1.

Deratizacija je skup razliitih mjera koji se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije tetnih glodavaca ispod praga tetnosti, zaustavljanja razmnoavanja ili potpunog unitenja nazone populacije tetnih glodavaca koji su prirodni rezervoari i prijenosnici uzronika zaraznih bolesti ili skladini tetnici. 2. Deratizacija je skup mehanikih, fizikalnih, biolokih i kemijskih postupaka i mjera kojima je cilj suzbijanje i trajno eliminiranje tetnih glodavaca iz odreenog prostora. Pod obveznom (preventivnom) deratizacijom kao opdom mjerom, podrazumijevaju se i sve mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaenje, zadravanje i razmnoavanje tetnih glodavaca na povrinama, u prostorima ili objektima koje su osobe korisnici obveznih DDD mjera duni provoditi, a to su: 1. higijensko tehnike mjere: sprjeavanje kapanja vode iz cijevi, sprjeavanja zadravanja vode u lokvama, pravodobno uklanjanje kudnog i ostalog organskog otpada, sprjeavanje pristupa glodavcima do mjesta odlaganja organskog otpada, sakupljanje organskog otpada u zatvorenim kontejnerima, pravilno skladitenje i manipulacija hranom, sprjeavanje pristupa glodavcima do zaliha hrane, osiguravanje karantene za pristiglu hranu u vedim skladitima, primjereno uskladitenje hrane kako bi bio mogud vizualni pregled prostora, povremeno preslagivanje uskladitene hrane i uzgoj negrmolikih i nepuzajudih biljaka oko objekata gdje se mogu sklanjati glodavci. 2. 2. graevinsko tehnike mjere: zatvaranje svih otvora oko dovodnih i odvodnih instalacija na nain da se sprijei ulaz tetnim glodavcima, zidovi bez otvora s glatkim donjim dijelom, pravilno izvoenje i ugradnja vrata s metalnim obrubom, ugradnja zatitnih mrea na prozore, odzranike i ostale otvore, ugradnja sifona i prepreka u kanalizacijskom sustavu, postavljanje takorobrana na vezove brodova i na energetske provodnike tijekom boravka brodova u lukama. 3. 3. fizikalne mjere: upotreba ultrazvuka, ljepljivih traka. Fizikalna metoda je primjena postupaka u kojima koristimo zvuk i svjetlost s ciljem tjeranja ili sprijeavanja ulaenja i zadravanja glodavaca u ciljanom prostoru. a) zvuk da bi sprijeili ulaenje ili zadravanje glodavaca u nekom prostoru koriste se ureaji koji emitiraju stalno ili u razmacima frekvencije koje iritiraju glodavce ili zvukove koji oponaaju glasanja ptica grabljivica. Potrebne su este promjene, posebno frekvencija, jer se glodavci vrlo brzo priviknu i otkriju da nema prave opasnosti.

