ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI UNIVERZITET U BIHAU ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET U BIHAU

ZEKAT KROZ KUR'ANSKO-SUNNETSKU STIMULACIJU I PRIJETNJU

SEMINARSKI RAD (Predmet: Fikh II)

Mentor: prof. dr. Muharem tulanovi

Student: Fahrudin Voji

Biha, mart, 2012

Sadraj

Sadraj................................................................................................................... 2 Uvod....................................................................................................................... 3 ta je zekat i kakav je njegov pravni status u islamu.............................................4 Mudrosti izdvajanja zekata.....................................................................................5 Kur'ansko-sunnetska stimulacija na zekat..............................................................6 Kategorije kojima se daje zekat..............................................................................7 Uloga zekata u suzbijanju siromatva....................................................................8 Kur'ansko-sunnetske prijetnje u pogledu izbjegavanja zekata...............................9 Dunjaluka kazna................................................................................................9 Kazne u vidu elementarnih nepogoda...............................................................10 erijatska kazna................................................................................................11 Ovosvjetski i onosvijetski efekti zekata................................................................12 Zakljuak.............................................................................................................. 13 Literatura.............................................................................................................. 13

Uvod
U ovom kratkom radu u pokuati da neto kaem o zekatu i njegovoj vrijednosti, i vrijednosti onih koji ga daju, kao i o opasnosti ne izdvajanja zekata i prijetnji za one koji ga ne ele ili izbjegavaju izdvojiti iz imetka. Svaki imuan musliman duan je u toku godine dati zekat na imovinu u novcu, zlatu, srebru, robi, stoci, poljoprivrednim proizvodima, i raznim dragocjenostima i vrijednostima koje nisu neophodne za jedan normalan ivot, a vrijednost te imovine, u duhu Kurana i Sunneta, prelazi koliinu nisaba. Zekat je najbolji nain da osiguramo svoju imovinu od propadanja i da je tako uveamo, jer Allah d. . u Kuranu kae: "A novac koji dajete u zekat u ime Allaha i njegova zadovoljstva, tako ete svoja djela umnogostruiti." 1 Prenosi se da je Muhammed, a. s., rekao: "Osigurajte svoje imetke davanjem zekata."2 Na vie mjesta u Kur'anu Allah, d.., nareuje obavljanje namaza i davanje zekata, napominjui da su i raniji narodi i poslanici bili zadueni ovim obavezama: "I spomeni u Knjizi Ismaila. On je ispunjavao doto obeanje i bio poslanik, vjerovjesnik. I traio je od eljadi svoje da namaz obavljaju i da zekat daju, i Gospodar njegov je bio njima zadovoljan." 3 Zekat je farz, i daje se jednom godinje. Zekat je onaj dio u naoj imovini koji po islamskim propisima pripada drugima. Kome sve pripada zekat, jasno je reeno u Kuranu. Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima ija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduenima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! - A Allah sve zna i mudar je. Ettevba, 60. Zekat je jedan od artova uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu, kako to veli Uzvieni Allah u Kur'anu:

1 2 3

Kur'an:30:39 Ebu Davud Kur'an:54-55

"Uspjee samo oni koji ga (imetak) oiste, esto spominju svoga Gospodara i molitvu obavljaju." 4

