Prof. Dr.

Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

1/34

B. KOLOTURNI SUSTAV BUAEG POSTROJENJA

B.I. OPIS I NAMJENA KOLOTURNOG SUSTAVA
U sastavu buaeg postrojenja postoji zaseban sklop, skup mehanizama, ureaja i opreme, koji slui za obavljanje operacija i radova pri sputanju, izvlaenju i pridravanju niza buaih alatki i zatitnih cijevi tijekom procesa izrade buotine. Taj sklop treba sluiti za: sputanje i izvlaenje alatki u cilju promjene dlijeta (ili druge istroene alatke) u uvjetima kada optereenje na sustav nije vee od teine alatki na zraku. U uvjetima kada je optereenje vee, spomenuti sklop mora posluiti za sve dodatne tehnoloke operacije i radove pri likvidaciji havarija. U dodatne operacije su, izmeu ostalog, zadizanje i sputanje niza buaih alatki uz njihovu istovremenu rotaciju u cilju proraivanja kanala buotine; zadizanje kolone zatitnih cijevi koje se ugrauju, pri dodavanju svake cijevi; ostvarivanje natega i/ili rotacije alatki pri likvidaciji prihvata; sputanje i izvlaenje alatki iz zakrivljene buotine itd.

Slika B.I.1: Principijelna shema sklopa za sputanje i izvlaenje alatki Sastavni dijelovi sklopa za operacije sputanja i izvlaenja alatki su sljedei: a) koloturni sustav, b) buaa dizalica BD, pogonjena zasebno ili preko skupnog pogona, c) prijenosni sustav snage (transmisija) TR, koji omoguava promjenu broja okretaja i okretnog momenta, d) pogonski motor (motori) PM, koji mogu initi skupni ili zasebni pogon. Kada bi se primjenjivao samo jedan koloturnik (ekrk), kao to je shematski prikazano na Slici B.I.2. , tada bi brzina podizanja kuke vKp bila jednaka brzini namatanja radnog kraja buaeg ueta vR, ali vlana sila na bubnju dizalice (sila u radnom kraju buaeg ueta) PR morala bi biti jednaka optereenju na kuki Qk i to u stanju mirovanja, jer pri podizanju QK dodatno bi djelovale i sile trenja. U razmatranom sluaju bilo bi:
v Kp = v R

PR QK

/B.I.1/

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

2/34

Slika B.I.2: Primjer podizanja tereta QK uz pomo jednog koloturnika Ista takva sila djelovala bi i na oba kraja buaeg ueta. U tom bi sluaju ue, zbog velikog optereenja koje bi na njega djelovalo, moralo imati vrlo veliki promjer. Iz tog razloga ue bi bilo glomazno, nepodesno za rukovanje pri zamjeni i slabo savitljivo. Dizalica i njeni elementi morali bi biti masivno dimenzionirani. Motor bi morao imati veliku snagu, a prijenosni elementi (koloturnici) bili bi glomazni i upitne trajnosti i pouzdanosti. Isto se odnosi na dimenzije i troenje konica. Iz tog razloga primjenjuje se koloturni sustav koji se sastoji od vie koloturnika, jer se optereenje QK rasporeuje na vie radnih struna ueta. Koloturni sustav ine sljedei sklopovi i oprema: 1. 2. 3. 4. 5. 6. nepomino koloturje NK, (koloturnici I, II, III, IV) pomino koloturje PK, (koloturnici A, B, C) buaa kuka BK, (ovjeena na pomino koloturje ili ini s njih jednu cjelinu) buae ue BU, bubanj dizalice BD i sidro buaeg ueta SU.

Na Slici B.I.1. prikazane su vlane sile: PR u radnom kraju buaeg ueta, vlane sile u radnim strunama P1 P6 i u mrtvom kraju PM, koje ovise o optereenju na buau kuku QK i broju radnih struna na koje se QK rasporeuje (u prikazanom sluaju 6 struna). Na Slici B.I.3. prikazana je prostorna ilustrativna shema koloturnog sustava, tj. poloaj pojedinih sklopova na buaem postrojenju i njihova meusobna mehanika i kinematika povezanost. Buae ue se u veini sluajeva prebacuje preko koloturnika, koje opasuje na polovici njihovog opsega, normalnim slijedom, kako je to prikazano na Slikama B.I.1. i B.I.3. To znai da buae ue s bubnja dizalice prolazi kroz unicu prvog koloturnika nepominog koloturja, zatim prvog koloturnika pominog koloturja, drugog koloturnika nepominog koloturja, drugog koloturnika pominog koloturja ... i na koncu, s posljednjeg koloturnika nepominog koloturja ue se, s nekoliko namotaja, fiksira na bubnju sidra buaeg ueta uz pomo stezaljke.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

3/34

Slika B.I.3 : Koloturni sustav shema rasporeda sklopova 1 buaa kuka, 2 pomino koloturje, 3 bubanj buae dizalice, 4 nepomino koloturje, 5 konstrukcija tornja, 6 buaa dizalica, 7 sidro buaeg ueta, RK radni kraj buaeg ueta, MK mrtvi kraj buaeg ueta, RS radne strune buaeg ueta (u prikazanom sluaju 10), 0 ue buotine u vertikalnoj osi tornja Ponekad, kako bi se izbjeglo stvaranju zakretnog momenta pominog koloturja i kuke oko vertikalne osi, do ije pojave moe doi zbog odsukavanja i usukavanja ueta pri poveanju i smanjenju vlane sile, koristi se naizmjenino provlaenje ueta prema shemi prikazanoj na Slici B.I.4.

