Univerzitet u Bihadu Biotehniki fakultet Bihad

SEMINARSKI RAD
TEMA: Stajnjak ili ubriva

Profesor: Prof.Dr.sc Zemira Delalid

Studenti : ahinovid Demaludin Muradif Haid Albina Mueta ekid Munira

1. UVOD
Najvanije organsko ubrivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno ubrivo jer sadri sve hranjive elemente potrebne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujudi svojim organskim sastavima, stajsko ubrivo popravlja fizike, hemijske i bioloke osobine zemljita. S toga je njegov znaaj nezamjenljiv. Stajsko ubrivo se redovno tokom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim povrinama (povrtnjacima, vodnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na injenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Stajnjak je organsko ubrivo ,a prestavlja smjesu vrsti I tenih ekskremenata I prostirke koja je podvrguta procesima previranja.Za stajnjak se obino kae da je potpuno ubrivo ,za razliku od vjetaki , koja su dopunska nepotpuna. Premda je sastav vrlo razliit ,uzima se da je prosjeno stajsko ubrivo sljededeg sastava: Voda 75% , suva materija 25% ,azot 0.5% , fosfor 0.15% , kalijum 0.6%. Koliina proizvedenog stajnjaka zavisi od vrste stoke .G0ovee godinje daje oko 9 tona , konj oko 7 tona .Sastav stajnjaka je vrlo razliit . Na njegov sastav najvie utiu sljededi inioci : Vrsta I starost stoke Vrsta hranjiva Cilj gajenja stoke (tov ili priplod) Vrsta prostirke Njega stajnjaka Stepen razgradnje

2. PODJELA UBRIVA

3. PODJELA STAJNJAKA
Tabela 1.Sastav svjeeg i zrelog stajnjaka, zavisno od vrsta domaih ivotinja (u%), Vrsta stoke Svjei stajnjak Mjeani Govei Konjski Oviji Svinjski 72.4 Zreli stajnjak Mjeani Plemeniti Stajnjak dubokih tala Konjski Oviji 75.0 20.0 0.85 0.33 0.80. 0.35 0.20 25.0 0.45 0.20 0.60 0.08 0.09 Voda Org.mat. N P2O5 K2 O CaO MgO

76.0 77.3 71.3 64.3

20.0 20.3 25.4 31.8

0.40 0.40 0.60 0.80

0.20 0.16 0.28 0.23

0.60 0.50 0.53 0.67

0.45 0.45 0.25 0.33

0.14 0.10 0.14 0.18

75.0 75.0 75.0 75.0

18.0 18.0 18.0 20.0

0.50 0.60 0.75 0.65

0.25 0.32 0.35 0.30

0.65 0.70 0.75 0.63

0.60 0.64 0.60 0.30

0.18 0.22 0.21 0.18

Pod krutim stajnjakom moe se smatrati humusno i bakterijsko, te kompletno gnojivo, jer pored svih makrohraniva ima i mikroelemente. Kruti stajnjak sadri aktivne materije kao to su vitaminski B - kompleks i estrogene materije. Estrogene materije nalaze se u mokradi gravidnih kobila, a spadaju u hormone koji ubrzavaju stvaranje huminskih kiselina.Ima otprilike 35% trajnog humusa.

4.

RAZGRADNJA STAJNJAKA

Razgradnja stajnjaka se ubrzava toplim, a usporava hladnim postupkom. Kod toplog postupka stajnjak se u poetku rahli rasprostire tako da kiseonik ima slobodan pristup.Time se snano stimuliu termogene bakterije, pa se ved nakon nekoliko dana temperatura u masi - gnojiva znatno podigne (do 600 C). Kada se stajnjak zagrije do te temperature, hrpa se zbija a tako se se potisne aktivnost termogenih u korist ostalih bakterija. Kod hladnog postupka na pod ubrita stavlja se i rasprostre sloj zrelog stajskog ubriva i na njega slae sloj svjeeg stajnjaka. Ugljeni dioksid prodire iz zrelog stajnjaka u svjeu masu i zbog smanjenja udjela kiseonika razgradnja tee sporije.Temperatura mase gnojiva po ovom postupku u pravilu je priblino 100 C via od temperature okoline. Najede se u praksi primjenjuje kombinacija ova dva postupka. Najprije se stajnjak na ubritu rahlo rasprostire, ime se temperatura brzo povisi, ali se idudi sloj zbije tako da se prekida rad termogenih bakterija. Pod zrelim stajnjakom podrazumjevamo poluhumificiranu masu koja se dobiva leanjem stajnjaka od nekoliko mjeseci, u prosjeku 3 - 4 mjeseca. Tabela 2. Zapreminska masa, kvalitet i potrebno zrenje stajnjaka Dnevna koliina Masa m3 svjeeg Kvalitet stajskog stelje (kg/po Njega stajnjaka stajnjaka (u kg) gnojiva grlu stoke) 0-2 900 Mokar, bogat Slae se do visine belegom, teak od 100 cm Slae se na kocke Mokar, bogat na ubritu, a balegom slee se vlatitom teinom Slae se na Dosta slame, kocke, potrebno esto suh gaenje i vlaenje Primenjuje se u dobokim S mnogo slame stajama, bez njege. Vrijeme potrebno za zrenje stajskog gnojiva(dana) 60