ta je zekat i kakav je njegov pravni status u islamu

Zekat je rije arapskog porijekla. U jeziku ona znai rast, poveanje, ienje, hvaljenje, dobrotu. Sva ova jezika znaenja su upotrebljena u Kur'anu, u razliitim ajetima i kontekstima. Imetak koji se izdvaja na ime zekjata, u islamu se naziva zekatom, zbog toga to isti i poveava sevap i nagradu kod Allaha. A sva ta jezika znaenja su, opet, involvira u sljedeem ajetu: ''Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini, i pomoli se za njih, molitva tvoja e ih, sigurno, smiriti.'' 5 Zekat, kao obligatna vjerska dunost, predstavlja davanje u ime Allaha, u posjed dijela posebne imovine koju je Zakonodavac namjenio odreenim kategorijama. Pod davanjem u posjed se aludira na stvarno vlasnitvo nad imovinom koja se daje. Dakle, u zekat se ne moe ubrajati neko dobroinstvo.6 Zekat je porez na ostvareni porast raznih vrsta dobara: u zemljoradnji, trgovini, eksploataciji ruda, stadu ovaca, goveda ili kamila koja pasu na javnim panjacima. Ovaj porez se primjenjuje i na uteevinu. Ova posljednja kategorija (porez na uteevinu), preputena je savjesti pojedinaca, dok oporezivanje po ostalim osnovama sprovodi mjesna vlast. Tako, ako neko utedi izvjesnu sumu i ako ta suma ostane u kasi tokom itave godine, on je duan platiti 2,5% na ime zekata. Ako neko ima dugova, oni se odbijaju od njegove uteevine kod prorauna poreza. Zekat se daje direktno ili posredstvom ustanova ako ne postoje u zemlji. Po Kur'anu, korisnici tog poreza su siromasi, oni koji nemaju dovoljno, sakupljai zekata, oni ija srca treba pridobiti za islam, robovi da bi se otkupili, dunici da bi se oduili, borci na Boijem putu i putnici. 7 Propisan je na poetku islama, prije Hidre, kao neodreeno, openito davanje bez odreenog fiksnog postotka ili imetka iz kojeg se mora podijeliti ostavljanjem prava svakom
4 5

Kur'an:87:14-15 Kur'an: 9:103 6 Topoljak Sulejman, Zekat i sadakatul-fitr, Grafiar, Novi Pazar, 2007. str. 23 7 Dr Muhammed Hamidullah, Uvod u islam, UPI-RO Grafopak, Graanica, 1989, str. 219220

pojedincu da to sam sebi odredi. Tek druge godine po Hidri zekat je propisan sa svim pojedinanim praktinim propisima kao jedan od pet ruknova islama, nakon to je propisan post i zekatul-fitr.8 Propisan je kuransko-hadiskim normama i konsenzusom. U Kuranu se kae: ''Namaz klanjajte i zekat dijelite''9 Takoer se u mnogobrojnim verbalnim i praktinim sunnetima, nareuje zekat. Poslanik a.s., je rekao: Islam je sagraen na pet stubova: kelimei-ehadetu, klanjanju namaza, postu ramazana, davanju zekata i obavljanju hadda.''. Kada je Poslanik a.s., poslao Muaza u Jemen, izmeu ostalog mu je rekao i: ''Obznani im da im je Allah propisao zekat, koji se uzima od njihovih bogataa i daje njihovim siromasima.''.10 Islamski uenjaci su postigli konsensuz, u svakom vremenu i na svakom prostoru, da je zekat obavezna vjerska dunost, dok su ashabi Poslanika a.s., bili jednoglasni u miljenju da treba silom natjerati onoga ko ga odbija, da ga dadne. Onaj ko svijesno zanegira obavezu davanja zekata, smatra se otpadnikom.

Mudrosti izdvajanja zekata

U izdvajanju zekata nalaze se brojne koristi kako za onoga koji izdvaja zekat tako i za onoga koji ga prima. Od tih koristi su i sljedee: a) Izdvajanjem zekata ispunjava se jedan od temelja islama, vjere koja je garant ovjekove sree na dunjaluku i ahiretu. b) Izdvajanje zekata ovjeka pribliava Allahu, subhanehu ve te'ala, utie na poveavanje imana, naprotiv izdvajanje zekata dokaz je imana jer se za zekat takoer kae sadaka a ovoj rijei slina je rije sidk koja ima znaenje iskrenosti, pa tako zekat odslikava iskrenost imana, vjere kod ovjeka.

