PROJEKTI REKONSTRUKCIJA CESTA U FUNKCIJI POVEANJA SIGURNOSTI PROMETA BLACK SPOT RECONSTRUCTION PROJECTS ON THE ROADS IN THE REPUBLIC

OF CROATIA

mr. sc. Josip Bonjak, dipl. ing. gra. Rencon d.o.o. Vijenac I. Maurania 8, OSIJEK josip.bosnjak@rencon.hr

Ivan Molnar, dipl. ing. prom. Rencon d.o.o. Vijenac I. Maurania 8, OSIJEK ivan.molnar@rencon.hr

Saetak Rijetko se prometna infrastruktura smatra uzrokom prometne nesree. Grupiranje prometnih nesrea na odreenim dionicama dogaa se sukladno stupnju odravanja u proteklom razdoblju, geometrijskim elementima i stanju ceste. Lokacije poveanog rizika na kojima se ee dogaaju prometne nesree su opasne dionice. Najvei broj prometnih nesrea dogaa se zbog superpozicije vie faktora od kojih su najznaajniji nepovoljni horizontalni i vertikalni odnosno prostorni elementi ceste u kombinaciji s pogrekama vozaa, vremenskim uvjetima, odvodnjom ceste, okoliem i neusklaenom prometnom signalizacijom. U radu su prikazani primjeri primijenjenih projektnih rjeenja za rekonstrukciju dravnih i upanijskih cesta primjenom novih tehnologija projektiranja i 3D vizualizacije koja omoguuje sinergiju graevinskog i prometnog rjeenja. Kljune rijei: projekti cesta, opasne dionice, vizualizacija

Summary Traffic infractructure is rarely consider as the cause of traffic accident. Grouping of traffic accidents on specific sections occurs according to maintance level in previos period, geometric elements and road conditions. Locations with increased risk on wich traffic accidents occur are known as dnagerous sections. Lagrest number of traffic accidents occurs due to superimposition of multiple factors of which the most important are unfavorable horizontal ans vertical elements respectively sptial elements in combination with drivers errors, weather conditions, road drainage, environment and uncoordinated traffic signalization. This paper presents examples of applied design solutions for reconstruction of state and county roads by application of new technology in road design and 3D visualization that enables the synergy between engineering and traffic solutions. Key words: road projects, dangerous sections, visualization black spots, visualization

mr.sc. Josip Bonjak, dipl.ing.gra.; Ivan Molnar, dipl.ing.prom. Rencon d.o.o., Vijenac Ivana Maurania 8, Hrvatska, e-mail: rencon@rencon.hr

1. UVOD Tvrtka Rencon d.o.o. kroz svoje dugogodinje iskustvo u projektiranju cesta izradila je i niz projekata sanacija opasnih mjesta na dravnim i upanijskim cestama Republike Hrvatske. Takvi su se projekti pokazali izvrsni za prezentaciju s ciljem razmjene iskustava kako bi se nastavio trend smanjenja broja nesrea i poveanja sigurnosti cestovnog prometa. U tablici I prikazani su statistiki podaci o posljedicama prometnih nesrea na 27 opasnih mjesta na dravnim ili upanijskim cestama u RH za koje su napravljeni projekti sanacije opasnih mjesta u posljednje 4 godine. Prvih devet opasnih mjesta (oznaeni plavom bojom) nalazi se na raskriju, drugih tri (crvenom bojom) u iroj zoni raskrija, a ostali na dionicama izvan naselja.

konveksnog zavoja) ili nedovoljna preglednost raskrija zbog imovinskih odnosa (neprozirne ograde ili vegetacija) ili reklamnih ploa. Ogledni primjer OM na raskriju obraen u ovom lanku je raskrije Baarinka. Na tri OM koja su u zoni raskrija (u radijusu do 250 m) jedan od glavnih uzroka je osim nedovoljne preglednosti raskrija i kombinacija loih horizontalnih i vertikalnih elemenata ceste ili nepotivanje Normi i Pravilnika za projektiranje. Ogledni primjer opasnog mjesta na raskriju obraen u ovom lanku je raskrije i dionica OM minj. Na ostalih petnaest OM koja su na dionici dravne ili upanijske ceste jedan od glavnih uzroka prometnih nesrea su; loi horizontalni i vertikalni elementi ceste (loe prostorno voenje trase - loa kombinacija horizontalnog zavoja i vertikalnog zaobljenja), upitni graevinski elementi (bez prijelaznica, proirenja u zavoju, bez vitoperenja kolnika, vitoperenje neprimjereno brzini i radijusu zavoja ili nepravilno vitoperenje) u kombinaciji s loim stanjem kolnika (pukotine ili hvatljivost) ili nepotivanje Normi i Pravilnika za projektiranje. Ogledni primjer OM obraen u ovom lanku je OM Oblakovac.