2-4

700

60

5-7

500

90

10-15

>500

180

5. Odreivanje koliine stajnjaka po jedinici povrine, vrijeme i dubina unoenja

Doziranje koliine krutog stajnjaka vri se prema: zapreminskoj masi obraenog zemljita. koliini hraniva potrebnih za gnojidbu nekog usjeva, potrebi usjeva za organskom materijom, teksturnoj grai zemljita i klimi.

Tabela 3.Koliina stajnjaka za ubrenje u zavisnosti od intenziteta ubrenja i dubine oranja Zap.masa zemljita (t/ha) 1 250 2 500 5 000 Intenzitet gnojidbe (u %) 0,5% 6.25 12.50 25.00 0.75% 9.37 18.75 37.50 1,0% 12.50 25.00 50.00 1,5% 18.77 37.5 75.00

Dubina oranja (cm) 10 20 30

Danas se koliina stajnjaka odreuju najede radi uklapanja u promet organske materije kroz zemljite, odravanja bioloke aktivnosti i procesa mineralizacija, kao i prema dubini obrade zemljita. Koliina stajnjaka iznosi od 30 do 40 t/ha, u srednje tekim zemljitima s niim sadrajem humusa, a pri dubljoj obradi. Iako se u novije vrijeme predlae da se koliine stajnjaka smanje na 7 do 8 t/ha uz redovito davanje na svim obradivim povrinama, sa svrhom da se zemljite odrava bioloki aktivnim unoenjem energetskog materijala prvenstveno za proces mineralizacije organske materije. Kada je masa krutog stajnjaka u poluhumifikovanom stanju,tj. kad je zreo, odvozi se s ubrita na mjesto upotrebe. ubrite se prazni kad je prohladno i oblano vrijeme bez vjetra, dok jaka suneva svjetlost, suhi i topli vjetrovi nisu povoljni. Nakon rasipanja stajnjak treba odmah ili to prije unijeti u zemljite na jedan od naina obrade, a po pravilu oranjem. Nije dobro, ostavljati rasuto gnojivo da lei na povrini vie dana jer se gubi organska materija i azot. Kada, zbog oraganizacijsko-tehnolokih razloga, unoenje stajnjaka nije mogude odmah, onda se stajnjak ostavlja na tabli u hrpice na ocjedna mesta.

6.

Vrijeme i dubina unoenja stajskog gnojiva u zemljite

Ukoliko je stajnjak zreo, moe se unijeti u svako vrijeme kada stanje zemljita to dozvoljava. Meutim, primjena stajnjaka se podeava prema sjetvi/sadnji, a prema njima se ukljuuju sistemi obrade zemljita kada se odreuje momenat primjene stajnjaka. Kod nas se stajnjak primenjuje ljeti, u jesen i proljede. U sunim rejonima, stajnjak se moe unijeti dosta prije sjetve/sadnje. Ukoliko je klima vlanija, unosi se blie sjetvi. Kod teksturno tekog zemljita, stajnjak se unosi mnogo prije sjetve, a ukoliko je lake blie sjetvi/sadnji. Kod nas, u naim klimatskim rejonima, bolje je za jare biljke dati stajnjak u jesenskom periodu, a za edernu repu je to naroito potrebno. Ako je stajnjak zreliji, moe se davati blie sjetvi/sadnji, i obrnuto mnogo pre sjetve, ako je nezgorio. Na nezreli stajnjak je osjetljiva ederna repa, smanjuje se prinos i stvara ravasti korjena, to nije dobro za preradu. Dubina unoenja stajnjaka odreuje se prema koliini stajnjaka i prema svojstvima zemljita. Prosjena dubina unoenja stajnjaka u zemljite je 20 do 25 cm. Ponekad se ona krede u rasponu od 10 do 45 cm dubine.