Slika B.I.4.: Nain provlaenja buaeg ueta u cilju smanjenja zakretanja pominog koloturja U Tablici B.1. prikazan je, prema Slici B.4., slijed provlaenja buaeg ueta kroz pojedine koloturnike, poevi od radnog kraja, deset radnih struna, sve do mrtvog kraja, odnosno sidra. Tablica B.I.1: Slijed naizmjeninog provlaenja buaeg ueta

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

4/34

RK 4 4 C C 2 2 A A 1 1 B

B 3 3 D D 5 5 E E 6 6 MK

Na buau kuku se uz pomo stremenova vjea elevator i isplana glava te ona, kao i buae ue te pomino i nepomino koloturje, preuzima optereenje niza buaih alatki ili zatitne kolone. Buae dizalice mogu se pogoniti elektromotorima ili motorima s unutranjim sagorijevanjem. Njihov pogon moe biti individualan, to je najei sluaj kod elektromotornog pogona, ili posredstvom transmisijskog sklopa koji na dizalicu prenosi snagu skupnog pogona nekoliko ili (rjee) jednog motora. Na Slici B.I.5. prikazano je namatanje prvog reda (sloja) radnog kraja buaeg ueta na bubanj s utorima buae dizalice. Na Slici B.I.6. vidi se bua za upravljakim pultom buae dizalice koja namata (ili odmata) radni kraj buaeg ueta.

Slika B.I.5.: Namatanje prvog reda buaeg ueta na bubanj dizalice s utorima

Slika B.I.6. : Buaa dizalica radni kraj buaeg ueta

U sluaju kada se koristi pogon s motorima s unutranjim sagorijevanjem (diesel motori), bubanj dizalice se ukopava u pogonu (u hodu), kontinuirano (nestupnjevito), uz istovremeno forsiranje motora da bi se savladale inercijske sile nepominih dijelova mehanizama i optereenja na kuki (tereta Qk). Za vrijeme pokretanja nepominih dijelova savladavanje njihovih inercijskih sila ostvaruje se dijelom na raun smanjenja energije rotirajuih dijelova (masa) povezanih s motorom i na raun brzine njihove vrtnje, kao i na raun energije motora. Ukljuenje ili iskljuenje pogona osovine bubnja dizalice ostvaruje se preko tarne ili elektromagnetske spojke. Spojka na osovini mora biti tako proraunata i konstruirana da moe prenositi navedena optereenja za vrijeme velikog broja ukopavanja iskopavanja koja su potrebna kod operacija sputanja i izvlaenja alatki. Danas se u velikoj veini sluajeva koriste bubnjevi buae dizalice koji po oploju imaju obodne utore (ljebove) koji omoguavaju veu dodirnu povrinu ueta s bubnjem Slika B.I.5. Da bi se usporilo i zaustavilo kretanje tereta pri sputanju i podizanju, na buaoj dizalici koristi se konica koja je u veini konstrukcija izvedena kao pojasna konica (tarna konica pojasnog tipa) ili disk-konica (tarna konica eljusnog tipa). Na Slici B.I.7.A. prikazan je opi izgled bubnja dizalice s pojasnom konicom

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

5/34

Konica pojasnog tipa konstrukcijski predstavlja konicu bubanjskog tipa. Kone obloge smjetene su na unutranjoj strani elinog pojasa koji obuhvaa bubanj. Aktiviranjem konice obuhvatni pojas se stie i izaziva trenje obloga po oploju konih bubnjeva. Otputanjem konice tarni pojas se odmie od povrine konih bubnjeva i bubanj dizalice se moe slobodno okretati.

Slika B.I.7.: A - bubanj dizalice s tarnim pojasevima na konim bubnjevima B - bubanj dizalice s rubnim konim bubnjevima (bez konih pojaseva) Disk-konica (Slika B.I.8.) konstrukcijski se sastoji od dva osnovna sklopa i to od eline ploe,tj. diska koji je vrsto vezan za osovinu bubnja dizalice i rotira zajedno s njom te od eljusti s tarnim oblogama. eljusti se mogu hidrauliki aktivirati, tj. mogu dotisnuti velikom silom tarne obloge s obje strane ploe pri emu se, zbog velikog trenja, stvara koni moment. eljusne konice izrauju se u dvije osnovne varijante: s nekoliko manjih, istovremeno aktiviranih (obino tri do etiri) konih eljusti na svakoj ploi (A) ili s jednim velikim eljusnim sklopom na svakoj ploi (B). Te dvije osnovne konstrukcije prikazane su na Slici B.I.8. Uz spomenute glavne kone eljusti, instalirane su i pomone eljusti koje se aktivira samo u sluaju havarije glavnih eljusti.