Tablica I. Statistika prometnih nesrea prije izvoenja sanacije opasnog mjesta

Tijekom izrade projekata uoeno je grupiranje uzroka prometnih nesrea ovisno o lokaciji da li je opasno mjesto (OM) na raskriju ili na dionici ceste. Na svih devet OM na raskriju jedan od glavnih uzroka je poloaj raskrija (nakon
3

Slika I. Karta RH s ucrtanim lokacijama 27 OM

2. OPENITO O OPASNIM MJESTIMA Rijetko se prometna infrastruktura smatra uzrokom prometne nesree. Grupiranje prometnih nesrea na odreenim dionicama dogaa se sukladno stupnju odravanja u proteklom razdoblju, geometrijskim elementima i stanju ceste. Lokacije poveanog rizika na kojima se ee dogaaju prometne nesree su opasne dionice. Naalost cjelokupna baza podataka prometnih nesrea dostupna je samo uem krugu ljudi iskljuivo unutar Policije, a koristi se za planiranje preventivno represivnih akcija. Pregledna baza podataka svih prometnih nesrea s ucrtanim mikro lokacijama (koja bi bila dostupna svim slubama koje upravljaju cestama) mogla bi pridonijeti brem uoavanju potencijalno opasnih mjesta u najranijoj fazi, kao ulazni elementi za projekt rekonstrukcije ili kao povratna informacija nakon izvrene rekonstrukcije. Ukoliko neka dionica nije evidentirana kao opasno mjesto (jer jo nema dovoljan broj prometnih nesrea) projektanti nemaju informacije o potencijalno opasnom mjestu na koje bi se morala posvetiti posebna pozornost kod izrade projekta rekonstrukcije. Isto tako nemaju povratnu informaciju o prometnim nesreama na rekonstruiranim ili novoizgraenim prometnicama kako bi se mogli voditi dobrom inenjerskom praksom i ne stvarati opasne dionice zbog odreenih kompromisa ili implementacije vlastitih rjeenja (neusklaenih s normama ili pravilnicima) na temelju pokuaja i pogreke. Kod izrade ili revizije projekata moraju se implementirati pozitivna iskustva sanacija opasnih mjesta. Ocjena uspjenosti sanacije opasnog mjesta je proporcionalna kvaliteti utvrenog uzroka prometnih nesrea i smatra se kljunim dijelom procesa poveanja sigurnosti. Slubama koje upravljaju cestama prometna infrastruktura je osnovni alat za poboljanje stanja sigurnosti, a posebno u mogunosti smanjenja teine posljedica prometnih nesrea. Ulaganje u infrastrukturu cestovnog prometa najvei je i najzahtjevniji dio prevencije. Sukladno Direktivi 2008/96EC

