HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU

DOSELJAVANJE HRVATA I STVARANJE DRAVE

Najpoznatiji povijesni izvor o doseljenju Hrvata je knjiga O upravljanju carstvom bizantskog cara Konstantina VII Porfirogeneta iz 10.st. koji kae da su se Hrvati doselili iz Velike ili Bijele Hrvatske (izvor rijeke Visle) po. 7.st. na poziv bizantskog cara Heraklija (610. 641. ) kako bi mu pomogli otjerati Avare. Za tu pomo dobili su pravo naseljavanja na dananje prostore. U posjedu Bizanta ostala je Bizantska Dalmacija Zadar, Trogir, Cres, Krk i drugi otoci. Pokrtavanje Hrvata je viestoljetni proces, a kranstvo se irilo iz Biz. Dalmacije, iz Rima i Franake, a u 9.st. u Hrvatsku dolaze i uenici irila i Metoda koji propovijedaju na narodnom jeziku i glagoljici. Po doseljenju Hrvati osnivaju vie drava od kojih su najpoznatije (Primorska) Hrvatska, Donja panonija ( Posavska Panonska Hrvatska ) i Neretvanska kneevina. Po. 9.st. hrvatske knevine su priznavale vlast franakog cara Karla Velikog, a nakon njegove smrti donjopanonski knez Ljudevit Posavski podigao je ustanak protiv franake vlasti. Franci su ustanak uguili, Ljudevit bjei i pogiba, a Donja Panonija nestaje kao drava. Prvi poznati knez Primorske Hrvatske bio je Borna ( 810. 821.g. koji se nije pridruio Ljudevitu u ustanku protiv franake vlasti. Za kneza Trpimira ( 845. 864.g. ) snaga Primorske Hrvatske raste. Trpimir je uspjeno ratovao protiv Biz. Dalmacije i Bugarske. Pozvao je u svoju zemlju benediktince kako bi irili kranstvo i pismenost. Iz 852.g. potjee TRPIMIROVA DAROVNICA to je prvi pisani zapis hrvatskog imena. Utemeljio je dinastiju Trpimirovia. Knez Domagoj ( 864. 876.g. ) obranio je hrvatsku obalu od Venecije i pomogao franakim vladarima u junoj Italiji da se obrane od Arapa. Za kneza Branimira ( 879. 892.g. ) Hrvatska dobiva meunarodno priznanje 879.g. pismom pape Ivana VIII . Branimir je vladao gotovo samostalno. Najvie kamenih natpisa s imenom vladara je ostavio Branimir. Tomislav ( 910. 928.g. ) je naslijedio jaku dravu, pa je Maare, koji su poeli provaljivati u njegovu dravu, otjerao preko Drave i tada je ujedinio Primorsku i Posavsku Hrvatsku. Pomogao je Bizantu protiv Bugara, zbog ega je dobio upravu nad Biz. Dalmaciju. Tomislav se poeo, kao samostalan vladar, nazivati kraljem. Ujedinjenje Prim. i Posav. Hrvatske zahtjevalo je i uspostavu jedinstvene crkvene uprave zbog ega su odrani crkveni sabori u Splitu 925. i 928.g. Za poglavara Crkve u Hrvata izabran je splitski nadbiskup, ogranieno je djelovanje sveenika glagoljaa koji su sluili misu na narodnom jeziku i ureena su neka crkvena pitanja ( sveeniko obrazovanje, enidba ...). Nakon borbi za prijestolje nakon Tomislava, Hrvatska se oporavlja za kralja Drislava koji je za pomo Bizantu protiv Makedonije dobio znakove kraljevske vlasti Stjepan Drislav je prvi okrunjeni hrvatski kralj. Njegovi sinovi su se borili meusobno za krunu to je iskoristila Venecija da kratkotrajno ovlada 1000.g. hrvatskom obalom. Kralj Petar Kreimir IV ( 1058. 1074.g. ) uvrstio je vlast nad Slavonijom i Likom, a uspostavio je vlast i nad Bosnom i Neretvanskom kneevinom. Za njegove vlasti Hrvatska ima najvei teritorij. Poticao je razvoj gradova, pa 1066.g. osniva ibenik. U sukobu s Normanima, koji su iz june Italije provaljivali u Hrvatsku, nestao je u bici kod Raba 1074.g. Nakon crkvenog raskola 1054.g. ( podjele kranstva na Zapadnu i Istonu Crkvu ), Crkva u Hrvata je vijeala na saborima u Splitu 1060. i 1063.g. i ostala vjerna papi.