8 9

tulanovi Muharem, Put ka Dennetskim baama, Inehulhakk, Sarajevo, 2009. str. 394 Kur'an: 2:110 10 Topoljak Sulejman, Zekat i sadakatul-fitr, Grafiar, Novi Pazar, 2007. str. 24

c) U izdvajanju zekata nalaze se brojne nagrade Uzvienog Allaha. Kae Uzvieni:

''Allah ponitava kamatu a uveava sadaku.''.11 Takoer je rekao: ''A novac koji dajete da se uvea novcem drugih ljudi, kod Allaha se nee uveati, a za milostinju koju udijelite da biste se Allahu umilostivili, takvi e dobra djela svoja umnogostruiti.''12 d) Zekatom se isti imetak, priziva Allahov bereket na imetak koji ostaje u posjedu.
e) Onaj koji izdvaja zekat isti se time od pohlepe i krtosti, grijeha i loih djela, kako o

tome govori Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Sadaka gasi loe djelo kao to voda gasi vatru.''.13 Takoer time se vjernik navikava na udjeljivanje svoga imetka na Allahovom putu. f) Zekatom se ispunjavaju potrebe siromanih muslimana.
g) Zekatom se uvruju bratski odnosi izmeu muslimana, iri ljubav, svijest o

meusobnom potpomaganju, pa kada bogati musliman udijeli zekat iz svoga imetka siromanom bratu muslimanu, nemogue je, ako je i bilo, da se u prsima ovog siromanog nae zavist i zloba prema bogatom, prieljkivanje da izgubi bogatstvo. h) Izdvajanjem zekata, vjernik se zahvaljuje Uzvienom Allahu na blagodati imetka kojeg mu je podario.

Kur'ansko-sunnetska stimulacija na zekat

Zekat je spomenut u osamdeset i dva ajeta zajedno sa namazom to govori o njegovoj izuzetnoj vanosti. Mnogobrojne kuransko-hadiske norme stimuliu na davanje zekata: ''Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini.''14

11 12 13 14

Kur'an:2:276 Kur'an:30:39 Ibnu Hibban, sahih Kur'an:9:103

''A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati.''15 ''Oni koji e, ako im damo vlast na zemlji, molitvu obavljati i zekat davati i koji e traiti da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraati.''16 Tirmizija biljei od Ebu Kebe El-Enmarija da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Na tri stvari se zaklinjem. Pripovijedam vam, pa posluajte: Sadaka ne krnji imetak, niti se nekome ini nasilje pa se on strpi a da mu Allah zbog toga ne povea ugled, niti neko otvori vrata pronje a da mu Allah ne otvori vrata siromatva.'' Taberani biljei predanje od Dabira koji kae ''da je neki ovjek rekao Poslaniku, a.s.: ,ta veli za onoga ko podijeli zekat? Poslanik, a.s., odgovori: ,Ko podijeli zekat na imetak time je od njega odstranio zlo.''17

Kategorije kojima se daje zekat

Allah, d.., je razvrstao kategorije onih kojima se daje zekat na dvije grupe shodno ajetu: ''Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima ija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduenima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i Mudar je.18

Iz ajeta se razumije da
1. potrebni i siromani uzimaju u skladu svoje potrebe i siromatva kao to su

kategorije: siromaha, nevoljnika, za otkup iz ropstva, putnik namjernik i

15 16

Kur'an:9:71 Kur'an:22:41 17 tulanovi Muharem, Put ka Dennetskim baama, Inehulhakk, Sarajevo, 2009. str. 395 18 Kur'an:9:60

prezaduena osoba;
2. bogati uzimaju zekat samo ako se njihovim radom vraa korist islamskom

ummetu kao to su kategorije: oni koji ga sakupljaju, oni ija srca treba pridobiti, oni koji posreduju u izmirenju zavaenih i borci na Allahovom putu.19