Slika B.I.8.: Bubanj buae dizalice s eljusnim disk-konicama Na postrojenjima za duboko buenje na buau dizalicu, tj. na osovinu bubnja, montira se i konica za usporavanje - hidraulika konica - koja se koristi samo kod sputanja alatki kako ne bi dolo do prevelikog ubrzanja tereta ovjeenog na kuki pri otputanju glavne konice. Naime, pri otputanju konice na alatke djeluje ubrzanje sile tee. Stvarno ubrzanje je neto manje zbog viskoznosti isplake i trenja alatki o stijenke buotine. Koloturni sustav slui za pretvaranje rotacijskog kretanja bubnja dizalice u linearno (vertikalno) kretanje buae kuke da bi se omoguilo sputanje i izvlaenje alatki, kao i za smanjenje vlane sile na bubnju dizalice. Kod izrade vrlo dubokih naftnih buotina optereenje na kuki moe imati velike vrijednosti (preko 8 MN).

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

6/34

Nepomino koloturje smjeteno je fiksno u kruni tornja. Pomino koloturje ovjeeno je o nepomino koloturje u simetrali buaeg tornja uz pomo buaeg ueta koje je namotano (s jedne strane) na bubanj buae dizalice, obavijeno oko svih koloturnika koji ine nepomino i pomino koloturje i (s druge strane) uvreno uz pomo sidra. Na pominom koloturju montirana je buaa kuka na koju se preko stremenova i elevatora moe ovjesiti buae alatke, isplanu glavu, niz zatitnih cijevi ili neke druge alatke. Nepomino koloturje smjeteno je u veini sluajeva centralno u osi tornja i na njemu, preko radnih struna, visi cjelokupno optereenje (pomino koloturje, kuka, elevator, stremenovi itd.). Radne strune to su sve one strune buaeg ueta koje se nalaze izmeu pominog i nepominog koloturja ili, drugim rijeima, to su strune koje tangencijalno "izlaze" iz unica koloturnika pominog koloturja, tj. broj radnih struna jednak je dvostukom broju koloturnika u pominom koloturju. Princip koloturnog sustava zasniva se na zakonu mehanike koji kae da je umnoak sile koja djeluje na neko tijelo i brzine tog tijela stalan: P v = const. /B.I.2./ To znai da se na kuki, odnosno pominom koloturju, moe ostvariti veu silu od one koju se ostvaruje na radnom kraju ueta koji se namata na bubanj buae dizalice. Meutim, pri tom e brzina gibanja pominog koloturja biti toliko puta manja od brzine namatanja ueta koliko je puta vea sila ostvarena na pominom koloturju. Sila koju se na pominom koloturju moe ostvariti toliko je puta vea od sile u radnom kraju ueta koliko je radnih struna nrs u koloturnom sustavu: Qk = PR nrs ,
vR n rs

/B.I.3./

dok je brzina kretanja (podizanja-sputanja) pominog koloturja toliko puta manja: vK = pri emu je: Qk - optereenje na kuki (sila ostvarena na kuki) [N] PR - vlana sila u radnom kraju buaeg ueta (sila na bubnju dizalice) [N] nrs - broj radnih struna buaeg ueta vK - brzina kretanja pominog koloturja (odnosno kuke) [m/s] vR - brzina namatanja ueta na bubanj buae dizalice [m/s] U gornjim obrascima, koji slue za pojanjenje principa funkcioniranja koloturja, zanemareno je trenje, koje u realnim okolnostima treba uzeti u obzir. Ovisno o dubini buenja, odnosno o maksimalnom optereenju na kuku QK koje se moe pojaviti tijekom izrade buotine, odabire se koloturje odreene nosivosti i odreenog tipa. Nosivost koloturja ovisi o kvaliteti elika od kojeg je izraeno i dimenzijama osovina i koloturnika. Tip koloturnog sustava ukazuje na broj koloturnika u pominom i nepominom koloturju, kao i na broj radnih struna buaeg ueta. Tip koloturnog sustava oznaava se kao umnoak: broj koloturnika u pominom koloturju x broj koloturnika u nepominom koloturju. Npr: 34 ili 67 Pri tome je, kako je ranije pojanjeno, u prvom primjeru (3 x 4) broj radnih struna zRS = 6, a u drugom (6 x 7) iznosi: zRS = 12. Budui da s nepominog koloturja izlaze dva kraja buaeg ueta vie, nego s pominog koloturja (radni i mrtvi kraj), broj koloturnika u nepominom koloturju mora biti za jedan vei od broja koloturnika u pominom koloturju. /B.I.4./