Petra Kreimira IV naslijedio je neak, slavonski ban Dmitar Zvonimir (1075.-1089.) koji se povezao s papom Grgurom VII kako bi uvrsti svoju vlast. Papa mu alje znakove kraljevske vlasti i svog izaslanika da ga okruni ( u Solinu ). Zvonimir se obavezao papi da e braniti Crkvu, siroad i udovice i da e se boriti protiv prodaje ljudi. Zvonimir se uspjeno borio protiv Bizanta i Venecije, a drava mu napreduje. O njegovoj vladavini svjedoi Baanska ploa, Zvonimirova darovnica na hrvatskom jeziku i glagoljici. Kultura u doba narodnih vladara razvijala se na latinskom jeziku i latinici i na narodnom jeziku i glagoljici. Dio tekstova je pisan i hrvatskom irilicom. Najpoznatiji spomenici na glagoljici je Baanska ploa ( oko 1100.g. ), Valunska ploa ( Cres ) i istarski Grdoselski natpis. Na latinskom jeziku napisani su brojni dravni i crkveni spisi najljepe i najraskonije je izraen Splitski evanelistar. U graditeljstvu Hrvati razvijaju svoj predromaniki stil u kojem su izraene crkve Sv. Donata u Zadru, Sv. Kria u Ninu, Sv. Spasa na uu Cetine.

HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU

ARPADOVII ( 1102.-1301.)
Ugarski kralj Ladislav Arpadovi, brat Zvonimirove udovice, pokuao je preuzeti hrvatsku krunu. Radi uvrenja vlasti u Slavoniji osniva Zagrebaku biskupiju 1094.g. Koloman Arpadovi sukobio se na Gvozdu 1097.g. s izabranim hrvatskim kraljem Petrom Svaiem koji je u bici poginuo. 1102.g. Koloman sklapa ugovor s hrvatskim plemstvom PACTA CONVENTA. Tim ugovorom Kraljevina Ugarska i Kraljevine Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ulaze u PERSONALNU UNIJU. Dvijema dravama zajedniki je samo kralj, Hrvatska ima svoju samostalnost, Sabor, bana, vojsku i novac. Andrija II izdaje ZLATNU BULU 1222.g. na poticaj srednjeg i sitnog plemstva osnovan je staleki sabor kojim i srednje i sitno plemstvo dobiva uee u vlasti.

ANUVINCI (1301.- 1382.)

U Hrvatskoj je ojaalo krupno plemstvo. Najmoniji su bili ubii, Pavao I ubi vladao je gotovo kao samostalan vladar, pomogao je Karlu Robertu Anuvincu da se okruni hrvatskougarskom krunom vladao kao Karlo I. Karlo I nije uspio centralizirati dravu i slomiti feudalnu anarhiju. Ludovik I (1342.-1382.) centralizirao je dravu i uspjeno ratovao s Venecijom, Bugarskom i Srbijom, a naslijedio je i poljsku krunu. Nakon mira u Zadru 1358.g. s Venecijom, Dalmacija se slobodnije gospodarski razvija, osobito grad Dubrovnik, koji e sredinom 15.st. postati Dubrovaka Republika.

PROTUDVORSKI POKRET (1383.-1408.)

Hrvatsko plemstvo Ivan od Paline, braa Horvat, Stjepan Lackovi, osporili su vlast Ludovikovoj kerki Mariji i njezinoj majci Elizabeti, pa su za kralja okrunili napuljskog kralja Karla Drakog. Kraljiini pristae (Gorjanski ) ubili su Karla Drakog, a Marijin mu igmund Luksemburki 1387.g. preuzima hrvatsko-ugarsku krunu. Tijekom rata igmunda i hrvatskog plemstva u Europi se pojavljuju Turci, pa igmund organizira vojnu protiv Turaka.1396.g. u bici kod Nikopolja igmundova kranska vojska strahovito je poraena. Po povratku u zemlju igmund je na prijevaru dao ubiti pobunjeno hrvatsko plemstvo 1397.g. u Krievcima Krvavi sabor. Ostatak pobunjenog plemstva okrunio je tada Ladislava Napuljskog 1403.g. koji je Veneciji prodao svoja prava na Dalmaciju. 1408.g. igmund je konano slomio pobunu plemstva, ali je u dva rata do 1420.g. Venecija osvojila gotovo cijelu Dalmaciju. Hrvatskoj su ostali samo Krk, Senj, Poljica i Omi. Vladislav I Jagelovi poginuo je u bici s Turcima kod Varne 1444.g.

MATIJA KORVIN ( 1458.-1490.)

Pomou sitnog plemstva i gradova uspostavio centralizaciju i proveo reforme poreza ( ratni porez za sve ) i vojske ( profesionalna vojska ). Nakon turskog osvajanja Bosne 1463.g., preotima im dijelove teritorija i osniva Jajaku i Srebreniku banovinu kao zatitni pojas prema Turcima. Za obranu od Venecije osnovao je Senjsku kapetaniju. Nakon Korvina vladali su slabi vladari Vladislav II Jagelovi i sin Ludovik II. Ojaala je feudalna anarhija. U bici na Krbavskom polju 1493.g. s Turcima Hrvati su doivjeli strahovit poraz. Uz slabu kraljevsku vlast, teret obrane iznijelo je hrvatsko plemstvo biskup i ban Petar Berislavi, Frankopani, ubii, Ivani Korvin i drugi. 1526.g. u bici na Mohakom polju poginuo je Ludovik II i hrvatsko-ugarska vojska je poraena. Tada poinju turska osvajanja Hrvatske i zavrava srednji vijek u Hrvatskoj.