Uloga zekata u suzbijanju siromatva

Kada je rije o ulozi zekata u rjeavanju problema siromatva, to je neto to ne poriu ni obini ni obrazovani ljudi (uglednici), ni nemuslimani. Kada je rije o cilju zekata, mnogi su svijesni same njegove uloge u rjeavanju problema siromatva i pruanju pomoi siromasima,iako je vid tog rjeavanja veini nejasan. Meutim, zekat u islamu zapravo nije jedino rjeenje u borbi protiv siromatva. Naime, postoji posao kojem ovjek treba teiti i u emu ga nadleni trebaju pomoi, kako bi na taj nain zadovoljio svoje i potrebe svoje porodice te bio neovisan od pomoi drugih. Pored zekata, postoje i doprinosi imunih srodnika, razliiti izvora sredstava unutar islamske drave, drugi obavezni izdaci iz imetka, pohvalna sadaka itd. Sve to doprinosi rjeavanju problema siromatva i njegovom iskorjenjivanju. Ovdje skreemo panju i na jednu drugu stvar, a to je da uloga davanja zekata nije ograniena samo na rjeavanje problema siromatva i drugih drutvenih problema koji iz njega proizilaze ili su s njim usko povezani. Njegova uloga jeste i pruanje pomoi islamskoj dravi u pridobijanju srca i njihovom uvrivanju u islamu te privrenosti njemu i njegovim sljedbenicima, kao i pruanje pomoi istoj u izraavanju jasne i precizno utvrene obaveze koja e ostati do Sudnjeg dana, a to je borba za uzdizanje islama. Uloga davanja zekata jeste i podsticanje onih koji su naklonjeni injenju dobra na ustrajnost na tom putu.

19

tulanovi Muharem, Put ka Dennetskim baama, Inehulhakk, Sarajevo, 2009. str. 397-398

Meutim, i pored toga, rei emo da je osnovna uloga davanja zekata temeljito i kvalitetno rjeavanje problema siromatva, a ne rjeavanje koje se zasniva na privremenim,prividnim i povrnim aktivnostima. Ni Allahov Poslanik a.s., u nekim sluajevima nije spominjao drugu ulogu davanja zekata.20

Kur'ansko-sunnetske prijetnje u pogledu izbjegavanja zekata

Onima koji ne daju zekat a koji su ga duni dati, propisana je dunjaluka i ahiretska kazna. Mnoge kuransko-hadiske norme su dole u vidu zastraujue prijetnje onima koji to izbjegavaju.

Dunjaluka kazna

One koji se svijesno i namjerno budu ogluili o ovu naredbu i ne budu je izvravali eka bolna patnja na Onom svijetu. Uzvieni im poruuje sljedee: ''Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troe ga na Allahovom putu - navijesti bolnu patnju na Dan kad se ono u vatri dehennemskoj bude usijalo, pa se njime ela njihova i slabine njihove i lea njihova budu igosala. "Ovo je ono to ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono to ste gomilali!"21

20

Dr. Kardavi Jusuf, Uloga zekata u rjeavanju ekonomskih problema, Bemust, Sarajevo, 2011. str. 29-30 21 Kur'an:9:34-35

U mnogobrojnim hadisima Poslanik a.s., je nagovijestio bolnu patnju svima koji ne budu davali zekat. U jednom od tih hadisa je rekao: ''Kome Allah bude dao imetak, pa na njega ne bude davao zekat, na Sudnjem danu e mu se taj imetak pretvoriti u zmiju, bez dlaka na glavi, sa dvjema crnim mrljama iznad oiju, koja e ga daviti. Uzet e ga za krajeve usta i rei mu: 'Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago!''. Potom je Poslanik a.s., prouio sljedei ajet: '' Neka oni koji krtare u onome to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bie im o vratu objeeno ono ime su krtarili, a Allah e nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono to radite.''22 U drugom predanju ovog hadisa stoji: ''Svakom posjedniku zlata i srebra, koji ne bude izvravao njihova prava, tj. Davao na njih zekat, na Sudnjem danu e se to blago pretvoriti u ploe, koje e se usijati u dehennemskoj vatri i njime e se igosati njegove slabine, elo i lea. Kad god se spale, ponovo e se vratiti u Danu koji e trajati pedeset hiljada godina. I to kanjavanje e trajati sve dok se ne zavri presuda ljudima. Nakon toga e ugledati svoje konano boravite: Dennet ili Vatra (Dehennem). Svaki posjednik krava i sitne stoke (ovaca i koza), koji ne bude davao na njih zekat, na Sudnjem danu e se dovesti, pa e ga gaziti papcima i rogovima. Kada sve preu preko njega, ponovo e se vratiti i nastaviti ga gaziti i bosti, sve dok se ne presudi ljudima, u Danu koji e trajati pedeset hiljada godina. Nakon toga e vidjeti svoje mjesto u Dennetu ili u Dehennemu.''.23