6.1 Dinamika djelovanja krutog stajnjaka Biljke hranjiva iz stajskog gnojiva loije iskoritavaju, priblino 30% u odnosu prema hranivima u mineralnim ubrivima. Azot se u prosjeku iz stajnjaka iskoritava priblino 25%, fosfor 25 do 30% a kalijum 60 do 70%. Vano je imati u vidu da su biljna hranjiva u stajnjaku organski vezana, pa su prema tome biljkama nepristupana sve do momenta mineralizacije. Stajnjak ima produno djelovanje, te nakon unoenja djeluje nekoliko godina. Njegovo djelovanje nije jednako svake godine. To zavisi od: teksture, strukture i tipa zemljita, kvaliteta stajnjaka, stepena zgorijevanja, klimatskih uslova itd. Iskoritavanje mineralizovanih hranjiva iz stajnjaka najvede je u prvoj godini nakon unoenja. U prvoj godini iskoristi se oko 50% U drugojo godini iskoristi se oko 30% U tredoj godini iskoristi se oko 20%

Kako se iskoritavanje hranjiva iz stajnjaka vri postepeno, biljkama nisu pristupana mineralna hranjiva u potrebnoj koliini za eljeni prinos u jednoj sezoni. Zbog toga se nedostatak hranjiva do potrebnih koliina za biljku nadoknauje iz mineralnih gnojiva. Najbolji uinak na prinos biljke ima kombinacija organskih i mineralnih ubriva.

7.

GNOJIVO OD PERADI

Gnojivo od peradi je organsko gnojivo koje pripada takoer krutom stajskom gnojivu, ali se od njega razlikuje po hemijskom sastavu i to nema tekudih ekskremenata, a ni prostirke. Tabela 4.Koliina i srednji sastav gnojiva peradi Koliina (u godinje) <60 50-70 50-70 Sadraj mineralnih hraniva (u%) kg Voda 55 55 70 N 1,6 1.0 0.55 P2O5 1,55 1.4 0.55 K 2O 0.85 0.60 0.95 CaO 2.4 1.7 0.85 MgO 0.75 0.36 0.20

Vrste peradi Kokoi Patke Guske

Od navedenih vrsta peradi za spremanje stajnjaka, dolaze u obzir samo kokoi, jer se one uzgajaju na velikim farmama u velikom broju, dok su guske i patke tzv. vodena perad, pa prema nainu dranja najvedi dio ekskremenata propada, a proizvodnja na farmama nije od znaaja. Ovo gnojivo peradi moe se primejniti u krutom stanju ili kao otopina. Moe se i mjeati sa zemljom ili tresetom u razmjeri jedan dio gnojiva sa 2 do 3 dijela zemlje. Masa se umjereno vlai i mjea i odrava stalno zagrijavanje. Ako se mjea sa vodom, onda jedan dio gnojiva dolazi na 6 do 7 dijelova vode. Nakon 2 do 3 sata, suspenzija je spremna za upotrebu. U krutom stanju, gnojivo peradi se primjenjuje 7 do 10 dana prije sjetve/sadnje, a kao vodena otopina izravno pred sjetvu/sadnju ili povrno za vreme vegetacije. Unoenje u zemljite, ima prednosti. Doze ovog gnojiva mogu iznositi od nekoliko stotina kilograma do 20 t/ha. Prednost za primjenu stajnjaka od peradi ima naroito povrde.

8.

