Silvana Bampa - Liste

BIBLIOTERAPIJA/ BIBLIOTHERAPY
DIPLOMSKI RAD

Zadar, 2010.
1

SADRAJ:

1. Uvod .........................................................................................................................5 2. Definicija ..................................................................................................................6 3. Povijesni pregled .......................................................................................................7 4. Korijeni biblioterapije................................................................................................9 4.1. Korijeni u knjiniarstvu ....................................................................................9 4.2. Korijeni u psihologiji ........................................................................................11 5. Tipovi biblioterapije ................................................................................................12 5.1. Institucijska biblioterapija .................................................................................14 5.2. Klinika biblioterapija........................................................................................14 5.3. Razvojna biblioterapija ......................................................................................14 6. Teorijske osnove biblioterapije ...............................................................................16 7. Ciljevi biblioterapije ................................................................................................21 8. Primjena biblioterapije .............................................................................................23 9. Odabir biblioterapijskih tekstova .............................................................................24 9.1. Bajkoterapija .....................................................................................................26 9.2. Poezijoterapija....................................................................................................33 10. Biblioterapijske inaice.............................................................................................37 10.1.Veboterapija.......................................................................................................37 10.2. Kinoterapija.......................................................................................................40 10.3. Duhovna terapija ...............................................................................................41 11. Tko se treba baviti biblioterapijom? ..........................................................................43 11.1. Uloga knjiniara u biblioterapijskom postupku..............................................43 11.2. Knjiniar u institucijskoj biblioterapiji ..........................................................44 11.3. Knjiniar u razvojnoj biblioterapiji.................................................................45 11.4. kolska knjinica i biblioterapija .....................................................................47

12. Kako pouavati koristei biblioterapiju? ...................................................................55 12.1. Primjer biblioterapijskoga postupka u radu literarne grupe ..............................64 14. Zakljuak ................................................................................................................70 15. Literatura ................................................................................................................73 16. Prilozi .....................................................................................................................74

Saetak:
Rad se bavi koritenjem biblioterapije kao pomonog terapijskog sredstva u psihoterapiji i mogunostima njezinoga djelovanja u prevenciji budui da se tom metodom mogu pokrenuti procesi kojima se mogu rijeiti emocionalni problemi. Obuhvaene su razliite definicije biblioterapije, povijesni pregled, tipovi (institucijska, klinika i razvojna) i razmotrene teorijske osnove na kojima biblioterapija poiva te koritenje psihoanalitikih procesa identifikacije, projekcije, katarze i uvida koji mogu probleme iznijeti na povrinu, posvijestiti ih, proraditi i prevladati te uzrokovati promjenu stavova i ponaanja to je i glavni cilj biblioterapije. Za postizanje takvih ciljeva potrebno je pomno odabrati terapijske predloke koji obuhvaaju knjinu i neknjinu grau, a najvaniji je uvjet da biblioterapeuti dobro poznaju grau koju koriste. Razliita graa uvjetuje i pojavu drugih oblika takozvane art-terapije koje su nastale na biblioterapijskoj podlozi. Osim biblioterpijskih inaica uoava se i vrlo plodno prodiranje biblioterapije u prostor edukacije gdje dolazi do izraaja njeno preventivno djelovanje. Na kraju se, zbog njezinih mnogih prednosti, predvia rast uporabe biblioterapije budui da rastu i problemi koji se njezinom primjenom rjeavaju.

Kljune rijei: biblioterapija, psihoterapija, bajkoterapija, poezijoterapija, veboterapija,

kinoterapija, duhovna terapija, knjina i neknjina graa

1. UVOD
Strunjaci psiholozi i psihijatri iznose podatke da njihovu pomo u posljednje vrijeme najvie trae ljudi koji se ne mogu nositi s problemima svakodnevnoga ivota i predviaju da e depresija postati temeljna bolest budunosti. Psihoanaliza ui da se psihiki ivot sastoji od sukoba i traenja ravnotee izmeu nagona i drutvenih i moralnih normi. U naem se okruenju (okruenju zapadnoga kruga) ivi sve bolje, a osjea sve gore. Napredak se i boljitak ogledaju u sve boljim uvjetima ivota, ali i sve veem osjeaju praznine i besmislenosti ivota posveenog utrci za preivljavanjem ili zaradom. Za razliku od ivotinja, ovjek nema instinkte, a napustio je i izgubio tradiciju te tako vie ne zna ni to bi morao ili to bi trebao raditi pa nekritiki oponaa druge ili bez razmiljanja radi ono to drugi od njega trae. Ljudi imaju od ega, ali nemaju za to ivjeti. Zato su depresivni ljudi koji imaju sve? Depresija je simptom izgubljenog smisla i odgovor na osjeaje s kojima se ne moemo nositi pa ih bez prerade potiskujemo to uzrokuje psihosomatske poremeaje koji se potom manifestiraju kao stvarni tjelesni simptomi. Bijeg od samoga sebe motivacija je mnogih ljudskih postupaka. ''Umjesto da ivot ispunimo kreativnou, mi se odajemo alkoholu, drogama, prekomjernom jelu ili poslu pa postajemo ovisni o stvarima ili ljudima kako bismo odagnali osjeaj gubitka do kojeg nas je dovelo potiskivanje vlastite nadarenosti i snova.'' 1 ovjek moe pobjei u umjetnost ili bolest, a kako je umjetnost postala roba odreene trine vrijednosti koja je podlona pomodnosti i zakonima trita, pravo uskoga kruga ''nadarenih'', ljudi bjee u bolest aktivirajui mehanizme obrane da bi se oslobodili napetosti. Da bi rijeio unutarnje sukobe, umjetnik stvara djela, a neurotik znakove bolesti. Freud smatra da se umjetnik povlai u nerealni svijet umjetnosti kao to se neurotik kroz bolest odjeljuje od (nepodnoljive) stvarnosti jer umjetnost je tjeiteljica i pomiriteljica budui da nas moe, makar i na kratko, pomiriti sa strogou ivota, a njezin pravi cilj i skriveni efekt je put osloboenja od napetosti u naoj dui i povratak stvarnosti kojoj smo dali smisao neovisno od toga je li umjetnik imao takve namjere budui da umjetniko djelo ima uvijek ima vie znaenja kojih i ne moramo biti svjesni i cjelovitost koja emitira energiju. ''...pravo slobodnog izraavanja, izraavanje kroz umjetnost (...) U amanskoj se tradiciji gubitak tog dubokog dijela linosti naziva gubitak due. Svako
1

Cameron, Julia. Zlatni rudnik: put do srca vae kreativnosti. Zageb: V.B.Z., 1999. str. 63.

ozbiljno podcjenjivanje umjetnikog u ovjeku dovoljan je razlog za naruavanje njegove cjelovitosti, a rezultat moe biti tragian, kako u pogledu osobnog identiteta tako i u svakodnevnoj radnoj uinkovitosti. Naa nadarenost za dizajn ili pjesnitvo jedan dio nae osobnosti biva osuen i potom ga se odriemo, potiskujui ga u nutrini.'' 2 Umjetnost ne baca u zaborav, nego potie sjeanja. U prirodi je umjetnosti skretanje agresivnih nagona, ali i prosvjed protiv bezlinoga naina ivota, protiv nedostatka smisla i svrhe u njemu. Mogu li se bolest i umjetnost povezati? Nude li umjetnika djela utjehu unosei smisao i svrhu? Moe li se umjetnou lijeiti? Moe li umjetnost umjesto bijega postati izlaz? Biblioterapija3 kao pomono sredstvo u psihoterapiji i terapija osobnog rasta kae i tvrdi da moe zato to umjetnost smiruje ve time to prikazuje ono to nam je u stvarnosti uznemirujue i nepodnoljivo uvjeravajui da su patnje ono to moramo podnijeti, a besmisao umjetnost ponitava tako to netko progovara i opisuje svoju patnju ne utei o njoj.

2. DEFINICIJA
to je biblioterapija? Je li to svaki trenutak kad netko posegne za knjigom i tako, usporivi svoj ivotni ritam, smanjuje napetost, je li to preporuivanje knjiga za samopomo ili su to situacije u kojima posebno educirani strunjaci koriste literarna djela kao pomono sredstvo u terapiji ozbiljnih psihikih poremeaja? ini se da definicija biblioterapije ima onoliko koliko se strunjaka njom bavilo. Raspon ide od najjednostavnijih: Lijeenje knjigom i Koritenje knjievnosti u terapijske svrhe 4, u literaturi esto koritene zanimljive igre rijei koja podsjea na jedan od Ranganatanovih zakona: Prava knjiga, o pravom problemu, pravom djetetu, u pravo vrijeme do onih koje u jednoj definiciji ele obuhvatiti sve aspekte znaenja: ''Biblioterapija je termin koji se odnosi na plansku uporabu knjievnog teksta (proze, poezije, mitova, legendi, djeje knjievnosti) i knjievnih izraajnih sredstava (metafora, usporedaba, alegorija, rima i ritma) radi olakavanja i poticanja razliitih naina noenja sa stresom.''5
2 3

Isto, str. 62. Sloenica psihijatra dr. Samuela Crothersa nastala od dvije grke rijei: biblion (knjiga) i therapeia (lijeenje). Zanimljivo je da potonja imenica, izvedena iz glagola therapeuo (lijeim), znai njegu, ali i tovanje. 4 Usp. Dale-Elizabeth Pehrsson. Advocating for Clinicians, Students and Clients: The Bibliotherapy Education Project.-URL: ppt. http://bibliotherapy.library.oregonstate.edu (2009-06-23) 5 Ayalon, Ofra. Spasimo djecu: prirunik grupnih aktivnosti za pomo djeci u stresu. Zagreb: kolska knjiga, 1995. str. 49.

kakva je i definicija koju pronalazimo u jednom od prvih djela posveenih toj tematici u Hrvatskoj: ''Biblioterapija, u najirem smislu, oznaava uporabu bilo kakvog literarnog medija, ukljuujui i lijepu knjievnost, za tretman tjelesnih i emocionalnih problema. U novije vrijeme termin se odnosi uglavnom na biblioterapijske materijale u kojima je primatelj ( itatelj, sluatelj ili gledatelj, ovisno o mediju komunikacije) izravno upuen na izvoenje specifinih programa, procedura ili tehnike samozatite.''6 Svaka definicija naglaava uporabu knjiga (literarnih i neliterarnih djela) u terapijske svrhe i za rjeavanje osobnih emocionalnih problema to i nije nova ideja, ali joj se u posljednje vrijeme daje vea pozornost.

3. POVIJESNI PREGLED
Pojam i koritenje biblioterapije poznati su jo od antikih vremena. Vanost knjiga za duevno zdravlje u Staroj Grkoj otkriva natpis ''Ljeilite due'' na ulazu u tebansku knjinicu. Slian natpis (Sanatorij za due) u samostanskoj knjinici u Sv. Gallu otkriva vjerovanje u terapeutska svojstva knjievnih djela to se u idovsko-kranskoj tradiciji odnosilo na itanje svetih biblijskih tekstova. Antiku knjievnosti, odnosno grku tragediju i biblioterapiju povezuje pojam katarze. ''Tragedija je jedan oblik homeopatskoga lijeenja lijeenja osjeaja slinim, ali ne istim osjeajem.''7 Grka kultura zasniva se na dvama oprenim naelima umjetnikog stvaranja kojima imena daju boanstva - apolinijskom i dionizijskom. Apolon je bog ljepote, reda i umjetnosti, a Dioniz vina i prirode. Apolinijsko oznaava san, ljepotu i jednostavnost, a dionizijsko se oituje u opojnosti, samozaboravu, neumjerenosti. Apolinijsko i dionizijsko ne znae doslovno pozitivno i negativno, dobro i loe, ne iskljuuju se meusobno, nego trae i nadopunjuju: razum bez imalo strasti ini ovjeka hladnim, strast bez razuma je razarajua. Ova dva antagonistika naela kozmosa i kaosa jedno s drugim mogu postati pozitivno usmjerena ivotna energija, a njihovim je spojem roena antika tragedija u kojoj su oni savreno sjedinjenjeni, a to jedinstvo nudi utjehu u spoznaji da tragedija nije samo izraavanje boli, nego i sredstvo protiv nje, to je klju njezina
6

Barath, Arpad; Matul, Daa; Sabljak, Ljiljana. Korak po korak: prirunik za kreativne susrete s djecom u ratnim i poslijeratnim vremenima. Zagreb: Tipex, 1996. str. 320. 7 Woodfin, Rupert; Groves, Judy. Aristotel za poetnike. Zagreb: Jesenski& Turk, 2003. str. 40.

tumaenja i razumijevanja. Tragedija potivanjem moralnih zakona uspostavlja red tamo gdje ga nema i gradi svijet u kojemu ovjek ne ovisi o svojim raspoloenjima, nego o dosljednosti i vjernosti naelima u sukobu ideala i zbilje u kojem junak moe (i mora) umrijeti, ali sebe ne smije iznevjeriti. '' Doivljaj stroge, potresne, uzbudljive umjetnosti, kao to je tragedija, neka je vrsta psihoanalitikoga postupka; on nas prisiljava da priznamo postojee tekoe, sukobe i opasnosti, a doputa nam da ponovo steknemo svoju duhovnu slobodu tek kad smo postali svjesni napetosti u svojoj nutrini i kad smo se odrekli svake iluzije, svake samoobmane.'' 8 U idovskoj i kranskoj tradiciji s terapijom itanjem povezujemo Bibliju koja u svojim priama i prispodobama nudi odgovore, izaziva empatiju i otkriva smisao ivota ostvarujui tako terapijski krug biblioterapije.9 Prva zapisana uporaba terapije itanjem dolazi iz srednjeg vijeka kad su za kalifa AlMansura sveenici danonono bolesnicima itali tekstove iz K'urana 10 1916. godine Samuel Crothers prvi put uporabljuje izraz biblioterapija u asopisu The Atlantic Monthly,11 iako jo 1904. Ellen Kathleen Jones, kao prva kvalificirana knjiniarka, utemeljuje vie knjinica, koristi knjige u tretmanu duevnih bolesnika i sastavlja program biblioterapije u psihijatrijskoj bolnici MacLean u Waverleyu u dravi Masachusetts. Biblioterapija se koristi i doivljava procvat za vrijeme Prvoga svjetskog rata kad su se knjinice otvarale u vojnim bolnicama. Knjiniari/volonteri koristili su itanje da pomognu vojnicima u oporavku od fizikih i mentalnih trauma izazvanih ratom. Klinika Meninger 1937. provodi prvo empirijsko istraivanje o vrijednosti biblioterapije u kome dr. William C. Menninger opisuje njezinu svrhu, nain na koji se uklapa u tretman pacijenata i kako se propisuje budui da je koritena u lijeenju duevnih bolesnika. 1939. se osniva ALA (American Library Association) kao i posebno Vijee za biblioterapiju koga osniva ogranak Amerikog lijenikog udruenja ime biblioterapija dobiva slubeni status u SAD. Nakon Drugog svjetskog rata biblioterapija se iri u obrazovna i psihosocijalna podruja. 1950. temelje biblioterapije postavlja prof. engleskoga jezika Caroline Shrodes u svojoj doktorskoj

8 9

Hauser, Arnold. Filozofija povijesti umjetnosti. Zagreb: kolska knjiga, 1977. str. 66. Dobar je primjer biblijska pria o Jobu ili prie Novoga zavjeta koje se obraaju potlaenima i slabima. 10 Usp. Rei Rihar, Tatjana; Urbanija, Joe. Biblioterapija. Ljubljana: Filozofska fakulteta, 1999. str. 21. 11 Usp. Iaquinta, Anita; Hipsky, Shellie. Bibliotherapy for the Inclusive Classroom. URL: http://www.newhorizons.org/spneeds/inclusion/teaching/hipsky_iaquinta.html (2009-10-15)

disertaciji Bibliotherapy, a theoretical and clinical experimental study koja je pionirski istraivaki rad, osnova znanstvenog pristupa i polazite pri prouavanju biblioterapije. 1964. ALA na svojoj godinjoj konferenciji cijelu radionicu posveuje biblioterapiji, psihijatriji, klinikoj psihologiji, psihijatrijskoj skrbi, socijalnom radu, radnoj terapiji i knjiniarima. 1966. godine u amerikom Kongresu prolazi zakon o unaprjeivanju knjininih usluga koje se nude invalidnim osobama. Sedamdesete i osamdesete obiljeene su publiciranjem mnogih predavanja i monografija o biblioterapiji, a trend zanimanja nastavlja se i u devedesetima. Informatika eksplozija donosi obilje informatikih medija, tiskanih i audiovizualnih materijala koje terapeuti koriste da bi pacijentima pomogli da postignu napredak u rjeavanju problema, a biblioterapija se s podruja knjiniarstva i medicine iri i na podruje edukacije gdje se uvodi i u nastavni proces kao strategija u pouavanju to ima preventivno djelovanje budui da danas u razredima ima sve vie djece rizinoga ponaanja to je odraz njihove obiteljske situacije i okruenja u kojemu ive to ih svakodnevno izlae stresnim situacijama s kojima se treba nauiti nositi budui da mladi jo nemaju ivotnoga iskustva da im u tomu pomogne. Danas se o biblioterapiji sve ee pie, ne samo u asopisima specijaliziranima za medicinsku problematiku, nego i u tjednom i dnevnom tisku, lancima se moe lako pristupiti u bazama podataka (ERIC), a do veine se moe doi jednostavnim upisivanjem pojma biblioterapija (bibliotherapy) u trailicu to ujedno otkriva da nema previe materijala na hrvatskom jeziku i da se nitko sustavno ne bavi. Kratki povijesni pregled pokazuje da je praktina uporaba biblioterapije novija pojava iako je terapijska priroda knjievnosti poznata jo od antikih vremena.

4. KORIJENI BIBLIOTERAPIJE
Budui da se koristi voenim itanjem i grupnom terapijom u razgovoru o proitanom, korijene bibliotrapije treba traiti u knjiniarstvu i psihologiji.

4.1. Korijeni u knjiniarstu

U knjiniarstu postoji razmiljanje o biblioterapiji kao dijelu stalnih knjininih usluga, odnosno dijelu voenoga itanja, to je zajedno s informacijskom slubom usko povezano u

zadovoljavanju svih informacijskih i obrazovnih potreba korisnika. Ipak postoje i razlike koje se ogledaju u tomu da biblioterapija, za razliku od navedenih knjininih slubi i usluga, predstavlja dugotrajan pristup koji se koristi u terapijske svrhe.

obrazovanje odraslih u knjinici referentne slube voeno itanje

grupne slube grupna biblioterapija individualna biblioterapija

Slika 1. Izvori grupne terapije u knjinici12

4.2. Korijeni u psihologiji

Pojam grupne terapije iji su neki oblici poznati jo od antikih vremena budui da se mogu prepoznati u grkim dramama, uvodi Burrow 1920. godine. Grupna terapija procvat doivljava za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata zbog velikog broja ranjenih vojnika kojima je potrebna pomo i malog broja strunoga medicinskog osoblja za individualni rad. Nastala iz praktinih razloga, grupna terapija ubrzo pokazuje prednosti koristei se ljudskom potrebom da pripada skupini, komunicira s njom te da se u interakciji s drugima osjeti prihvaenim i, dobivi podrku od onih koji imaju sline ili iste potekoe, oslobodi napetosti i doivi promjene. ''Psihoterapija ponovno uspostavlja zrelost, a zadatci grupne terapije, koja pokree korektivno emocionalno iskustvo, oslobaanje su simptoma, promjena stavova i promjena evolucija nezrele osobe u njezinom putu ka sazrijevanju.'' 13

12 13

Rei Rihar, Tatjana; Urbanija, Joe. Nav. dj., 1999. str. 27. Gruden, Zdenka. Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: Medicinska naklada, 1994. str. 56.

10

grupna dinamika

psihoanaliza grupna psihoterapija grupna terapija

grupna biblioterapija

Slika 2. Izvori grupne terapije u psihologiji 14

Terapijsko i obino itanje razlike

Razlike se u ovim nainima itanja ogledaju u jaini itateljeva doivljaja i ciljevima koji se trebaju postii. ''Ima itanja istoga teksta koja su dolina, itanja koja kartografiraju i seciraju, itanja koja oslukuju utaj neutog zvuka, koja broje sive zamjeniice, iz uitka, ili radi pouke, i neko vrijeme ne uju ni zlato ni jabuke. Ima osobnih itanja, koja poseu za osobnim znaenjima, prepun sam ljubavi, ili zgraanja, ili straha, traim u tekstu ljubav, ili zgraanje, ili strah. Ima vjerujte i neosobnih itanja kad unutarnje oko prati kretanje redaka, a unutarnje ih uho slua dok pjevaju li pjevaju. Tu i tamo bude itanja od kojih se ovjeku dlake na hrptu, nepostojee krzno, dignu i zadrhte, kad svaka rije pee i sija jako i jasno i neizmjerno i tono, kao uareno kamenje, kao toke zvijezda u mraku itanja kad spoznaja da emo znati tekst drugaije ili bolje ili dovoljnije preduhitri svaku sposobnost da kaemo to to ili kako znamo. U tim itanjima za osjeajem da nam se tekst doima posve novim, dotad nevienim, slijedi gotovo smjesta osjeaj da je tu oduvijek, da mi, itatelji, znamo da je oduvijek tu, i da smo ga oduvijek znali takvog kakav jest, premda smo sada svoje znanje prvi put prepoznali i posve osvijestili.''15 Biblioterapija se zasniva na postavci da je terapijsko itanje interaktivni proces, a znanstvenici ukazuju na dva elementa koji ga razlikuju od obinoga itanja: 1. autor ukljuuje itatelja u nijemi dijalog i on identifikacijom postaje dio otvorenih emocionalnih procesa u djelu

14 15

Rei Rihar, Tatjana; Urbanija, Joe. Nav. dj., str. 27. A.S. Byatt. Zaposjedanje: Romansa. Zagreb: Vukovi&Runji, 2008. str. 501.

11

2. itatelj mora otkriti dublja znaenja djela koja posljedino izazivaju pozitivne promjene u ponaanju i stavovima Koje knjige itatelj moe koristiti da unaprijedi terapeutski proces? Kad se koriste u terapijskom postupku, bez obzira radi li se o individualnom ili grupnom voenom itanju, i beletristika i publicistika mora imati odreene znaajke - od toga da je vano odabrati isti problem i isti interes, sline okolnosti, realistino prikazivanje problema, do toga da raspoloenje i ugoaj budu usklaeni s itateljevim ciljevima. Za voeno se itanje treba pripremiti viestrukim itanjem odabranoga djela. ''Trebamo sami proivjeti priu da bismo je itali drugima drukije itamo smijene zgode, bajke, basne, kratke poune prie, lirske prie... Pria treba biti ispripovijedana, a ne samo proitana.''16

5. TIPOVI BIBLIOTERAPIJE
Kao interaktivni proces koji ima iroku mogunost koritenja, biblioterapija se primjenjuje kod zdrave populacije kao preventiva ili u institucijama u lijeenju psiholokih problema. Na takav se nain termin biblioterapije definira 1961. kad se pojavljuje u Webster's Third New International Dictionary objanjen dvjema definicijama s obzirom na dva razliita podruja uporabe: 1. biblioterapija kao znanost: upotreba itanja odabranih djela kao terapeutskog sredstva u medicini i psihoterapiji. 2. biblioterapija kao umijee: orijentacija ka prevladavanju osobnih problema pomou odabranih knjievnih tekstova.17

Osnovna razlika izmeu ovih dviju kategorija je u izravnosti, odnosno neizravnosti pristupa: Biblioterapija kao umijee neizravni je i izvaninstitucijski oblik uporabe voenoga itanja za lijeenje ili kao sredstva za samopomo. Voditelji, najee uitelji ili knjiniari, preporuuju paljivo odabrane tekstove koji mogu pomoi u rjeavanju manjih tekoa i zapreka.

16 17

ivkovi, eljka. Susreti s uenicima i prie i radionice za sat razrednika. akovo: Tempo, 2006. str. 10. Webster Dictionary: by Albert and Lay Morehead. New Jersey: New American Library, 1971. str. 207. Citirano prema: Sabljak, Ljiljana. Mjesto i uloga bibliotekara-informatora u procesu lijeenja itanjem: magistarski rad. Varadin: Fakultet organizacije i informatike,1991. str. 1.