Kazne u vidu elementarnih nepogoda

U hadisima se nije zadovoljilo samo sa Onosvjetskom kaznom, nego je Poslanik a.s., nagovijestio jo i prirodne kazne za ljude i mjesta u kojima se ne daje zekat. Poslanik a.s., je rekao: ''Svaki narod koji je odbio dati zekat, Allah je iskuao glau i suom.''. U drugom predanju ovog hadisa se kae: ''Kad god odustanu davati zekat, zabrani im se kia sa nebesa, i da nije ivotinja, ne bi im nikada ni pala.'' U treem hadisu stoji: ''Kad god se pomijea sadaka ( ili je rekao zekat), sa imovinom, upropasti je.''. Ovaj hadis podrava dva tumaenja. Prvo:
22 23

Kur'an:3:180 Topoljak Sulejman, Zekat i sadakatul-fitr, Grafiar, Novi Pazar, 2007. str. 26-27

10

sadaka, u znaenju zekata, ako se ne dadne, nego se ostavi u imovini, biva uzrokom njene propasti. Ovo znaenje potvruje i drugi hadis, u kom stoji: ''Svako unitenje imovine, na kopnu ili moru, je radi nedavanja zekata na nju.''. Drugo: kada ovjek uzme zekat, koji mu ne pripada, pa ga pomijea u svoj imetak, imovina mu se uniti zbog toga. Ovo je tumaenje Ahmeda b. Hanbela.24

erijatska kazna

erijatska kazna za one koji ne daju zekat je da se sanksioniraju krvinim i graanskim kaznama. Nadleni organi imajuu pravo sankcionirati one koji ne daju zekat diskrecionom kaznom (t'azirom), tj. Da ih kazne odgovarajuom sankciom za taj delikt. A graanska kazna je da im se uzrpira pola imovine. Poslanik a.s., o tome veli: ''Ko dadne zekat radi Allahove nagrade, imat e nagradu za to. A ko odbije dati, ja u ga uzeti od njega i pola njegovih deva, kao vid jedne kazne od naeg Gospodara. Porodici Muhammedovoj od toga nita nije dozvoljeno.''. Citirani hadis sadri sljedee propise: Zekat u osnovi, musliman daje radi Allahove nagrade, jer ima ibadetsku dimenziju. Onaj koga bude zbog toga i davao imat e nagradu kod Allaha, dok u suprotnom nee. Onaj koga savlada krtsot i ljubav prema ovom svijetu, pa odbije dati zekat, nee se zanemariti od strane nadlenih. Uzet e se silom na osnovu erijatskog suvereniteta i snage drave.
Ovoliko stroge kazne su propisane da bi se zatitilo pravo siromaha i onih

kojima je namjenjen zekat.25

24 25

Isto, str. 27 Topoljak Sulejman, Zekat i sadakatul-fitr, Grafiar, Novi Pazar, 2007. str. 28