o sigurnosti cestovne infrastrukture od 19. studenog 2008. godine sigurnost prometovanja po postojeim cestama treba se poveati revizijom projektne dokumentacije i ciljanim ulaganjem sredstava u poboljanje cestovnih dionica s najveim brojem prometnih nesrea i/ili s najveim potencijalom za smanjenje broja nesrea. Dogaanje prometnih nesrea i nije u potpunosti sluajni dogaaj. Sukrivac svih prometnih nesrea esto je splet vie imbenika koji su doprinijeli stvaranju nepremostivih prepreka za vozaa. Opasne dionice izvan naselja najee su na dijelu ceste koji imaju nepovoljne i nepravilne horizontalne i vertikalne elemente, odnosno nisu iz odreenih razloga usklaeni s Pravilnicima i Normama za projektiranje cesta. Vozai na temelju iskustava i percepcijom prouavaju potencijalne opasnosti i odreenim redoslijedom ih rjeavaju. I najiskusniji vozai teko mogu procijeniti loe horizontalne i vertikalne elemente (nepravilno vitoperenje kolnika, lou hvatljivost, veliinu nepreglednog zavoja poslije prijevoja). Ukoliko nemaju unaprijed horizontalnu i vertikalnu preglednost nad zavojem ili raskrijem odnosno voze napamet od "poznatog ka nepoznatom" i nedovoljno prilagode vonju novonastalim uvjetima uslijed superpozicije vie imbenika; nepovoljni horizontalni i vertikalni odnosno prostorni elementi ceste postoji velika vjerojatnost za prometnu nesreu. Vrlo je teko prometnom signalizacijom informirati vozae o svim ovim okolnostima u razliitim atmosferskim prilikama, kao to je npr. sama veliina horizontalnih i vie vertikalnih zavoja, nedovoljna zaustavna preglednost, prilagoavanja trase okolini, nedovoljna pretjecajna ili horizontalna preglednost... Jedina mogunost znatnog utjecaja na dogaanje prometnih nesrea su graevinski zahvati koji e potpuno otkloniti sve "nepoznanice". Kako bi tempo poveanja sigurnosti cestovnog prometa bio jo uspjeniji potrebno je odmah nakon izrade projektne dokumentacije zapoeti s izvoenjem. esto se rekonstrukcija klasinog raskrija u raskrije s krunim tokom

primjenjuje kao mjera sanacije opasnog mjesta. Najvea prednost krunih raskrija u odnosu na ostala osim standardiziranog funkcioniranja i kontinuiranog protoka je kontrolirano smanjenje prilazne brzine iz svih privoza, a to u sluaju eventualnih prometnih nesrea rezultira znatno manjim posljedicama. Ovakva privremena prometna rjeenja pokazuju se vrlo uinkovita i ekonomski isplativa. Raskrije s montanim krunim tokom je odmah primjenjivo u gabaritima postojeeg raskrija, ali privremenog karaktera do usvajanja konanog rjeenja ili rekonstrukcije. Prednost im je osim trenutne funkcionalnosti to ne zahtijevaju velika poetna ulaganja ili dugotrajne procese rjeavanja imovinsko pravnih odnosa i ekanje izdavanja svih potrebnih dozvola za graenje. Prije donoenja konane odluke, pa ak i dok se eka ishoenje potrebne dokumentacije ili rjeavanje imovinsko pravnih odnosa mogue je odmah koristiti sve prednosti raskrija s krunim tokom i uoiti eventualne nedostatke oko oblika i veliine, te korigirati ih prije graevinskog zahvata. Kao privremeno rjeenje - eksperimentalno istraivaki rad mogue je postaviti montani kruni tok u gabarite postojeeg raskrija. Kad pomislimo na montani kruni tok prva misao je najee New Jersey, ali postoje i elegantnija rjeenja koja se posebno mogu primijeniti u turistikim sredinama bez velikog naruavanja prirodnog okolia. Sredinji otok moe biti oznaen ukrasnim ardinjerama s cvijeem, a prilazni otoci fleksibilnim stupiima sive boje s bijelom retroreflektirajuom folijom klase III i Swarovski kristalima na dnu i vrhu stupia. Osim navedenog estetskog oblika ovakav montani kruni tok vrlo se lako i brzo postavlja/uklanja. Fleksibilni stupii slue za vizualni dojam otoka, reflektirajui su, a u sluaju naleta vozila ne uzrokuju nikakva oteenja na vozilu. Primjer elemenata i opreme za takav montani kruni tok prikazan je na Slici II.

Slika II. Vizualizacija montanog krunog toka

3. PRIMJER SANACIJA TRI OPASNA MJESTA NA CESTAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Od 27 opasnih mjesta kao primjeri sanacije opasnih mjesta ovisno o lokaciji OM navedena su tri opasna mjesta na dravnim i upanijskim cestama Republike Hrvatske. OM Baarinka nalazi se na raskriju, minj u zoni raskrija a Oblakovac na dionici ceste izvan naselja. Prema obraenim statistikim podacima za navedenih 27 opasnih mjesta od 688 prometnih nesrea 68% (469) dogodio se za vrijeme dok je kolnik bio suh, 79% (548) u uvjetima dobre vidljivosti po danu, a prosjena dob okrivljenog za prometnu nesreu je 37,35 godina.
95 90 93