12

Nudei knjievna djela u kojima se protagonisti suoavaju s istim ili slinim problemima, u konanici nude i model za razrjeenje. S druge strane pojedinci mogu koristiti itanje za samolijeenje jer uitak i oputanje koje tako osjete, razvijaju i jaaju pozitivne osobine i stavove. Pri tome sami, bez vodstva sa strane, odreuju to e iz teksta iskoristiti i to je za njih emocionalno vano. Biblioterapija kao znanost: institucijsko je koritenje knjige kao pomonog terapijskog sredstva u tretiranju osoba s poremeajima osobnosti i pretpostavlja paljivo planiranje, medicinsku naobrazbu i prethodno psihiko promatranje da bi se, kao izravni terapijski postupak zasnovan na razmjeni iskustava i zadataka vezanih za literaturu, izgradila interakcija izmeu voditelja i sudionika. Terapeut je medicinski strunjak koji obino koristi psihoanalitiki pristup u izravnom terapijskom susretu u kojem se voditelj i pacijent susreu oi u oi, a svemu prethodi klinika dijagnoza to je postavlja tim u koji su ukljueni lijenik, psiholog i psihijatar koji potom i preporuuju knjige ija je tematika povezana s pacijentovim poremeajima i bolestima. Pri tome psihoterapeut moe preporuiti knjigu koja nadopunjuje psihoterapiju, potom koristi materijale za itanje kao polazite za raspravu i analizu na terapijskom susretu ili pacijentu moe dati zadatak za samostalni rad povezan uz neko knjievno djelo. Ova vrsta biblioterapijskog postupka primjenjuje se za osobe koje pate od ozbiljnih psihikih ili mentalnih poremeaja i izvodi se pod kontrolom strunjaka. Arleen Hynes (1975.) predlae podjelu na biblioterapiju i kliniku biblioterapiju 18 koju u psihijatrijskim bolnicama izvode psihoterapeuti dodatno osposobljeni za biblioterapiju, a ona se u naem okruenju moe razmatrati medicinski, psihijatrijski, obrazovno i rehabilitacijski budui da se iri i u druga podruja podruje obrazovanja i knjiniarstva. Posebne usluge poput biblioterapije, ustanovljene i provoene u bolnikim i institucijskim knjinicama, kasnije dobivaju iroku primjenu u javnim i kolskim knjinicama. Sukladno tome razlikujemo tri vrste biblioterapije:

1. INSTITUCIJSKA 2. KLINIKA 3. RAZVOJNA

18

Hynes, H. A. Bibliotherapy at St. Elizabeths Hospital.// HRLS Quaterly 1, (1975), str.18-19. Citirano prema: Rei Rihar, Tatjana; Urbanija, Joe. Nav. dj., 1999. str. 15.

13

5. 1. Institucijska biblioterapija obuhvaa medicinsku i psihijatrijsku uporabu biblioterapije u ustanovama gdje je biblioterapeut dio uvijek dostupnog medicinskoga tima koji koristei didaktike materijale u opem medicinskom okruenju u bolnicama individualno pristupa pojedincima sa zdravstvenim, psiholokim i socijalnim problemima, ali ih ukljuuje i u rad u grupi. Drugo okruenje je psihijatrija, a pacijenti koji se lijee su neurotiari, oboljeli od manijakalne depresije, paranoidne psihoze, shizofrenije, ozljeda mozga, alkoholiari te ovisnici o drogama. Biblioterapija se na podruju psihijatrije koristi povezano s drugim tehnikama lijeenja kao to su, izmeu ostalih, psihodrama 19 i hipnoza.

5. 2. Klinika biblioterapija se provodi nakon institucijskoga lijeenja i zasniva se na naelu dragovoljnosti sudjelovanja u grupnom radu koji se kombinira s pojedinanim pristupom i u kom se knjiga propisuje kao recept. Biblioterapeut odabire primjerena djela (najee beletristika) i vodi grupu savjetujui se s medicinskim strunjacima (psiholozima i psihijatrima) u nastojanju da kod pacijenata postignu promjenu u postupanju i ponaanju.

5. 3. Razvojna biblioterapija koristi beletristiku i didaktiku literaturu u radu sa skupinama ''zdravih'' pojedinaca. Grupu moe voditi biblioterapeut, uitelj ili socijalni radnik kojima je cilj da potaknu razvoj, samoostvarenje pojedinca i sauvaju njihovo mentalno zdravlje, a vana su im potpora zanimljiva kolska knjinica i multimedijski centar gdje odgajatelji i biblioterapeuti mogu raditi zajedno paljivo birajui i analizirajui knjige koje e ponuditi svojim korisnicima, a uitelji mogu sami odabrati metode koje e korisiti u radu s tekstovima to mogu djeci pruiti mentalnu i emocionalnu terapiju kroz identifikaciju s likovima u knjizi suoenima s problemima ili situacijama koje su sline njihovima kako bi svakom djetetu pomogli u izgradnji samosvjesne, samopotujue, djelotvorne i sretne osobnosti. Uz uporabu biblioterapije vezane su mnoge nepoznanice:

19

metoda grupne terapije terapeutska dramatizacija emocionalnoga problema u kojoj jedna osoba (protagonist) uivo odigrava vlastiti problem uvodei ostale sudionike u uloge onih koji u stvarnosti sudjeluju u dogaajima, asocijacijski gradei scenu korak po korak dok se ne doe do poetnoga trenutka u kojem je neki sukob nastao. Odigravanje takvih situacija u prijateljskom i sigurnom okruenju, oslobaa priguene emocije i prorauje potisnute probleme koji svojom nerijeenou utjee na svakodnevni ivot i ponaanje.

14

''Premalo znamo o utjecaju itanja na pojedince u posebnom okruenju, o ulozi intuicije pri odabiru knjiga za itanje, o educiranosti i osobnosti terapeuta i meusobnoj interakciji navedenoga.''20 Tablica 1. Znaajke triju osnovnih vrsta biblioterapije: 21

INSTITUCIJSKA Individualna ili grupna, obino pasivna

KLINIKA

RAZVOJNA

Grupna; nedragovoljna Grupna; dragovoljna ili dragovoljna

Oblik

Korisnici

Zdravstveni ili psihiki bolesnici, zatvorenici, korisnici privatne prakse Drutvena zajednica Tim lijenika i knjiniara Didaktiki materijali Razgovor o materijalima

Osobe s emocionalnim problemima ili problemima u ponaanju

"Normalne"osobe, u kriznim situacijama

Ugovara Terapeut Materijali

Drutvena zajednica ili Pojedinac pojedinac Lijenik, socijalni radnik, knjiniar Literarna djela (beletristika) Razgovor o materijalima, s naglaskom na reakcije i spoznaje sudionika Ustanova, privatna praksa ili lokalna zajednica Spoznavanje i/ili promjena ponaanja Knjiniar, uitelj Literarna djela i/ili didaktiki materijali Razgovor o materijalima, s naglaskom na reakcije i spoznaje sudionika Lokalna zajednica

Tehnike Okolina Ustanova ili privatna praksa

Cilj

Obino informativni, ponekad spoznajni

Normalni razvoj i samoostvarenje

20 21

Rei Rihar, Tatjana; Urbanija, Joe. Nav.dj., str. 15. Isto.

15

Svaki od navedenih biblioterapijskih pristupa ima svoje posebnosti u pristupu, a ono to je zajedniko svim trima vrstama je da se mora p(r)ovesti razgovor o onome to se italo, vidjelo ili ulo.

6. TEORIJSKE OSNOVE BIBLIOTERAPIJE

Temelje znanstvenog pristupa biblioterapiji postavlja Caroline Shrodes u svojoj disertaciji Bibliotherapy, a theoretical and clinical experimental study u kojoj biblioterapiju predstavlja kao psihodinamiki proces interakcije izmeu itatelja i beletristike koja moe privui itateljeve emocije i osloboditi ih za svjesno koritenje, 22 a njezinu teorijsku osnovicu ini psihoanalitika teorija jer se u itatelju, pod utjecajem knjievnoga djela, dogaaju procesi promjene i osobnog rasta to se podudara s nekim od glavnih odrednica psihoanalitike prakse: identifikacijom, projekcijom, katarzom (abreakcijom) i uvidom. ''Psihoanalitiari vjeruju da mnogo toga to ljudi ine jest pokuaj bijega bijega od sebe samih, od onih dijelova sebe s kojima se ne mogu suoiti.'' 23 ovjekom vlada strah strah od naputanja, odvajanja ili smrti jer svakog trenutka bilo tko od nas moe umrijeti. ''ovjekov je ivot izmeu roenja i smrti kao upaljena iskra izmeu dva mraka. ovjek se roenjem uspinje na zemlju, a smru silazi s nje. Ne zna ni odakle se uspeo ni kamo silazi. emu onda ivot? Kako ivjeti? I koji je ivot ispravan, a koji neispravan? Ako ivot nema cilja ili ako ovjek ne zna za cilj, onda nijedan ivot nije put do cilja i svaki ivot moe biti taj put. ovjek, dakle, samo tumara ivotom ako mu ne otkrije cilj i smisao.''24 Svi elimo biti voljeni budui da se tada osjeamo ostvarenima i u korijenu je svih naih postupaka ljubav, najee ne ona koju bismo mogli dati, nego ona koju trebamo ili mislimo da je trebamo dobiti u naem okruenju od roditelja, prijatelja, blinjih kao potvrdu da vrijedimo. Da bismo ivjeli, moramo sami sebe potivati. Moemo razlikovati dvije vrste samopotivanja istinsku osnaenost zrele osobe i samopotivanje koje pokuavamo stei i koje se temelji na potiskivanju neugodnih osjeaja i emocija jer ih ne moemo priznati i prihvatiti te se pretvaramo

22

Dale-Elizabeth Pehrsson. Competent Bibliotherapy: Preparing counselors who use literature to be culturally responsive: The Bibliotherapy Education Project.-URL: ppt. http://bibliotherapy.library.oregonstate.edu (2008-0623) 23 Ward, Ivan; Zarate, Oscar. Psihoanaliza za poetnike. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2002. str. 135. 24 Ivani, Tomislav. Susret sa ivim Bogom. Zagreb: Kranska sadanjost, 1992. str. 35.

16

da ne postoje (uljepavajui tako sliku o sebi). Umjesto da se suoimo s njima, doivljavamo ih kao prijetnju izbjegavajui raspravu o njima. ''Ljudi se suoavaju ili odbijaju suoiti s razliitim izazovima emocionalnog ivota. Emocije se mogu poricati, zadravati, izazivati strah, koristiti kao obrana, odbacivati ili pretvoriti u tjelesne bolesti''25, a to kretanje unutarnjega psihikoga ivota koje se naziva psihodinamikom i zasniva se na suodnosu Ida, Ega i Super-ega, otkriva nam koliko misli, elje i osjeaji utjeu na nae ponaanje. Psihodinamika prouava psihu u akciji: Id predstavlja nesvjesno radei na naelu ugode, Ego je svjestan i vezan uz stvarnost, a Super-ego oznaava predsvjesno koje generira zabrane. U dinaminom pojmu osobnosti Ego ili Ja u stalnom je sukobu sa samim sobom ili sa svijetom i mora se neprekidno boriti za zadovoljenje svojih potreba. Ljudski um ima nevjerojatnu sposobnost za izbjegavanje onoga to ne moe prihvatiti, s im se ne moe nositi i ime se brani od prezahtjevne okoline, inae ovjek i ne bi mogao ivjeti. Duevne su bolesti izraz najvee kreativnosti mozga koji stvara potpuno novi svijet jer je stvarni ivot nesavladiv. Ono to ne proradimo,26 nastavlja raditi u nama stvarajui poremeaje u ponaanju. ''Freud je rano u svojem istraivakom radu poeo vjerovati da e nas, ako moemo otpustiti emocije koje nas povezuju sa specifinim sjeanjima, ta sjeanja prestati progoniti'', 27 jer emo, postajui svjesniji emocija, razviti sposobnost da prihvatimo i upravljamo emocionalnim iskustvima. Podsvijest, strahovi i unutarnji konflikti trebaju izai na povrinu kako bismo ih mogli posvijestiti, prihvatiti i nastaviti s tim ivjeti to se moe uiniti slobodnim asocijacijama. 28 Terapeuti koriste tehniku slobodnih asocijacija kojom se mogu otkriti potisnuti stavovi i nesvjesni emocionalni procesi, a iji je cilj otkrivanje ''niza misli'' kojima pacijenti iznose sve to im pada na pamet. ''Slobodne su asocijacije oblik osobne kreativnosti. Pacijenti se oslobaaju da bi govorili o slikama i dogaajima iz ivota.'' 29 Freud je u metodi slobodnih asocijacija30 zahtijevao da pacijenti legnu na kau, opuste se i govore sve to im padne na um.

25 26

Music, Graham. Afekti i emocije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2005. str.13. Prorada proces postizanja terapijske promjene. 27 Music, Graham. Nav.dj., str. 11. 28 Umjetnike se ideje zasnivaju na nekom obliku slobodnih asocijacija. 29 Bollas, Christopher. Slobodne asocijacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2006. str. 63. 30 Freud je koristio putovanje vlakom kao model za svoju teoriju slobodnih asocijacija: ''Zamislite da ste putnik koji sjedi pokraj prozora u eljeznikom vagonu i opisujete nekome u unutranjosti kupea vanjske prizore koje promatrate.'' Freud je na neki nain samo primijetio da, kad mislimo da se ne usredotoujemo na neto konkretno,

17

''Lijeenje poinje tako da se pacijent mora postaviti u poloaj pozornog i neutralnog samopromatraa, da ita cijelo vrijeme povrinu svoje svijesti te, s jedne strane, da bude potpuno iskren, dok, s druge, da ne izbjegava nijednu temu u komunikaciji ak i ako (1) osjea da je previe neugodna, (2) smatra je besmislenom (3) previe beznaajnom ili (4) nevanom za ono to se pokuava postii. Ideje koje izazivaju takve reakcije uvijek su od posebne vrijednosti u otkrivanju zaboravljenog materijala.'' 31 Slobodne asocijacije predstavljaju poseban oblik razmiljanja kroz koji izraavamo nesvjesno i govorei naglas otkrivamo ono to nismo znali da znamo. ''Njegova je ideja bila da se nesvjesno uini svjesnim i da ono izgubi dio svoje moi kojom iskrivljava stvarnost i potkopava zdravlje pacijenta.''32 esto pacijent ne zna to trai, ne zna izrei to eli i ne zna kako se mogu rijeiti njegovi problemi.33 Takva stanja biblioterapija moe iznijeti na povrinu i osvijestiti kroz navedene procese identifikacije, projekcije, katarze i uvida to ih itanje literarnih tekstova izaziva u itatelju/sluatelju. Navedeni procesi ine terapijski krug:

1. Identifikacija mehanizam kojim biblioterapija zapoinje i koji se mora dogoditi jer bez identifikacije s likom, situacijama u knjievnom djelu i obrascima ponaanja kroz uoavanje slinosti i povezanosti sa situacijama u knjizi, ne mogu se ostvariti ni ostali procesi terapije, niti moemo bolje shvatiti, prihvatiti i promijeniti svoja razmiljanja i ponaanje.

2. Projekcija pripisivanje vlastitih osjeaja, neeljenih istina o sebi, namjera, oekivanja i elja drugoj osobi jer ih nismo u stanju sami sebi ''priznati'' i posvijestiti budui da ih smatramo nedostojnima i drutveno neprihvatljivima. Osjeaje kojih se sramimo kod sebe, kritiziramo kod drugih, optuujui druge za svoje mane, agresivne osjeaje, potrebe i ovisnosti. Situaciju ispitujemo oima lika to nam prua osjeaj sigurnosti jer nismo izloeni i ne radimo na vlastitoj koi.

vrtei ideje u beskonanom lancu asocijacija, stvaramo nizove misli, koje se granaju u mnogo razliitih smjerova i otkrivaju raznolike nesvjesne interese. Isto. Str. 8. Bollas, Christopher. Nav.dj., str. 35. 31 Bollas, Christopher. Nav.dj., str. 35. 32 Ward, Ivan; Zarate, Oscar. Nav.dj., str. 108. 33 Ironino, primjedba ''ne zna o emu pria'' postaje iznenaujue pozitivno obiljeje u psihoanalizi, u kojoj pacijent pokuava uiti upravo to. On ne zna o emu govori, ali takvo mu osloboenje omoguuje da otkrije da nesvjesno govori kroz svjesno i moe se povremeno shvatiti. Vano je da pacijenti pronalaze diskurs koji im omoguuje da oslobode nesvjesno i da ga uju. Bollas, Christopher. Nav.dj., str. 35.

18

''itatelj, koji je nekad bio tek slua, pojedinac, nesvjesno projicira vlastite duevne sukobe u priu i time se simboliki oslobaa (kathatsis) ba kao i posjetilac starogrkih kazalita.'' 34

3. Katarza Pojam preuzet iz Aristotelove Poetike gdje se vezuje uz djelovanje grke tragedije35 koja ''pobuuje u ljudi osjeaj samilosnog zajednitva (sympathia) sa svakim patnikim udesom, jer prikazivanjem obrata iz sree u nesreu dovodi do proienja (katharsis)36 osjeaja samilosti i straha za traginog junaka.''37 Pria ili pjesma izaziva emocionalno uzbuenje koje oslobaa napetost i dovodi do emocionalnog rastereenja (pozitivan katarzini uinak), to se oituje na razliite naine ukljuujui i verbalno (to je to; a-ha efekt, to se tako moe) i neverbalno izraavanje. ''Ne znajui, otkrivali smo da je jedna od bitnih uloga pripovijetke, kao i umjetnosti openito, umiriti sukobe u nama i meu nama.''38 U medicinskoj interpretaciji katarze tragedija djeluje na gledatelja tako da ga oslobaa nepoeljnih nagomilanih osjeaja te gledateljeva psiha, njegov ''emocionalni kapacitet'' ostaje dulje vrijeme poslije predstave smirena uslijed ''emocionalne eksplozije'' koncentriranih osjeaja tijekom praenja predstave to rezultatira emotivnom stabilnou ovjeka.

4. Uvid cijeli proces terapijskog kruga pokree se zbog uvida koji proraujui sukobe iz prie prikazane kod drugih, itatelju omoguuje odmak koji nudi siguran nain za uivljavanje u tue doivljaje39 to moe rezultirati rjeavanjem vlastitih problema i

34

Pinterovi, Antun. Prie iz davnine pod skalpelom: pokuaj psihoanalitike lektire. // Hrvatska revija 2/28, (1978.) str. 263. 35 Prema Aristotelu tragedija je oponaanje kakve dostojne radnje osobama koje u prvom redu djeluju (a ne pripovijedaju) i iz tog se djelovanja stvara radnja. 36 '' U modernom prouavanju Poetike jasno su se izdiferencirala etiri gledita o znaenju (tragike) katarze, prema kojima ona znai: 1. moralno proienje: pretjeranosti osjeaja saaljenja i straha eliminiraju se i postie se u njima prava mjera. 2. medicinsko oienje: lijee se patoloka stanja nagomilanih osjeaja saaljenja i straha 3. strukturalno proienje: razvoj radnje proiuje tragiki in od njegove moralne okaljanosti i tako omoguuje gledateljima da doive osjeaje saaljenja i straha. 4. intelektualno razjanje: pojmovi saaljenja i straha razjanjuju se njihovim umjetnikim prikazivanjem u drami'' Dukat, Zdeslav. Komentari. // Knjievna smotra X, 31/32 (1978.), str. 15. 37 kreb, Zdenko; Stama, Ante. Uvod u knjievnost. Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske, 1983. str. 572. 38 Pennac, Daniel. Od korica do korica: uvod u itanje i tajne lektire. Zagreb: Irida, 1996. str. 35. 39 Sposobnost da se zamislimo u ''tuoj koi'' i poistovjetimo s drugom osobom - empatija.

19

pronalaenjem izlaza iz neugodnih situacija. ''Kad razrijeimo mune osjeaje i ne pobjegnemo od njih, moemo osjetiti veliko olakanje.''40

Shvaamo da nismo sami u svojim pokuajima u razrjeavanju ivotnih problema i prepreka, da i drugi isto osjeaju, vode iste bitke i prolaze kroz iste potekoe. Utjeha je to kakvu nam izrijekom nudi poetak pjesme Tina Ujevia Pobratimstvo lica u svemiru: '' Ne boj se, nisi sam! Ima i drugih nego ti koji nepoznati od tebe ive tvojim ivotom. *** Sa svakim neto dijeli, i vie vas ste isti.''41 Meu navedenim procesima postoje razlike u uporabi u psiho i biblioterapiji. ''Neke osobe razviju veu sposobnost upravljanja, reguliranja, preraivanja i doivljavanja razliitih emocionalnih stanja, osobe podnose razliite pragove ili koliine emocionalnih sadraja, mogu ih iz ravnotee izbaciti razliiti dogaaji te zato i trebaju razliite vrste pomoi.''42 Tablica 2. Prikaz razlika psihoterapije i biblioterapije PSIHOTERAPIJA Identifikacija je poistovjeivanje s onima koji su uspjeni, zamjenjivanje osobnih neuspjeha uspjesima drugih ime se poveava samopotovanje kroz osjeaj srodnosti i povezanosti s nekom osobom ili skupinom koju elimo oponaati ili prisvojiti njihove osobine. Pripisivanje svojih negativnih osobina drugima jer se ne moemo s njima u sebi suoiti. ''Projekcija je stvorila mitove. ovjek je svoje unutarnje demone projicirao u prirodu ili negdje u podzemlje, a svoje ego ideale u nebo i tako su nastala sva mistina bia.''43 BIBLIOTERAPIJA Poistovjeivanje - itatelj u knjievnom djelu prepoznaje sebe, a terapeut mu pomae da se identificira s likom koji ima slian problem i uoi odnose meu likovima i motivaciju njihovih postupaka. Temama, problemima i odnosima meu likovima prie pristupamo s gledita zamiljenih likova i tako smanjujemo opasnost da se izloimo pred drugim ljudima. Govorei kroz lik ili o drugom liku itatelji su zatieni, nemaju osjeaj ogoljenosti to bi ih mogao zakoiti.

Identifikacija

Projekcija

40 41

Music, Graham. Nav.dj., str. 24. Pavleti, Vlatko. Zlatna knjiga hrvatskoga pjesnitva. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1991. str. 407. 42 Music, Graham. Nav.dj., str. 54. 43 Gruden, Zdenka. Nav.dj., str.31.

20

Katarza

Oslobaanje unutranjih negativnih osjeaja (emocionalni otpad) za koje se vjeruje da nam mogu natetiti ako ih drimo u sebi. Njihovo izbacivanje kroz proivljavanja i razmiljanja moe poboljati stanje pacijenata. ''U psihoanalitikom smislu katarza je oslobaanje od napetosti i strepnje kad se ponovo proivljavaju doivljaji iz prolosti, posebno oni potisnuti, jer su pacijentu bili neprijatni, neprihvatljivi, traumatski.''44 Iznenadni uvid (''A-ha'')46 nastaje kad se pacijent poinje miriti sa eljama, mislima i osjeajima (elementi djetinjstva) koje ego nije elio priznati to dovodi do unutarnjih promjena u njemu.

Aristotelova katarza45 (gr. katarza znai proienje) - tragedija izaziva osjeaje samilosti i straha, a potom katarzu koja oslobaanjem emocija smanjuje napetost i smiruje emocije- Lake prihvaamo i podnosimo svoju sudbinu kad je usporedimo s onima kojima je gore nego nama ili podijelimo emocije s likom s kojim smo se identificirali i tako osjetimo olakanje.

Uvid

Sukob likova pomae da itatelj uvidi vlastiti problem(e) to je mogui klju za njihovo rjeavanje i prevladavanje.

7. CILJEVI BIBLIOTERAPIJE
Biblioterapijom se izazivaju promjene u pojedincima i grupama polazei od njihovih stvarnih problema i omoguuje njihovo prevladavanje. ''Psihoanaliza je tradicionalno tvrdila da se bol u ivotu ne moe izbjei bez cijene, nego se s njom moramo suoiti te da time obogaujemo ivot. Veina suvremenih teoretiara psihoanalize rekla bi da ljudima moe pomoi njihova unutarnja sposobnost preraivanja emocionalnog iskustva.''47 Dok ita knjievna djela koja prenose poruke svjesnom i nesvjesnom umu, itatelj prepoznaje vlastite sukobe i probleme, projicira svoje osjeaje u lik i njegovim oima ispituje stavove i

44 45

uri, Zoran; Veljkovi, Jasna; Tomi, Miomir. Psihodrama. Zagreb: Alinea, 2004. str. 24. ''Ideja da umjetnost moe ublaiti osjeaj straha nije nova; katarza u Aristotela je njezina klasina formulacija'', Hauser, Arnold. Nav. dj., str. 102. 46 Aha! doivljaj - je trenutak uvida i predstavlja iznenadno shvaanje do tada nerazumljivog sadraja ili iznenadno rjeenje nekog problem 47 Music, Graham. Nav.dj., str. 23.