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

7/34

Kod buaih postrojenja nosivosti do 0.75 MN koriste se koloturni sustavi 23 ili 34. Na buaim postrojenjima predvienim za izradu dubokih buotina, nosivosti do 3.0 MN primjenjuju se koloturni sustavi tipa 56 i 67. Najee se koriste tipovi 34, 45, 56. Ponekad se koriste koloturni sustavi veih tipova kao koloturje manjeg tipa. To se postie na jednostavan nain tako da se buae ue ne prebacuje preko svih, nego samo preko nekih koloturnika, tako da koloturnici, preko kojih nije prebaeno ue, nisu u funkciji koloturnog sustava. Takav postupak se ponekad primjenjuje u poetnoj fazi buenja kada je optereenje na kuki relativno malo, a potrebna je velika brzina kretanja kuke. U kasnijoj fazi izrade buotine, kada je dubina buotine vea te na kuki visi vea teina alatki, ue se prebacuje preko svih koloturnika. U dananje vrijeme, na buaim postrojenjima za izradu ultra dubokih buotina, koje imaju sve vei znaaj pri istraivanju, u nekim sluajevima koriste se koloturni sustavi 9 x 10, dakle s osamnaest radnih struna. Tip koloturnog sustava moe se odabrati temeljem preporuka standarda GOST 16293-70 ili Std API 4F. Osnovni pokazatelji navedeni su u Tablici B.I.2. Tablica B.I.2.: Preporuke za odabir tipa koloturnog sustava prema GOST i API
Naziv parametra Dubina buenja, m Maksim. dozv. optereenje, QK, MN
GOST API

Vrijednosti pojedinih parametara 900 1.500 1,2 1,28 22 - 25 2X3 4X5 4-8 0,80,9 1.500 2.500 1,4 1,60 25 - 28 3X4 4X5 6-8 0,91,1 2.000 3.000 1,7 2,04 28 - 30 3X4 5X6 6 - 10 0,91,1 3.000 4.000 2,0 2,27 28 - 32 4X5 5X6 8 - 10 1,01,2 3.500 5.000 2,5 3,17 32 - 35 5X6 6X7 10 - 12 1,21,3 4.000 6.500 3,2 4,54 35 - 38 5X6 6X7 10 - 12 1,21,4 5.500 8.000 4,0 5,90 38 - 42 6X7 7X8 12 - 14 1,31,5 6.000 10.000 5,0 6,80 38 - 42 6X7 7X8 12 - 14 1,41,6

Promjer bu. ueta, mm Oznaka koloturnog sustava Broj radnih struna Promjer koloturnika do dna unice , Dku , m

Broj koloturnika, njihove dimenzije i broj radnih struna odreuje se na osnovi maksimalnog oekivanog optereenja na kuki, instalirane snage na buaoj dizalici (tonije: najvee vlane sile koju se moe ostvariti u radnom kraju buaeg ueta), kao i tipa, dimenzija i prekidne vrstoe buaeg ueta. Kod konstruiranja (dimenzioniranja) koloturja uzima se u obzir meusobna povezanost navedenih inilaca. Pri odabiru odgovarajueg koloturnog sustava neophodno je uzimati u obzir injenicu da o parametrima koloturnog sustava ovisi brzina izvoenja operacija sputanja i izvlaenja alatki. Trajnost ueta ovisi o broju koloturnika i broju radnih struna. to je vei broj koloturnika i radnih struna to je manje optereenje (pa time i zamor) koje djeluje na ue, ali je tim vei broj kontakata ueta i koloturnika kao i pregiba ueta, to utjee na njegovo bre troenje (habanje). Nateg u pojedinim strunama nije meusobno jednak, niti kod podizanja niti kod sputanja. Naime, mora se uzeti u obzir koeficijent krutosti ueta, odnosno koeficijent korisnog uinka koloturnog sustava koji iznosi: = 0,96 0,98 U cilju konstrukcijskog pojednostavljenja, ali i temeljem terenskih iskustava, postoji tendencija smanjenja broja koloturnika u koloturnom sustavu. To se, u naelu, moe ostvariti putem poveanja vrstoe elika za izradu ueta, poboljanja konstrukcije ueta i/ili poveanja promjera ueta. Meutim, to je vei promjer ueta tim vei mora biti promjer koloturnika, a to iz toga proizlazi, vea je i masa pokretnog i nepokretnog koloturja. S druge strane, primjena elika poveane prekidne vrstoe za izradu buaeg

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

8/34

ueta utjee na smanjenje njegove gipkosti (savitljivosti) - to moe dovesti do breg pucanja pojedinih ica pri uzastopnim, ciklikim pregibanjima buaeg ueta. To proizlazi iz injenice da su elici vee vrstoe krtiji od onih koji imaju manju vrstou. Iz navedenog slijedi da kod primjene velikog broja koloturnika ue moe biti manjeg promjera i gipkije (zbog manje vrstoe elika i manjeg unutarnjeg trenja), a pri tom i koloturnici mogu imati manje dimenzije. To, dodatno, utjee na smanjenje momenata inercije pojedinih rotirajuih dijelova koloturnog sustava. Kod konstruiranja (projektiranja, odabira) pojedinih dijelova i cjeline koloturnog sustava valja uzeti u obzir sve navedene injenice, te odabrati najpovoljnije rjeenje sa stajalita trajnosti sustava, njegovih dimenzija i mase, kao i brzine izvoenja operacija sputanja i izvlaenja alatki. Koloturni sustav radi u uvjetima promjenjivih ciklikih optereenja, osobito za vrijeme operacija sputanja i izvlaenja alatki, dok za vrijeme buenja podnosi vibracijska optereenja. Poznati su sluajevi iz svjetske prakse da je samo zbog vibracija alatki, koje se prenose na koloturni sustav i na toranj, dolo do pucanja buaeg ueta na mjestu prvog pregiba mrtvog kraja ueta na prvom nepominom koloturniku - tj. na mjestu gdje se ue praktiki ne troi zbog dinamikih optereenja, trenja i proklizavanja, jer miruje. To ukazuje da je do pucanja buaeg ueta dolo zbog zamora materijala i gnjeenja ueta uslijed vibracija, uzrokovanih uglavnom vibracijama dlijeta pri buenju tvrdih stijena i samom rotacijom alatki, tj. konim udarcima (zapinjanjem pri rotaciji) koji izazivaju ritmike vibracije. Kod odabira koloturnih sustava glavni parametar je nosivost, a zatim i brzina (vrijeme trajanja) operacija sputanja i izvlaenja alatki. Temeljem toga odabire se konstrukcija i promjer buaeg ueta - a zatim dimenzije i broj koloturnika u sustavu. Pri tome treba uzeti u obzir vrijednost vlane sile na bubnju dizalice i brzinu namotavanja ueta, to s druge strane ovisi o snazi pogonskog sklopa i ukupnom prijenosnom omjeru od motora do bubnja dizalice buaeg postrojenja.