85

75 br. prom. nesrea

65

60 55 52 48 47 54 51 45 39 54

55

45

35 sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

mjesec

Tablica II. Prometne nesree po mjesecima u godini

115 110 111

105 102 98 95 99

89

85

79

75 ponedjeljak utorak srijeda etvrtak dani petak subota nedjelja

Tablica III. Prometne nesree po danima u tjednu

3.1. PRIMJER 1 OPASNO MJESTO BAARINKA raskrije 5002 I 2039 (dionica: Pore Novigrad)

Uzroka prometnih nesrea prema izvjeima policije je vie; neprilagoena brzina (31%), oduzimanje prednosti prolaza (26%) i divlja (17%). Alkohol je bio prisutan kod 22% vozaa koji su skrivili prometnu nesreu. Najvie prometnih nesrea dogodio se po danu (70%) u uvjetima suhog kolnika (74%). Detaljnijom analizom prometnih nesrea i iscrtavanjem dijagrama kolizijskih toaka utvreni su uzroci dogaanja prometnih nesrea ovog vrlo frekventnog raskrija posebno u ljetnim mjesecima s veim brzinama vozila na glavnom pravcu. Uzroci su osim pogrene procjene vozaa vezani za prometno optereenje u tijeku turistike sezone i prometno okruenje odnosno smanjenu horizontalna preglednost (ukrasno drvee i vegetacija), te veliki broj reklamnih panoa. Prijedlog sanacije ovog opasnog mjesta je kruni tok, a obzirom da postoji problematika imovinskih odnosa nije mogue ii konanom rjeenju, pa je predloena u prvoj fazi kao privremena i urna sanacija montani kruni tok Rv=14 m. U drugoj fazi kao konano rjeenje izvesti e se kruno raskrije Rv=40 m.

br. prom. nesrea

Slika III. Opasno mjesto "Baarinka" (Rencon d.o.o.)

Opasno mjesto je etverokrako raskrije izvan naseljenog mjesta dvije upanijske ceste 5003 i 2039. Prometna signalizacija je nepotpuna s velikim brojem reklamnih panoa. Smetnja pozornosti vozaa su i vei broj reklamnih i turistikih panoa u zoni raskrija koji se isprepliu s prometnim znakovima, te doprinose smanjenju koncentracije vozaa i izbjegavanju praenja prometnih znakova. Na raskriju postoji rasvjeta.

Slika V. Situacija novo projektirane signalizacije

Slika IV. Situacija postojee prometne signalizacije 6

3.2. PRIMJER 2 OPASNO MJESTO MINJ DIONICA 5077 (dionica: Pazin - Pula)

Slika VI. Opasno mjesto "minj" (Rencon d.o.o.)

Opasno mjesto je dionica upanijske ceste 5077 izvan naseljenog mjesta s nepreglednim zavojem i nepravilnim raskrijem u obliku slova "X". Kolnik je izveden iz dva prometna traka ukupne irine 8,0 m. Izveden je bez poprenog nagiba u zavoju, zaglaen sa oteenjima u vidu pukotina, a prometna signalizacija je nepotpuna. Ne postoji cestovna rasvjeta.

elementima sukrivac je gotovo svih prometnih nesrea. Na lokaciji OM minj specifino je nejasno vizualno voenje odnosno nepostojanje potrebne horizontalne preglednosti (vegetacija i suhozid) u kombinaciji s lokacijom nepravilnog raskrija oblika slova "X". Prometne nesree su se dogaale na nain da vozilo nastavi pravocrtno gibanje u zavoju, odnosno zbog vee brzine sleti s ceste ili prijee u traku za suprotan smjer i direktno udari u nadolazee vozilo. Postojea prometna signalizacija je zbog estih prometnih nesrea nepotpuna. Sanacija ovog opasnog mjesta mogua je samo izmjenom prostornih elemenata trase, elemenata poprenog presjeka i formiranjem raskrija sukladno Normama i Pravilnicima. Na temelju analize postojeeg stanja i prometnih nesrea projektirana je sanacija predmetnog opasnog mjesta na sljedei nain: raskrije s lokalnom cestom se izmjeta izvan zavoja, horizontalni elementi trase ceste se prilagoavaju raunskoj brzini i kategoriji prometnice (ispravljaju se popreni nagibi kolnika odnosno vitoperenje i izvodi se proirenje u zavoju), izmeu dva kolnika zbog vizualnog voenja i fizike barijere postavlja se dvostrana zatitna ograda, uklanjanjem vegetacije uz cestu poveava se horizontalna preglednost, postavlja se odgovarajua horizontalna i vertikalna prometna signalizacija i oprema, postavljaju se solarni LED markeri.