TENI STAJNJAK:

U tenih stajnjak spadaju: otplavno stajsko gnojivo, gnojovka i osoka. Otplavno stajsko gnojivo se dobije od krutog stajskog gnojiva, u stajama gdje se kruti i tekudi ekskrementi iste hidraulikim putem (vodom). Slama se za taj postupak usitnjuje na 2 do 3 cm duine i mijea sa stajnjakom. Zatim se razrijeuje s vodom ili gnojnicom u razmjeru 1 : 3. U takvom se stanju otplavni stajnjak moe prebaciti cjevima i ak primjeniti fertirigacija ako se doda vie vode. Samljeveni ostaci lie na blatnu supu. Biljna hranjiva iz otplavnog stajnjaka bre djeluju u zemljitu od klasinog krutog stajnjaka. U stoarskoj proizvodnji, zbog smanjenja trokova i primjena slame kao prostirke za leaj stoke je sve manje u upotrebi. Da bi se proizveo vrsti stajnjak, slama od njive do primjene na proizvodnim povrinama u obliku stajnjaka, mora predi kroz jedanaest i vie radnih operacija. Dranje stoke bez prostirke je znatno jednostavnije i jeftinije, jer se na leita ne stavlja prostirka, pa se kao otpadak skuplja samo urin i balega, koji se mjeaju sa vodom posle pranja. Reetkasti pod ili neki drugi od plastinih materijala slue za odvoenje tenog stajnjaka do jama u kojima se uva stajnjak od 25 do 90 dana. Vrlo je vano dimenzionirati septike jame odnosno spremita za gnojovku. Ako se doda voda prije upotrebe, rauna se s 4 m3 prostora po uslovnom govedu 500 kg teine za period od 4 mjeseca punjenja spremita. Po jednoj velikoj stonoj jedinici moe se uz dodatak vode raunati s godinjom proizvodnjom od 25m3 gnojovke. Bolja su spremita kapaciteta 20 do 25 dana punjenja a moe i do 90, jer se do tog vremena jo ne stvara kompaktna kora na povrini gnojovke. Tabela 5.Koliina organske materije i hranjiva svjee nerazrijeene gnojovke Koliina hraniva i organske materije u kg Vrsta gnojovke Siromana balegom Bogata balegom Potpuna gnojvka Org. mat. 37 113 125 N 6,0 5,0 4,6 P2O5 1,1 1,6 1,8 K 2O 11,4 8,7 7,0 Odnos hranjiva 1:0.18:1,9 1:0,32:1,7 1:0.3:1,5

Sirova ili svjea gnojovka je ona do tri dana starosti, a prevrela nakon fermentacije u septikim jamama u vremenu od 1 do 4 mjeseca. Gnojovka se, prije upotrebe mjea u spremitu mehaniki sa ugraenim krilima ili tanjirima ili propelerskim mjealicama, pneumatski (kompresorskim ili vazdunim mjealicama) i hidrauliki (vodom).

9.

OSOKA (GNOJNICA)

Slika 1. Osoka (Gnojnica) Osoka nastaje od urina domadih ivotinja. Urin domadih ivotinja sadri lako raspadljiva azotnja jedinjenja, najvie ureju, a osim nje hipurnu kiselinu i malo mokradne kiseline. Kada se urin izlui iz tijela domadih ivotinja napadaju ga mikroorganizmi, koji ureju razlau enzimom ureaze u amonijum - karbonat, a ovaj se lako raspada i pri tome oslobaa amonijak. Stvoreni amonijak lako isparava, pa postoji velika opasnost od gubitka azota iz gnojnice, zato su potrebne mjere njegove konzervacije. Osoka je uvjek prevrela, a to znai da zapravo ne sadri ureju i glikokol. Gubici azota isparavanjem amonijaka mogu biti priblino 50%, a ponekad do 85%. Prema svom sastavu osoka je slina gnojovci azotno - kalijumovo likvidno gnojivo. Sastav joj je slijededi: 98% vode, 0,8% organske materije, 0,22% N, 0,01 % P2O5 i 0,45% K20. Urin se zatvorenim kanalima odvodi u jamu za osoku, a ova je opet sifonom spojena s ubritem. Najbolje je ako je jama za osoku uska i duboka i izgraena od betona, a u nju ne prodire okolna voda. Jama za osoku mora biti vrsto zatvorena betonskim poklopcem ili daskama. Zatim se po povrini gnojnice polije staro motorno ulje, koje kao specifino lake pliva na povrini i sprijeava isparavanje amonijaka. Najbolje je gnojovku iznositi u proljede i ljeto, a zatim u jesen. Ne treba je izvoziti na smrznuto zemljite, na snijeg zbog istog razloga koji vrijedi za gnojovku. Zavisno od usjeva, gnojnica se izvozi pred sjetvu/sadnju ili na poetku rasta usjeva povrno, a na travnjake priblino osam dana nakon konje livada ili pred poetak vegetacije travnjaka u rano proljede, na panjake prije kretanja vegetacije i nakon zavrene pae.