21

reakcije ljudi pa ih tako, prikazane kod drugih, lake prihvaa i dalje razrauje u procesu prorade, a '' za vrijeme dok mu itaju, sluatelj dobiva i povjerljivu okolinu za reakcije koje obino moraju biti neujne, to je iskustvo katarze. 48 Biblioterapija pomae ljudima da razumiju svoje frustracije, unutarnje sukobe, motive i potrebe, ukazuje da iste probleme imaju i drugi ljudi, pomae u stjecanju i jaanju samopotovanja, omoguava zatienu proradu neugodnih iskustava bez opasnosti od osobnog izlaganja, oslobaa od straha i osjeaja krivnje te kroz upoznavanje drugih sudbina (slinih ili razliitih) razvija empatiju uivljavanje u tue osjeaje, mogunost da ''uemo'' u drugu osobu i da se u potpunosti suivimo s onim to misli i osjea - osjeaj za koji kau da bi trebao biti osnova ponaanja dananjega ovjeka koji se ne samo otuuje od ljudi, nego se esto boji bilo kakve bliskosti da ne bi bio povrijeen. ''Moramo biti sposobni osjetiti radost i bezbrinost, bol i potekoe te sve ono izmeu vano je razviti vjetine da se nosimo sa irokim rasponom emocionalnih iskustava, pozitivnih i negativnih i da budemo sposobni aktivno si dopustiti ta emocionalna stanja, uivati u njima i suosjeati s njima u drugima.''49 Mnoge se koristi, emocionalne i spoznajne, mogu postii slijeenjem odrednica biblioterapijskih ciljeva, a razloge primjene moemo pronai u definiranju koje odreuje ciljeve:
48 49

omoguiti uvid i ukazati na rjeenja problema kroz identifikaciju s likovima knjievnom djelu. pokazati pojedincu da nije prva, a ni jedina osoba s odreenim problemom pokazati da postoji vie rjeenja nekog problema poticati rasprave o problemima pomoi osobi da o problemu slobodnije razgovara pomoi u stvaranju plana za prevladavanje i rjeavanje problema ponuditi realistino rjeenje problema osigurati rjeenje problema motivirati na promjenu ponaanja olakati emocionalni i mentalni pritisak - oslobaanje od stresa razviti samosvijest i samoprocjenu razviti potrebu za pronalaenjem interesa izvan sebe

Manguel, Alberto. Povijest itanja. Zagreb: Prometej, 2001. str. 133. Music, Graham. Nav.dj., str. 64.

22

Najvaniji je cilj pruanje uvida i uoavanje problema jer se tako mogu promijeniti stavovi i ponaanje. Pod stavom se smatra nain na koji osoba razmilja, osjea i reagira, a ponaanje ne obuhvaa samo ono to osoba radi, nego i ono to misli da treba raditi, drutvena pravila ponaanja, uobiajene postupke, navike i posljedice ponaanja.

8. PRIMJENA BIBLIOTERAPIJE
Biblioterapija se primjenjuje kod zdrave populacije kao preventiva stresnih situacija svakodnevice ili u institucijama u lijeenju psiholokih problema kao jedan od oblika kreativne terapije i pomono ljekovito sredstvo budui da itanje teksta izaziva ugodu i ima umirujuu ulogu. ''U poetku bijae rije'', znameniti poetak Ivanova evanelja, oslikava mo rijei jer Bog je svijet stvarao govorei i pridaje joj svojstva koja mogu ozdraviti: Reci rije i ozdravit e dua moja. Ljudi se esto srame govoriti o svojim problemima bojei se da e biti ismijani ili odbaeni ne znajui da se vei dio naih briga rjeava dok ih glasno ''prevaljujemo'' preko usta. Ljekovite moi knjiga, koje su pojednostavljeno skupina rijei, biblioterapija koristi i time to svako biblioterapijsko voeno ili ciljano itanje knjievnoga djela mora na kraju ukljuivati i razgovor o likovima i dogaajima koji postaju zaklon (paravan) iza kojeg se onda moe neizravno i zatieno govoriti o svojim problemima. U terapijsko pouavanje ili terapijsko obraivanje knjievnih tekstova50 spada svaka unaprijed pripremljena uporaba knjige za dobrobit pojedinca i grupe pa sukladno tome

biblioterapijsko voeno ili ciljano itanje moe biti individualno i grupno kada se mora voditi rauna da grupa ima isti problem i interese. Proces zapoinje uoavanjem problema, nastavlja se odabirom literanog djela koje iznosi, kroz ponaanje, djelovanje i meudjelovanje likova, takvu problematiku, a pojedinac ili grupa aktivno se ukljuuju u proces itajui, sluajui ili gledajui. Nakon toga sudionici raspravljaju s biblioterapeutom ili grupom o onome to su saznali, analiziraju problem, uoavaju slinost dogaaja i sukoba u djelu sa svojom situacijom dolazei tako do uvida. ''Osnovni su koraci u terapijskom obraivanju svakog teksta manje-vie isti: 1. itanje teksta
50

Barath, Arpad; Matul, Daa; Sabljak, Ljiljana. Nav.dj., str. 64.

23

2. prepriavanje dogaaja iz teksta 3. pronalaenje emocionalnih reakcija likova i razgovor o njima 4. pronalaenje relevantnih tema iz osobnog ivota, navoenje vlastitih primjera 5. iznalaenje zakljuaka, pouka, pravila'' 51 Idealno bi bilo kad bi uvidi bili tako prihvaeni da uzrokuju promjenu u stavovima i ponaanju. Osim raspravljanja nakon itanja se mogu koristiti i ostale tehnike biblioterapije koje obuhvaaju krasnoslov (recitiranje), dramske igre, debatiranje, kreativno pisanje i likovno izraavanje kojima sudionici nastavljaju proraivati sadraje jo dublje ulazei u likove

knjievnih djela, proniui u njihove misli i osjeaje i otkrivajui motivaciju njihovih postupaka:

Zadatci za kreativno pisanje nakon itanja:

''1. izloiti sinopsis proitane knjige s gledita nekog sporednog lika 2. izraditi dnevni raspored ili vremenski plan za lik iz prie s kojim se pacijent identificira te ga usporediti s vlastitim dnevnim rasporedom ili vremenskim planom. 3. napraviti dnevnik za lik iz knjige 4. napisati pismo to ga jedan lik pie drugome 5. smisliti drugaiji svretak prie ili prestati itati prije nego to se prijee na posljednje poglavlje te rei kako bi zavrili priu 6. sastaviti pismo to bi ga lik iz knjige mogao pisati traei savjet za svoj problem 7. napisati kratki novinski lanak usredotoujui se na neki krizni dogaaj iz prie'' 52 Pravilno odabrani predloak izaziva spontanost u izraavanju osjeaja u strukturiranom razgovoru to e uroditi oslobaanjem emocionalnih napetosti i omoguiti stvaranje uvida koji otvaraju put rjeenju problema.

9. ODABIR BIBLIOTERAPIJSKIH TEKSTOVA

Kako odabrati prikladan/odgovarajui tekst za voeno/ciljano itanje i terapijsku obradu?
51

Kereste, Gordana. Biblioterapija i terapijsko obraivanje literarnih tekstova. // Ratni stres u djece: suzbijanje posljedice i lijeenje/ uredili Miomir uul i Zora Raboteg. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 1992. str. 143. 52 Isto

24

To je najzahtjevniji zadatak za terapeuta koji mora voditi rauna o krajnjem uinku to ga djelo moe imati i paziti da ono predoava pacijentove probleme, da mu likovi budu bliski kako bi se s njima mogao identificirati te da daje barem naznaku moguega rjeenja. Biblioterapeut mora stoga dobro poznavati sudionike terapije - pojedince i lanove terapijske grupe to obuhvaa njihove trenutane potrebe, podrijetlo (nacionalnu pripadnost, spol, dob, obrazovanost i nain na koji ostvaruje odnose s drugim ljudima) i simptome poremeaja. ''Kod preporuke knjiga za ciljano itanje potrebno se prethodno upoznati s itateljskim navikama korisnika kako bi se mogle uvaiti njegove elje i afiniteti, a istovremeno paziti da im upuena knjiga prua vrstu emocionalnu podrku, svladavanje straha, osjeaja nemoi, krivnje i stresa.''53 Tri su izvora u kojima se moe potraiti knjina graa za terapijski postupak: 1. struna literatura 2. literatura za samopomo 3. beletristika U strunu literaturu spadaju broure, leksikoni, knjige o tjelesnim i duevnim bolestima, zdravoj prehrani, bolestima i njihovim simptomima, dok literaturu za samopomo ine djela o meditaciji, pozitivnom miljenju, smislu ivota i ivotnoj mudrosti. Najvie se koristi beletristika budui da se moe rabiti i u iscjeljivanju i u preventivi bez obzira na starosnu dob, a svojim je djelovanjem na podsvjesno naroito vana za osnaivanje djece koja postavljaju ista pitanja kao i narataji prije njih, ali su istodobno izloeni i veem broju informacija koje esto nisu primjerene njihovoj duevnoj dobi i stoga vie tete nego to koriste. ''...prikladan je svaki literarni tekst koji sadri opise onih emocionalnih reakcija o kojima se eli razgovarati bez obzira na literarni oblik (to mogu biti narodne propovijetke, anegdote, mitovi i legende, bajke i basne, prie i pjesme za djecu ili ulomci iz djejih knjiga ili knjiga za odrasle).''54 Posebno mjesto u okviru beletristike zauzimaju poezija i bajke jer se njihova uporaba izdvaja u dva posebna oblika terapije poezijoterapiju i bajkoterapiju. Poezijoterapija podrazumijeva pisanje i/ili itanje poezije iji ritam djeluje magijski na podsvijest budei bolna iskustva koja potom moe ublaiti, umiriti i promijeniti. Bajkoterapija, lijeenje itanjem bajki, podreen je pojam, terapija iznjedrena iz biblioterapije. Vrlo se esto, u odreenim intervalima, u naim asopisima i dnevnom tisku
53 54

Barath, Arpad; Matul, Daa; Sabljak, Ljiljana. Nav.dj., str.321. Rude, Jelena. Biblioterapija: magistarski rad. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2004. str. 61.

25

pojavljuju lanci koji govore o izbacivanju bajki s popisa djela koje treba djeci itati jer su njihovi sadraji zastraujui i djecu traumatiziraju. ''Bajke su umjetnika djela trajne vrijednosti, u kojima se pomou slika, likova i simbola izraavaju ivotna iskustva.'' 55 Djecu ne treba titi od frustracija, nego ih treba suoiti s njima jer su one dio stvarnoga ivota, ona ne trebaju ivjeti pod staklenim zvonom, nego ih treba osnaiti ljubavlju i pomoi da probleme prihvate, prevladaju te da to postane dio njihova ivotnog iskustva. Bajke pomau jer poruuju da zlo uvijek biva kanjeno ma kako se na poetku inilo snanim, a dobro, usprkos svim tekoama, pobjeuje. Bajka zavrava sretnim krajem, svi su problemi rijeeni, svako zlo kanjeno, ivot i vjera u budunost imaju smisla. Osim klasinih bajki u bajkoterapiji koriste se i nove bajke koje esto piu ljudi to se bave ovom vrstom terapijskoga rada: ''Svi mi moemo i bilo bi potrebno da pokuamo djeci priati bajke koje smo sami izmislili, jer ono to iz nae mate proizae, nikad nije beznaajno.''56 Osim klasine literarne grae u biblioterapiji se koristi i audiovizualna: filmovi, audiokasete, videokasete, radijski i televizijski program. Prednosti ove grae su u tome to se moe koristiti u radu sa svima bez obzira na oblik poremeaja, stupanj obrazovanja ili ivotnu dob, ali njihovo djelovanje, koje moe biti intenzivo, nije dugotrajno. ''Iako mediji, kao to su televizija i film, nude snane slike i doivljaj uronjenosti i izdvojenosti u drugi arobni svijet, pria ima jako vane prednosti unato tomu to se 'samo' ita ili slua. Sluatelj (itatelj) sam u mati gradi svijet o kojem pria pria (dvorce, podmorje, planine, domove...), oblikuje likove (djecu, odrasle, zmajeve, ivotinje). Sve gleda svojim oima, tonije svojim umom.'' 57 Nikad ne treba odustati od traenja dobrog djela jer ne znamo kakav biser moemo pronai i u knjigama koje su napisali anonimci, koje ne postiu velike naklade i agresivno se ne reklamiraju, a najvanija je odrednica da biblioterapeut treba uporabiti samo onu grau koju sam dobro poznaje.

9.1. Bajkoterapija

Bajke imaju terapeutski uinak, one mogu ljekovito djelovati na duu radei na podsvjesnoj razini, a ta se veza bajke i psihoanalize koristi u biblioterapiji. Osim udesnih likova
55 56

Meves, Christa. Pripovijedati i odgajati: bajke i djeja psiha. akovo: Biskupski ordinarijat, 1993. str. 5. Isto. 57 ivkovi, eljka. Nav.dj.. str. 9.

26

i nestvarnih dogaaja, bajka na prvi pogled i nema nikave veze sa suvremenim zbivanjima. Ono to je u bajci suvremeno, ili svevremeno, poruka je da ljudi mogu biti i dobri i loi, da se u ivotu sreemo s problemima i preprekama, ali da se moramo boriti i da e nam se u toj borbi pridruiti oni koji nam mogu pomoi, te da e na kraju dobro uvijek pobijediti, a mi postati jai i bolji. Budui da je terapijski dio na podsvjesnoj razini, razini primarnih mentalnih procesa, bajku djeci ne treba tumaiti, nego o njoj treba razgovarati, ali ne na nain kolske interpretacije o likovima koji su dobri ili zli, pa i ako uoimo zato je djetetu potrebna odreena bajka, koji njegov problem rjeava ili koju potrebu zadovoljava, to nikada ne smijemo djetetu otkriti ili na to izrijekom ukazati. ''Klasine bajke poput Crvenkapice bile su prve koje su se u davna vremena priale da bi se djecu zabavilo, ali i kako bi im se prenijele vane poruke, primjerice, da nije uputno razgovarati s nepoznatim 'vukovima'. Dugovjena popularnost tih pria svjedoi o njihovoj djelotvornosti. Bajke su sjajan nain pouavanja djece starije od dvije godine putem tajnih, sporednih vrata njihovih umova. Takve prie potiu razvoj obje modane polutke. Lijeva strana ui jezik i zabavlja se priom, dok desna strana ui kako se valja ponaati. Poruke isprepletene s priom e, poput posijanih sjemenki, polako rasti u njegovom umu i pomoi mu da pone razlikovati dobro i zlo.''58 Bajke koje svoje podrijetlo vuku iz usmene predaje u knjievnoj se teoriji dijele na klasine i moderne, iako postoje miljenja da se tim terminom mogu obuhvatiti sve prie s nestvarnim i nadnaravnim pojavama te se bajkom mogu nazivati i ona djela koja svojim elementima razgrauju klasinu bajku naputajui njezine odrednice preplitanja (jedinstva) stvarnog i udesnog, nadnaravnog svijeta, sukoba dobra i zla u kojem dobro uvijek pobjeuje, ali se za njega moramo boriti i izboriti, umirujueg ritma ponavljanja radnji, pomagaa iz onostranja i arobnih predmeta i rijei. U veini sluajeva vanjska je kompozicija bajke trodijelna: poetak, sredina i sretni zavretak u koje su ukljueni i klasini kompozicijski dijelovi uvod, zaplet, razvoj radnje, vrhunac i rasplet. ''Aristotel kae kako je zaplet temeljno svojstvo prie, kako dobre prie moraju imati poetak, sredinu i zavretak te da priinjaju zadovoljstvo zbog ritma njihova redoslijeda.'' 59 1. Poetak zaokuplja dijete svojim esto formulainim uvodnim reenicama, upoznaje ga u uvodu s likovima i mjestom radnje, omoguuje uivljavanje i identificiranje; a potom zaplet uvodi sukob ili dogaaj kojim radnja zapoinje mijenjajui poetno stanje.

58 59

dr. Harvey Karp. Najsretnije dijete u kvartu. Zagreb: Planetopija, 2007. str. 164. Culler, Jonathan. Knjievna teorija: vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM, 2001. str. 99.

27

2. Sredina obuhvaa razvoj radnje koji ini niz dogaaja izazvanih zapletom sve do vrhunca, najnapetijeg trenutka i konanog sukoba dobra i zla nakon kojeg se radnja mora usmjeriti u odreenom pravcu i dovesti do razrjeenja uz iznoenje poruke (primjerice to se dogodilo Crvenkapici kad nije posluala majin savjet); i smirivanja svih napetosti.

3. Sretan zavretak sretan rasplet koji oznaava vanost promjene koja je poela zapletom izazivajui niz dogaaja u djelu i podrava djetetov osjeaj za red i sigurnost donosei konane odgovore, nagrade za dobre i kazne za zle. U posljednjih dvije stotine godina okrenuli smo se racionalnom i znanosti, bajke proglasili glupima, zaboravili njihov jezik pa ih danas mnogi odrasli ne prihvaaju, ne uoavaju njezine simboline radnje i njezin govor u slikama. ''M. Ankori u knjizi Ova uma nema kraja, govorei o mitovima zapadnoga svijeta, navodi da se zapadni svijet 'razveo' od svijeta fantazije prije nekoliko stoljea kad je pronaao znanost i 'oenio' se s loginim i realistinim miljenjem. Kreativnost u zapadnoj civilizaciji ima vrijednost samo ako je u funkciji razvoja znanosti ili proizvodnje. U svakodnevnom se ivotu ona ne podrava, ni u odgoju, ni u obrazovanju, niti u meuljudskom odnosima.''60 Nekad su se bajke govorile, a potom pisale za odrasle (Perrault nije zapisivao, nego pisao preradbe s poukama), rijetke su bile djeci namijenjene, a onda smo ih protjerali u djeju knjievnost, da bismo se danas pitali treba li ih djeci uope priati ili itati. ''Djetetu kome nikad nisu priane bajke, ostaje u naravi jedno polje koje se u kasnijim godinama vie ne moe obraditi.''61 Bajke nisu samo zabava za djecu nego djela koja jezikom drevnih slika donose mnogima osjeaj da se osobno na njih odnose i da im donose snagu za svladavanje ivotnih tekoa i problema iji se uzroci esto nalaze u ivotnim uvjetima koji su za dijete nepodnoljivi pa se u pokuaju obrane od smetnji javljaju poremeaji u ponaanju koji su ustvari prirodni pokuaji rastereenja koji djetetu pomau da se nosi sa ivotnim tekoama u esto prezahtjevnoj okolini. U dubljem znaenju bajke polaze od toke u kojoj se dijete nalazi u svom razvoju i nude primjer i rjeenje razliitih tegoba. Uz njezinu pomo djeca ue o svijetu preko simbolinih radnji, prerauju dojmove i spoznaje.
60

Ajdukovi, Marina; Cajvert, Lilja. Supervizija. Jasenka Pregrad. Primjena metafore, kreativnih i ekspresivnih tehnika u superviziji. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo, 2004. str. 212. 61 Teak, Dubravka; Teak, Stjepko. Interpretacija bajke. Zagreb: Divi, 1997. str. 9.

28

''U tom su pogledu narodne prie i bajke daleko zdravije, djelomino zato, to su mnogo starije (veina potjee iz srednjeg vijeka, a neke se gube ak u poetke indo-europske civilizacije, napose one u kojima ivotinje kao simboli duevnih poriva igraju glavnu ulogu), te potjeu iz jednog razdoblja kada ovjek nije bio istrgnut iz svoje nagonske, prirodne bitnosti kao u posljednjim stoljeima.''62 Dobre prie hrane duu djeteta koje nakon sluanja pohranjuje i ukorjenjuje njezine elemente u svoju nutrinu, u kojoj s vremenom urode dobrim osobinama jer ga ue razlikovanju dobra i zla, omoguuje identifikaciju s likom i oponaanje dobrih primjera kakve pruaju glavni junaci koji u bajci moraju proi kroz razna iskuenja da bi izvrili veliki zadatak i tako pokazali da ovjek moe sve ako dovoljno eli te da nema nerjeivih situacija. Na tom putu glavni junak susree mnoge neprijatelje, ali i pomagae te se, prolazei kroz iskuenja, mijenja. Mrea likova i njihova isprepletenost na putu do sretnog kraja simboliki predstavlja i ivotni put, obeanje da e se sve dobro rijeiti ako se suoimo s problemima i prihvatimo zadataka koji se postavljaju pred nas. Uz glavnog junaka u bajci se najee javljaju protivnik, dobroinitelj, pomagai i gospa u nevolji.

pomagai

pomagai

protivnik

glavni junak

dobroinitelj

gospa u nevolji Slika 3. Mrea likova u bajci

Iako se lik naziva protivnikom (antagonist problem ivotna situacija), glavni cilj nije pobjeda i njegovo unitenje, nego se protivnik doivljava kao prepreka s kojom se treba suoiti i ako njegova smrt nije potrebna, glavni junak mu oprata. Dobroinitelji, likovi bez koji bajka ne bi trebala biti, javljaju se u dva oblika: oni koji pomau junaku savjetima i u razlikovanju dobra
62

Pinterovi, Antun. Nav.dj., str. 263.

29

od zla te oni koji ga stavljaju na kunju nakon koje e izvriti zadatak i ostvariti svoje ciljeve. Gospa u opasnosti esto je povod i konani cilj budui da glavni junak kree na put da je spasi i bajka zavrava njihovim vjenanjem, a dok eka spas, za koji ne zna hoe li i odakle doi, ona mora odoljeti svim iskuenjima, pri emu joj, kao i junaku, pomau pomagai iz zamiljenog svijeta (vile, arobnjaci, ivotinje) koji su personifikacije vrlina i pomau darivajui arobne predmete i koristei nadnaravne moi. Za junaka je vano da ne rauna na njihovu pomo, nego da koristi vlastitu snagu budui da njega ne pokreu samo osobni razlozi, nego borba za neiju dobrobit ili potrebu i odlaskom od kue zapoinje sukob dobra i zla u kojem je na poetku zlo nadmono, a iskuenja s kojima se na tom putu suoava potvrda su njegovih sposobnosti i vrlina i dovode do konane preobrazbe jer put je i unutranji i vanjski i kad se, ostvarivi cilj i obavivi zadatak, vraa na poetnu toku toku s koje se uputio na putovanje, krug se zatvara, a osoba mijenja. Lik na poetku i kraju nije isti, on raste i razvija se na svim razinama osobnosti podsvjesno i nadsvjesno. Bajke ne objanjavaju, one priaju priu u kojima se likovi predstavljaju djelima, a nositelji dobra su esto najslabiji i bespomoni djeca i najmlai sinovi kraljevskih ili siromanih obitelji, one su obeanje budunosti kao to su djeca budunost, a svi (mi) ostali prolost. ''U bajkama je, na razini oiglednosti, malo pouke o posebnim uvjetima u suvremenom masovnom drutvu; one su nastale davno prije toga drutva. No, u unutarnjim problemima ljudskih bia i ispravnim rjeenjima njihovih nevolja u svakom drutvu, iz njih se moe nauiti vie nego iz bilo koje druge vrste prie dostupne djetetovu poimanju.'' 63 Iako su budunost, djeca je teko mogu zamisliti i zato su bajke vane jer ih pripremaju za ivot uei ih da dobro uvijek pobjeuje, da su porazi privremeni, da moraju tititi i pomagati slabije od sebe i da je svaki pojedinac vaan dio zajednice. ''Bajke promiu ljubav, potenje, jednostavnost, umjerenost, mudrost, razboritost, poniznost, vjeru, a osuuju oholost, mrnju, bijes, pakost, samoljublje.''64 Bajke otvaraju prozor u prolost kroz koji se otvara pogled u svijet, osvjetljuju ivote ljudi, otkrivaju ljudske sukobe, probleme i nain njihova rjeavanja, one kao jezik due zrcale sadanjost omoguujui ozbiljne rasprave bez intimnih otkrivanja u neugroavajuoj okolini o sveopim ljudskim problemima i tako pomau ljudima da procijene

63 64

Bettelheim, Bruno. Smisao i znaenje bajki. Zagreb: Poduzetnitvo Jaki, 2004. str.14. Pintari, Ana. Umjetnike bajke teorija, pregled, interpretacije. Osijek: Tisak Filozofski fakultet, Osijek, 2008. str. 21.

