trebala dokazati da je valjano stekla neku stvar ili pravo - neposredni pravni uinak dosjelosti posjednik izvorno originarno) stjee ono to je do tada posjedovao kroz propisano vrijeme - dosjelost- stjecanje prava neprekidnim izvravanjem njihova sadraja kroz zakonom odreeno vrijeme; u uem smilsu- stjecanje prva vlasnistva time to se stvar samostalno posjeduje kroz zakonom odreeno vrijeme -posjednik koji stjee dosjelou dosjedatelj, uzukapijent -moe stei pravo vlasnitva na stvari koja je do tada pripadala pravno nekoj drugoj osobi, moe biti i neko drugo pravo koje nije postojalo do tada -putem dosjelosti pravo vlasnitva i pravo stvarnih slunosti

PRESTANAK POSJEDA - kada je dotadanjem posjedniku prestala faktina vlast koja je bila sadraj njegovog posjeda - posjed traje dok ne nastupi onaj dogaaj , redovito ljudski in, kojim trajno prestaje posjednikova faktina vlast -predmnjeva se da posjed nakon to je steen traje neprekidno dalje - sa stajalita posjednika prestanak dragovoljan ili nedragovoljan - sa stajalita drutvenih odnosa faktine vlasti aposlutan ili relativan -apsolutno prestao- ako je time to je prestao dotadanjem posjedniku uope prestao postojati -relativno prestao-prestao dotadanjem posjedniku ali nije prestao postojat nego je preao na neku drugu osobu -prestanak posjeda zbiva se nekim dogaajem nastupom okolnostix) relativan prestank posjeda-dogoaj je onaj dvostrani in kojim taj posjed prelazi na neku drugu osobu (osim zbog posjednikove smreti) y) apsolutni prestanak posjeda. ljudski in i neki drugi dogaaj kojim je prestala posjednikova faktina vlast

A)Prestanak posjeda stvari

I. Apsolutni prestanak - ako dotadanji posjed definitivno je prestao bez obzira je li time stvar prestala biti u iijem posjedu ili je netko drugi na njoj izvorno osnovao svoj neposredan posjed(nema kontinuteta) -s apsolutnim prestankom neposrednog posjeda stvari prestaju svi posredni posjedi - s apsolutnim prestankom posrednog posjeda. i svi posredni posjedi vieg stupnja a) propast i gubitak stvari -propast- prirodni dogaaj i zbog ljudske radnje -gubitak-definitivan, kada nema realne nade da bi na stvari mogla biti nastavljena dotadanja faktina vlast b)naputanje posjeda stvari -derelikcija-naputanje posjeda stvari je faktini in-uinjeno s voljom da se definitivno prestane izvravati svoju neposrednu vlast glede stvari (prirodna volja)nedvojbena c)oduzee stvari-ako neka druga osoba jednostranim inom oduzme stvar posjedniku a ovaj se ne zatiti sredstvima zatite posjeda -oduzeem neposrednog posjeda oduzeti su i posredni posjedi II.Relativni prestanak -prestao biti posjed svojeg dotadanjeg posjednika, a traje kao posjed neke druge osobe -posljedica predaje drugoj osobi nasljeivanje -ne utjee na posjede koji su na drugim stupnjevima posjedovanja glede te stvari

B)Prestanak

posjeda prava

I. Apsolutni prestanak a)nemogunost izvravanja posjeda prava propast poslune nekretnine b)gubitak posjeda povlasne nekretnine -posjed prava stvarne slunosti ima osoba koja posjeduje povlasnu nekretninu- sudbinu posjeda nekretnine dijeli i posjed prava stvarnih slunosti u korist te nekretnine -prestane li posjed povlasne nekretnine prestao je i posjed prava u njenu korist (oduzme li netko samovlasnim inom dotadanjem posjedniku povlasne nekretnine a ovaj se ne poslui pravom na zatitu) posjed povlasne ne. je apsolutno prestao kao i posjedi stvarne slunosti; - onaj tko je oduzeo posjed povlasne nekretnine izvorno je stekao nekretninu a ujedno prestali posjedi prava stvarnih slunosti c)odreknue od posjeda prava - oitovanjem volje dotadanjeg posjednika prava stvarne slunosti da nee vie izvravati sadraj odnosne stvarne slunosti na poslunoj nekretnini; prestane li izvravati sadraj prava odnosne slunosti, a da nije oitovao svoju volju da se odrie tog posjeda prava posjed traje i dalje d) oduzee posjeda prava -posjed prava stvarne slunosti je faktina vlast posjednika jedne nekretnine-povlasne glede druge nekretne-poslune, a sa stoji se da osoba koja posjeduje poslunu trpi ili proputa neto glede te svoje nekretnine kao da posjednik povlasne ima pravo na to njezino trpljenje ili proputanje -prestane li faktina vlast, prestao je posjed prava stvarne slunosti - prestat e faktina vlast ako osoba koja posjeduje poslunu nekretninu poduzme insuprotan toj njegovoj vlasti i koja tu vlast ukida, a on ne ostvaruje pravo na zatitu svojeg posjeda prava x) prestanak trpljenja -prestanak posjeda afirmativne slunosti posjednik poslune nekretnine prestane t r p j e t i da se i dalje izvrava sadraj prava slunosti na nekretnini u njegovoj nekretnini -- ne samo da se protivi ve i da poduzme to je potrebno da sprijei izvravanje sadraj prava afir. stvarne slunosti, a ovaj ne zatiti svoje pravo y) prestanak proputanja-prestanak posjeda negativne slunosti posjednik poslune nekretnine prestane proputati ono to je do tada proputao - na svojoj nekretnini uioni ono to bi trebao propustiti initi - posjed e se oduzeti ako posjednik prava ne zatiti svoje pravo II: Relativni prestanak -prestaje dotadanjem posjedniku zajedno s prestankom posjeda povlasne nekretnin - prijee li dvostranim inom predaje posjed neke nekretnine od dotad. posjednika na drugu osobu na stjecatelja prelaze i svi posjedi prava koji postoje u korist te nekretnine