b) svjetlost mievi i takori su nodne ivotinje, vole mrak i aktivnost im zapoinje u sumrak. Osvjetljenjem prostora cijelodnevnom rasvjetom meutim daje slabe rezultate. Puno vie se postie preglednodu kuteva i uklanjanjem sjena i zaklona koje glodavci koriste za kretanje u prostoru c) elektromagnetski valovi jo uvijek u ispitivanju i zasada relativno mala primjena u praksi. BIOLOKA METODA Bioloka metoda je primjena postupaka koji reguliraju uvjete za rast i razvoj, ali i koritenje usluga prirodnih neprijatelja predatora. Pod biolokim metodama podrazumijavaju se: a) mehanizmi odravanja bioloke ravnotee teko je na njih utjecati ili ih usmjeriti prema naim eljama. Odvijaju se samostalno i po prirodnim zakonima, ali stvaranjem nepovoljnih uvjeta regulacijom temperature, svjetlosti i izvora hrane mogu se bitno umanjiti uvjeti za zadravanje, rast, razvoj i razmnoavanje. b) prirodni neprijatelji predatori glodavaca zmije, mungosi, ptice grabljivice, kune, lasice, make, psi, u slobodnoj prirodi imaju veliku i znaajnu ulogu u odravanju bioloke ravnotee. U ciljanom suzbijanju rijetko se koriste usluge prirodnih neprijatelja, posebno ivotinja. Dobro je poznato da je najbolji prirodni deratizer zmija, ali zmije se iz znanih razloga vrlo rijetko koriste u ciljanom suzbijanju glodavaca. Najede se koriste make i psi. Iako su ciljano najede koriteni prirodni neprijatelji, treba znati i uzeti u obzir injenicu da se esto koriste netoni podaci. Nisu sve make dobre lovice, a ni svi psi ne love takore i treba imati odreenu dozu rezerve u njihovu koritenju. kanibalizam bilo je pokuaja da se iskoristi i posebno stimulira (usmjeri) kanibalizam, pa je uzgojen takor - vuk. Zbog slabe uinkovitosti postupak je ubrzo naputen. Dresirani takor-vuk brzo naleti na boljeg i jaeg takora, a uzgoj takora - vuka je kompliciran, nehuman i skup. d) mikroorganizmi pokualo ih se ciljano koristiti, kao npr. Salmonellu typhimurium i Salmonellu enteritidis-gartneri, no usprkos poetnim dobrim rezultatima, postupak je ubrzo naputen zbog brze pojave imuniteta i prevelikog rizika za ovjeka. MEHANIKA METODA Mehanika metoda je primjena najstarijih postupaka kojima se ovjek odavno koristi, koristedi zapravo svoje znanje i instinkt lovca. Samostalnom primjenom mehanikih postupaka i mjera rijetko de se postidi dobri rezultati, ali ovi postupci imaju prednost pred ostalim, posebno u pojedinanom suzbijanju, zbog injenice da koriteni postupci ne ugroavaju okoli, ljude, domade ivotinje i neciljane vrste. a) prepreke cilj je sprijeiti ulazak tetnih vrsta glodavaca u objekte. U tu svrhu koriste se razni tipovi zatite, od mrea na prozorima i otvorima, kolutovima na uadi ili icama kojima bi mogli udi i prodi glodavci. U postavljanju ili ugradnji prepreka treba voditi rauna, da prepreke moraju biti

izvedene od materijala koji glodavci ne mogu proglodati ili savladati. Mree npr. moraju biti eline, a oka (rupe) ne smiju biti promjera vedeg od 6 mm klopke za hvatanje ili ubijanje su naprave raznih vrsta i konstrukcije ija je glavna karakteristika, da imaju zaporni mehanizam na oprugu koji klopku zatvara (ivolovke) ili udarom ubija (mrtvolovke). Za vedinu klopki, bez obzira na namjenu, zajedniko je da se u njih mora stavljati mamac, koji mora biti svje i atraktivan. Najede koriteni mamci su: sir, pek (slanina), salama, ribice itd. Klopke se moraju uklapati u ambijent, a postavljaju se uz