Slika VII. Situacija postojee prometne signalizacije

Uzrok prometnih nesrea prema izvjeima policije je neprilagoena brzina (100%). Alkohol je bio prisutan kod 22% vozaa koji su skrivili prometnu nesreu. Sve prometne nesree dogodile su se po danu u uvjetima suhog kolnika. Detaljnijom analizom prometnih nesrea i iscrtavanjem dijagrama kolizijskih toaka utvreni su uzroci pogreke vozaa na ovom nepreglednom zavoju s raskrijem lokalne ceste. Nepregledan zavoj s nepovoljnim horizontalnim i vertikalnim

Slika VIII. Situacija novo projektirane signalizacije

Sanacijom opasnog mjesta znatno se ispravljaju elementi zavoja i omoguava se

poveanje brzine vonje kroz zavoj. Bez obzira to se do sada nisu dogaale prometne nesree nou uklanjanjem vegetacije iz smjera Pule zbog postojee javne rasvjete u naselju (koja je na udaljenosti oko 150 m od zavoja) mogue je kod vozaa stvoriti krivi dojam voenja trase i sugerirati smjer pravca prema naselju. Kako bi se dodatno vizualno naglasilo voenje trase i sprijeilo krivi dojam zavoja projektirani su i solarni LED markeri na rubu ceste i po sredinjoj razdjelnoj crti.

3.3. PRIMJER 3 OPASNO MJESTO OBLAKOVAC" dionica D51 (dionica: Poega Nova Gradika)

Slika X. Opasno mjesto "Oblakovac" (Rencon d.o.o.)

Slika IX. Zavoj oznaen solarnim LED markerima

Tvrtka Rencon d.o.o. primijenila je navedene markere u sklopu projekata sanacija opasnih mjesta. Analiza statistikih podataka o nesreama i moguim rjeenjima, u nekoliko je sluajeva pokazala nunost naglaavanja prostornog doivljaja ceste u uvjetima smanjene vidljivosti. Naime, loi prostorni odnosi na terenu (sporednih cesta, eljeznikih pruga i sl.) uzrokovali su krive procjene vozaa i brojne nesree. Ako nije mogue postaviti javnu rasvjetu i nije mogue znatno ispraviti trasu (npr. zbog postojee izgraenosti i sl.) rjeenje je u naglaavanju prometnih trakova odnosno vanjskih rubova ceste. Solarni markeri najveu primjenu mogu imati na prilazima raskrijima izvan naselja. Karakter cesta (vee brzine vonje) i oteani uvjeti klasine rasvjete (velika udaljenost od postojee elektrine mree) predstavljaju opasnost od prekasnog uoavanja raskrija ili prometnih otoka.

Opasno mjesto je dionica dravne ceste odnosno zavoj u usjeku izvan naseljenog mjesta. Kolnik je izveden iz dva prometna traka ukupne irine 6,0 m. Asfaltni zastor je zaglaen, prometna signalizacija je nepotpuna. Ne postoji cestovna rasvjeta. Uzroka prometnih nesrea prema izvjeima policije je jedino neprilagoena brzina. Sve prometne nesree dogodile su se po danu u uvjetima mokrog kolnika iz smjera Nove gradike prema Poegi (uzduni nagib -4%).

Slika XI. Situacija postojee prometne signalizacije

Detaljnijom analizom prometnih nesrea i iscrtavanjem dijagrama kolizijskih toaka utvreni su uzroci dogaanja prometnih nesrea: nepravilno vitoperenje kolnika, nedovoljna horizontalna i vertikalna preglednost, loe prostorno voenje trase, stanje i zaglaenost kolnika, nedovoljni tehniki elementi ceste obzirom na ogranienu brzinu, nedovoljna irina kolnika u zavoju. Max brzina za elemente zavoja sukladno je 70 km/h, a trenutno je 90 km/h.

nesmije biti preoptereena velikim brojem znakova, reklamnim panoima ili turistikom signalizacijom.