10

10. OTPLAVNO STAJSKO UBRIVO

Ovo organsko ubrivo se dobije od krutog stajskog ubra, u stajama gde se kruti i tekudi ekstrementi iste hidraulikim putem (vodom). Slama se za taj postupak usitnjuje na 2 do 3 cm duine i mea sa stajnjakom. Kasnije se razreuje s vodom ili gnojnicom u razmeru 1:3. U takvom se stanju otplavni stajnjak moe prebaciti cevima i ak primeniti fertirigacija ako se doda vie vode. Samleveni ostaci lie na blatnu juhu. Biljna hranjiva iz otplavnog stajnjaka bre deluju u zemljitu od klasinog krutog stajnjaka.

Slike 2. Otplavno stajsko ubrivo

11

11. GNOJOVKA
Radi smanjenja trokova u stoarskoj proizvodnji i primena slame kao prostirke za leaj stoke je sve manje u upotrebi. Naime, da bi se proizveo vrsti stajnjak, slama od njive do primene na proizvodnim povrinama u obliku stajnjaka, mora predi kroz jedanaest i vie radnih operacija. ranje stoke bez prostirke je znatno jednostavnije i jevtinije, jer se na leita ne stavlja prostirka, pa se kao otpadak skuplja samo urin i balega, koji se meaju sa vodom posle pranja. Reetkasti pod ili neki drugi od plastinih materijala slue za odvoenje tenog stajnjaka do jama u kojima se uva stajnjak od 25 do 90 dana. Pri tome je vrlo vano dimenzionirati septike jame odnosno spremita za gnojovku. Ako se doda voda pre upotrebe, rauna se s 4 m3 prostora po uslovnom govedu 500 kg teine za period od 4 meseca punjenja spremita. Po jednoj velikoj stonoj jedinici moe se uz dodatak vode raunati s godinjom proizvodnjom od 25m3 gnojovke. Bolja su spremita kapaciteta 20 do 25 dana punjenja a moe i do 90 jer se do tog vremena jo ne stvara kompaktna kora na povrini gnojovke.

Slike 3. Gnojovka

12

12. BIHUGNOJ
To je organsko gnojivo, a ini ga ostatak nakon dobivanja bio-gasa od stajskog gnojiva i raznih drugih organskih otpadaka. U hermetiki zatvorenim kontejnerima stvara se uz obilno dodavanje vode, kod 300C, metan sa oko 60% i CO2 oko 40%. Metan dobiven anaerobnim vrenjem vrlo je kalorian pa se moe upotrebiti za rasvjetu, pogon motora i grijanje. Inae se i mulj koji preostane od idenja gradskih kanalskih voda moe podvrgnuti metanskom vrenju i kao ostatak dobiva se bihugnoj. Bihugnoj je mnogo bogatiji od stajskog gnojiva glavnim hranjivima pa sadri priblino 3% azota, 1,2% fosfora i 3,7% kalijuma. Bihugnoj je gusta likvidna masa, pa je nain primjene isti kao kod gnojovke. Koliine primjene bihugnoja su za travnjake, od 10 do 20 t/ha, za itarice 15 do 20 t/ha, a za okopavine 40 do 60 t/ha. Unosi se uglavnom pred sjetvu/sadnju ali i u toku vegetacije.

13. STAJNJAK POBOLJAVA PRINOS

Unoenjem organskih ubriva u zemljite unose se i korisni mikroorganizmi, a istovremeno se aktivira nihov rad. Razgradnjom, uneta organska materija se delimino mineralizuje, ali iz produkata razgradnje se sintetizuju nova visokomolekularna organska jedinjenja humusne materije. Humus je izuzetno znaajan u zemljitu, jer utie na itavu dinamiku i na sve osobine zemljita i zato se i naziva regulatorom plodnosti zemljita.Prvenstveni cilj organskog ubrenja jeste povedanje bioloke aktivnosti zemljita, a time i njegove plodnosti. Unoenjem organske materije popravljaju se fizike, hemijske i bioloke osobine zemljita. Zbog vede aktivnosti organska materija unose se i korisni mikroorganizmi, a istov remeno se aktivira rad mikroorganizama u zemljitu. Razgradnjom, uneta organska materija se delimino mineralizira, ali iz produkata razgradnje se sintetizuju nova visokomolekularna organska jedinjenja humusne materije. Humus je izuzetno znaajan u zemljitu, jer utie na itavu dinamiku i na sve osobine zemljita i zato se i naziva regulatorom plodnosti zemljita.