puteve kojima glodavci prolaze ili na mjesta na kojima se zadravaju. Poeljno je klopke par dana izlagati bez mamca i s osiguraem, da se glodavci na njih priviknu. Pojedini autori navode da kod postavljanja klopki treba nositi rukavice, da ne zaostane miris ruku ovjeka, ali to ne stoji, jer su glodavci komensali i miris ovjeka ih ne smeta. Mnogo je vanije da su klopke iste i oprane i da nemaju miris od prethodne uporabe. Glodavce de prije odbiti miris drugog glodavca, nego miris ovjeka. Glodavci vrlo brzo otkriju opasnost lovki i uspjeno ih zaobilaze, pa je vano postaviti to vedi broj, ako elimo imati uspjean lov. Prednost klopki je da nisu opasne po ovjeka i okolinu, a ulovljene ili uginule glodavce moe se lako i nekodljivo ukloniti. Klopke i lovke vedu primjenu imaju u individualnom suzbijanju. Koriste se i za terenska istraivanja pradenja kretanja vrste i populacije glodavaca ili zoonoza na nekom terenu. ljepljive trake postupak u kojem se na podloge (trake od papira, kartona, stakla, lima itd.) nanose ljepila jake adhezione modi, koja se sporo i dugo sue. Ljepljive trake postave se na puteve ili mjesta kretanja glodavaca tako da glodavci moraju preko njih prelaziti. Vedu primjenu ljepljive trake imaju u suzbijanju mieva (takor se lako otrgne s podloge) npr. u stanovima ili trgovinama, kada treba brzo i efikasno ukloniti mia KOJIM SE MJERAMA DERATIZACIJA PROVODI ? Deratizacija se provodi mehanikim, fizikalnim ili kemijskim mjerama. Mehanike mjere deratizacije podrazumijevaju pravodobno uklanjanje otpada i ostalog materijala pogodnog za razvoj tetnih glodavaca, preslagivanje zaliha, uklanjanje mogudih stanita, ugradnju prepreka (mree), upotrebu lovki (ivolovki ili mrtvolovki), ljepljivih traka sa ili bez atraktanata. Fizikalne mjere deratizacije podrazumijevaju postupke upotrebe ultrazvuka s ciljem sprjeavanja ulaenja i zadravanja tetnih glodavaca. Kemijske mjere deratizacije !!!! podrazumijevaju upotrebu rodenticida, odnosno izlaganje zatrovanih mamaca s antikoagulantima I. i II. generacije ili plinova s ciljem smanjenja ukupnog broja populacije tetnih glodavaca ispod praga tetnosti, zaustavljanja razmnoavanja ili potpunog unitenja populacije tetnih glodavaca.

Kemijska metoda je primjena pesticida rodenticida ili raticida. Rodenticidi, odnosno raticidi (jer se najede koriste za suzbijanje, odnosno trovanje takora) su kemijska sredstva namjenjena za suzbijanje tetnih vrsta glodavaca. U praksi rodenticidi se primjenjuju kao: 1. probavni otrovi - u obliku zatrovanih mamaca - akutni i antikoagulanti 2. plinovi - direktna primjena - nervni i zaguljivci 3. kemosterilizanti - u obliku zatrovanih mamaca Suzbijanje, tanije trovanje tetnih glodavaca kemijskim sredstvima, danas je najraireniji i najede koriten nain smanjenja populacije takora i miolikih glodavaca i zato se u praksi pojam deratizacije esto izjednauje samo s koritenjem, tj. izlaganjem otrova u obliku zatrovanih mamaca. ODABIR METODE SUZBIJANJA TETNIH GLODAVACA Da bi se postigao cilj deratizacije, eradikacija populacije ili smanjenje glodavaca na bioloki minimum, svaka deratizacija trebala bi biti kombinacija svih metoda suzbijanja, zato i govorimo o integralnom suzbijanju. Koja de se metoda primjeniti zavisi: tipu, odnosno vrsti deratizacije (preventivna, ofenzivna, protuepidemijska) - vrsti suzbijanih glodavaca (takor, mi, voluharica) - graevinsko-tehnikim karakteristikama