B.II. NEPOMINO KOLOTURJE

Nepomino koloturje sastoji se od nekoliko (3 do 9, u nekim sluajevima ak i 10) koloturnika koji su preko kotrljajuih leajeva navueni na jednu ili vie osovina koje su fiksno uvrene na elinom okviru. Konstrukcija koloturja kod kojih je koloturnik fiksno uvren za rotirajuu osovinu, koja na svojim krajevima ima leajeve, moe se primijeniti samo u sluaju kada je svaki koloturnik smjeten na svoju zasebnu osovinu. Tipovi nepominog koloturja danas se u svijetu izrauju prvenstveno u skladu sa standardom API 8C ili drugim standardima koji su s njim usklaeni. Koloturnik je elini strojni element krunog oblika koji po svom obodu ima urezanu unicu, ije poprene dimenzije odgovaraju odreenom promjeru ueta. Unice se, nakon mehanike obrade, podvrgavaju termikoj obradi kaljenjem u svrhu poveanja otpornosti na abraziju njihovih radnih povrina. U sredinjem dijelu koloturnika je okrugli otvor (glavina) koji slui za navlaenje i fiksiranje koloturnika na zasebnu rotirajuu osovinu koloturnika ili za umetanje kotrljajueg leaja koji omoguuje neovisnu rotaciju svakog koloturnika na zajednikoj nepominoj osi. Koloturnici najee imaju simetrino rasporeene otvore u cilju smanjenja njihove teine i momenta inercije. Koloturnik je prikazan na Slici B.II.1.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

9/34

Slika B.II.1.: Izgled koloturnika u zavrnoj fazi izrade Nepomino koloturje smjeteno je na elinom profiliranom okviru Slika B.II.2.(P) u sredinjem dijelu krune tornja. Njegova namjena je da, preko radnih struna buaeg ueta, preuzima cjelokupno optereenje (teinu) pominih dijelova koloturnog sustava i optereenje na buaoj kuki. To optereenje, zajedno s ukupnom teinom nepominog koloturja, prenosi se na toranj buaeg postrojenja. U cilju smanjenja neravnomjernog rada buaeg ueta u unici koloturnika (poskakivanja ueta) te onemoguavanja njegovog spadanja s koloturnika, na koloturju su montirane poprene eline preke graninici. Oni su smjeteni priblino na krajnjim tokama obuhvata koloturnika buaim uetom, tj. priblino po promjeru koloturnika u toki tangencijalnog dodira ueta i unice. Graninici su prikazani na Slici B.II.2. (G).

Slika B.II.2.: Shema (A) (Bronco) i izgled (B) (WCI) jednoosnih nepominih koloturja s dva oslonca i zasebnim leajevima svakog koloturnika 1 koloturnik, 2 osovina nepominog koloturja, 3 leaj osovine, 4 pomoni koloturnik za sputanje alatki na ici, 5 i 6 kuite osovine i leaja koloturja, 7 pomoni ekrk, P elini okvir koloturja, G graninik U sklopu nepominog koloturja obino su i dva dodatna manja koloturnika. Jedan od njih slui za brzo sputanje i izvlaenje laganih specijalnih ili mjernih alatki na ici, tj. na tankom uetu ili na ojaanom elektrinom kabelu, uz pomo zasebnog vitla. Drugi koloturnik slui kao ekrk za strojno (zasebnim vitlom) ili runo podizanje ili premjetanje lagane opreme i alatki na poditu tornja ili u krugu buaeg postrojenja. Jednostavno nepomino koloturje shematski je prikazano na Slici B.II.2.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

10/34

Nepomino koloturje predstavlja konstrukcijski sklop, u kojem je nekoliko koloturnika montirano tako da im je, preko leajeva na osovini, omoguena nezavisna rotacija oko vlastitog sredita. Leajevi koloturnika su kotrljajueg tipa (valjkasti, kuglini ili konini), jednostruki ili dvostruki i snabdjeveni su zasebnim ili centralnim mazalicama kroz koje se periodiki podmazuju. Na Slici B.II.3. prikazan je polupresjek jednoosnog nepominog koloturja s valjkastim leajevima koji se mogu, svaki zasebno, podmazivati s jednog mjesta (A) i shema rastavljenog koloturja s razdjelnim ploama izmeu pojedinih koloturnika (B).