Slika XII. Situacija novo projektirane signalizacije

Na temelju analize postojeeg stanja i prometnih nesrea projektirana je sanacija predmetnog opasnog mjesta na sljedei nain: ogranienje brzine sukladno tehnikim elementima cestesa 90 km/h na 70 km/h, ispravlja se radijus zaobljenja nivelete na max 4%, horizontalni elementi trase ceste se prilagoavaju raunskoj brzini i kategoriji prometnice (ispravljaju se popreni nagibi kolnika odnosno vitoperenje i izvodi se proirenje u zavoju), postavlja se odgovarajua horizontalna i vertikalna prometna signalizacija i oprema, poveava se horizontalna preglednost. Obzirom da je rije o sanaciji opasnog mjesta za dodatnu provjeru horizontalne i vertikalne preglednosti raena je i 3D vizualizacija ceste i okolia.

Slika XIV. Vizualizacija OM Oblakovac

Nepravilno utvrena zaustavna ili pretjecajna preglednost moe biti uzrok prometne nesree sa najteim posljedicama. Da bi se odredila prava vrijednost preglednosti nije dovoljno primijeniti klasinu 2D analizu, ve se moe iskoristiti 3D vizualizacija ceste i okolia. Brzim usavravanjem raunala i softwarea potrebno je pratiti i mogunosti 3D projektiranja cesta kako bi se iskoristile sve prednosti informatike u svakodnevnom poslu. Kao alat za provjeru horizontalne i vertikalne preglednosti moe posluiti i standarni paket AutoCada Civil 3D koji u verziji 2012 ima mogunost analize preglednosti kao i opciju Drive za simulaciju vonje.

Slika XIII. Vizualizacija OM Oblakovac

Analize horizontalne i vertikalne preglednosti imaju znaajnu ulogu kod projektiranja ceste za sigurnu i udobnu vonju obzirom da vozai 95% svih informacija iz okoline prima pomou osjetila vida odnosno vizualnom percepcijom. Ovisno o duini putovanja razliito doivljava cestu. Vidno polje vozaa mora biti usklaeno s elementima ceste a koliina informacija
9

4. ZAKLJUAK Uz vozaa i vozilo, cesta kao imbenik sigurnosti rijetko se proglaava glavnim uzrokom prometnih nesrea. Na primjeru tri opasna mjesta na dravnim ili upanijskim cestama prezentiranim u ovom lanku najei uzroci nastanka opasnog mjesta su loi horizontalni i vertikalni elementi ceste, trasa maksimalno prilagoena po terenu, privremena rjeenja zbog nerijeenih imovinsko pravnih odnosa ili urnosti postupka, financijski jeftinija rjeenja, pogreke u projektiranju i/ili nepravilno izvedena rekonstrukcija. Veliki potencijal i najefikasniji nain poveanja sigurnosti cestovnog prometa je upravo u cestovnoj infrastrukturi. Postojee dionice mogu se poboljati jednino graevinskim zahvatom, odnosno ispravljanjem nepovoljnih i nepravilnih horizontalnih i vertikalnih elemenata, odnosno uskladiti ih s Zakonima, Pravilnicima i Normama za projektiranje cesta. Primjenom pozitivnih iskustava sanacije opasnih mjesta kao to smo prikazali na konkretnim primjerima sanacije opasnih mjesta sinergijom graevinskog i prometnog rjeenja uz koritenje softwarea za 3D vizualizaciju moe posluiti prilikom projektiranja prometnica u svim fazama izrade dokumentacije.

5. LITERATURA [1] DIREKTIVA 2008/96/EC EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA, 19. studeni 2008. godine [2] Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa (Narodne novine br. 110/01) [3] Lj. Roso, D. Tuar, D. egavi: SANACIJA OPASNIH MJESTA KAO JEDNA OD MJERA POBOLJANJA STANJA SIGURNOSTI PROMETA NA DRAVNIM CESTAMA, Struno savjetovanje Sigurnost prometa na cestama Hrvatske, Zbornik radova, Pula 26-27. studenog 2009. [4] J. Bonjak, I. Molnar: SANACIJA OPASNIH MJESTA U FUNKCIJI SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA, Opasni mesta (crni toki) na patitata vo Republika Makedonija, Skopje 21. lipnja 2010. g. [5] Idejni i izvedbeni projekti SANACIJA OPASNIH MJESTA na dravnim i upanijskim cestama u RH; "Rencon" d.o.o. Osijek 2008-2011.

10