30

svoje osjeaje i misli, one iznose viziju budunosti potiui kreativno miljenje kojim se pronalaze nova rjeanja za stare probleme. ''Reenice u bajkama kao da su zavezane o repove arenih ptica koje krue malo u prolost, malo u budunost, malo u mogue, malo u nemogue... malo u san. Vinu se lako put oblaka te nam dovuku komade neba. Vrate se, slete, zacvrkuu, zalepetaju slovastim krilima, pa se opet skupe u rijei te izmeu zareza, upitnika i toaka podvlae svoj nebeski let. udan je jezik bajke. Smjeten izmeu korica, a lepra izmeu svih moguih svjetova.''65 Ako je bajka tako terapeutski uinkovita, zato se o tome uti? Zato se tako neto ne predaje na uiteljskim fakultetima, zato se ne govori mladim majkama, zato nema bajki u itankama za vie razrede osnovne kole ili su u tragovima, zato su bajke doivljene kao neto infantilno i prevladano i zato se uporno javljaju oni koji govore o stravinim i nasilnim elementima koji frustriraju djeicu? Je li odgovor u tomu da nam ne trebaju duhovno razvijeni ljudi nego potroai to dovodi do idiotizacije mladei te oni ive onako kako im to poruuju televizijske reklame. Protivnici bajke sumnjaju u njezinu vrijednost jer izaziva strah surovou i krvolonim elementima pa ostavlja traume. Dijete okrutne postupke doivljava na simbolian nain, oni su opa, izraajna sredstva, a neljudska bia simboli su moi, bajke govore u slikama, svako nasilje ima svoju posljedicu za razliku od crtia. Da bismo ih sauvali od runih stvari, stavljamo djecu pod staklena zvona, pretjerano ih titimo trudei se prikazati svijet dobrim, izbjegavanjem frustrirajuih situacija razvija se u njima nauena bespomonost, a dijete moe biti zloesto ili se tako doivljavati, pa misliti da je ono jedino takvo i postati udovite u svojim oima. Nasuprot tomu bajka kae da zlo postoji, a junak se mora protiv njega boriti da bi ga pobijedio i ne smije odustati. Brojna istraivanja upozoravaju da je depresija meu mladima u Sjedinjenim Dravama gotovo na razini pandemije. Siti, a oajni! To su djeca kojoj roditelji nisu dali da bilo to od ivota iskuse sami. Djecu i mlade ljude treba pustiti da ive vlastite ivote i u njima iskuse sve to je dio ivota i sreu, zadovoljstva i postignua, ali i nalije, drugu stranu ivota tugu, nevolju i neuspjeh. Odrasli su licemjerni kad se zgraaju nad nasiljem u bajkama zbog ega ih djeca ne bi trebala itati ili one moraju biti proiene, dok istodobno svoje dijete ostavljaju pred televizorom gdje

65

Kandi-Splavski, Branka. Malene stope od sedefa: bajkovite prie. Zagreb: Izvori, 2006. str. 8.

31

ono, zbog nedostatku ivotnoga iskustva, uz scene nasilja ne moe spoznati uzrono-posljedine veze ni vidjeti je li zlo kanjeno. Roditelji esto za nagradu zbog nekog uspjeha djeci kupuju vlastiti prijamnik pa tako mogu nekontrolirano i nekritiki gledati sve sadraje programa koji se koncipirani na uzbuivanju i zaradi. Anketa o strahu koji u djeci izazivaju likovi i dogaaji u bajci pokazuju da se toga boje ona djeca koju su roditelji u odgojnoj nemoi straili bajkovitim biima koja e ih uzeti i odnijeti ako ne budu dobra, ne sluaju ili odbijaju jesti. 66 Zanimljivo je da djeca koja itaju bajku Kako je Potjeh traio istinu Ivane BrliMaurani smatraju da je ona sretno zavrila iako je Potjeh pao u zdenac i utopio se, zato to se unuk i djed, starac Vjest, ponovo, nakon davanja oprosta i smrti, sreu u zlatnom Svaroievu dvoru.67 Ako se bajke ne zlouporabljuju, nema straha, ali ih ne treba itati djeci koja na bilo koji nain pokazuju da ih neto u njoj uznemiruje iako je ono to ih strai u prvom redu sredina u kojoj ive. ''Kad se, dakle, uzmu u obzir svi razlozi protiv bajke i za nju, i kad se proue potrebe djeteta predkolske i rane kolske dobi, jasno je da je bajka, pravilno i u pravo vrijeme upotrijebljena, djetetu ne samo korisna nego i nuno potrebna.'' 68 Da bi se izbjegli mogui problemi, treba potivati pravila da se izabere dobra, umjetniki vrijedna bajka i da se o njoj djetetom razgovara tako da ono otkrije njezin etiki karakter i optimistini zavretak. ''Dickens je u jednom lanku istaknuo kako je vano da se bajkama pokae najvea panja, pogotovo u utilistikim vremenima. Svatko tko je imalo razmislio o tome, pie Dickens, dobro zna da nacija bez mate, bez imalo sanjarenja, nikada nije, nikada ne moe i nikada ne e ni moi pronai vano mjesto pod suncem. 69 Bajkoterapijom se u Hrvatskoj volonterski bavi dr. Branka Kandi-Splavski, lijenica i spisateljica, koja je u Osijeku pokrenula projekt itanja bajki 70 iz svoje zbirke bajkovitih pria Andreina koljka koje bajkoitai itaju, najee jednom tjedno, po kolama (najee u sklopu
66 67

Teak, Dubravka; Teak, Stjepko. Interpretacija bajke. Zagreb: Divi, 1997. str. 13. ''Ide starac, ide, a noge ga nose, kao da je perce, a halja mu se na vjetru vije, kao da je oblak po onom oblaku. Tako do rumenog oblaka, tako do staklena brda, tako do irokih stuba. Pohrli starac na stube do unuka. Oj radosti moja, gdje obuhvati djed unuka! Ogrli ga, obuhvati ga, kao da ga nikad otpustiti ne e. I sve sluaju Marun i Ljutia: preko oblaka se uje, kako starcu i djetetu grudi jecaju od velike sree.'' http://www.sbonline.net/price/potjeh.htm 68 Milan Crnkovi. Djeja knjievnost. Zagreb: kolska knjiga, 1990. str. 24. 69 Rdstrm, Niklas. Gost. Zagreb: AGM, 2009. str. 92. 70 Bila sam student medicine. Na vjebama iz hematologije, kraj mikroskopa, stajao je mali, gumeni iljo, kojeg je, rekli su mi, jedno dijete dralo na dlanu dok se borilo Zauvijek mi se u sjeanje urezao i prozor s reetkama na katu bolnice, s kojeg su me ispraale male, elave glave s ogromnim oima. Nisam im mogla pomoi da izau van, ali sam, evo, pokuala ui k njima unutra Kandi-Splavski, Branka. Nav.dj., str. 12.

32

likovnoga odgoja tako da djeca mogu crtati bajku koja im se svidjela, a djeca crteom prikau i ono to ne bi znali ili htjeli rei), po domovima umirovljenika i djece bez roditelja, udrugama osoba s posebnim potrebama, institucijama ili uz patronanu sestru pojedincima koji su nepokretni i usamljeni svima onima kojima bajka svojim terapeutskim uinkom moe popraviti raspoloenje jer lijepe rijei na ljude imaju sedativno, hipnotsko i analgetsko djelovanje. Jedinstvenost je ove metode lijeenja s dugotrajnim uinkom u tomu to se ne itaju klasine bajke u kojima su dobro i zlo svima poznati, nego djela blia stvarnosti u kojima se ljudi prepoznaju i koje u njihovu podsvijest ugrauju svoje poruke, a vezanje za odreenu priu ukazuje na problem kojim je osoba zaokupljena budui da je lake priati o nekom liku u treoj osobi nego o sebi. Unosei lijepe i pozitivne misli, bajke otvaraju kanale za osjeaje pa su i reakcije pozitivne, nestaju lani odnosi i maske iza kojih se krijemo u strahu da ne budemo povrijeeni. Postoje tri razine nae osobnosti ono to mislimo da jesmo, ono to drugi misle o nama i ono to doista jesmo. Najvaniji uvid koji bi nam zrelost trebala donijeti, jeste da budemo ono to jesmo jer se tako nikada nitko u nama ne e razoarati, i mi ne emo razoarati ni sami sebe. elei priznanje, prihvaanje i ljubav, esto usklaujemo svoje ponaanje prema onome to mislimo da drugi oekuju od nas i tako sami sebe iznevjerujemo i stvaramo procjep u kojem nestaje samopotovanje. Svi imamo oklope, a bajke nam pomau izai iz koljke. Osim bajkopriaa volontera, u Hrvatskoj djeluje i jedina profesionalna pripovjedaica bajki Jasna Held koja je bajke poela priati sluajno u sklonitu tijekom vojne opsade i blokade Dubrovnika i tada spoznala udesnu mo bajki koje prenose u drugi svijet u kojemu se osjeamo sigurno i zatieno. Njezin se posao sastoji od putovanja i pripovijedanja bajki, pria, legenda i mitova71 iskljuivo iz narodne tradicije koji su stoljeima usmenom predajom prenoeni, a zapisani tek prije dvije stotine godina. Danas su narodne bajke i prie zapostavljene, ljudi ih ne poznaju i teko ih je pronai. Takve bajke nisu namijenjene djeci, nego se priaju samo odraslima na festivalima pripovijedanja koji traju nekoliko sati svake veeri, esto i pred pet stotina sluaa to pokazuje koliko su ljudima potrebne tradicionalne vrijednosti i u doba razvijene tehnologije budui da su bajke poune za odrasle i pomau im da dou do rjeenja za neke, moda zapretene, probleme. Umirujue djelovanje knjige danas je potrebnije odraslima nego djeci. Priajui u inozemstvu na engleskom jeziku hrvatske bajke (a neke od njih su, primjerice bajka Pravi pastir,
71

Narodne prie govore o ljudskim odnosima, moralu, sukobima, problemima i rjeenjima; mitovi su prie koje govore o podrijetlu i nastanku svijeta, zemlje, neba, pakla, boanstava, a legende prie koje se prenose s koljena na koljeno, povezane s dogaajima za koje se dri da su istiniti ili su vezani za stvarne povijesne osobe.

33

autohtone i ne postoje sline nigdje u svijetu), pripovjedaica je doivjela da je svi ele dalje pripovijedati i tako naa bajka putuje dalje kao u nekadanja vremena. 72 Nae unutarnje misli koje mogu iznjedriti pojavu neeljenih osjeaja, ukorijenjene su u nau percepciju stvarnosti, a kako je ona uzrokovana matom, onda se takvi problemi najbolje mogu rijeiti koritenjem mate. Rad na bajkama moe pojedincu pomoi u pronalaenju odgovora na temeljna pitanja smisla: kakav je svijet zapravo, kako bih trebao ivjeti, koji je smisao mog ivota, kakav doista mogu biti i to mi znai stvarni ivot?

9.2. Poezijoterapija

Poezijoterapija i biblioterapija bliskoznani su par pojmova kojima se opisuje koritenje pjesnitva i drugih knjievnih vrsta s namjerom da pomognu u iscjeljenju, osobnom rastu i unaprjeivanju mentalnoga zdravlja, iako se terapija poezijom u posljednje vrijeme razvija u dva pravca, od kojih prvi zagovara poezijoterapiju kao zasebnu disciplinu koja se razvija na posebnim naelima, a drugi je pristup doivljava kao dio terapijskoga postupka, a ne kao terapiju samu po sebi. ''Aristotel je istaknuo vrijednost pjesnita usredotoivi se na oponaanje (mimezis), a ne na retoriku. Dokazivao je da pjesnitvo slui kao oduak za oslobaanje snanih uvstava.'' 73 i ima pozitivan uinak na psihu, a poetski elementi izazivaju snane osjeaje koji koji se oslobaaju kroz katarzino proiavanje. Poezijoterapija predstavlja interakciju knjievnosti, klijenta i educiranoga voditelja koji u odabiru djela mora paziti na njegove terapeutske uinke to zahtijeva obuenost, knjievnu naobrazbu i medicinsko obrazovanje. Poezijoterapeut mora biti dobro upoznat i s psihologijom i knjievnou, a svoju ozdravljujuu djelatnost moe primjenjivati u radu sa svim dobnim skupinama, radei u skupinama ili individualno s pojedincima u iscjeljivanju oboljenja ili bolesnih stanja to obuhvaa irok raspon od ratnih veterana, ovisnika o drogi, rtava zlostavljanja, adolescenata, obiteljskih problema, alkoholizma, poremeaja u uenju do ukljuivanja zatvorenika u svakodnevni ivot, budui da mnoga istraivanja dokazuju uinkovitost poezijoterapije u ijem je djelovanju teite na osobnoj reakciji na tekst, s tim da se
72

prema radijskoj emisiji Izmeu redaka emisija o suvremenoj knjievnosti, urednica: Irena Pleji-Premec URL: http://rnz.hrt.hr/index.php (2008-08-13) 73 Culler, Jonathan. Nav.dj., str. 83.

34

nikada iz vida ne smije izgubiti dobrobit i psihiko zdravlje pojedinca obuhvaenog tretmanom to se odvija u neugroavajuoj atmosferi u kojoj e se ljudi osjeati tako zatieno da bez straha mogu, iskreno i otvoreno, izraziti svoje osjeaje. Voditelj, terapeut, odabire pjesmu koja slui kao katalizator i pobuuje osjeaje koji postaju tema rasprave. 74 Ta interakcija pomae pojedincima da se razvijaju na osjeajnoj, spoznajnoj i socijalnoj razini te ostvare promjene kroz temeljne ciljeve poezijoterapije u koje spada: 1. razvijanje samopoimanja 2. jaanje spoznaja o meuljudskim odnosima 3. razvijanje kreativnosti, samoizraavanja i samopotovanja 4. jaanje komunikacijskih sposobnosti i meuljudskih veza 5. poticanje pozitivnog miljenja i rjeavanja problema 6. smanjivanje napetosti i izbacivanje nagomilanih osjeaja 7. pronalaenje smisla nakon uvida i dolaenja do novih spoznaja 8. suoavanje sa stresom i prilagodba na njega Potiskivanje osjeaja poput ljutnje i tuge dovodi do poremeaja u ponaanju, a itanje i pisanje otvaraju duevne ventile za izbacivanje nagomilanih osjeaja i izraavanja onoga ega se sramimo i to ne bismo ni na koji drugi nain mogli izrei, a to osobi vraa psiholoku ravnoteu. Terapeutsko djelovanje poezije dolazi iz njezine vieznanosti, zgusnutosti, ritminosti, zvunosti, slikovitosti i osjeajnosti kao temeljne znaajke. ''Za pristup u kojem se pjesma shvaa kao verbalna konstrukcija, glavno je pitanje odnos izmeu znaenja i nesemantikih svojstava jezika, kao to su zvuk i ritam. Kako djeluju nesemantika svojstva jezika? Koje uinke oni imaju, i svjesne i nesvjesne? Koje se vrste meudjelovanja izmeu semantikih i nesemantikih svojstava mogu oekivati?'' 75 Mo knjievnosti potjee od slikovitoga izraavanja, a najjae je izraajno sredstvo metafora, jer slikovitost je jezik snova i pokree nesvjesne procese uei ljude kako koristiti matu i kreativnost za otvaranje skrivenih podruja, postizanje kontrole nad mislima i otputanje nagomilanih osjeaja. Poezija koja se koristi u terapiji ne bira se po svojoj knjievnoj vrijednosti, nego kao sredstvo samootkrivanja, istraivanja svojih osjeaja iz drugog kuta i povezivanja s onima koji su u istoj
74

Culler, Jonathan. Nav.dj., str. 83.

35

koi. Mogu se koristiti djela uvenih pjesnika, ali i pjesme koje su napisali korisnici iskazujui osjeaje kroz do tada rasprene misli, a niz slojeva znaenja omoguuje sudionicima da se izraze bez opasnosti od osude te se poezija esto, u odnosu na druge terapije, doivljava kao tankouti postupak kojemu voljko, u klinikom okruenju, pristupaju i one osobe koje odbijaju sudjelovati u tradicionalnijim terapijama. Predstavljanjem pjesme, terapeut predlae redoslijed aktivnosti, stvara ugodno okruje u kojem se ljudi osjeaju sigurno i mogu otvoreno istraiti teke teme te s drugima podijeliti osjeaje pri emu se mora potivati privatnost i povjerljivost iznesenoga to ne bi smjelo izlaziti izvan kruga skupine koja sudjeluje u terapiji. Uvodna aktivnost ili zagrijavanje poinje igrom rijei, asocijacijom, pjesmom ili uvodnim rijeima koje slue za ''razbijanje leda'' da bi se sudionici opustili. Potom voditelj predlae temu za stvaralako pisanje ili koristi djela koja e pomoi sudionicima u istraivanju misli, osjeaja i osobnih problema. Odabir djela koja e imati terapeutske uinke vrlo je osjetljivo pitanje i nema vrstih pravila, nego postoje samo osnovne smjernice po kojima voditelj koristi materijale ope tematike iji su sadraji vani za sudionike i s kojom se ljudi mogu identificirati, a treba izbjegavati zbunjujue, materijale koji ne donose nadu i ne omoguuju suoavanje i borbu s negativnim osjeajima. Svi bi sudionici trebali dobiti svoj primjerak odabranoga djela da bi ga i vizualno doivjeli dok ga sluaju jer se pjesma treba itati naglas (i nekoliko puta), da bi se uoila njezina kompozicija ''Tipina je trodijelna izgradnja lirskih pjesama u kojoj se u prvome dijelu iznosi tema, u drugome se ona razvija s pomou pobonih motiva ili se istie s pomou suprotstavljanja, a trei je pak dio neka vrsta emocionalnoga zakljuka u obliku sentencije ili usporedbe (pointe)'',76 potom zvuna izraajna sredstva (rima, asonance, aliteracije), a posebno njezin ritam koji ima umirujui uinak. ''Pjesme brbljaju, istiu nesemantika svojstva jezika - zvuk, ritam, ponavljanje znakova kako bi proizveli bajalicu ili aranje. Pjesme nam brbljaju ili postavljaju zagonetke, na svojeglave naine, svojim zbunjujuim formulacijama. Te su znaajke vrlo izraene u djejim pjesmama i usmenim baladama, gdje zadovoljstvo najee nalazimo u ritmu, bajanju i zaudnosti slike... poezija na svoj vlastiti nain prua zadovoljstvo, pa nije potrebno pitati za znaenje; ritmina organizacija omoguuje jeziku da promakne strai razuma i usidri se u mehanikom pamenju. Isticanje i ouivanje jezika kroz metriki ustroj i ponavljanje zvukova temelj je poezije.''77

76 77

Tomaevski, Boris. Teorija knjievnosti. Zagreb: Matica hrvatska, 1998. str. 79. Culler, Jonathan. Nav.dj., str. 93.

36

Proces itanja i pisanja pod paljivim vodstvom profesionalno obuenoga teraputa djeluje kao znaajan katalizator u samopomoi. U toj interakciji nakon poistovjeivanja s djelom, sudionici uz pomo voditelja istrauju posebne pojedinosti promatrajui doivljaje i iskustava s razliitih, esto suprotnih gledita to stvara podlogu za odabir vezan uz promjenu stavova i ponaanja. Za korisnike je vano uspostaviti vezu s knjievnim djelima tako da u stvarnom ivotu na sebe primjene nove spoznaje, a voditelj treba ohrabrivati izlaenje emocija na povrinu jer kad sudionici uju nekoga iz skupine ili pjesnika kako govore iz srca, i oni postaju spremniji na takvo ponaanje koje pridonosi samopoimanju. Na kraju sastanka voditelj mora donijeti zakljuke u vezi s nedovrenim/otvorenim pitanjima, pomoi sudionicima u povezivanju onoga to su spoznali, te ispitati skupinu to misle o uporabljivosti nauenoga u svakodnevici.

10. BIBLIOTERAPIJSKE INAICE ''Svi smo mi izali iz Gogoljeve Kabanice'', navodno je rekao Dostojevski naglaavajui utjecaj koji je ova novela imala na narataje tadanjih pisaca budui da se koristila psiholokom karakterizacijom lika. Biblioterapija je takva vrsta kabanice ispod koje su izale mnoge terapije iji su nazivi povezani s medijima kojima se koriste, a mogu se obuhvatiti zajednikim pojmom art-terapije: 10.1. Veboterapija78

to znai preporuiti knjigu koja moe ublaiti ili rijeiti problem ako je nitko ne proita? Ako ljudi koji imaju probleme ne itaju knjige ili ne ele potraiti lijeniku pomo mislei na najgore i boje se dijagnoze, a kod psihikih problema jedan od simptoma moe biti i odbijanje komunikacije te povlaenje u osamu, mrea moe biti bogat izvor informacija. Koritenje veba postaje sve jeftinije i samopomo bazirana na internetu obeavajui je novi terapeutski pristup i potpora klijentima zbog trenutnog i stalnog pristupa informacijama u asopisima, elektronikim knjigama, novinskim izvjeima i profesionalnim vebnim stranicama omoguujui prevladavanje
78

Usp.Noruzi, A. Webotherapy: reading web resources for problem solving. URL: http://www.emeraldinsight.com/Insight/ViewContentServlet?Filename=/published/emeraldfulltextarticle/pdf/263025 0609.pdf (2009-07-18)

37

straha od prvog kontakta ili straha od obiljeenosti zbog traenja psiholoke pomoi to je jo uvijek u nekim sredinama sramota. Pogodna je za nepokretne osobe, one koje nemaju dovoljno vremena, osiguravajui i onim ljudima koji nikada ne bi ili ne e potraiti profesionalnu pomo anonimnost koja nije mogua u sueljavanju licem u lice s drugom osobom i to bez obzira na zemljopisnu udaljenost zbog koje osobe ne mogu doi i primiti tretman ili bilo koju drugu razliku razbijajui barijere koje onemoguuju iskrenije izraavanje. U biblioterapiji, gdje se itanje koristi kao pomo u psihoterapiji, knjievna djela imaju terapeutsku vrijednost. Ponekad ve samo itanje moe postii pozitivne rezultate jer je svatko tko ita dobru knjievnost, iskusio umirujui osjeaj koji djelo moe pruiti. Koritenje online terapije u kojoj korisnici mogu stupiti u vezu sa svijetom i pronai druge nalik na sebe, raste iako joj spoitavaju nedostatak neverbalne komunikacije na kojoj se uz verbalnu psihoterapija zasniva. Internetska terapija ili veboterapija 79 uporaba je vebnih resursa, e-knjiga, elektronikih asopisa i itanja u lijeenju poremeaja i oboljenja ija se prednost ogleda se u mogunostima koje prua internet, te predstavlja modernu inaicu biblioterapijskih tretmana za samopomo koja se esto pogrjeno shvaa kao nastojanje ljudi da pomognu sami sebi dok je, ustvari, osnovna znaajka grup za samopomo pomaganje jedni drugima, razmjena iskustava s drugim ljudima, uivljavanje i rjeavanje problema drugih ljudi koji se suoavaju s istim ili slinim iskustvima, posvjeivanje da postoje alternative i da se moemo koristiti iskustvima onih koji izali na kraj sa slinim problemima to moe pojedinca ojaati i pridonijeti veoj neovisnosti u donoenju vanih osobnih odluka. Anonimni i povjerljivi forumi omoguuju ljudima istraivanje i raspravu o osobnim problemima da smo pri tomu u vlastitom domu. Veboterapija se razvila iz knjinike tradicije koja naglaava vanost u preporuivanju itanja za odreene probleme. Psihijatri, psiholozi i knjiniari esto daju popise vebnih materijala koji pomau osobama kad trae psiholoku pomo. 80 Prednost je veboterapijskih materijala u njihovoj dostupnosti budui da se mogu rasparavati e-potom, vebnim stranicama i blogovima, a sudjelovanje u ponuenim forumima za razmjenu iskustava, savjeta i miljenja zainteresiranih strana ili bilo koga tko posjeti te stranice, postaje primjer terapije pisanjem budui da omoguuje odmak od problema i promatranje iz drugog kuta. Poanta je veboterapije u tomu da se pacijentima daje model za uinkovito noenje s problemima i za njihovo rjeavanje.