Slika 4. Stajnjak poboljava prinos

13

Od te regulatorske funkcije posebno je znaajan njegov uticaj na sposobnost zemljita za bolje primanje i zadravanje vode, zatim uticaj na strukturu, na vodni, vazduni i toplotni reim. Teka glinovita zemljita unoenjem organske materije postaju rastresitija, a laka peskovita vezanija, vie zatidena od erozije i deflacije. Mineralizacijom organske materije oslobaaju se biljna hraniva i ugljen-dioksid, neophodne materije u procesu fotosinteze. Ugljen-dioksid osloboen razlaganjem organske materije doprinosi aktiviranju hraniva iz postojede rezerve zemljita, povedavajudi njihovu pristupanost za biljke.

14. VRIJEME IZVOZENJA STAJNJAKA

S obzirom na vrijeme od 3-5 mjeseci koje je potrebno za sazrevanje stajnjaka, izvoenje i zaoravanje stajnjaka, sa manje ili vie uspjeha, moe da se obavlja u sva etiri godinja doba. Iznoenje stajnjaka u ljetnjem periodu, po zavretku etvenih radova, pogodno je sa stanovita organizacije rada. Meutim, usljled visokih temperatura mogu da nastanu veliki gubici ne samo zbog isparavanja vode i gubitaka amonijaka, nego i usljed brze mineralizacije moe dodi do isparenja nitratnog azota u jesenje-zimskom vremenu. ubrenje stajnjakom u jesen prije osnovne obrade je povoljno, jer su gubici pri izvoenju svedeni na minimum i stajnjak se dobro izmjea sa zemljom. Ovo vrijeme izvoenja stajnjaka je nepovoljno iz organizacionih razloga, jer je to sezona kad na gazdinstvu ima najvie posla oko berbe, etve i pripreme zemljita za ozime usjeve. Kod zimskog izvoenja stajnjak se rastura po snijegu ili po smrznutom zemljitu. Gubici u to vrijeme, zbog niskih temperatura, su beznaajni, ali nastaju tekode u vezi sa zaoravanjem stajnjaka. Iznoenje stajnjaka u proljede prije drugih radova je povoljno, jer su gubici hranjiva minimalni, a usjev u toku vegetacije koristi hranjiva koja se oslobaaju iz stajnjaka. Meutim, davanje sveeg stajnjaka u proljede moe da izazove azotnu depresiju. Osim toga, pri zaoravanju stajnjaka u proljede dolazi do vedih gubitaka zemljine vlage, usled povedane evaporacije. Optimalno vrijeme za primjenu stajnjaka zavisi od klime, teksturne oznake i stepena zrelosti stajnjaka. U aridnoj i semiaridnoj klimi stajnjak moe da se primjeni znatno prije setve, a na peskovitim lakim zemljitima primenu treba to vie pribliiti vremenu setve. Klimatski uslovi i tekstura zemljita utiu na brzinu razlaganja stajnjaka. Razlaganje je bre u lakem zemljitu i u humidnoj klimi, gdje zbog brzih procesa razlaganja prijeti opasnost od ispiranja hranjiva. To naravno odreuje i vrijeme primjene stajnjaka.

Slika 6.Vrijeme izvozenja stajnjaka

14

15. NAIN I DUBINA ZAORAVANJA

ubrenje stajnjakom treba organizovati tako da izvoenje, rasturanje i zaoravanje budu sinhronizovani. Stajnjak odmah po rasturanju treba zaorati na odgovarajudu dubinu. Ako se stajnjak kasnije zaorava nastaju veliki gubici. Prvenstveno, amonijak se gubi volatizacijom, to znatno smanjuje fertilizacionu vrednost stajnjaka, to se vidi iz ovih podataka: Vrednost odmah zaoranog stajnjaka, posle rasturanja, je 100%; Vrednost stajnjaka zaoranog 6 sati posle rasturanja je 80%; Vrednost stajnjaka zaoranog 24 sata posle rasturanja je 70%; Vrednost stajnjaka zaoranog 4 dana posle rasturanja je 50%.