-prijee li smru dotad. posjednika nekretnine posjed te nekretnine na njegovog nasljednika, s posjedom te nekretnine preli na tu osobu i svi posjedi prava u korist nek. IDEALNI POSJED - nije posjed u pravom smislu rijei, nego je naziv za prema svakome djelujuu privatnu vlast glede neke stvari koju ima neka osoba kroz to to joj je javna vlast svojom odlukom ili neposredno zakonom predala stvar u posjed, proglasivi je posjednikom , premada ona stvar jo faktino ne posjeduje - idelan posjed posjed stvari i posjed prava - osoba koja je dobila idealni posjed u poloaju je da nastupa kao da je ta stvar ili pravo njezino, premda moda i nije -vlast koja je u drutvu relevantna u tom smislu to stvara za svakog vaeu sliku o postojanju subjektnog prava, ak i onda kada to pravo samo prividno postoji - razlika prema faktinom posjedu nema karakteristiku neposrednog tjelesnog , fizikog dranja stvari u svojoj vlasti A) NASLJEDNIKI POSJED pravni poloaj koji glede svih ostaviteljevih posjeda ima njegovo nasljednik time to ga zakon proglaava za posjednika umjesto ostavitelja -posjed bez efektivne, faktine vlasti - na temelju zakonske odredbe nasljednik postaje posjednikom umjesto ostavitelja, premda nije stekao faktinu vlast -ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu asu, onakvi kakvi su bili u ostavitelja -svaki ostaviteljev posjed nastavlja kod nasljednika na istom predmetu posjedovanja - na istom stupnju -istim objektivnim kvalitetama - nasljednik ima mogunost da faktinu vlast uspostavi poduzimanjem posjedovnih ina -faktini- kada pone izvravati posjedovne ine na predmetu posjedovanja -ne postupa nasljednik samovlasno ako je zaista ostaviteljev nasljednik -poduzimanje posje. ina nije povjereno izvr.oporuke ili skrbniku ostavine - poduzimanje posj. ine ne zadire u tui posjed ili suposjed -nekoliko sunasljednika svi oni stekli nasljedniki suposjed svakog pojednog od ostavt. posjeda( ako bi pojedini smatao suposjed ostalih pravo na zatitu) -pravni uinci nasljednikog posjeda: 1. povreda nasljdnikog posjeda- pravo na posjedovnu zatitu 2. trajanje nasljednikog posjeda stjecanje stvari/prava putem dosjelosti - nasljedniki posjed naelno uiva posjedovnu zatitu kao da je ostavitelj jo posjednik - svoj posjed zatiti putem suda za smetanje posjeda jedino ako za odluivanje nije potrebno prethodno utvrditi tko ima pravo na nasljdniki posjed tj. tko je ostavitteljev nasljdnik - to je sluaj kada je nasljedniki posjed smetala trea osoba - ako je smetala osoba koja sebe smatra za ostaviteljevog naskljdnka to je spor o pravu na nasljedniki posjed petitorni nasljedniki zahtjev

B)POSJED OASNE OSTAVINE -kada je nepoznato ima li ostavitelj nasljednika, a ostao je bez rezultat oglas kojim je sud pozvao da mu se jave osobe koje se smatraju ostaviteljevim nasljednikom, sud e donijeti odluku o predaji oasne ostavine jedinici lokalne samouprave opini -kada rjeenje postane pravomono opina dobila idealni posjed onoga to je u rjeenju o predaji u posjed opine navedeno kao oasne ostavina -pretvoriti u faktini time to e poduzeti odg.posjedovne ine - ako se javi nasljdnik moe zahtjevati da mu opina izrui ono to mu pripada kao nasljedniku nasljedniki zahtjev zastarjeva u roku od 10 god. ako je opina neposteni posjednik zastarjeva u roku 20 godina C)TABULARNI POSJED -tabularni (knjini ) posjed je injenica da je u zemljinim knjigama pravo vlasnitva nekertnina ili neko drugo knjino pravo upisano u korist odreene osobe, kao njezino pravo -injenica nastaje upisom, a prestaje brisanjem -injenica upisa u zemljinu knjigu daje upisanoj osobi neku vlast, ak i kada joj ne pripada upisano pravo (tabularni posjed) -pravni uinci injenice upisa u zk(tab. posjeda) - injenica uknjibe odnosno predbiljebe u zemljisnim knjigama igra ulogui modusa kod stjecanja prava vlasnitva nekretnina i dr. prava glede nekretnine kod izvedenog stjecanja prava -injenica da je u zk upisano neko pravo u korist odreene osobe, stvara presumpciju d njoj zaista pripada to pravo -injenica da je zk neka osoba upisana kao nositelj odreenog prava ovlauje nju da s tim pravom knjino raspolae - injenica upisa u zk titi upisanu osobu od onih koji bi inae mogli nekretninu ili pravo na njoj stei pozivajui se na naelo povjerenja u zk - ne izaziva dva vana uinka: - ne daje pravo na posjedovnu zatitu - ne dovodi do tabularne dosjelosti -tabularni posjed moe se podudarati s faktinim posjedom nekretnine-u korist iste osobe ii e uinci tabularnog i faktinog posjeda - kada se ne podudara upisana osoba u zk i osoba koja zaista posjeduje nekretninu nisu iste - u korist prve uinci tabularnog posjda -u korist druge- uinci faktinog posjeda

That's all folks!