79 80

Izraz veboterapija izveden je od biblioterapije. Primjer preporunoga popisa je meu prilozima u dodatku.

38

Odgovarajui mreni izvori i e-knjige preporuuju se pojedincima s razliitim osobnim problemima u nadi da e im nain na koji se knjievni likovi nose sa slinim situacijama pomoi u pronalaenju odgovarajuih rjeenja. Veboterapija se zasniva na voenom itanju koje pomae pacijentima da postignu uvid, razumiju sami sebe i okolinu u kojoj ive, opuste se i razonode, nau rjeenja problema ili ue od drugih. Sam in itanja proces je dinamine interakcije izmeu osobnosti itatelja i knjievnosti. Materijali za itanje distribuirani e-potom, online forumima, na diskusijskim grupama, at sobama, audio i videovezama, videokonferencijama, vebnim stranicama, blogovima, online novinama, portalima i asopisima s otvorenim pristupom koriste se da pomognu u rjeavanju osobnih problema ili za psihoterapiju. Terapeut moe kao pomono sredstvo za rjeavanje problema preporuiti veboterapiju kojom pacijent moe spoznati da su drugi prevladali sline ivotne situacije i nauili nove vjetine. Veboterapija pomae postizanju uvida u problem i ohrabruje njegovo iskazivanje (verbalizaciju). Ako pojedinac shvati da njegov problem nije jedinstven, to bi moglo smanjiti njegov osjeaj izolacije. Vebni materijali mogu pouiti o problemu ili bolesti proirujui nae znanje podatcima koje nam lijenici, smatrajui te podatke manje bitnima ili zbog nedostatka vremena, nisu rekli pa tako moemo bolje razumjeti i prihvatiti predloeni nain lijeenja i poveati svoju brigu za zdravlje. Veboterapeut pretrauje mreu u potrazi za izvorima koji mogu pomoi u rjeavanju osobnih klijentovih probleme, upoznaje se i odabire odgovarajue materijale prije nego ih preporui. Cilj je povezivanje pacijenta i mrenih podataka koji bi im trebali pomoi da se osjeaju bolje ili da se oraspoloe. Zamisao je da terapeut treba razgovarati s pojedincima, otkriti to inae vole itati, zato su pod stresom ili bolesni, a onda im prepisati popis mrenih resursa za koje misle da mogu u razliitim situacijama ljudima pomoi. Veboterapija ima iste prednosti kao i biblioterapija, obje pojaavaju empatijsku osjetljivost, razvijaju vjetine noenja s problemima, pokazuju da postoji vie rjeenja nekog problema, pomau ljudima da slobodnije raspravljaju o problemima i bolje razumiju ljudsko ponaanje i motivaciju njihovih postupaka jaajui tako komunikacijske vjetine to dovodi do smanjivanja usamljenosti i razvijanja

samopotovanja i samopoimanja i u konanici pojaavaju uivanje u itanju i knjievnosti, a mogu se primjenjivati za rjeavanje niza problema i tema: od agresivnosti, odvajanja i gubitka, raspada obitelji, obiteljskoga nasilja, smrti voljene osobe, zlostavljanja i zanemarivanja djece, drogiranja i alkoholizma, debljine i stresa kao dodatak individualnoj ili grupnoj terapiji. 10.2. Kinoterapija

39

Kako je veboterapija pojavom nove tehnologije iznjedrena iz biblioterapije, tako je ona omoguila pristup kinoterapiji, novom terapijskom postupku koji se koristi se kao dio psihoterapije. Budui da su filmovi esto metafore i imaju alegorijsko znaenje, mogu se koristiti u terapiji kao i prie, mitovi i snovi, a strunjaci kau da svojim mitskim porukama i simbolinim znaenjima angairaju viestruku inteligenciju pokreui unutarnje procese u nama

objanjavajui svrhu i ovjekov poloaj u svijetu, podravaju osobni i duhovni rast to razvija vjetine dubljega samopoimanja i razumijevanja i drugih ljudi, a terapeut ih moe preporuivati korisnicima koji vane scene mogu iznova ponavljati i koristiti poruku u prii kako bi uvidom bolje razumjeli svoje postupke, postigli emocionalno oslobaanje i oputanje i nauili kako odgovoriti na ivotne izazove te promijeniti stare naine reagiranja i ponaanja koji se do sada i nisu pokazali uspjenima.81 Vebna stranica http://www.cinematherapy.com/index.html donosi niz vanih podataka vezanih uz kinoterapiju - od teorijskoga pristupa, popisa filmova razvrstanih po temama uz pitanja koja bi nakon gledanja klijentima omoguila primjenu uoenoga na vlastitoj koi, osobnim i onim vezanim uz djecu i adolescente, do niza recenzija Birgit Wolz koje uz kratak sadraj filma donose sluajeve koji su problematikom povezani s temama iz filma te zadatcima koji se rjeavaju prije i poslije gledanja: Billy Elliot, redatelj: Stephen Daldry Irski se djeak eli baviti baletom unato estokom protivljenju svoga oca i brata, koji inzistiraju da se priprema za rad u lokalnim rudniku i balet smatraju neprimjerenom aktivnou za pravoga mukarca. Billy ne odustaje od plesa, a zatomljeni se sukob izmeu oca i prekida kada djeak osvaja priliku za audiciju za nacionalni balet. Zapitajte se: Kako ste se osjeali promatrajui Billyjevu odlunost i izdrljivost? Kako i gdje moete u svom ivotu unijeti takav stav? Kako biste se tada osjeali?

81

Usp. http://www.cinematherapy.com/index.html (2009-07-18)

40

Kako to moe utjecati na vae samopouzdanje?82 Kinoterapija se u lijeenju osim rijeju koristi slikom i zvukom, a osim nje postoji itav niz kreativnih terapija koje su, kao i biblioterapija, pomono sredstvo u psihoterapiji kojoj se zna zamjerati da moe odreena stanja iznijeti na povrinu, a onda ne zna to uiniti s tim. Je li nam bilo koji od ovih oblika pomoi potreban zato to smo u prolosti napustili duhovnost koja je najstarija ljudska potreba smatrajui je u jednom trenutku ljudske povijesti neznanstvenim pristupom iako se zna da duhovnost i religioznost pomae da ''ljudi lake pronalaze nadu i snagu za suoavanje s nevoljom koja ih je snala.'' 83 budui da se tjelesno od duhovnoga i psiholokoga ne moe odijeliti, a ovjek je bioloko, socijalno, psiholoko i duhovno bie. 10.3. Duhovna terapija U posljednje je vrijeme pojaano zanimanje za vezu ovjekova zdravlja i vjere te duhovnost nije vie izopena iz medicinske prakse budui da mnogi znanstveni radovi dokazuju i promiu holistiki pristup ovjeku. 84 Prosvjetiteljstvo je bilo uvjereno da e prirodne znanosti metodom sustavnoga istraivanja, koja trai vrste i opipljive dokaze prije negoli to neto prihvati,rijeiti sve ljudske probleme, ali znanstvena metoda nije mogla otkriti svrhu ovjekova ivota. Nedostatak smisla pokuava se nadomjestiti podizanjem ivotnoga standarda, opsjednutost gospodarskim napretkom, udobno ivljenje postaje ideal, a da nismo odgovorili na temeljna pitanja: Tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo! Svoenjem na zemaljski razinu bez Boga i duhovne snage ovjek ostaje sam, oslonjen samo na sebe. Etike norme propisuju parlamenti budui da se mislilo kako su zakoni dovoljni da ljudi budu moralni. ''Bog je mrtav'', uskliknuo je Nietsche. Da mi smo ga ubili u ovoj dolini materijalizma. A u poetku bijae rije ili, moda bolje reeno, glas slovo: alef, alfa, az jedan, Bog, ovjek, Adam.

I Rije je tijelom postala. I prebivala meu nama.

82

http://translate.google.hr/translate?hl=hr&sl=hr&tl=en&u=http%3A%2F%2Fwww.cinematherapy.com%2F (2009 -07-18) 83 Krizmani, Mirjana. Tkanje ivota: putovi i staze do ivotnoga zadovoljstva i sree. Zagreb: Profil, 2009. str.67. 84 Holistiki pristup znai da se uzimaju u obzir svi segmenti: fiziki, psihiki, socijalni, a naglasak je na prevenciji koja moe sprijeiti pojavu mnogih poremeaja i bolesti.

41

Ovi stihovi, kao i sve pripovijesti iz Biblije, govore prerueni u simbolini govor slika, kao to to rade pjesme, bajke, mitovi, a danas se esto zaboravlja da je religioznost, uz etinost, bila bitno obiljeje grke tragedije. Biblija iznosi da je ovjek esto dezorijentiran u odnosu na dobro i zlo. ''Duh je naime sloboda, a sloboda je odgovornost, iz ega nastaje ili osjeaj krivice i besmisla ili osjeaj smisla i mira.''85 Na pitanja kakav smisao ima na ivot Biblija nam odgovara u slikama jer u nama postoji govor due koji se tako izraava Isusove prispodobe su polazita za razmiljanja i razrjeavanja problema, Job postaje primjer kako se suprotstavlja nabujalim osjeajima krivnje i aktivno bori protiv njih, a pripovijest o Joni koji pokuava pred onim to mu je naloeno, pobjei na kraj svijeta, obrauje pojam pratanja i smilovanja. Ako je Biblija velika knjiga psihologije, bismo li njeno koritenje u lijeenju duhovnih rana mogli nazvati biblio(m)terapija budui da duhovno iscjeljenje esto moe dovesti do ozdravljenja od fizikih ili psihikih bolesti. Prijeti nam opasnost da novac proglasimo svojim Bogom jer trimo za zaradom i statusnim simbolima, a roditelji, zbog nedostatka vremena za svoje potomke, stvaraju od njih zaputenu djecu, mlade ljude koji su u dui gladni i nesigurni to je posljedica neispravnih odgojnih postupaka u njihovom ranom djetinjstvu. Ideja visokoga standarda unitila je drutvo jer elje se nikada ne mogu do kraja zadovoljiti nego izazivaju pojavu novih. Trebamo moralnost, poniznost, nevezanost uz predmete i ljude te suosjeanje, a ne da nam blagostanje bude jedini kriterij kojem se treba teiti jer e nas prema rijeima Mahatme Gandhija unititi obrazovanje bez karaktera, znanost bez ovjenosti, trgovina bez moralnosti. 11. TKO SE TREBA BAVITI BIBLIOTERAPIJOM?

Ako doista vjerujemo u uinkovitost biblioterapije, onda je treba uiniti dostupnom svima budui da ima mjesta za njezinu primjenu svugdje tamo gdje su bolesni i uznemireni ljudi, u bolnicama i institucijama ili izvan njih. Zato onda tako malo ljudi, ili relativno uski krug, zna za nju iako se ona odavno primjenjuje? Lei li odgovor u njezinoj nedovoljnoj definiranosti te, unato podjeli na podvrste, znanstvenoj neutemeljenosti koja proizlazi iz toga to se jo uvijek nije jasno definiralo tko je treba provoditi? Treba li biblioterapeut biti ''knjiniar upuen u klinike metode ili kliniar
85

Ivani, Tomislav. Dijagnoza due i hagioterapija. Zagreb: Teovizija, 2002. str. 25.

42

obuen za knjiniarske poslove?''86 U podruje biblioterapije ulaze mnogi: od lijenika, medicinskih sestara, psihologa, savjetnika, uitelja do knjiniara. Takvo preiroko koritenje pojma izaziva zbunjenost u odreivanju pripadnosti biblioterapije pripada li medicini, obrazovanju ili knjiniarstvu?

11. 1. Uloga knjiniara u biblioterapijskom postupku

Za odreivanje uloge knjiniara u biblioterapijskom postupku, treba krenuti od podjele na kliniku/institucijsku i razvojnu biblioterapiju za koje je, ako se usporeuju, razvidno da je klinika usmjerena na lijeenje osoba s mentalnim poremeajima, a razvojna je namijenjena samospoznaji, te da i dalje supostoje pod zajednikim nazivom, iako su njihovi pristupi toliko razliiti da neki smatraju kako bi pojam biblioterapije moda bilo potrebno ograniiti na medicinsku uporabu povezanu s emocionalno, mentalno i fiziki oboljelim osobama, a za programe stvorene da ispune razvojne potrebe i promiu promjene stavova u rjeavanju osobnih problema, pronai drugi naziv to bi umanjilo nejasnoe, omoguilo jasnije definiranje i olakalo evaluaciju. ''Evaluacija biblioterapijskog programa teko je izvediva. Veina evaluacija do sedamdesetih godina bile su nestrukturirane subjektivne izjave terapeuta i korisnika. [...] Za pravu evaluaciju biblioterapijskog programa potrebno je mjeriti specifine objektivne uinke glede kriterija i postignutih ciljeva to je teko mjerljivo budui da se odluka o njegovom ostvarenju ili promaenosti temelji na reakciji sudionika.''87 Bez obzira na razlike ovih pristupa, knjiniar je njihova zajednika spona, osoba koja ima odreeno mjesto i ulogu u biblioterapijskom timu obaju pristupa.

11. 2. Knjiniar u institucijskoj biblioterapiji

Obueni knjiniar vaan je lan terapijskoga tima jer njegova je zadaa u grupnoj terapiji opskrbljivanje struno odabranim materijalima za razgovor i povezivanje pacijenata s knjigama, a svojim je poznavanjem literature u komplementarnom odnosu s psihoterapeutom koji prouava
86

Chadbourne, P. Sherry. Bibliotherapy: An Overwiew and Librarian's Role. Drexel University, 1976. str. 17. ERIC. URL: http://web.ebscohost.com/ehost/detail?vid=4&hid=7&sid=2c80a92c-e32e-43f5-b21e178e85dc7a58%40sessionmgr4&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=eric&AN=ED131426 (2009-10-11) 87 Rei Rihar, Tatjana; Urbanija, Joe. Nav.dj., str. 67.

43

ljudsko ponaanje i upuen je u probleme svakog pacijenta pojedinano, te u suradnji i timskom radu kao dio cjelovitoga medicinskog programa, potie i razvija italake interese:

1. preporukama za itanje i pribavljanjem materijala na osnovi zahtjeva pacijenta, njihovih potreba, italakih navika, psihikoga stanja te stupnja obrazovanja 2. individualnom ili grupnom terapijom s profesionalnim voenjem u koritenju knjinikoga materijala 3. posebnim aktivnostima u knjinici kroz projekte voene koritenjem knjininih materijala da bi ohrabrio klijente na koritenje knjinice u svezi s tim projektima, knjiniar pomae fizikom i mentalnom oporavku stvarajui i potiui njihovu inicijativu, oputanje i povjerenje. 88

Kad knjiniar postane biblioterapeut, jasna je njegova uloga kao dijela terapeutskoga tima jer se oekuje da u suradnji s ostalim lanovima preuzme odgovornost za aktivnosti na svom podruju. Vana je redovita komunikacija svih lanova tima da bi svatko razumio svoju ulogu u njemu, da bi se razmijenilo to je vie mogue podataka o pacijentu, njegovom poremeaju, metodama i ciljevima tretmana to knjiniaru omoguuje potpunije upoznavanje s pacijentom, njegovim interesima i stupanjem obrazovanja, te osigurava pristup podatcima o bolesti i njezinim znaajkama kako bi razumio ponaanje i probleme bolesnika. Doprinos nemedicinskoga osoblja je bitan, vano je stvoriti knjiniara koji je zainteresiran i struan, kojemu vjeruju i lijenici to nisu, zbog nedostatka vremena, u dovoljnoj mjeri upoznati s literaturom da bi odabrali materijale za itanje. Rad u biblioterapeutskom timu zajedniki je rad za dobrobit pacijenta i tretiranje cijele osobe zbog jedinstva tijela i duha, u kojemu lijenik preuzima najveu odgovornost budui da upoznaje knjiniara s povijeu bolesti svakoga pacijenta te odobrava predloene knjige s preporunoga popisa, dok su knjiniarovom odgovornou obuhvaeni: 1. nabava i podjela knjiga 2. dobro poznavanje knjiga koje posuuje pacijentima

88

Usporedi: Hannigan C., Margaret. The Libraraian in Bibliotherapy: Pharmacist or Bibliotherapist?. str. 185. URL: http://www.ideals.illinois.edu/bitstream/handle/2142/6056/librarytrendsv11i2j_opt.pdf?sequence=1 (2009-10-11)

44

3. razgovor s korisnicima o dojmovima o djelu i zadovoljstvu s djelima koja su propisana ili preporuena za itanje. 4. pisanje izvjea kojim se lijenik upoznaje s pacijentovim komentarima i reakcijama na itanje za interpretaciju, evaluaciju i davanje uputa za sljedee aktivnosti. 89 Poticanje itanja je najvanija uloga mnogih tipova knjinica pa se biblioterapija moe provoditi u bilo kojoj bolnikoj, institucionalnoj, fakultetskoj, narodnoj ili kolskoj pri emu knjiniar daje knjige na recept. U drugoj polovici prologa stoljea raste broj popularno pisanih knjiga u kojima strunjaci opisuju razliite mentalne poremeaje i postupke koji se primjenjuju u njihovom lijeenju. itanje ovih tekstova, koji se prodaju u velikim tiraima kao knjige za samopomo, svojim pacijentima preporuuju mnogi terapeuti, ali ih za terapiju treba propisati jednako paljivo kao bilo koji drugi lijek jer se suprotni uinci mogu postii pogrjenim odabirom ili nerazumijevanjem materijala zbog ega je razgovor s terapeutom o proitanomu izutetno vaan da bi se izbjegao utjecaj sugestije koja kod pojedinih pacijenata moe pogorati stanje budui da su mnogi suprotni uinci posljedica pogrjenoga shvaanja materijala.

''Biblioterapija podrazumijeva prodiskutirano, a ne samo proitano literarno djelo. Literarno djelo u stvari je katalizator za diskusiju. Stresne toke podudarnosti literarnoga karaktera i pacijenta/klijenta, pomau samoidentifikaciju i analizu. Kod tog procesa potreban je filter koji e usmjeravati procese nastale itanjem, a za to je najpogodniji bibliotekar, koji e svojom osnovnom naobrazbom poticati stvaralako itanje. Stoga e bibliotekar biti nezaobilazan lan biblioterapijskoga tima i u institucionalnoj i klinikoj biblioterapiji, dok e u odgojnorazvojnoj biblioterapiji biti voditelj italakih grupa.'' 90

11. 3. Knjiniar u razvojnoj biblioterapiji

Biblioterapija nije za svakoga, ne moe bilo tko postati biblioterapeutom, nego to mora biti osoba koja ima podlogu u psihologiji, metodici, knjievnosti, znanje o sociologiji, psihologiji i biologiji to zahtijeva godine obuavanja, a budui da je poznavanje knjiga onaj sastojak bez kojega ne moe postojati uspjean program biblioterapije, a iroko znanje o knjigama proizvod je mnogih godina itanja i nije neto to se moe pokupiti u kratko vrijeme, najbolje je rjeenje da
89 90

Hannigan, C. Margaret. Nav.dj., str. 187. Sabljak, Ljiljana. Mjesto i uloga bibliotekara-informatora u procesu lijeenja itanjem: magistarski rad. Varadin:Fakultet organizacije i informatike, 1991, str. 43.

45

to bude knjiniar s posebnom obukom koja obuhvaa razvijanje odgovarajuih osobnih vjetina:91 1. emocionalna stabilnost i zrelost u procjenjivanju 2. sposobnosti za rad s ljudima, za pouavanje i nadgledanje drugog osoblja 3. sposobnost da surauje s drugima u timu 4. spremnost da prepozna tuu nesreu i sposobnost da ponudi pomo 5. sposobnost da dobro interpretira reakcije pojedinca na itanje 6. sposobnost da odbaci pogrjeno i nevano /nepotrebno i donosi opravdane i zrele odluke 7. iskreno i trajno zanimanje za ljude kao pojedince 8. vrsnost92 da vrjednuje93 i preporuuje specifina djela te da vodi odgovarajui itateljski program Biblioterapiju razvojnoga tipa treba briljivo planirati jer postoji bojazan da bi se moglo napraviti vie tete nego koristi. Uloga knjiniara u uinkovitoj primjeni razvojne biblioterapije je vieslojna i ukljuuje razvoj fonda prema specifinim potrebama korisnika, istraivanje tema, okupljanje literature samopomoi za korisnike, nabavu prirunika za biblioterapeute i biblioterapijskih materijala s razliitim temama za razliite dobne grupe i omoguavanje pristupa svim podatcima o razvojnoj biblioterapiji. Treba biti upoznat s literaturom u svojoj knjinici i s djelima profesionalnih terapeuta koja se bave posebnim problemima kao to su razvod, tugovanje, zlostavljanje te dobro poznavati postupke implementacije razvojne biblioterapije. Knjiniar mora biti dobro osposobljen za paljiv odabir knjinih materijala tijekom planiranja, znati motivirati sudionike da ih proitaju, te osigurati dovoljno vremena za promiljanja o tekstovima, organizirati grupnu raspravu o tekstu kako bi svaki pojedinac mogao izraziti svoja zapaanja o problemima i pitanjima koja djelo pokree. Kod odabira djela, treba paljivo razmotriti osnovnu misao koju djelo donosi budui da bi trebalo izbjegavati odgovore koji donose gotova rjeenja, nego treba ostaviti prostor za matanje i domiljanje. ''itanje kao proces zadovoljava i pobuuje: znatielju, emotivnu osjetljivost, nezavisno i fleksibilno miljenje. Knjiniar u tom procesu stvaranja nije samo posrednik koji poznaje, prepoznaje i nudi odreenu knjigu, ve radi s uenikom na ponuenom sadraju

91 92

Chadbourne, Sherry P.. Nav.dj., str.18. kompetencija 93 evaluacija

46

kako bi uenici u radionicama prepoznali i artikulirali odreeni problem i uz buenje mehanizama kreativnosti i samopomoi pronali naine za njihovo rjeavanje.''94

Slika 4. Biblioterapijski krug

Dobro izabrana knjiga je vana u prevenciji koju je lake provoditi, nego se nositi s psihikim oteenjima. Knjige nisu cjepivo kojim emo djecu zatiti od ivotnih nedaa, ali im mogu dati emocionalno znanje uporabljivo u trenutcima kad se nau u potekoama.

11.3.1. kolska knjinica i biblioterapija

Biblioterapija je pokrenuta u bolnicama, prenesena u knjinice, da bi se, nakon 1960. godine u kojoj su se obrazovni krugovi zainteresirali za njenu primjenu, proirila na kole i u konanici koristila na i pojedinim satima. Ta joj molekularnost ne teti, jer to se vie usitnjava, to postaje uinkovitija u preventivi. Svijet obrazovanja moda je trenutano najpoletniji u primjeni biblioterapije budui da itateljski materijali igraju vanu ulogu u edukacijskom procesu
94

Sabljak, Ljiljana. Uinkovitost ciljanog, voenog itanja.//Zbornik radova: Proljetna kola kolskih knjiniara Republike Hrvatske, Crikvenica, 17.-19. svibnja 1996. / urednica Vinja eta. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i porta Republike Hrvatske; Rijeka: Prva suaka hrvatska gimnazija, 1997, str. 47.