objekta (montani, vrsti) - namjeni objekta (prehranbeno-proizvodni, bolnica, kola, hotel) - karakteristikama terena (park, panjak, uma, vodozatitna zona) - prisustvu ivotinja i sl. (kudni ljubimci, ivotinje u uzgoju, divlja). Izbor i vrsta formulacije zatrovanih mamaca, nain i dinamika izlaganja i mjere opreza ovise o vrsti tetnih glodavaca koji se suzbijaju, biolokim i etolokim svojstvima tetnih glodavaca, brojnosti populacije te o svojstvima i namjeni povrine, prostora ili objekata. U provoenju preventivnih deratizacija naglasak mora biti na biolokoj, fizikalnoj i mehanikoj metodi jer je prvenstvena zadada smanjiti uvjete ulaenja, zadravanja i razmnoavanja, a samo kad izostane rezultat treba primjenjivati i kemijsku metodu tj. izlaganje zatrovanih mamaca. U ofenzivnim deratizacijama, koje za cilj imaju smanjenje prisutne populacije, redosljed je obrnut, ali se mjere prevencije ne smiju preskoiti da ne doe do reinfestacije. U protuepidemijskim deratizacijama koje za cilj imaju brzo smanjenje prisutne populacije kemijska metoda je dominatna, a po potrebi moe biti dozvoljena i uporaba akutnih otrova Koje su metode kemijskih mjera deratizacije ? Kemijske mjere deratizacije, odnosno naini izlaganja zatrovanih mamaca, provode se:

-zapraivanjem primjena rodenticidnih praiva za posipanje rupa i putova kretanja tetnih glodavaca, izlaganjem rasutih rodenticidnih mamaca, izlaganjem krutih (parafiniziranih) rodenticidnih mamaca, izlaganjem pojilica s vodenim otopinama rodenticida, fumigacijom primjena plinova. KADA SE PROVODI DERATIZACIJA, ZATITA POVRINA, MJERE OPREZA ! Nain izlaganja zatrovanih mamaca mora biti paljivo odabran, planiran i mora osigurati maksimalno pokrivanje ugroenih povrina. Mora biti izveden na nain da su izloeni zatrovani mamci postavljeni na mjesta na kojima su dostupni i prihvatljivi tetnim glodavcima. Tokom provoenja mjera deratizacije mora se izraditi Plan i raspored izlaganja zatrovanih mamaca, kako bi se moglo pratiti uzimanje i nestanak zatrovanih mamaca. Plan izlaganja i raspored izlaganja zatrovanih mamaca mora sadravati podatke o kritinom mjestu i koliini izloenog zatrovanog mamca, kao i koliinu nadomjetenog zatrovanog mamca na kritinoj toki tijekom provedenog izvida uspjenosti provedene mjere. Zatrovane mamce izvoditelj obvezatnih DDD mjera ne smije davati korisnicima obvezatnih DDD mjera na koritenje bez nadzora. PRAVILA OPREZA ........... U zatvorenim prostorima koji su namijenjeni skladitenju, proizvodnji ili trgovini hrane, kao i u prostorima u kojima stalno borave ljudi, zatrovani mamci moraju se izlagati u kartonskim, plastinim, drvenim ili metalnim deratizacijskim kutijama. Na vlanim mjestima ili mjestima podlonim klimatskim promjenama zatrovani mamci ne smiju se izlagati u kartonskim deratizacijskim kutijama. Deratizacijske kutije ili hranilita sa zatrovanim mamcima moraju biti postavljeni prema Planu i rasporedu izlaganja zatrovanih mamaca s tlocrtom objekta posebno izraenom za svaki objekt na unaprijed odreena kritina mjesta uz voenje evidencije o shemi postavljanja i to na nain da su dostupne tetnim glodavcima, a da ne smetaju u obavljanju svakodnevnih procesa Deratizacijske kutije ili hranilita moraju biti sistematski nadgledane, po potrebi nadopunjavane s novom koliinom zatrovanog mamca ili se zatrovani mamac povremeno mora zamijeniti svjeim. Izvoditelj je obvezan ukloniti otedenu deratizacijsku kutiju i sakupiti ostatke zatrovanog mamca nakon provedbe mjere deratizacije te prikupiti i nekodljivo ukloniti uginule glodavce iz i oko objekta . PRI DERATIZACIJI VALJA SE PRIDRAVATI SLIJEDEDIH UPUTSTAVA: Kako bi borba protiv glodavaca bila to uspjenija i da bi se izbjegle eventualne nezgode, potrebna je suradnja graana koji su zaposleni ,ive ili borave na podruju gdje se deratizacija provodi te je obavezno uiniti slijedede :