Slika B.II.3.: Jednoosno nepomino koloturje sa zasebnim valjkastim leajevima i upljom osovinom za centralni sustav podmazivanja 1 nosivi elini profilni okvir nepominog koloturja, 5 oslonac glavne osovine koloturja, 7 osovina i razdjelni prstenovi konstrukcije razdjelnih ploa, 8 oslonac za ukljetenje osovine razdjelnih ploa Nepomini koloturnici mogu se nalaziti na jednoj ili vie osovina. Osovine koloturja mogu biti punog profila ili imati provrt po cijeloj duljini, tj. mogu biti cijevnog oblika. uplje osovine pogodne su iz razloga to omoguuju centralno podmazivanje svakog leaja koloturnika, jer se u tu svrhu mogu ugraditi cjevice za utiskivanje maziva, a nije neophodno u osovini buiti zasebne provrte za svaki leaj. Na Slici B.II.4. prikazane su kao primjer neke sheme tipova nepominog koloturja s obzirom na broj osovina i leajeva. Primjerice, koloturnici se mogu nalaziti na jednoj osovini pri emu su fiksni oslonci smjeteni izmeu svakog koloturnika (A) ili na jednoj osovini koja ima dva krajnja oslonca (B). Pri tome svaki koloturnik ima svoj zasebni leaj. To su jednoosna jednodijelna koloturja. Koloturnici mogu biti smjeteni na dvije zasebno uleitene osovine u jednoj osi (C) to je tip jednoosnog dvodijelnog koloturja. Nepomino koloturje moe se bazirati na troosnoj konstrukciji, koja na primjer moe imati pet koloturnika, dakle sastoji se od dva jednoosna dvodijelna i jednog zasebnog koloturnika (D). To je, ustvari, peteroosovinsko troosno koloturje u jednoj ravnini. Vieosno nepomino koloturje moe imati osovine u jednoj horizontalnoj ravnini Slika B.II.5. ili u dvije ravnine (vidi Sliku B.II.6.). Koloturnici nepominog koloturja mogu biti na dvije zasebne osovine koje su smjetene pod odreenim kutom Slika B.II.4. (E). Na ovoj shemi prikazani su pod pravim kutom. Shema ovog posljednjeg tipa sastoji se, ustvari, od jednoosovinskog koloturja i jednog nezavisnog otklonjenog koloturnika. Poloaj zasebnog koloturnika mora biti takav da ne uzrokuje ispadanje ueta iz njegove unice ili unice koloturnika u pominom koloturju.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

11/34

Slika B.II.4.: Neki primjeri rasporeda koloturnika, osovina i leajeva kod nepominog koloturja Kod jednoosnih konstrukcija svaki koloturnik ima u glavini svoj zasebni leaj, a osovina ne rotira. Kod vieosnih sustava nepominog koloturja koje se sastoji od zasebnih koloturnika, leajevi se nalaze na krajevima osovine koja rotira zajedno s koloturnikom. Primjer takvog koloturja prikazan je na Slici B.II.5., gdje su leajevi (1) u kojima osovina rotira zajedno s koloturnicima (2) privreni na osnovni nosivi okvir.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

12/34

Slika B.II.5.: Primjer vieosnog koloturja s rotacijskim osovinama (Shema na Sl. B.II.4. D.) u jednoj razini esto se na poditu ili u poprenom radnom presjeku tornja iznad podita nalazi mnogo opreme potrebne za operacije buenja te sputanja i izvlaenja alatki primjerice vrtai stol, kosa rupa, mija rupa, automati za manipuliranje ipkama, vitla, automatska ili runa klijeta, pogonske isplane glave, kompenzatori pomaka, pasovi buaih alatki itd. U takvom sluaju radni i/ili mrtvi kraj buaeg ueta moe smetati pri koritenju te opreme, tj. nepotrebno zauzimati dio radnog prostora. Iz tog razloga mnogi proizvoai montiraju u kruni tornja (ili jarbola) nepomino koloturje koje ima jedan koloturnik zakrenut za odreeni kut u odnosu na os glavnog koloturja. Takvo nepomino koloturje naziva se otklonjeno koloturje (engl. skewed crown block).