47

kojemu je cilj upoznati djecu s knjigama to e im otkriti moralne vrijednosti te izazvati identifikaciju s likovima koji se suoavaju sa slinim problemima. ''Pri izvoenju biblioterapije u odgojno-obrazovnim ustanovama ve samo okruenje djeluje poticajno na itanje i razgovor o proitanom djelu. Grupni susreti se lako mogu odravati svaki radni dan, terapeut lako uenike moe pratiti i u drugim aktivnostima i interakcijama, bez problema se moe organizirati struni sastanci, kolska dokumentacija je pri ruci uz izobilje knjine i neknjine grae.'' 95 Neka kvalitativna istraivanja sugeriraju da grupne rasprave o proitanomu mogu utjecati na bolje samopoimanje i bolje razumijevanje drugih. Dobrobiti koje se mogu oekivati od biblioterapije u koli: 1. smanjenje nasilja 2. manje verbalne agresije 3. bolje razumijevanje drugih uenika i njihove motivacije 4. usvajanje nenasilnih naina rjeavanja sukoba

Ne moe se porei da ono to itamo nema snaan utjecaj i da moe uzrokovati promjene u ponaanju i stavovima. ''Imajui s jedne strane potrebe korisnika itatelja, a s druge strane knjine fondove riznicu mogunosti zadovoljavanja tih potreba, knjinice su upravo ono prirodno mjesto gdje se nizom inovativnih i kreativnih aktivnosti kroz specijalne obrazovno-poticajne programe u slobodno vrijeme djece i mladei moe u ve postojeim opremljenim prostorima i postojeim obrazovanim kadrovima pruiti prilika za sadrajno i kreativno suoavanje s knjievnim djelom. Knjinica je jedan od psiholoki najsigurnijih, a kreativno najopremljenijih punktova izvannastavnih susretaja djece i mladei u zajednici.''96 Knjiniari su u svojoj jedinstvenoj ulozi uitelja i davatelja informacija, prva crta metoda i istraivanja za implementaciju biblioterapije. ''Dunosti kolskoga knjiniara govore o opsegu i odgovornosti njegova rada. On je istodobno: nastavnik suradnik

95 96

Rei Rihar, Tatjana; Urbanija, Joe. Nav. dj., 1999. str. 53. Sabljak, mr. Ljiljana. Uinkovitost ciljanoga, voenog itanja. // Sedam kreativnih dana u kolskoj knjinici: Zbornik radova, Proljetna kola kolskih knjiniara RH, Crikvenica 1995., Ministarstvo prosvjete i porta RH. Rijeka: Grafoekspres, 1996. str. 47.

48

 profesionalac''97 iroko poznavanje literature, ljubav prema knjigama i itanju, otvorenost prema novome i razumijevanje knjievnosti, odlike su knjiniarstva koje je neophodne za knjiniara koji eli biti biblioterapeut i koji mora posjedovati odreene vrline i razvijati potrebne vjetine ime postaje specijalist u odgojnom knjininom radu koristei knjige da bi djeci pomogao u noenju s problemima za koje se pretpostavlja da ih sva djeca imaju tijekom sazrijevanja: Tablica 3. Vjetine i stavovi biblioterapeuta

VJETINE procjenjivati uenika da bi odredio njihove potrebe i interese propisati knjige koje odgovoraju italakim interesima i dobnoj razini djejim

STAVOVI i VRLINE vjerovanje u vanost svake osobe imati veliko iskustvo biti prijateljski raspoloen, susretljiv, pristupaan, dostupan prihvaati jedinstvenost svake osobe tolerirati one pojednice koji svojim problemima izazivaju negativne reakcije kod drugih osoba biti empatini, otvoreni, objektivni, odgovorni, organizirani voljeti itati i biti naitani donositi zrele odluke imati pozitivni stav prema ljudima znati se nositi sa stresom, biti emocionalno stabilna osoba

vrjednovati materijale da bi se odredili oni koji su podesni za biblioterapiju planirati individualne i grupne sastanke postavljati pitanja na svim razinama miljenja i doputati stanke poslije pitanja i odgovora verbalno i neverbalno pokazivati odlike dobroga sluatelja preoblikovati osnovna naela uenja u kreativne strategije za biblioterapeutski proces vrjednovati svaki biblioterapijski sastanak i odreivati uinkovitost strategija i materijala koji bi trebali djeci omoguiti postizanje uvida profesionalno se ponaati potivajui zakonsko i moralno pravo djece na privatnost koristiti sve naine komuniciranja da bi otvorio djecu za izraavanje u pomo razliitih kreativnih tehnika suradnja s drugima vezano uz potrebe pojedinog djeteta i upuivanje specijalistu98

97

Kovaevi, Dinka; Lasi-Lazi, Jadranka; Lovrinevi, Jadranka. kolska knjinica korak dalje. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti: Altagama, 2004. str. 150. 98 Cornett, Claudia E.; Cornett, Charles F. Bibliotherapy: The Right book at the right time. Bloomington, ind.: Phi

49

Prije uvoenja biblioterapije vano je uspostaviti povjerljiv odnos s uenicima koji su najvaniji korisnici kolske knjinice jer ako se ne osjeaju sigurnima u svom odnosu prema odraslim osobama, vjerojatno ne ele podijeliti misli, osjeaje i doivljaje. Potrebno je i povezivanje s drugim osobama u koli koje mogu pomoi jer najbolji je pristup biblioterapiji suradniki u kojemu sudjeluju uitelj, knjiniar, savjetnik ili psiholog. Potporu treba potraiti i od esto zapostavljenih roditelja koji mogu dati vrijedne informacije o djeci iznosei povijest njihova kolovanja, svoj doivljaj djejih interesa i informacije prolim uspjesima. Knjiniar biblioterapeut postii e uspjeh u voenju uenika kroz biblioterapijske susrete slijedei dvodijelni model koji se sastoji od nekoliko koraka u pripremanju i primjeni biblioterapije: 99

I. PRIPRAVA: 1. prepoznati potrebe uenika 2. opskrbiti uenike s odgovarajuim materijalima 3. odrediti mjesto, vrijeme, uvodne i zavrne aktivnosti koje e se koristiti 4. pripremanje materijala

II. PRIMJENA: 1. motiviranje uenika (sudionika) uvodnim aktivnostima 2. omoguiti doivljaj itanja/sluanja/gledanja 3. razmiljanje o proitanomu proivljavanje 4. aktivnosti poslije itanja/sluanja/gledanja (follow up) 5. vrjednovanje susreta i zakljuak

Priprava:

1. Prvi korak je prikupljanje informacija o uenikim potrebama to knjiniari i uitelji mogu uiniti promatranjem u mnogim situacijama u koli koje otkrivaju u kojim je okolnostima dijete
Delta Kappa Educational Foundation, 1980. str. 34. ERIC. URL: http://web.ebscohost.com/ehost/detail?vid=4&hid=7&sid=2c80a92c-e32e-43f5-b21e178e85dc7a58%40sessionmgr4&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=eric&AN=ED192380 (2009-10-11) 99 Usporedi: Cornett, Claudia E.; Cornett, Charles F. Nav. dj., 1980. str. 18.

50

uspjeno ili neuspjeno, a na sastancima strunih suradnika mogu se razmijeniti kolski dosjei koji sadre mnoge podatke o psiholokim potrebama djeteta i obiteljskoj situaciji ili se podatci prikupljaju razgovorom i uenikim pisanim radovima poput autobiografije, dnevnika, odgovora na otvorena pitanja i nedovrene tvrdnje - reenice koje treba dopuniti.

2. Kad su odreene uenike potrebe, biblioterapeut mora pronai odgovarajua djela i materijale vodei se odreenim kriterijima:

a) odgovara li djelo djejim itateljskim sposobnostima, poznaje li dijete znaenje svih rijei te moe li shvatiti/otkriti glavnu misao? b) odgovara li djelo zrelosti uenika? c) odgovara li tema djejim potrebama? d) jesu li likovi dovoljno uvjerljivi da bi se itatelj suosjeao s njihovim potekoama? e) ukljuuje li radnja djela kreativna rjeenja problema to je vano za postizanje najvanijeg cilja biblioterapije - pronalaenja drugaijih rjeenja problema? f) odraavaju li dogaaji s kojima bi se dijete trebalo poistovijetiti njegovom okruenju? g) odgovara li oblik i veliina knjige budui da neka djeca izbjegavaju debele knjige?

Takvo vrjednovanje djela podloga je za stvaranje biblioterapijske zbirke i odabir knjiga koje se mogu primijeniti na odreene probleme: fizike sljepoa, deformacije, gluhoa, invalidnost, debljina, potekoe govora, vanjski izgled mentalne i emocionalne oskudnost rjenika, potekoe u itanju, mentalni poremeaji, duevna zaostalost osobne i karakterne netolerancija, neodgovornost, osamljenost, sebinost, straljivost, nesigurnost, predrasude, neprihvaenost, odrastanje socijalno-ekonomske alkoholizam, odnosi meu spolovima (djeaci/djevojice), zloporaba droga, odnosi u obitelji, siromatvo, nasilje, zlostavljanje, rat, generacijske razliitosti Abecedni popis problema (alkoholizam, depresija, ljubav, nasilje...) uz koje se navode djela koja se na njih odnose, olakava snalaenje kao i stvaranje kartice svakog pojedinoga djela:

51

Primjer kartice djela: 100

Robert McCloskey LENTIL101 realistina proza

blai poremeaji

UVOD Napravite popis onoga u emu ste uspjeni to moete dobro napraviti. Prisjetite se jedne stvari u kojoj ste neuspjeni. TEMA Svatko ima sposobnosti kojima moe prevladati slabosti. Zato Lentil nije volio pjevati? Kako biste se vi osjeali da ste na njegovom mjestu? RADNJA Svirajui harmoniku Lentil spaava grad. Zato je Lentil volio svirati harmoniku? Kako je jo Lentil mogao spasiti grad? LIKOVI Lentil (mali djeak) i ( mrzovoljni starac) to Stari Sneep moe dobro napraviti/ biti uspjean u tomu? Kako ti se Lentil svia? OBLIK/STIL djela kratko djelo, lagano za itanje, s crno-bijelim humoristinim pievim crteima. AKTIVNOSTI POSLIJE ITANJA Istraiti u emu svako dijete najbolje/ime se istie ili je posebno nadareno. Nauiti na harmonici svirati kratki napjev. Zamisliti da je Lentil ide s nama u razred. Napisati mu pismo u kojem emo izraziti osjeaje koje je u nama pobudilo njegovo pjevanje.

100 101

Cornett, Claudia E.; Cornett, Charles F. Nav. dj., 1980. str. 28. Lentil je pria o djeaku koji ivi u malom, izmiljenom gradu Altu. Kad je shvatio da ne moe nauiti pjevati ili zvidati, umjesto toga nauio je svirati harmoniku. Veina ljudi u gradiu voli njegovo sviranje i on postaje gradski junak kad svojom glazbom na sveanosti priredi dobrodolicu vrlo vanoj osobi koja posjeuje njihov grad to je stari Sneep zlobno elio spijeiti.

52

3. Mjesto i vrijeme ovise o tomu radi li se o grupnom ili individualnom susretu, hoe li se djelo, ako je kratko, itati na sastanku ili e ga dijete po preporuci proitati kod kue, potom radi li se o grupi koja ima iste interese i potrebe ili se zbog prirode djejeg problema pojavila potreba za individualnim radom. 4. materijali trebaju biti svima dostupni i treba ih biti dostatno za sve sudionike.

II. PRIMJENA

1. Motivacija obuhvaa stvaranje pozitivne atmosfere i zaokupljanje pozornosti tako da uenik povee prola iskustva sa situacijama s kojima se susree tijekom itanja. Uenike treba obavijestiti da e nakon itanja slijediti aktivnosti i pokazati primjer pitanja o kojima bi mogli razmiljati tijekom itanja. To e ih usmjeriti i dati smisao njihovom itanju ili sluanju. Vano je da pitanja budu jednostavna kako se ne bi uplaili bilo kojeg oblika ispitivanja nego da djeca uivaju itajui jer bez toga biblioterapija ne e uspjeti.

2. Za biblioterapiju se mogu koristiti i drugi materijali osim knjiga to je naroito vano za djecu s potekoama u itanju.

3. Potrebno je vrijeme da bi se informacija prihvatila to je naroito vano za kritiko i kreativno miljenje. Prije nego to itatelj postigne uvid, treba protei stanovito vrijeme tijekom kojega se proli doivljaji povezuju s priom i pobuuje empatija prema likovima. Aktivnosti poslije itanja bilo bi najbolje raditi dan nakon dovrenoga itanja jer se dijete ne smije osjetiti pourivano, nego mu treba omoguiti vrijeme prorade teksta.

4. Aktivnosti poslije itanja (follow up)

Cilj ovih aktivnosti je da uenik postigne uvid podsjeanjem na podatake iz djela, preko interpretacije, primjene, analize, sinteze do evaluacije. Raspravu treba usredotoiti na

razmiljanja zato se neto dogaa, a ne na to se dogodilo tako da dijete zakljuujui povezuje doivljaje i iskustvo. Kod ispitivanja treba saekati da se doivljaj slegne i ostaviti vrijeme za proivljavanje. Ne treba pourivati jer tiina ne znai da nema aktivnosti i da uenik ne razmilja

53

jer se pourivanjem mogu uguiti misaoni procesi. Ako nakon stanovita vremena nema odgovora, uenike treba zamoliti da postavi pitanje u drugom obliku kako bi se provjerila njihova percepcija. Vrijeme se ostavlja i nakon odgovora, ime se daje vrijednost odgovoru koji postaje predmet razmiljanja. Poslije razgovora uenici su esto uzbueni djelom i mogu proiriti svoje razumijevanje i vjetine izabirui aktivnosti povezane s djelom.

5. Terapeut treba evaluirati to je postignuto, razmotriti to se moe poboljati i odrediti koje su sljedee uenike potrebe. Nakon zavretka aktivnosti uenicima treba omoguiti i individualne razgovore o utjecaju koje je djelo imalo na njih. Uenik i voditelj se mogu sastati nasamo da razgovaraju o knjizi i svim uenikovim aktivnostima te o onome to je u djelu nauio i to se moe primijeniti u njegovom ivotu. Primjer evaluacijskog listia za uenike: 102

Ime i prezime ____________________________ razred __________ nadnevak ____________

1. to je glavni problem s kojim se _______________________ trebao/la suoiti?

2. Susreu li se djeaci i djevojice u tvom mjestu, koli ili susjedstvu sa slinim problemima ili situacijama? Kako se s njima suoavaju?

3. Kako se tijekom radnje likovi mijenjaju?

4. Po emu je radnja ovoga djela slina onimu to radimo? Po emu se razlikuje?

5. Koju bi odluku donio/la kad bi se naao/la u slinoj situaciji? Zato?

6. Koju je najvaniju odluku ______________________ morao donijeti?

102

Partridge, Cyndia, and Others. Bibliotherapy as it Relates to the Student and His Enviroment. 1976. str. 71. ERIC.URL: http://web.ebscohost.com/ehost/detail?vid=10&hid=7&sid=2c80a92c-e32e-43f5-b21e178e85dc7a58%40sessionmgr4&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=eric&AN=ED126886 (2009-10-11)

54

7. to misli zato se __________________ tako osjeao i ponaao?

8. Kako je ____________________utjecao na druge ljude?

9. Kad bi ivio vrata do ____________________, bi li se elio s njim/njom igrati ili doi u posjet?

10. Ponaaju li se na takav nain svi ljudi u tvom okruenju?

11. Moe li ispriati drugu priu sa slinim problemom?

12. Misli li da pisac doista razumije kako se djeaci i djevojice osjeaju? Koji dio knjige ti to govori?

12. KAKO POUAVATI KORISTEI BIBLIOTERAPIJU?

Biblioterapija se smije samo oprezno koristiti uzimajui u obzir uenike osjeaje. Iako knjiniari i uitelji nisu kvalificirani da vode psihoterapiju s uenicima, oni su podobni da raspravljaju o osjeajima uenika tijekom boravka u koli i da razmatraju probleme koje uenici proivljavaju u razredu. Uitelji mogu primjenjivati biblioterapiju promiljeno i planirano jer biblioterapija bez definiranoga cilja moe biti neuinkovita ili ostaviti nerijeena emocionalna pitanja. Osobni su i obiteljski problemi u porastu sve je vie razvoda, razorenih obitelji, a mladi, ostavljeni sami sebi, sve ranije dolaze u doticaj s drogom i uputaju u eksperimente sa seksualnou rizino se ponaajui i ugroavajui zdravlje i ivot. Od kole se oekuje da odgoji budue odgovorne pripadnike drutva koji e svojim radom koristiti zajednici i njezinu razvoju, a biblioterapija moe u tome vanu ulogu jer se osim u preventivi moe koristiti i u intervenciji radu na problemima onda kad se pojave to poinje

55

uvianjem problema, nastavlja se razgovorom o njima i spoznajom da i drugi imaju sline probleme to moe dovesti i do njihova rjeavanja.

Drutvo otima djeci roditelje koji sve due rade, a kad ne rade, trae prostor za sebe. Odrasli su sve zaigraniji, a djeca sve odraslija odrasli se ne ele baviti djecom, nego sami sobom, ne promatraju svijet iz pozicije djeteta, ne doputaju djetetu da to i bude, ne znaju kako biti dobar roditelj, a ne ele postupati na nain svojih roditelja budui da takav odgoj smatraju zastarjelim, ne znaju djetetu postaviti granice, boje ga se kazniti jer bi se onda morali dodatno s njim baviti i doivljavaju djecu kao umanjene odrasle osobe oekujui od njih zrelost i odgovarajue ponaanje, istodobno ih titei od bilo kakvih neugodnih doivljaja i poputajui svim njihovim zahtjevima samo da ih ostave na miru. Opravdanje to djeci ostavljaju da sami donose i provode odluke, poputanje svemu ako je dijete u dovoljno uporno, esto pronalaze u precjenjivanju djetetovih mogunosti budui ih smatraju izrazito sposobnima (pametnim) zato to se spretno slue novim tehnolokim igrakama. I tako dijete kojemu nisu itali bajke, jer je to ili zastarjelo ili zastraujue, koje ne vode na pokope da ih zatite od frustracija, koje pretjerano gleda televizijski program, a onda ide na dodatne aktivnosti od uenja stranih jezika ili nekog sporta, treba krenuti u kolu u kojoj se esto kao optereenje prikazuje traenje da djeca piu domae zadae, da itaju lektire, a normalni zadatci diu na razinu zlostavljanja uenika. ''Tei se k uenju bez muke, donosi se sve gotovo na tanjuru. Pri tome se zaboravlja i povijesno sazrijevanje uenika. Dananji jedanaestogodinjak obrazovno je i intelektualno jai od vrnjaka 30-ih i 40-ih godina... Nepotivanje tih injenica daje pravo pedagokim pesimistima kad kukaju nad naim vremenom, koje je po rijeima H. Pialata era djeteta-kralja, a po nekima i era terora ive slike, pa po tim obiljejima pogoduju odgajanju duhovno lijene, nemisaone, nekritike i nestvaralake generacije.''103 Ako se s druge strane u koli nau uitelji koji u nedostatku dobre pedagokopsiholoke edukacije imitiraju u postupcima svoje nastavnike, gomilaju podatke traei arhivsko znanje i ocjenama ele postii disciplinu, mogu nastati problemi u komunikaciji i dovesti do srozavanja povjerenja koje bi svako dijete trebalo imati u svoga uitelja jer osim pouavanja kola ima i druge uloge u ivotu djece od kojih mnogi u kolu dolaze u stresnom stanju to se odraava na njihovo uenje i socijalizaciju. Za kolsku djecu stresori mogu biti sukobi s uiteljima, natjecateljski duh meu vrnjacima u prezahtjevnoj kolskoj okolini, zanemarivanje i
103

Teak, Stjepko. Prirunik za nastavnika za V. razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga, 1980. str.9

56

nebriga roditelja, duhovne rane ili gubitci, lo uspjeh povezan sa strahom od neuspjeha i ponavljanja razreda, testiranje - niz problema s kojima dananja djeca rastu i idu u kolu to moe, zbog izravne ili neizravne izloenosti traumatskim doivljajima, ostaviti teke posljedice. Zlostavljanje esto kod djeteta unitava samopouzdanje, a posljedice su nedostatak motivacije za kolska postignua, uznemirenost i smetnje. Njihovi problemi mogu biti neprepoznati zato to djeca, zbog verbalne zakoenosti, esto ponaanjem, a ne rijeima izraavaju osjeaje koji potom izlaze kao agresija, a u starijoj dobi mogu se odati drogi, alkoholu ili pokuati samoubojstvo. Iako je njihova primarna zadaa obrazovanje, kola i uitelji mogu terapijski djelovati (premda nisu terapeuti) pouavajui i razvijajui kod uenika vjetine kakve su potrebne za izlaenje na kraj s problemima s kojima e se suoavati i koje se mogu koristiti tijekom cijelog ivota ako se naue u djetinjstvu, stvarajui sigurno ozraje u svojim razredima to pomae djeci noenju sa stresom i traumatinim dogaajima. Uitelji moraju osvojiti djeje povjerenje i tako ih otvoriti za pozitivne emocionalne i obrazovne sadraje. Mi uitelji moramo nauiti uoiti, obratiti pozornost, razumjeti i priznati djeju patnju jer nismo administratori vlastite struke i prepoznati da su neka nedoputena ponaanja odraz bolnih iskustava, a ne ponaanje zloestoga djeteta koje nam minira sat. Sva djeca trebaju toplinu, brigu, empatiju, stabilnost i osjeaj pripadanja da bi razvila sve svoje mogunosti, a neprimjereno ponaanje i naruavanje discipline esto je nain privlaenja pozornosti to moe biti u poziv u pomo na koji se ne treba ogluiti, nego intervenirati jer otvara mogunost unoenja promjene u djeje ivote ako im pruimo potporu. Svi uitelji imaju jednu stvar zajedniku prije ili kasnije suoavaju se s djecom koja imaju potekoe te trebaju pomo profesionalaca, ali i uitelji mogu djelovati koristei djeju literaturu u terapijske svrhe da pomognu uenicima u rjeavanju problema i pronalaenju drugaijih odgovora na njihove dvojbe. Iako mnogi smatraju da je biblioterapija znanost koja zahtijeva struno medicinsko miljenje, a drugi da je za nju dovoljno imati iroko znanje o knjigama i biti suosjeajan, mnogi, poput uitelja, esto koriste njezine tehnike, a da zapravo toga nisu svjesni budui da ukljuuje itanje, sluanje i analiziranje prie to oni inae rade na svojim satima.

''Knjiga je sjajan izvor informacija, primjera i mogunosti pa tako i vano sredstvo u nastavi. Ne mislimo sada na udbenike koji su, naravno, nezaobilazan i svakodnevni alat koji rabimo u pouavanju. Govorimo o knjigma koje mogu imati edukativni karakter

57

povezan s gradivom, ali i edukativni karakter povezan s razvijanjem osobnosti naih uenika.''104 Biblioterapija podrazumijeva itanje o liku koji je uspjeno rijeio problem slian onomu kroz koji dijete prolazi. Identifikacija pomae djeci da rijee emocionalne probleme, potom ga dijete, koje se identificira s izmiljenim likom, moe imitirati i uzeti kao model ponaanja ako takav model nema u stvarnom ivotu. Suprotstavljanjem nadanja i razoaranja, uspjeha i padova u zamiljenim situacijama, djeca mogu uvidjeti to mogu primijeniti na svoje stvarne ivote. Djeca se ohrabruju da reagiraju kroz raspravu o elementima prie i ponaanju likova, a ujedno se ostvaruju i obrazovne zadae. Davanje prave knjige, pravom djetetu, u pravo vrijeme, o pravom problemu, upuivanje je uenika da pronae knjigu koja bi mogla pomoi u rjeavanju posebnih ivotnih situacija kao to je smrt u obitelji, rastava, financijski problemi jer djeca nemaju ivotnoga iskustva ili nisu toliko zrela da bi shvatila te dogaaje ili tugovala kao to to mogu odrasli. Cilj kole nije da se eliminira stres iz djejega ivota, nego da njime upravlja i razvije ivotne vjetine pomaui djeci da se nose s traumama djetinjstva, stresnim situacijama i problemima. Biblioterapija se moe koristiti s pojedinim djetetom, malom grupom ili cijelim odjeljenjem uz male preinake u postupku. Suradniko uenje ukljuuje interakciju s vrnjacima. Problemi samopotovanja, ponaanje, odnosi s vrnjacima, samokontrola, noenje s osjeajima i kolski uspjeh uspjeno se mogu raspraviti u razrednim skupinama, a o njima se razgovara i na satu prolazei kroz tri uobiajena koraka u procesu biblioterapije od identifikacije koja se odnosi na prepoznavanje misli i ponaanja drugih osoba te uoavanje slinost izmeu sebe i glavnih likova u djelu, preko katarze koja se temelji na identifikaciji i ije iskustvo dijete proivljava kad se identificira sa zamiljenim likovima i dijeli njihove osjeaje do uvida u motivaciju ljudskih postupaka i boljeg samopoimanja to moe pozitivno utjecati na rjeenje problema. Samim time to se u radu koristi beletristikom, svaki sat hrvatskoga/materinskoga jezika na kojemu se interpretira neko knjievno djelo ili djelo s popisa lektire, moe koristiti biblioterapijski postupak u prevenciji poremeaja u ponaanju to pomae uenicima da u sigurnom okruenju govorei kao da se to radi o nekom drugom, uvide vlastite probleme. To vodi promjenama u ponaanju te se ostvaruju odgojni ciljevi razvijanja empatije, brige o zdravlju, prijateljskog i otvorenog odnosa prema drugima, stvaranju bolje slike o sebi ili samopoimanja,

104

prljan, Kristina Ana; Rosandi, Andreja. Krug znanja: prirunik za uitelje, nastavnike i profesore. Zagreb: kolska knjiga, 2008. str. 77.

