www.sajt.com.

hr

NACIONALNA POVIJEST PEDAGOGIJE (najvaniji pedagozi i minimum koji treba znati o njima)
ivotni put
Nikola Gueti Gozze Matija Vlai Flacius Prvi udbenik za pedagogiju na hrvatskom jeziku ilobod Ljudovit Vukotinovi Stjepan Ilijaevi (prvo djelo iz podruja ped. teorije) Stjepan Novotny (nastavnik pedag. na uit. koli u Zagr. 1867.) Ivan Filipovi Uitelj, vatreni borac ilirskog pokreta. Suraivao u Zori Dalmatinskoj, Danici, 1823-1895 Nevenu, Napretku, izradio poetnice i itanke, pokrenuo omladinski asopis Bosiljak. Zalagao se za obrazovanje ena. Pokrenuo i organizirao uitelje u borbi za napredniju kolu. Osniva Uiteljske zadruge, Hrvatskog pedagoko knjievnog zbora, organizator Opih uiteljskih skuptina. Zvali su ga "Ocem uitelja". Trudio se izbaciti religiju i crkveni nadzor iz kola zbog ega je imao dosta protivnika koji su ga na kraju uspjeno maknuli s mjesta predsjednika HPKZ. Davorin uitelj, napisao oko 40 knjiga za uitelje, narod i omladinu. Suraivao u mnogim Trstenjak lancima Protivnik klerikalizma, propagirao je Darwinovu teoriju evolucije. 1848-1921 Zastupnik slobodnog i humanog odgoja. Nastavu prirodnih nauka stavlja u centar nastave. Zalae se za humane i individualne odnose prema uenicima, nastavu u prirodi, fiziki, moralni i estetski odgoj. Za vezu kole i rada (poduavati u prirodi). Veoma aktivan u uiteljskoj organizaciji. Nepomirljiv borac protiv herbartovske sistematinosti. Stjepan Basariek 1848-1918 Profesor uiteljske kole, pedagoki pisac. Dugo godina bio gl. urednik Napretka. Smatra se osnivaem pedagoke knjievnosti i nauke kod Hrvata. Napisao vie udbenika iz pedagogije. Njegovom "Pedagogijom" uitelji su se sluili preko 50 godina. Istaknuti metodiar, autor Poetnice i metodike knjige za nastavnike koja je ila uz nju. Svojim udbenicima htio je ui u uiteljske kole i istisnuti prethodne teologijske, i uspio je u tome. Posebnu panju je pridavao stvarnoj ili zaviajnoj obuci koju stavlja u centar nastave. Herbartov je sljedbenik i popularizator herbartizma kod nas. S vremenom prihvaa novije pedagoke i psiholoke poglede. Jasno je i pregledno izlagao grau iako nije bio originalan. Crkva ga je napadala zbog materijalizma i liberalnosti, a predstavnici "slobodne kole" zbog krutosti i konzervativizma. Predsjednik HPKZ nakon odlaska Filipovia. profesor Sveuilita u Zagrebu. Aktivno suraivao u Napretku i drugim asopisima. Bavio se filozofskim pitanjima, naroito logikom. U osnovi je bio konzervativan, lan HPKZ. Pedagoke probleme tretirao je s filozofskog stanovita. Predstavnik je "kulturne filozofije", bavio se prouavanjem vrijednosti, radio na opim problemima didaktike, zauzimao je pozitivan, ali oprezan stav prema radnoj koli. Bio je aktivan i na podruju pedagoke prakse (organizacija kolstva, obrazovanje uitelja, suradnja roditelja i kole). Borio se za autonomiju pedagogije kao znanosti, zastupao "funkcionalnu pedagogiju": cjelokupno pedagoko djelovanje treba biti u funkciji odgoja i obrazovanja. Kritizira jednostran pristup radne kole i pedagokog ekspresionizma, smatra ih metodoloki nejasnima i nedoreenima. profesor zagrebakog sveuilita. lan HPKZ, urednik Napretka i Pedagogijskog leksikona. Objavio mnoge radove iz filozofije i pedagogije. Smatrao je da pedagoka teorija mora izvirati iz prakse. Bavio se pitanjima pedagoke teleologije. Naglaava upuenost pedagogije na filozofiju, ali i brani njenu autonomnost: time to je pedagogija utemeljena na praksi, rjeava se filozofskih metoda. Prema reformnim pravcima zauzimao je umjeren stav. Naglaavao vanost psihologije za pedagogiju. U centru njegova interesa bila je opa pedagogija. Pod utjecajem politikih zbivanja toga doba (II. sv. rat, dolazak komunista na vlast), naputa "kulturnu pedagogiju" i opredjeljuje se za marksizam i naunu pedagogiju. Od 1946. predstojnik Pedagokog instituta Filozofskog fakulteta. docent Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zastupnik filozofije odgoja i kulture. Svrhu odgoja vidi u razvoju kulturnih vrijednosti. Smatra da je potreba za pedagokim radom univerzalna i stoga neovisna o politici. Trai slobodu linosti i uvodi pojam "odgajateljske obazrivosti". Po njemu, pedagogija je dio filozofije

djela
Uprava porodice Tabla za dicu METHODUS Arithmetika Horvatzka Neto o kolah pukih. Re o svoje vreme. Obuka malenih ili Katehetika Gojitba i oba uba Kratka povijest hrv. knjievnosti Stilistika Rjenik hrvatsko-njemaki Besjedovnica

Slobodna kola Uzgoj ovjeka Uzgoj ovjeka borca Darwinizam u uzgoju Vjera i znanost Zreo uitelj Prirodni uzgajatelji Kulturni uzgajatelji Pedagogija Poetnica

Stjepan Matievi 1880-1940

K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj Osnovi nove kole Priroda, kultura i odgoj Pojam rada ili aktivnosti u radnoj koli Nauk o didaktikoj artikulaciji i novija psihologija miljenja

Stjepan Pataki 1905-1953

Kultura i odgoj, Sovjetska kola Uvod u pedagogiju, Opa pedagogija Problemi filozofijske pedagogije Psihologija mladenakog doba Praksa i teorija odgoja O nekim fundamentalnim pitanjima nae pedagogije, Putovi nae nauke Pedagogija prof. Matievia Filozofski osnov pedagoke teleologije Linost i odgoj Teorija i odgojna zbilja Politika, odgoj i religija Na granicama odgajateljske obazrivosti Metodika kole rada Radom gojeni elementi Pedagogika "Nova kola" asopis

Pavao Vuk Pavlovi 1894-1976 Jure Turi Antun Cividini