11

Ovosvjetski i onosvijetski efekti zekata

Zekat iskupljuje svoga vlasnika i uva od raznih nesrea i iskuenja kao to se prenosi u vjerodostojnom predanju Buharije i Muslima: ''Iskuenje ovjeka u: porodici, imetku, ivotu, djeci i komiluku otklanja: post, namaz, sadaka (milostinja, zekat), nareivanje dobrih, a zabranjivanje loih djela.'' Zekat ima i moralno-odgojni efekat. Onaj ko se navikne da od svog imetka dijeli koristei drugima i ne pomilja da bespravno uzme tue vlasnitvo. Zekat, kao to odgaja svoga vlasnika i isti ga moralno, isto tako isti i uva njegov imetak od raznih nesrea. U erijatskim izvorima na arapskom jeziku zekat se naziva zekatul-mal to u prijevodu znai poveavanje, rast imetka. Poslanik, a.s., je rekao: ''Zatitite va imetak zekatom, lijeite vae bolesne sadakom (milostinjom) i pripremite se dovom protiv nesree.'' Davanjem zekata postiu se razni socijalni, ekonomski, misionarski i drugi efekti u islamskoj dravi i drutvu zbrinjavanjem siromanih i potrebnih, osnivanjem fondova pomoi ak i za nemuslimane (Omer, r.a., je odredio iznos iz dravne blagajne za izdravanje idova koji je prosio) upoljavanjem nezaposlenih, pomaganjem boraca na Allahovom putu, dijeljenjem u svrhu misionarstva itd. Zekat je zatita i lijek, uzrok za bereket (blagoslov) u: ivotu, porodu, dugovjenosti; odgaa razne nesree i bolesti, gasi kabursku vatru i patnju Poslanik, a.s., je rekao: Svaki ovjek je pod zatitom svoje sadake do momenta kada e Allah, d.., presuditi ljudima na Sudnjem danu.26

26

tulanovi Muharem, Put ka Dennetskim baama, Inehulhakk, Sarajevo, 2009. str. 398-399

12

Zakljuak

Ako paljivo razmotrimo kur'ansko-sunnetske dokaze koji govore o zekatu, njegovoj obligatnosti i dunosti izdvajanja imetka onoga ko je obavezan da ga izdvoji, i prijetnje koje govore o dunjalukoj i ahiretskoj kazni za one koji ga ne ele ili izbjegavaju dati, onda dolazimo do zakljuka da zekat zauzima veoma vano mjesto u islamu i islamkom uenju. Dakle, zekat je jedan od temeljnih principa islama, koji je kao takav ozakonjen i propisan sa kategorikim kur'anskim normama. Zatim, iz navedenih ajeta i hadisa moemo uvidjeti kolika je vrijednost davanja zekata za one koji ga daju u ime Allaha, te kolika je prijetnja onima koji ga ne ele ili ga izbjegavaju dati, a mogu da ga daju. Takoer, ono to se moe zakljuiti jeste i injenica, kada bi islamsko bankarstvo zaivljelo u cijelosti u jednom drutvu, nestalo bi potrebe za zekatom i nestalo bi siromanih ljudi, i tada bi se ta sredstva usmjerila za ope dobro. Zekat u muslimanskom drutvu osigurava veoma velik broj pogodnosti jer izmeu ostalog, povoljno utjee na jo veu aktivnost onoga koji ga daje i onoga koji uzima zekat. On siromasima osigurava vie dostojanstva, sigurnosti, zdravlja i zadovoljstva, a to je sve skupa, preduvijet uspjenog rada i razvoja. Na kraju moemo zakljuiti da je u zekatu svako dobro a u izostavljanju istog je svako zlo, i da mnoga savremena drutva propadaju, upravo zbog toga to izostavljaju praksu zekata.

Literatura

Dr. Muharem tulanovi, Put ka Dennetskim baama, Inehulhakk, Sarajevo, 2009 Dr. Sulejman Topoljak, Zekat i sadakatul-fitr, Grafiar, Novi Pazar, 2007

13

 Dr.

Jusuf Kardavi, Uloga zekata u rjeavanju ekonomskih problema, Bemust,

Sarajevo, 2011 Dr. Muhammed Hamidullah, Uvod u islam, UPI-RO Grafopak, Graanica, 1989

14