58

buenju ivotne radosti i otklanjanju straha od budunosti jer djela pokazuju da problemi postoje, ali otkrivaju i da postoje naini kako se oni mogu rijeiti. Danas se popisi lektirnih djela rade prema naelu zabavnosti (ugode), zaboravljajui jednostavni mehanizam da e svako djelo doavi na popis lektire, postati odbojno zato to je obvezno. Biblioterapija nije isto to i interpretacija djela, ali svaka interpretacija djela moe u sebi imati biblioterapijske elemente. Terapijsko se obraivanje tekstova od uobiajene kolske interpretacije knjievnoga djela razlikuje u tome to se naglasak stavlja na emocionalne doivljaje likova i sudionika koji bi se s njima trebali identificirati dok je bilo koji oblik teoretiziranja nepoeljan. Literarni tekst slui kao podloga za voeni razgovor o osjeajima kojih se tako mogu osloboditi te poveati osjetljivost za tue probleme, a rasprava potaknuta tekstom, pisanje ili crtanje smanjiti napetost. Budui da je objava doivljaja u artikulaciji nastavnoga sata interpretacije knjievnoga djela jedna od sastavnica, svaki sat moe imati biblioterapijske situacije ili biblioterapijske trenutke, a dodirne toke moemo uoiti ako usporedimo artikulaciju sata interpretacije knjievnoga djela i biblioterapijski postupak:

Tablica 4. Dodirne tone interpretacije i biblioterapijskog postupka

ARTIKULACIJA SATA Motivacija Najava teksta Interpretativno itanje Emocionalno-intelektualna pauza Objava rezultata Interpretacija Sinteza

BIBLIOTERAPIJA Planiranje prije itanja

Voeno itanje

Razgovor poslije itanja

Aktivnosti poslije itanja

59

Za uitelje koji ele koristiti pouavati koristei biblioterapiju da bi pomogali djeci u razumijevanju promjen, traum djetinjstva i problem odrastanja, vano je da se iitavanjem upoznaju s djejom knjievnou te da praenjem preporunih biblioterapijskih popisa budu upoznati s novim djelima. Odabir djela najzahtjevniji je zadatak za terapeuta koji mora voditi rauna o krajnjem uinku to ga ono moe imati. U radu u razredu vrlo se lako moe odrediti dobar tekst takvo djelo ve prvim reenicama umiruje uenike koji poinje u tiini sluati i prema uputi nastavnika zatvaraju oi tako da bi, neoptereeni vanjskim vizualnim podraajima, potpunije doivjeli tekst stvarajui i zamiljajui u svojoj svijesti slike koje djelo predoava. Odabirom dobrih knjiga kod uenika se moe postii jaanje samopouzdanja, otputanje podsvjesnih sukoba i bolje razumijevanje drugih ljudi kroz tri, ve opisana, koraka koja se obino koriste u procesu biblioterapije to ih ine identifikacija, katarza i uvid, a najbolje se mogu ostvariti u malim skupinama ili itanjem pred cijelim razredom te raspravom o temi.

''Veini nas je dobro poznato kakav je utjecaj itanja. Utonemo u svijet opisan na stranicama neke dobre knjige i poistovjetimo se ili suosjeamo s likovima. Obino zatvaramo korice s novom idejom ili saznanjem o onome to smo proitali ili nas je itanje podsjetilo na neke nae doivljaje. To i jest cilj uporabe knjige kao terapije. [...]Rjeenje ili ideja koju nudi knjiga moe tada biti predmet rasprave ili mogue rjeenje problema pojedinog uenika. Stoga je vano da nastavnici i roditelji budu vodii za osobne dileme uenika... ''105 Kad koriste biblioterapijski postupak, uitelji trebaju slijediti etiri koraka: planiranje prije itanja voeno itanje razgovor poslije itanja aktivnosti nakon itanja

1. planiranje prije itanja Prvi je korak odabir odgovarajue knjige budui da je paljiv odabir materijala za itanje vaan da bi se uenici mogli identificirati te povezati sa stvarnim ili izmiljenim likovima. U preditalake aktivnosti spada i razgovor u koji se ukljuuju odgovarajua pitanja koja aktiviraju predznanje omoguujui uenicima da se kroz vjebe predvianja prisjete onoga to o temi znaju,
105

prljan, Kristina Ana; Rosandi, Andreja. Nav. dj., str. 77.

60

posvijeste to ele znati te poveu svoja nekadanja iskustva sa sadrajem djela za to se mogu koristiti Vennovi dijagrami za uoavanje slinosti i razlika, KWL tabele106 za podsjeanje na ono to se zna o odreenoj temi te buenje znatielje i potrebe za proirivanjem znanja i spoznaja ili bilo koji drugi organizator ili listi koji e pobuditi elju da se nastavi s aktivnostima i sudjeluje u njima.107

2. voeno itanje Voeno je itanje glasno itanje prie koja uenicima suoenima s nekim problemom pomae u smanjenju napetosti i pokazuje da rjeenje postoji jer ''pria za dijete predstavlja temeljno, moda i jedino sredstvo u borbi za smisao ivota''.108 itati treba koristei se i potujui govorne vrjednote109 tako da privuemo njihovu pozornost i da poele sluati. Razliiti su stavovi o tome treba li itati djelo u cijelosti ili prekidati itanje unaprijed pripremljenim pitanjima da bi usmjerila pozornost na najvanije misli i poruke djela. ''Priaonice ovoga tipa su vrlo zahtjevne i s profesionalnoga i s moralnoga stanovita, jer [...] voditelj mora udovoljiti odreenim kriterijima. Prvo, voditelj treba poznavati sredinje psiholoke (mentalne i psiho-socijalne) probleme sudionika, na koje e se ''voeno itanje'' usmjeriti. To mogu biti opi razvojni ili prilagodbeni problemi, kao to je ''strah'', ''tuga'', ''obiteljski sukob'', a mogu biti i kronine psihopatoloke pojave od klinikog znaaja (npr. problemi ovisnosti). Drugo, voditelj treba dobro poznavati i razumjeti mentalno-higijensko znaenje (simboliku i semantiku) svakog pojedinog knjievnog djela u svom fundusu, koje namjerava koristiti u svom programu kao sredstvo ''voenog itanja''. I konano, voditelj mora iskustveno obraditi svako pojedino knjievno djelo u svom pripremljenom fundusu za ''ljekovito itanje'', kako bi se zatitio od moguih (ponekad ''fatalnih'') pogrjeaka transfera i kontratransfera u bliskom susretima sa svojim tienicima, kojima eli pomoi.''110
106 107

KWL K(now) znam; W(ant) elim saznati; L(earned) nauio sam. Primjeri navedenih organizatora nalaze se u dodatku. 108 Bettelheim, Bruno. The useof enchantment. The meaning and importance of fairs tales. New York: Alfred A. Knopf. Inc., 1976. Citirano prema: Barath, Arpad; Matul, Daa; Sabljak, Ljiljana. Korak po korak do prava djeteta: prirunik za kreativne susrete s djecom u radionicama djejeg odjela narodne knjinice. Zagreb: Knjinice grada Zagreba; Gradska knjinica Zagreb, 1999. str. 31. 109 artikulacija, naglaavanje, intenzitet, visina, intonacija, stanke u govoru, reenini naglasak, tempo. 110 Ellis, A. Reason and emotion & psychotherapy. New York: Lyle Stuard, Inc.,1962. Citirano prema: Barath, Arpad; Matul, Daa; Sabljak, Ljiljana. Korak po korak do prava djeteta: prirunik za kreativne susrete s djecom u radionicama djejeg odjela narodne knjinice. Zagreb: Knjinice grada Zagreba; Gradska knjinica Zagreb, 1999. str. 32.

61

3. razgovor poslije itanja

Razgovor poslije itanja trei je korak u biblioterapijskom postupku. Kad je pria zavrena, uenici za poetak mogu prepriavati njezin sadraj da se ustvrdi jesu li je shvatili, a potom iznose stavove o osjeajima i ponaanju likova u situacijama u kojima se mogu prepoznati te identificirati s likovima u prii i shvaaju da nisu jedini koji su zapleteni u probleme ili imaju potekoe u noenju s odreenim osjeajima uei se tako razrjeavanju konflikata i uoavanju razliitih aspekata tih rjeenja. Uvidom u potekoe u kojima se lik nalazi, uenici stjeu nove spoznaje koje im omoguuju predlaganje moguih rjeenja svojih vlastitih problema.

4. aktivnosti nakon itanja

Dodatne aktivnosti nakon itanja etvrti su korak u biblioterapijskom postupku kojim uenici razmatraju rjeavanje problema i koji im pomae u razvijanju sposobnosti samostalnoga donoenja odluka pri emu je vrlo vano da dijete ima mogunost razgovarati o proitanom individualno ili u skupini. itajui djeca shvaaju da nisu jedine osobe s odreenim problemima, a uoavajui slinost izmeu sebe i glavnih likova u djelu, mogu oponaati njihove postupke i ponaanje u odreenim situacijama prikazanim u knjizi. Uoavanje problema vodi k raspravi koja moe izvui na povrinu i neke, na prvi pogled, manje vane i manje uoljive probleme koji mogu biti veoma vani za pojedino dijete. Tijekom rasprave navode se i istrauju sva rjeenja koja je lik isprobavao u nastojanju da rijei problem s kojim se sueljava, ali se prouavaju i prepreke na putu prema konanom rjeenju to uenike pouava da je postojanje zapreka sastavni dio svakodnevnoga ivota. Na kraju treba odabrati jedno rjeenje koji e izdrati kunje na due vrijeme, a ne samo zadovoljiti trenutane potrebe kao vatrogasna mjera. Odabrano rjeenje potom treba isprobati kad se sljedei put suoe s problemom. Takvo ponaanje razvit e i ojaati sposobnosti uinkovitoga rjeavanja problema to u konanici dovodi do prevladavanja nesigurnosti i razvijanja samostalnosti.

Primjena biblioterapije moe uenicima donijeti mnoge dobrobiti budui da ih potie na slobodno izraavanje misli i iznoenje problema koje bi inae zanijekali ili potisnuli jer veina ljudi ono s im se ne moe nositi potiskuje u nesvjesno to stvara obrasce koji nas oblikuju, a da

62

nismo svjesni njihova podrijetla i zato nas se dogaa ono to ne elimo. Neki zbog iskljuivanja osjeaja i njihova preusmjeravanja mogu patiti od psihosomatskih poremeaja iji se uinak moe pojaviti u obliku stvarnih tjelesnih simptoma ili bolesti. Takva potiskivanja tjeimo knjievnou, a to vie itamo, to nas rije vie mijenja i titi od nepoeljnih osjeaja. Stoga biblioterapija pomae uenicima da ispitaju svoje misli, odnos prema sebi i ponaanje prema drugima. Biblioterapija moe pomoi i uiteljima da uenike poue vjetinama stjecanja prijateljstva, stvaranju radnih navika i uljudnosti, pomae u otklanjanju nedostataka asertivnosti, nezdravih navika (puenje, alkohol, narkotici), anksioznosti, depresije i neprilagoenog ponaanja, a osim obogaivanja rjenika, uenici dolaze u doticaj sa svijetom dobrih knjievnih djela, iako se mogu javiti brojne potekoe od nepokrivenosti odreenih tema odgovarajuim djelima, nezainteresiranosti uenika za itanje ili negiranja obitelji da problem uope postoji. Bez obzira na tekoe i uz stalno naglaavanje da se radi o pomonom terapijskom sredstvu, bilioterapija moe pouiti kako na primjeru drugih pronai nova rjeenja, kako se suoiti s ruganjem, strahom, zlostavljanjem ili sa smru pri emu se preporuuje suradnja uitelja sa strunom slubom u koli to ukljuuje knjiniare koji mogu pomoi uitelju u pronalaenju odgovarajuih djela za rad na satu dok psiholozi trebaju pomoi u otkrivanju uenikih problema, odrediti ciljeve i ukazati na razliite situacije u kojima bi se uitelj mogao nai te s uenicima kojima je potrebna vea privatnost voditi individualne razgovore. Zanimljivu inaicu biblioterapijskoga postupka daju autori prirunika Korak po korak: prirunik za kreativne susrete s djecom u ratnim i poslijeratnim vremenima koji kroz dvanaest koraka dvanaest suprotstavljenih osjeaja (snaga ~ nemo; smisao ~ besmisao; povjerenje ~ sumnja; potenje ~ samoponienje; blagost ~ srdba; sigurnost ~ strah; nedunost ~ krivnja; radovanje ~ tugovanje; pjesnitvo ivota i smrti; pravda ~ osveta; cilj ~ budunost i ljubav ~ prijateljstvo) omoguuju da djeca kreativnim radom osvijeste i prorade bolna iskustva, a nakon to ih otpuste, ona prestaju biti izvor destruktivnoga ponaanja. Svaki korak unutar podruja Aktivnosti ima nekoliko stalnih podkoraka: Predigra, Uvodni razgovori, Prikaz i analiza likovnih djela, knjievni poticaji i biblioterapijski intervju, Vrijeme oputanja i matanja, Kreativni izraaji/produkcije, Likovna i na posljetku Knjievna radionica. Iako se svi podkoraci mogu podvesti pod art terapiju, za biblioterapeutski su postupak vani Knjievni poticaji i biblioterapeutski intervju jer se nakon itanja ili sluanja knjievnoga ulomka vodi kratki biblioterapijski razgovor. Uz temu Snaga ~ nemo preporueni su tekstovi: Neobine zgode

63

egrta Hlapia I. Brli-Maurani, Strah u Ulici lipa Milivoja Matoeca i djelo I. B. Singera Ole i Trufa, nakon ega se predlae kratak intervju na teme: Gdje je osjeaj snage, a gdje nemoi u ovim djelima? Kakvim je rijeima, izrazima, likovima, zbivanjima pisac izrazio svoje poimanje snage, a ime izraava svoje shvaanje nemoi u ovom knjievnom djelu? Zamisli da si sudionik (igra) u ovoj prii, to bi najradije predstavljao? Zamisli da treba nastaviti priu, kako bi je nastavio?

Razgovor se vodi i u knjievnoj radionici to zapoinje oputanjem i voenim matanjem, a nakon razgovora sudionici dobivaju kreativne zadatke koji se esto odnose na poistovjeivanje s likovima i promatranje situacija iz njihovoga aspekta. 111

12. 1. Primjer biblioterapijskoga postupka u radu literarne grupe

itanje moe posluiti za postizanje vie psiholokih ciljeva u koje spadaju matovito izraavanje, kanaliziranje reakcija, domiljanje i uoavanje vrijednosti koje mogu promijeniti ponaanje i unutarnji ivot, ono moe pomoi osobi da se izdigne iz vlastita okruja, oputa i omoguuje prihvaanje tuih ivotnih iskustava.

''U radu s ekspresivnim tehnikama moemo podrati osobu da osvijesti osjeaje, misli i odluke, da shvati projekciju svoga unutarnjeg znanja i mudrosti u metafori i prii, ta da projicirane sadraje vrati sebi.''112 Djeca mogu iskusiti te osjeaje adekvatnim postupcima s odgovarajuim knjigama. ''ini se da ete djecu najlake navesti na pisanje ako im itate pjesme druge djece, iznosi svoja iskustva Violet Oaklander u knjizi Put do djejeg srca. Budui da izaziva duboko skrivene osjeaje to se mogu izraziti crteom i stihovima, pjesma Ima jedan vor osmogodinjeg turskog djeteta kojom se autorica slui u radu s djecom, postaje poticaj i polazite u radu literarne grupe koja esto svojim temama i metodama rada ima terapeutsko djelovanje.

111

Usporedi: Barath, Arpad; Matul, Daa; Sabljak, Ljiljana. Korak po korak: prirunik za kreativne susrete s djecom u ratnim i poslijeratnim vremenima. Zagreb: Tipex, 1996. 112 Pregrad, Jasenka. Primjena metafore, kreativnih i ekspresivnih tehnika u superviziji // Supervizija. Ajdukovi, Marina; Cajvert, Lilja. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo. 2004. str. 219.

64

Ima u meni jedan vor vor koji se ne moe razvezati Jak Boli Kao da je u meni Postavljen kamen Uvijek se sjeam davnih dana Igrao sam se u naoj ljetnoj kui Iao baki ivio kod bake elim da se vrate ti dani Moda bi se vor razvezao kad bi se vratili Ali ima u meni jedan vor Tako jak I tako boli Kao da je u mene postavljen kamen.

Po zavretku itanja pjesme (koju sluaju zatvorenih oiju), uenici crtaju sliku osjeaja to ih je u njima pjesma pobudila ili na to ih je podsjetila - izraavanje oblikom, crtom, bojom. Naglaeno je da crtei ne moraju biti realni, nego je vano iskazivanje osjeaja. Crtanje traje desetak minuta, a potom svaki uenik predstavlja crte grupi objanjavajui uporabu boja, crta i oblika. Najee na poetku odabiru crnu boju, a zavravaju odabirom jarkih boja, iako je bilo i crno-bijelih crtea. Za uenike crna boja predstavlja dubinu due, sjeanje na prolost, a svijetle boje sadanjost i budunost, irenje ivota. Nakon postavljanja izlobe likovnih uradaka, uenici dobivaju zadatak da tehnikom vrue olovke (dvije minute pisati sve asocijacije bez dizanja olovke) zavre misao: U meni ima... dua u kojoj Bog ivi, srce moje ljubavi i srea to ne vene, tune i sretne uspomene, bijelo svjetlo obavijeno maglom u budunosti prueno sjenom, ljudi razliiti - dobri i mili, dani stari i mladi sati, nitko bolan, otar, grub, samo stari dobri drug, duboko u tijelu, u crnom jedan mali vrag koji ivi i uti i Bog mu govoriti ne da, a on preko mene govori: Aj, aj, aj. U meni ima ljubavi svijeta, ja sam jedan komet kao jedna zvijezda koja ivi i ivot daje drugom svijetu. Voda ivota, misao ivota, lai i prevare nema, u meni ima godina ivota, talenata raznih i uspomena, u meni je slava i hvala primjeri su nekih odgovora. U objavi rezultata dok jedan uenik ita, drugi podcrtavaju istovjetne izraze pa se na kraju ispisuju zajedniki osjeaji: ljubav, srea, radoznalost, bijes, prijatelji, suze, dosadni sati, gorina, tune uspomene, nita, mrnja, la, bol, zavist, ludost, a potom se od uenika trai da napiu usporedbu koristei izraze kao da i poput!

65

U meni ima: Ljubavi: kao da sam pjesma, kao ara, kao prevrtljivih oblaka, kao zrnaca pijeska, kao slobode u vjetru, kao da sam majka svijeta Sree: kao praznine u svemiru, poput rijeke, kao riba u moru, kao da mi se rodio sin, kao u ljudima blizu oaze, kao u ptici slobodnoj, kao pijeska u pustinji, kao latica cvijea, kao bijelih labudova Radoznalosti: kao ptica, kao da sam dijete, kao more dubine, poput visokih planina, kao u sto pasa Bijesa: kao da sam oluja, kao u ljutoj kapuli, kao u egrtui, kao da sam vjetica, kao da sam smrt s kosom, kao slova u Bibliji, kao da sam grom, kao da sam ris Prijatelja: kao igala u sijenu, kao kornatskih otoia, kao to nebo ima zvijezda Dosadnih sati: kao da sam izgubljena u vjenosti, kao loe glazbe, kao da su kolski Gorine: kao u ratu, kao da sam beskunik, kao da sam tama, kao otrova u zmiji Tunih uspomena: kao da sam starica, kao kapljica u moru, kao da sam magnet za njih, kao u moje babe, kao kod starog hrasta Nita: kao da je netko izbrisao prolost, kao da sam prazna Mrnje: kao praine u pustinji, kao iglica na boru, kao ljudi na svijetu, poput dubine jezera, kao da sam ljuta zmija, kao da sam sotona Lai: kao pijeska na obali, kao kolskih klupa, kao da sam lopov, kao da sam politiar Boli: kao u majci mrtvoroeneta, kao da sam ubio svetu ivotinju, kao u progonjenoj srni, kao kod prognanika, kao rijei u rjeniku Ludosti: kao slame u pojti, kao da sam se najeo ludih gljiva, kao antilopa na selu, kao da me ganjaju svi vrazi, kao da sam udren ekiem po glavi Zavisti: kao boja na crteu, poput piljevine, kao snijega na suncu Tuge: kao muha u razredu, kao vode u moru, poput umirenog jezera, kao u najsiromanijeg djeaka, kao kia kad pada Nakon to se odaberu najuspjelije usporedbe, izrazi se ritmiki organiziraju pa tako sintagmu U meni ima ljubavi zajedno s usporedbom treba napisati u obliku stiha koristei opkoraenje kao ritmotvorni element:

66

U meni ima ljubavi kao da sam majka. Na taj nain dobivamo strofu od tri stiha, izrazit ritam, a opkoraenjem istiemo bitnu rije. Sljedei zadatak je davanje posljedice svakom izrazu te tako dobiti zavrni stih ili stihove:

Ljubavi: da bih mogla svakog ljubiti, da bih mogla voljeti svaku esticu, da bih mogla svijet pokrenuti i zaustaviti, da bih mogla svuda potei Sree: da bih mogla postii brzinu svjetlosti, da bih mogla saznati tko je ovjek, da bih mogla umu zatrpati, da bih mogao letjeti, da bih izgradio deset tisua piramida Radoznalosti: da bih mogla prepoznati nepoznato, da bih mogla saznati gdje se avo rodio, da bih mogla istraiti sve kutove planeta, da bih mogla razotkriti sve tajne Bijesa: da bih ljude pretvorila u abe, da bih mogao pojesti sto vukova, da bih pokosila svijet, da bih mogla rastrgnuti jelena Prijatelja: da ih ne mogu pronai, da ih ne bih mogla sve prebrojiti, da bih se mogla uguiti Dosadnih sati: da bih pobjegla od svih, da ne bih nikad zapjevala, da bih mogla prasnuti Gorine: da bih pomakla Zemlju, da bih mogla plakati cijelu godinu, da bih cijeli svijet pretvorila u dramu, da bih mogla isplakati more Tuge: da bih rastuila sretnike, da bih mogla ostati sama, da bih mogao cijeli svijet pokriti da bih mogao uti njezino zujanje Lai: da bih mogla biti osuena na zatvor, da bih mogla zacrnjeti svijet, da bih mogla prepoloviti svijet, da bih je mogao prodavati Boli: da bih mogla mrziti svu ostalu djecu, da nikad neu izai iz krletke, da ne bih ljudima cijelog svijeta dao da spavaju, da bih ubila sve vukove svijeta Ludosti: da bih mogao biti poznat, da bih mogla zvoniti umjesto zvona, da bih svemir prekrio morem, da bih prekrio sunce Na kraju uenici objedinjuju dosad uraeno i koristei svoje (ili tue ako im se sviaju) usporedbe i posljedice, piu za svaki odabrani osjeaj strofu od etiri ili pet stihova prema vlastitom osjeaju za ritam.

67

U meni ima radoznalosti kao da sam dijete da bih istraila sve kutove svijeta. U meni ima bijesa kao da sam smrt s kosom da bih mogla pokositi sve ivote. U meni ima suza kao vode u ledu da bih mogla potopiti svijet. zU meni ima gorine kao u ratu da bih mogla prepoloviti Zemlju. U meni ima praznine kao u svemiru da bih mogla voljeti svaku esticu.

U meni ima preciznosti kao u molekuli da bih mogla stvoriti svemir. U meni ima mrnje kao praine u pustinji da bih mogla Zemlju pomaknuti. U meni ima divljine kao da sam vuk da bih mogla zavijati. U meni ima topline kao u vatri da bih mogla grijati umjesto sunca. U meni ima neima kao ne ima da bih mogla biti nema.