1. SURAIVATI S EKIPAMA koje provode deratizaciju, tako da im daju sve traene informacije i omogude pristup u sve prostore odreene za postavljanje otrovnih meka. 2. UKLONITI SVE SMEDE iz prostorija ,tavana ,podruma i okolice objekta kako bi glodavci izgladnjeli i bili prisiljeni jesti zatrovane meke. 3. ONEMOGUDITI PRISTUP MALODOBNOJ DJECI na mjesta izlaganja zatrovanih meka kroz itavo vrijeme provoenja deratizacije. 4. SKLONITI KUDNE LJUBIMCE tako da ne mogu dodi do zatrovanih meka 5. POSTAVLJENE MEKE ZABRANJENO JE PREMJETATI I DIRATI 6. Nakon provedene deratizacije PRONAENE UGINULE GLODAVCE potrebno je evidentirati i kontaktirati poduzede koje de iste pokupiti i ukloniti na zakonom predvien nekodljiv nain 7.PROTUOTROV JE VITAMIN K1=fitomenadion,konakion te u sluaju trovanja ovjeka ili ivotinje ovu uputu treba pokazati lijeniku ili veterinaru kao i potvrdu o obavljenoj deratizaciji 8.Meke se postavljaju u kartonske ili plastine kutije s oznakom upozorenja "PAZI OTROV" i nacrtanom mrtvakom glabom.Iste oznake stavljaju se u visini oiju iznad poloene kutije. Kada je deratizacija zavrena kutije i zaostale meke potrebno je nekodljivo ukloniti TOKOM DERATIZACIJE Svaka deratizacijska kutija s mekama ili postavljena meka u slivnike i ahtove evidentira se u deratizacijsku mapu koja je sastavni dio "PLANA PROVEDBE DERATIZACIJE".Tako moemo tono pratiti gdje, koliko i koje meke glodavci konzumiraju te ih po potrebi nadopunjavati. Plan provedbe deratizacije sadri : upitnik za utvrvanje stanja u objektu popis raticida kojim de se deratizacija provoditi, nain - tehnologiju aplikacije formulaciju preparata mjere opreza i zatite pri radu s ratiidima preporuke za spreavanje ponovne invazije glodavaca (infestacije)

Glodavci konzumiraju postavljene meke te viekratnim uzimanjem malih doza otrova dolazi do kumulativnog uinka u njihovu organizmu to posljedino dovodi do spreavanja zgruavanja krvi i unutarnjeg krvarenja. Tako otrovani glodavci bivaju usporeni ,ak se i uestalije viaju bududi zbog agonije njihovi obrambeni instinkti izostaju. Jaka e tjera ih iz jazbina a na se desiti da i nakon postavljanja raticida naine tete na vodu, povrdu sokovima u teterpaku ili pak mlijeku.Razlog je tome dehidracija i sadrina vode u tim artiklima,no to samo ubrzava proces uginuda. Kada je deratizacija gotova ,potrebno je meke i glodavce ukloniti a itav prostor zahvaen deratizacijom podvrgnuti dezinfekciji. Razlog su patogeni mikroorganizmi koje su na povrine nanijeli glodavci svojim fekalijama,slinom i na krznu. Takoer se uslijed njihova raspadanja uzrokuvanog trovanjem na njihovim leinama razmnoavaju isti i drugi jo opasniji mikrorgaizmi itav postupak trovanja glodavaca treba trajati sve do prestanka uzimanja meka , to se u redovitim vremenskim intrevalima kontrolira nadziranjem postavljenih kutija i pregledom stanja infestiranog prostora i skladitene robe. Uobiajeno postupak traje najvie tjedan dana , iznimno i due.