15.1 KOLIINA STAJNjAKA. Koliina stajnjaka zavisi od koliine raspoloivog stajnjaka na gazdinstvu, od osobina zemljita i klime, od kvaliteta stajnjaka i zahteva useva. Poto na gazdinstvu po pravilu nema dovoljno stajnjaka, zato se u novije vreme predlau manje doze 8-10 t/ha. Time se oivljava aktivnost zemljinih organizama, to veoma pozitivno deluje na plodnost zemljita. Na zemljitima siromanim u humusu i hranivima i gde dugo vremena nije ubreno organskim ubrivima, zatim na glinovitim i peskovitim zemljitima treba ubriti obilnije, jer stajnjak popravlja fizike, hemijske i bioloke osobine zemljita. U aridnim i semiaridnim uslovima i na lakim zemljitima ubrenje stajnjakom ima poseban znaaj jer povedava snagu dranja vode, a time se u zemljitu povedava sadraj pristupane vode za biljke i usevi bolje odolevaju sui. Kvalitet stajnjaka zavisi od naina spremanja i nege. Od kvalitetnijeg stajnjaka koji sadri vie mineralnih materija daju se manje doze, tako se s istom koliinom stajnjaka mogu ubriti vede povrine. 15.2 DELOVANjE Stajnjak deluje preko mineralnih materija koje se oslobaaju u procesu mineralizacije i preko uticaja na fizike i bioloke osobine zemljita. Stajnjak u zemljitu se dalje razlae i oslobaaju se biljna hraniva. U lakim zemljitima, neutralne ili slabo alkalne reakcije, mineralizacija je znatno bra nego na glinovitim i kiselim zemljitima. Najbre se razlae celuloza i hemiceluloza, a najtee lignin. Prema ispitivanjima sve koliine celuloze se razlau u toku jedne godine, dok 37% lignina i posle etiri godine ostaje nerazloeno. Osim jona biljke iz stajnjaka mogu da usvajaju i neke organske molekule, ije dejstvo moe da bude stimulativno ili inhibitorno u zavisnosti od svojstva fizioloki aktivnih materija.
15

16. ZAKLJUAK
Moemo zakljuiti da je stajnjak organsko ubrivo. Stajnjak predstavlja osnovno ubrivo jer sadri sve hranjive elemente potrebne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujudi svojim organskim sastavima, stajsko ubrivo popravlja fizike, hemijske i bioloke osobine zemljita. S toga je njegov znaaj nezamjenljiv. Stajsko ubrivo se redovno tokom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim povrinama (povrtnjacima, vodnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na injenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Sastav stajnjaka je vrlo razliit . Na njegov sastav najvie utiu sljededi inioci : Vrsta I starost stoke Vrsta hranjiva Cilj gajenja stoke (tov ili priplod) Vrsta prostirke Njega stajnjaka Stepen razgradnje

Razgradnja stajnjaka se ubrzava toplim, a usporava hladnim postupkom. Moemo zakljuiti da doziranje koliine krutog stajnjaka vri se prema: zapreminskoj masi obraenog zemljita. koliini hraniva potrebnih za gnojidbu nekog usjeva, potrebi usjeva za organskom materijom, teksturnoj grai zemljita i klimi.

16

17. LITERATURA
1. Knjiga - SPECIJALNO RATARSTVO 2. Knjiga RATARSKA PROIZVODNJA 3. Poljoprivreda.info - Internet magazin 4. www.poljoprivreda.ba 5. http://www.biogassrbija.com 6. http://poljoprivreda.info

17

SADRAJ 1.UVOD..2 2.PODJELA UBRIVA.3 3.PODJELA STAJNJAKA....4 4.RAZGRADNJA STAJNJAKA..5 5.ODREIVANJE KOLIINE STAJNJAKA PO JEDINICI.6 POVRINE , VRIJEME I DUBINA UNOENJA 6.VRIJEME ,DUBINA UNOENJA STAJSKOG GNOJIVA U ZEMLJITE....7 7.GNOJIVA OD PERADI.....8 8.TENI STAJNJAK ..9 9.OSOKA(GNOJNICA)....10 10.OTPLAVNO STAJSKO UBRIVO...11 11.GNOJOVKA.12 12.BIHUGNOJ..13 13.STAJNJAK POBOLJAVA PRINOS....14 14.VRIJEME IZVOZENJA STAJNJAKA.15 15.NAIN DUBINE16 16.ZAKLJUAK.17 17.LITERATURA..18

18

19