Slika B.II.5.: Prikaz etveroosovinskog dvoosnog dvovisinskog nepominog koloturja Upotrebom takvog koloturja postie se da radni kraj izlazi izvan dimenzija tornja te da se buaa dizalica i upravljaki pult buaa mogu smjestiti izvan radnog podita. Pri tome se moe optimalizirati kut devijacije (kut etanja) ueta du bubnja dizalice i bubanj dizalice smjestiti u vertikalnoj ravnini osi tornja, tj. pomak (ekscentrinost) bubnja dizalice e svesti na nulu (oznake vidi na Slici B.VII.23.), to poboljava uvjete rada ueta i poveava njegovu trajnost. Kada se otklonjeni koloturnik nalazi na radnom kraju buaeg ueta brzina njegove rotacije je najvea, a time i intenzitet njegovog troenja. U takvom sluaju njegova zamjena je jednostavnija, nego u sluaju kada treba rastavljati cijelo koloturje u cilju zamjene jednog koloturnika. Uobiajeni naziv za taj koloturnik je brzi koloturnik (engl. fast sheave). U pojedinim sluajevima on se koristi pri montai buaeg postrojenja za samostalno podizanje (osovljavanje) preklopnih tornjeva uz pomo buae dizalice. Brzi koloturnik u izvjesnoj mjeri smanjuje tendenciju usukavanja i odsukavanja ueta pri promjeni natega u radnom kraju. Prikazi takvog nepominog koloturja s brzim koloturnikom pod razliitim kutovima, prikazani su na Slici B.II.6. Meutim, u nekim sluajevima zasebni koloturnik smjeten je na mrtvom kraju buaeg ueta, ne rotira, ve slui da se sidro ueta moe fiksirati izvan dimenzija tornja.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

13/34

Slika B.II.6: Otklonjeno nepomino koloturje razliitih proizvoaa Jednoosno nepomino koloturje moe imati leajeve koloturnika konstruirane na nekoliko naina. Na Slici B.II.7. prikazani su individualni leajevi koloturnika, odnosno nain montae koloturnika na punu ili cijevnu osovinu. Osovina nepominog koloturja predstavlja popreno optereenu gredu. Da bi se osigurala potrebna nosivost, promjer osovine mora biti vei u sluaju kada se jednoosovinsko koloturje oslanja na manjem broju oslonaca. S druge strane, kod osovina s velikim brojem oslonaca teko je osigurati toliko preciznu izradu i montau da bi se optereenje ravnomjerno raspodijelilo na sve oslonce. Iz tog razloga vrlo esto se koristi jednoosno dvoosovinsko koloturje (Slika B.II.4.C) ili jednoosno s treim osloncem u sredini osovine.

Slika B.II.7.: Primjeri leajeva i naina montiranja koloturnika na cijevne i pune osovine A dvostruki konusni leaj, B jednostruki valjkasti s aksijalnim kuglinim leajem, C jednostruki valjkasti s aksijalnim kliznim leajem, D dvostruki valjkasti leaj s oprunim prstenom i punom osovinom
1 koloturnik, 2 kotrljajui leaj, 3 rasporni prsten, 4 cjevica mazalice, 5 brtveni prsten maziva, 6 osovina, 7 aksijalni (rasporni) kuglini leaj, 8 prstenasti aksijalni klizni leaj, 9 prstenasti rasporni uloak, 10 aksijalni oslonac, 11 opruni ili kruti prsten, 12 kanali za podmazivanje

Zasebni kotrljajui leajevi za pojedine koloturnike mogu imati razliite konstrukcije. Dvostruki konusni leajevi (Slika B.II.7.A) su vrlo pogodno rjeenje, budui da ti leajevi preuzimaju i radijalna i aksijalna optereenja. Kod montae koloturnika na leajevima s dugakim valjcima neophodno je izmeu koloturnika ugraditi aksijalni leaj kotrljajueg

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

14/34

tipa (kuglini leaj 7 na Slici B.II.7.B) ili bronani aksijalni klizni leaj (prsten 10 na Slici B.II.7.C). Konstrukcija kotrljajueg leaja s dva kratka valjka smjetena u utore leajnih prstenova koji preuzimaju aksijalna optereenja (valjci 2 u prstenovima na Slici B.II.7.D) nije podesna, jer se moraju koristiti rasporni opruni ili kruti prstenovi (na Slici B.II.7.D opruni prsten ili kruti prsten 11) u cilju fiksiranja leajeva. Svi ti elementi uvjetuju smanjenje korisne duljine (dodirne povrine ) kotrljajuih elemenata i time znatno smanjuju trajnost leaja.

Tablica B.II.1.: Tehnike karakteristike nepominog koloturja WCI Woolslayer (Slika B. TZ (B)) Nosivost Statiko Broj Promjer Promjer unice koloturja, optereenje koloturnika koloturnika na kuki, MN / t MN / t m / inch mm / inch 4,12 / 420 3,43 / 350 6 1,067 / 42 31,7534,925 / 11/4 , 13/8 4,74 / 483 4,90 / 500 7 1,270 / 50 34,92538,10 / 13/8 , 11/2 5,72 / 583 4,90 / 500 7 1,524 / 60 34,92538,10 / 13/8 , 11/2 7,29 / 743 6,37 / 650 8 1,524 / 60 38,1041,275 / 11/2 , 15/8 8,40 / 857 7,35 / 750 8 1,524 / 60 38,1041,275 / 11/2 , 15/8 11,03 / 1.125 9,81 / 1.000 9 1,829 / 72 47,62550,80 / 17/8 , 2