Tina Mareti, 8. razred

Sva djeca mogu imati koristi ako ih se ukljui u biblioterapijski postupak zato to e se uenici tijekom kolovanja vjerojatno susresti sa slinim problemima budui da uenik ne mora danas biti izloen bulingu ili ruganju, ali ih moe kasnije iskusiti. Biblioterapija se koristi za pomo djeci koja se u svakodnevici suoavaju s razliitim emocionalnim i razvojnim potekoama od kontrole agresivnosti, upravljanja stresom do stvaranja i odravanje drutvenih veza i odnosa. ''U ovim aktivnostima nema dobrih i loih odgovora ili proizvoda. U jednoj biblioterapijskoj igri koju smo u Sarajevu, tada u okruenju, igrali s odgajateljima iz vrtia nakon itanje Tagorine pjesme ''Papirnati brodovi'' o djeaku koji puta papirne brodove niz rijeku i pita se koji daleki prijatelj e ih nai uputa je bila da se poistovjete s djeakom i da 68

nekom prijatelju koji je daleko napiu pismo o tome kako se osjeaju. Poto smo od pisama napravili papirnate brodove i pustili ih da ''otplove'' po improviziranoj rijeci, u mati smo se preselili na jug, hvatali smo ih, uivjeli se u ulogu vanih prijatelja kojima je upravo stigla poruka, proitali ju i odgovorila na nju. Tako je netko dobio prazan papir i na njega odgovorio. Kad su putem ''arobnog post-restanta'' pisci poruka dobili natrag odgovore, ta je osoba, vidno ganuta, rekla da nije imala snage i hrabrosti ita napisati jer nije vjerovala da je itko moe razumjeti, a da je na svoju praznu stranicu dobila odgovor koji ju je uvjerio da je pisac odgovora razumije. Ta njezina tuna usamljenost nije mogla biti ljepe i upeatljivije opovrgnuta, nego na ovakav nain.''113

13. ZAKLJUAK
Otkako je biblioterapija izala iz medicinskih okvira (institucijska i klinika biblioterapija) gdje je terapeut pacijentima propisivao odreene knjige za itanje o kojima bi se potom razgovaralo i proirila se na podruje edukacije (razvojna biblioterapija), o njoj se sve vie pie, ali i propituje njezina uinkovitost, a razmatranja se kreu od potpunoga povjerenja do stava da se radi o pomodnoj pojavi koja nema nikakve znanstvene podloge. Biblioterapija nije lijek ni panaceja, nego dopunska metoda psihoterapijskog lijeenja koja se koristi procesima psihodinamike (identifikacija, projekcija, katarza i uvid) da bi pojedinac ili skupina promijenili svoje stavove i ponaanje te tako doli do rjeenja problema. Danas sve vie ljudi doivljava ivotne brodolome iako im se standard poboljava, a istraivanja pokazuju da materijalno bogatstvo zadovoljava ljude do odreene razine (novca?) nakon ega to postaje irelevantno za osjeaj ivotnoga zadovoljstva. esto se hvalimo naprednou dananjega drutva koje se ogleda u napretku tehnologije to e uskoro dovesti da toga da e se koliina ljudskoga znanja udvostruavati svakih nekoliko godina, dok se na drutvenoj razini esto ponaamo kao da jo nismo napustili spilje, samo to sada imamo bolje oruje za razraunavanje, a posljedica toga je strah jer ovjek vie ne razumije svijet u kojem ivi, samo koristi neke mogunosti kakve mu donosi razvoj znanosti koja nikada ne e izvesti formulu ili jednadbu kojom bi objasnila doivljaj ljepote, ljubav, nadahnue ili umjetniko djelo pa tako u dobu liberalizma i demokracije dolazi do epidemije neuroza i depresija.

113

Jasenka Pregrad. Nav. dj., str. 222.

69

Biblioterapijom se u na ivot uvodi (vraa) umjetniko stvaranje koje je sredstvo za ublaavanje osjeaja krivnje i straha dajui mu tako i smisao jer bit umjetnikoga stvaranja nije proizvod, roba ija je vrijednost novano izraena, nego sudjelovanje u kreativnom inu. ''Neki smatraju da su psihoanaliza i njoj srodne vrste terapija jedinstvene po tome to im je cilj njegovati i razviti sposobnost samopromiljanja, objanjavanja i razmiljanja o emocionalnim ''olujama'' koje nam ivot prireuje. Takve terapije ne stvaraju pojedince koji potpuno razumiju svoje nesvjesno ili kontroliraju svoj emocionalni ivot, nego im pomau da bolje tumae znakove nesvjesnih procesa, ive istinski dubok emocionalan ivot i upravljaju razmjenama intimnosti, bola, radosti i svakodnevice, te kao posljedicu toga, znatno obogauju svoje ivote.'' 114 Djeca su, osim osoba tree dobi, najizloenija tetnim utjecajima i posljedicama suvremenoga ivota jer su nezatiena budui da, uglavnom, ovise o tuoj skrbi, skrbi svojih roditelja koji su zabavljeni utrkom za zaradom ili borbom za preivljavanje te svoju djecu, precjenjujui njihove sposobnosti, ostavljaju bez ikakva plana, reda i ljubavi, te u konanici bez ivotnoga smisla. Djeca nemaju dovoljno ivotnoga iskustva da bi rjeavala situacije s kojima se prvi put sueljavaju i mislei da su jedine osobe s takvim problemima, ne vide izlaz niti mogu zamisliti budunost, a svoje probleme ee verbaliziraju ponaanjem nego rijeima. Isplati se u radu s djecom posegnuti za knjigom kao pomonim sredstvom u razvijanju uenikih osobnosti budui da biblioterapijskim pristupom djeca svoj problem sagledati iz drugaije perspektive, spoznati da i drugi imaju sline probleme koje su uspjeli prevladati to im omoguuju uenje novih strategija za rjeavanje problema. Obrazovni djelatnici bi trebali prepoznati potrebe svojih uenika, educirati se u primjeni biblioterapije koja se moe ukljuiti u rad na satu ili nekom drugom obliku rada. ''Drage bibliotekarke, uvarice hrama, prava je srea to su svi naslovi svijeta pronali elijicu u sau vaeg besprijekorno rasporeenog znanja (kako bih se bez vas snaao, ja, ije znanje nalikuje neobraenom zemljitu!) i udesno je kako poznajete sve tematike razvrstane po policama to vas okruuju... ali bilo bi isto dobro da vas ujemo kako pripovijedate svoje najdrae romane posjetiteljima izgubljenim u toj umi svih moguih knjiga... i kako bi bilo lijepo da im iz tovanja darujete svoja najljepa sjeanja na knjigu! Pripovjedaice, budite arobnice i knjige e ravno s polica skoiti u itateljeve ruke.'' 115 O problemima, situacijama i rjeenjima treba razgovarati i razmjenjivati stavove da bi postupak bio uinkovit.
114 115

Music, Graham. Nav.dj., str. 68. Pennac, Daniel. Nav.dj., str. 133.

70

Uporaba biblioterapije donosi mnoge koristi: od rasta samosvijesti, smanjivanja negativnih emocija, razvijanja sposobnosti upravljanja vlastitim emocionalnim stanjima to se u psihoanalizi smatra znakom zrelosti, do razvoja empatije, razumijevanja drugih ljudi i njihovih postupaka, za koju kau da bi trebala biti temeljni osjeaj to ga sada, ali i u budunosti, treba razvijati jer danas je vanije biti dobar nego pametan. to znai pamet udruena sa zlim mislima i postupcima? Jedini nedostatak je u tome to je biblioterapija samo pomono terapijsko sredstvo u kojem postoji opasnost od pogrjenog odabira djela to moe pogorati situaciju, ali budui da biblioterapija ima mnoge prednosti, njezina e uporaba u budunosti rasti.

71

LITERATURA:
1. Ajdukovi, Marina; Cajvert, Lilja. Supervizija. Jasenka Pregrad. Primjena metafore, kreativnih i ekspresivnih tehnika u superviziji. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo, 2004. 2. Ayalon, Ofra. Spasimo djecu: prirunik grupnih aktivnosti za pomo djeci u stresu. Zagreb: kolska knjiga, 1995. 3. Barath, Arpad; Matul, Daa; Sabljak, Ljiljana. Korak po korak: prirunik za kreativne susrete s djecom u ratnim i poslijeratnim vremenima. Zagreb: Tipex, 1996. 4. Barath, Arpad; Matul, Daa; Sabljak, Ljiljana. Korak po korak do prava djeteta: prirunik za kreativne susrete s djecom u radionicama djejeg odjela narodne knjinice. Zagreb: Knjinice grada Zagreba; Gradska knjinica Zagreb, 1999. 5. Bettelheim, Bruno. Smisao i znaenje bajki. Zagreb: Poduzetnitvo Jaki, 2004. 6. Bollas, Christopher. Slobodne asocijacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2006. 7. Cameron, Julia. Zlatni rudnik: put do srca vae kreativnosti. Zageb: V.B.Z., 1999. 8. Dale-Elizabeth Pehrsson. Advocating for Clinicians, Students and Clients: The Bibliotherapy Education Project.-ppt. URL: http://bibliotherapy.library.oregonstate.edu (2007-06-23) 9. Crnkovi, Milan. Djeja knjievnost. Zagreb: kolska knjiga, 1990. 10. Culler, Jonathan. Knjievna teorija: vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM, 2001. 11. Dukat, Zdeslav. Komentari. // Knjievna smotra X, 31/32 (1978.) 12. uri, Zoran; Veljkovi, Jasna; Tomi, Miomir. Psihodrama. Zagreb: Alinea, 2004. 13. Forgan, James. Using bibliotherapy to teach problem solving. http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ655565&site=ehostlive 14. Gruden, Zdenka. Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: Medicinska naklada, 1994. 15. Hauser, Arnold. Filozofija povijesti umjetnosti. Zagreb: kolska knjiga, 1977. 16. Hunsinger, Paul. The educional uses of poetry therapy. URL: http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/custom/portlets/recordDetails/detailmini.jsp?_nf pb=true&_&ERICExtSearch_SearchValue_0=ED130373&ERICExtSearch_SearchType_ 0=no&accno=ED130373 (2009-10-15) 17. Hynes, H.A. Bibliotherapy at St. Elizabeths Hospital.// HRLS Quaterly 1, (1975.), str.18.19. 18. Iaquinta, Anita; Hipsky, Shellie. Bibliotherapy for the Inclusive Classroom. http://www.newhorizons.org/spneeds/inclusion/teaching/hipsky_iaquinta.htm (2009-1015) 19. Ivani, Tomislav. Susret sa ivim Bogom. Zagreb: Kranska sadanjost, 1992. 20. Ivani, Tomislav. Dijagnoza due i hagioterapija. Zagreb: Teovizija, 2002. 21. Jackson, Marilyn N. Malloy. Bibliotherapy Revisited: Issues in Classroom Management. Developing Teachers' Awareness and Techniques to Help Children Cope Effectively with Stressful Situations. URL:http://www.eric.ed.gov/ERICDocs/data/ericdocs2sql/content_storage_01/0000019b/ 80/3d/df/f0.pdf (2009-06-23) 22. Kandi-Splavski, Branka. Malene stope od sedefa: bajkovite prie. Zagreb: Izvori., 2006. 23. Karp, Harvey. Najsretnije dijete u kvartu. Zagreb: Planetopija, 2007.

72

24. Kereste, Gordana. Biblioterapija i terapijsko obraivanje literarnih tekstova. // Ratni stres u djece: suzbijanje posljedice i lijeenje/uredili Miomir uul i Zora Raboteg. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 1992. 25. Krizmani, Mirjana. Tkanje ivota: putovi i staze do ivotnoga zadovoljstva i sree. Zagreb: Profil, 2009. 26. Manguel, Alberto. Povijest itanja. Zagreb: Prometej, 2001. 27. Meves, Christa. Pripovijedati i odgajati: bajke i djeja psiha. akovo: Biskupski ordinarijat, 1993. 28. Music, Graham. Afekti i emocije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2005. 29. Noruzi, A. Webotherapy: reading web resources for problem solving. URL: http://www.emeraldinsight.com/Insight/ViewContentServlet?Filename=/published/emeral dfulltextarticle/pdf/2630250609.pdf (2009-07-18) 30. Pennac, Daniel. Od korica do korica: uvod u itanje i tajne lektire. Zagreb: Irida, 1996. 31. Pintari, Ana. Umjetnike bajke teorija, pregled, interpretacije. Osijek: Tisak Filozofski fakultet, Osijek, 2008. 32. Rei Rihar, Tatjana; Urbanija, Joe. Biblioterapija. Ljubljana: Filozofska fakulteta, 1999. 33. Rude, Jelena. Biblioterapija: magistarski rad. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2004. 34. Sabljak, Ljiljana. Mjesto i uloga bibliotekara-informatora u procesu lijeenja itanjem: magistarski rad. Varadin: Fakultet organizacije i informatike, 1991. 35. Teak, Dubravka; Teak, Stjepko. Interpretacija bajke. Zagreb: Divi, 1997. 36. Teak, Stjepko. Prilozi interpretaciji lirske pjesme u osnovnoj koli. Zagreb: Pedagokoknjievni zbor, 1977. 37. Teak, Stjepko. Prirunik za nastavnika za V. razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga, 1980. 38. Tomaevski, Boris. Teorija knjievnosti. Zagreb: Matica hrvatska, 1998. 39. kreb, Zdenko; Stama, Ante. Uvod u knjievnost. Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske, 1983. 40. prljan, Kristina Ana; Rosandi, Andreja. Krug znanja: prirunik za uitelje, nastavnike i profesore. Zagreb: kolska knjiga, 2008. 41. tanger Veliki, Vladimira/Blaevi, Brankica. Svjetiljke za djeju duu. Zagreb: Alfa, 1999. 42. Ward, Ivan; Zarate, Oscar. Psihoanaliza za poetnike. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2002. 43. Woodfin, Rupert; Groves, Judy. Aristotel za poetnike. Zagreb: Jesenski& Turk, 2003. 44. ivkovi, eljka. Susreti s uenicima i prie i radionice za sat razrednika. akovo: Tempo, 2006.

73

PRILOZI:
1. Kreativni zadatci za rad nakon itanja:

TO NAKON ITANJA PRIE, BAJKE...?

(Kreativni zadaci za rad s tekstom)

Ispriaj priu nekome tko je mlai od tebe i reci nam kako mu se svidjela. Napravi lutku uz pomo koje e prikazati glavni ili neki drugi lik iz prie. Priu moemo i dramatizirati - napravimo igrokaz na temelju proznog teksta Izmisli drukiji zavretak prie. Izmisli TV-reklamu kojom bi ovu knjigu pokuao prodati svojim prijateljima. Podijeli priu na etiri dijela, izmisli naslov za svaki pojedini dio i nacrtaj po jedan crte za svaki dio prie.

Zamisli da si ti lik iz prie. Napii to bi radio nakon to je pria zavrila. Zato bi ba to radio?

Koji je najsretniji, a koji najtuniji dio prie? Zbog ega je pria postala sretna? Zbog ega je postala tuna?

Nacrtaj koji se likovi spominju u prii. Zaokrui sve enske likove. Uokviri sve muke likove. Podcrtaj sve ivotinjske likove.

Kakvi su likovi u prii (pojedini)? Pokuajmo promijeniti njihove osobine (npr. rijei suprotnog znaenja). Je li se pria promijenila? Pokuajmo je ispriati.

Proitaj priu. Bi li se ovako neto moglo i tebi dogoditi? Reci nam to... i zato, da ili ne? Proitaj priu. to misli koji bi lik iz prie mogao biti tvoj dobar prijatelj? Zato? Nakon to si proitao priu nacrtaj strip od pet sliica koje prikazuju dogaaje iz prie. Kako se osjea jedan lik iz prie? Kako se ti osjea nakon itanja prie? Zato se tako osjea?

Izmisli i nacrtaj naslovnu stranicu za priu koju si proitao. Koji je dio prie tebi najzanimljiviji? Nacrtaj crte tog dijela. Proitaj prvi dio prie. Razmisli, to bi se moglo dalje dogoditi? Razmisli o tri razliite mogunosti nastavka prie? Nacrtaj tri razliite sliice na kojima e to prikazati. Potom proitaj priu do kraja. Zaokrui sliicu koja najvie slii dogaajima iz prie.

Izaberi jedan lik iz prie. to misli o emu on nou sanja? Ispriaj jedan njegov san.

74

Pogledaj sliice koje se nalaze oko prie. to misli o emu pria govori. Pokuaj ispriati. Zatim proitaj priu. Je li tvoja pria slina prii iz knjige? Po emu je slina? Po emu se razlikuje? (isto moe i za slikovnicu)

Nacrtaj gdje se zbiva radnja ove prie. Kada se ova pria dogaa? Je li dan ili no, sada ili prije? Zna li moda koliko je sati u prii?

Napii pismo prijatelju (ako jo ne zna pisati, zamoli za pomo nekoga tko zna). Reci mu sve o prii koju si proitao.

Izaberi jedan lik iz prie. Nemoj rei koji je to lik. Opii ga. Ostala djeca ili odrasli neka pokuaju pogoditi o kojem se liku radi.

Pronai prijatelja koji je proitao istu priu kao i ti. Zamisli da je on lik iz prie. to bi ga mogao pitati? Postavi mu nekoliko pitanja.

Izmisli svoju priu. Neka ima isti naslov kao i pria koju si upravo proitao. Zamisli da si pisac. Bi li i ti mogao napisati takvu knjigu? to bi morao napraviti prije nego to pone pisati?

Koji je problem imao glavni lik? Kako ga je rijeio? Bi li ti postupio drukije? Sjeti se jednog lika iz prie koji se vrlo malo spominje. Zamisli da si ti taj lik i opii kako se osjea.

Od gline ili plastelina izradite likove koji se spominju u prii. U velikoj kartonskoj kutiji ili na odgovarajuoj podlozi sloite likove tako da prikazuju jedan dogaaj iz prie. Moete izraditi i prostor u kojem se likovi nalaze.

Proitaj priu. Napravi dugaku vrpcu od papira i na njoj nacrtaj strip o toj prii. Promijeni poetak prie. Napii pismo nekom liku iz prie. Napii mu to misli o njemu i o prii. Napii mu neto o sebi.

Zamisli da si lik iz prie. Napii pismo svom itatelju. Napii mu i ono to nije mogao saznati o tebi dok je itao knjigu.

Izmisli zagonetku o jednom liku iz prie. Izaberi lik koji ti se najvie svidio. Izmisli novu priu o tom liku.

75

Iz prie koju si proitao izdvoji: sve to moe vidjeti, uti, pomirisati, dotaknuti, okusiti.116

TO NAKON ITANJA PJESME?

(Kreativni zadaci za rad s tekstom)

Nacrtaj to prikazuje pjesma koju si proitao. Koji ti je stih najljepi? Nacrtaj ga. Naui napamet jednu pjesmicu. Izgovori je naglas. Pjesmicu koju si nauio prikai uz pokret. Nabroj sve rijei iz pjesme koje imaju isti zavretak (rima, nadopunjavanje rime). Izaberi jednu pjesmu. Razmisli kako se osjea nakon itanja pjesme. Na koji bismo sve nain mogli izgovoriti jednu pjesmu? Pokuaj - sretno, tuno, ljutito, aljivo, kao zapovijed, kao molbu, poput tajne...). Pokuaj sam ili s prijateljima u isti glas.

Napii pismo pjesniku. Moe mu postaviti i neka pitanja. Neka tvoji prijatelji pokuaju odgovoriti na ta pitanja.

Pronai pjesmu koja govori o nekoj manjoj ivotinji. Nacrtaj tu ivotinju u prirodnoj veliini.

Daruj nekome pjesmu. Pokuaj izmisliti melodiju za pjesmu i otpjevaj je. Koje rijei iz pjesme imaju isti zavretak? Pokuaj izmisliti jo rijei koje se s njima podudaraju (rima). Zatim pokuaj smisliti novu pjesmu tako da koristi te rijei.

Kako se osjea pjesnik dok pie pjesme? to pjesnik voli? to bi nam elio rei? Proitaj pjesmu koja govori o nekom liku. Zamisli da si ti lik o kojem govori pjesma. Kako se osjea u toj pjesmi? Bi li za sebe poelio ljepu pjesmu? Kakvu?

Pronai pjesmu koja govori o nekom krajoliku. Kojim bi zvukovima popratio recitiranje te pjesme? Dogovori se s prijateljima i pokuajte to izvesti.
117

Izmisli zagonetku koja se odnosi na pjesmu, neki lik ili dogaaj iz nje.

116 117

tanger Veliki, Vladimira/Blaevi, Brankica. Svjetiljke za djeju duu. Zagreb: Alfa, 1999. str. 105. Isto, str. 107.

76

2. Preporuni popisi:

Slika 5. Primjer preporunoga popisa knjiga za biblioterapiju:118

118

URL: http://www.nhsdirect.wales.nhs.uk/language/biblio_final.pdf (2009-11-21)

77

Tablica 5. Preporuni popis djela

Chronic Illness: Loved Ones

Title When Mommy Is Sick Where's Mom's Hair? My Daddy's Cancer: An Interactive Book For Children Author Ferne SherkinLanger

119

Summary A young girl shares her feelings about her mother's hospital stay. Using photographs of a real family, this book shows how the family faces a mother's cancer treatments.

Debbie Watters

Cindy Klein Cohen

This book answers many questions that children have when a loved one is ill.

Our Mom Has Cancer

Adrienne and Abigail Ackermann

Two pre-teen sisters describe what it was like for them when their mother was diagnosed with and treated for cancer.

Sammy's Mommy Has Cancer

Sherry Kohlenberg

Sammy's mother receives treatment for cancer, has surgery, recovers at home and shares her love with the family.

Tickles Tabitha's Cancer-tankerous Mommy

Amelia Frahm

This book shows how a parent's moods can be affected when undergoing chemotherapy.

119

URL: http://www.dailydoseofreading.org/showtopical.php?id=108 (2009-11-21)

78

Daddy And Me

Je MoutoussamyAshe

This story of tennis champion Arthur Ashe includes his relationship with his daughter and his battle with AIDS. This book explains cancer, radiation, and chemotherapy in language that is easy to understand. This book for younger children helps explain what happens when a woman is treated for breast cancer. A third-grade girl describes the class's reaction when their amazing teacher is diagnosed with cancer. This story meets the needs of children who are experiencing the stress of coping with a chronically ill parent. This is a short guide to understanding cancer for young children. Written in journal style, a girl describes the treatments her mother undergoes for breast cancer. She also chronicles her own feelings and concerns. A tenth-grade boy's world is turned upside-down when his father is diagnosed with cancer. A boy with brain cancer, who loves the Yankees, gets the chance to become batboy for a day. Based on the writing and artwork of a young girl whose mother has cancer, this book encourages conversation between children and those who love them. For older teens, this book is the inspirational story of the world-famous cyclist and his fight against cancer.

What Is Cancer, Anyway?

Karen L. Carney

The Paper Chain Good Luck, Mrs. K! When Pete's Dad Got Sick: A Book About Chronic Illness My Mommy Has Cancer The Year My Mother Was Bald

Claire Blake

Louise Borden

Kathleen L Bostrom Carolyn S. Parkinson Ann Speltz

Hard Hit The Boy Of Steel: A Baseball Dream Come True The Rainbow Feelings Of Cancer . . .

Ann Turner

Ray Negron

Carrie Martin

It's Not About The Bike: My Journey Lance Armstrong Back To Life

79

Mrene adrese nekih preporunih popisa: http://libr.org/ftf/bloomer.html; http://librarybooklists.org/fiction/children/jbibliotherapy.htm; http://www.best-childrens-books.com/bibliotherapy.html

80

4. Organizatori (listii) za rad nakon itanja: KWL120

TEMA:

RASPRAVA (discussion web)121

120

URL: http://www.eduplace.com/graphicorganizer/ (2009-11-21)

TO ZNAM

TO ELIM ZNATI

TO SAM NAUIO

81

NE

DA

PITANJE

pitanje

ZAKLJUAK __________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

121

URL: http://www.greatquestions.com/e/tools_2_2_1.html (2009-11-21)

82

ELEMENTI PRIE122

glavni likovi

mjesto i vijeme

sporedni likovi

problem

rjeenje

122

URL: http://www.eduplace.com/graphicorganizer/pdf/storymap1_eng.pdf (2009-11-21)

83

VENNOV DIJAGRAM123

123

URL: http://www.teacherprintables.net/downloads/graphic_organizers/Character_Connections.pdf (2009-11-21)

84

Zadatak: 1) U sredinji kvadrat nacrtaj glavni lik iz djela i oboji ga. 2) Na prazne crte napii pridjeve koji oslikavaju glavni lik.

LIK

(character web)124

Naslov: __________________________________________
Lik:

124

URL: http://www.ops.org/District/Portals/0/Gallery/Album/15/Character%20Web.jpg (2009-11-21)

85