B.III. POMINO KOLOTURJE

Pomino koloturje sastoji se od elinih lijevanih ili zavarenih elemenata koji ine kuite, u kojem su na osovinama i leajevima montirani koloturnici. Pokretno koloturje treba imati male poprene dimenzije, poto se ono kree po vertikali u prostoru izmeu eljeva (fingera) u kojima su odloeni pasovi ipki te mora biti osiguran minimalni razmak izmeu koloturnika i elemenata tornja. Pokretno koloturje izrauje se u dvije konstrukcijske inaice: kao jednosekcijske, kod kojih su svi koloturnici montirani na jednu osovinu iji su zavreci uvreni u osloncima u bonim plohama kuita, ili kao dvosekcijske kod kojih su dvije sekcije koloturnika montirane u kuitu razdvojeno, pri emu je izmeu osi sekcija montirana cijevna vodilica za nesmetani prolazak ipke. Dvosekcijsko pomino koloturje koristi se kod nekih sustava za automatizirano sputanje i izvlaenje alatki. Jednosekcijsko pomino koloturje prikazano je na Slici B. III.1. Za razliku od veine elemenata buaeg postrojenja, kod pominih koloturnika ne tei se smanjenju njihove teine, budui da od te teine ovisi gustoa (kompaktnost) namatanja radnog kraja ueta na bubanj dizalice pri podizanju praznog elevatora. U sluaju malog protunatega kod namotavanja ueta u procesu sputanja buaeg niza, ono e se utiskivati u labavo namotane meuprostore slojeva ueta, to e utjecati na poveanje intenziteta troenja. Pored toga, teina pominog koloturja utjee na brzinu sputanja praznog elevatora naime, to je vea teina, to e ubrzavanje pri sputanju kuke krae trajati.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

15/34

Slika B. III.1. : A - Shema (polupresjek) pominog koloturja (Bronco Manufacturing):

1 oslonac osovine u kuitu, 2 osovina koloturja, 3 ukruta kuita, 4 koloturnik, 5 vanjski metalni plat koloturja s prorezima, 6 privrsne uice jarma za ovjes buae kuke, 7 kotrljajui leajevi koloturnika

B vanjski izgled pominog koloturja sa stremenom za ovjes buae kuke (IRI Cardwell) C pomino koloturje bez zatitnih pokrova na koloturnicima ( Woolslayer) Koloturnici pominog koloturja trebaju imati jednake dimenzije kao i koloturnici nepominog koloturja. To se prvenstveno odnosi na promjer koloturnika i profil unice. Pomino koloturje konstrukcijski se razlikuje od nepominog koloturja samo po konstrukciji krajeva osovine i njenog uvrivanja u osloncima te, naravno po broju koloturnika. Sami koloturnici mogu se zamjenjivati, tj. premjetati iz pominog u nepomino koloturje i obrnuto. Osnovni zahtjevi koje treba zadovoljiti pomino koloturje su njegova pouzdanost i trajnost. Takoer je vano da ima to manje poprene dimenzije, zbog nesmetanog prolaska kroz podite tornjaa i to manju visinu, zbog visine tornja od podita tornjaa do nepominog koloturja. Pomino koloturje izrauje se u skladu sa Std. API spec. 8A. Neki proizvoai, na zahtjev naruitelja izrauju pomino koloturje u skladu sa Std. API spec. 8C.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

16/34

Osnovni sastavni dijelovi jednosekcijskog jednoosnog pominog koloturja prikazani su na Slici B. III.2. (A). Na istoj Slici pozicija B prikazan je izgled pominog koloturja vrlo velike nosivosti u fazi privrivanja donjeg jarma za ovjes stremena buae kuke. Iz Slike se moe stei dojam o masivnosti cijelog sklopa.

A Slika B. III.2.: A Sastavni dijelovi pominog koloturja :

1 osovina koloturja, 2 koloturnik, 3 stezna osovina kuita koloturja, 4 razdjelne ploe izmeu koloturnika, 5 stezna osovina kuita, nosa ovjesnih elemenata, 6 ovjesni elementi s uicama, 7 jaram za ovjes kuke, 8 bone ploe kuita koloturja, 9 limeni plat koloturja s prorezima za prolaz buaeg ueta, 10 elini poklopac kuita s pomonom uicom za manipuliranje pominim koloturjem pri transportu i montai

B Pomino koloturje nosivosti 1.200 tona (Dreco-National Oilwell) teine oko 30 tona.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

17/34

Slika B. III.3.: Prikaz peteroosovinskog, dvoosnog dvovisinskog pominog koloturja Svaki koloturnik treba biti montiran na os preko zasebnog leaja na takav nain da se moe slobodno okretati neovisno o brzini okretanja susjednih koloturnika vidi Sliku B. III.1. (A). Konstrukcija pokretnog koloturja s fiksnim koloturnicima na rotirajuim osovinama je nepodesna i nezgrapna, jer bi leajevi na krajevima svake osovine koloturnika znatno poveali poprene dimenzije. Izuzetak ini pomino koloturje s osima koloturnika u dvije razine. Na Slici B.III.3. prikazana je shema peteroosovinskog, dvoosnog dvovisinskog rasporeda koloturnika u pominom koloturju. Ovakav raspored koloturnika u pominom koloturju uslonjava samu konstrukciju, ali omoguava smjetanje rotirajue osovine svakog koloturnika na zasebne leajeve. Pri tome je ukupna irina koloturja ista ili neznatno vea kod jednoosne konstrukcije. Slian raspored nezavisnih osi koloturnika ponekad se koristi i kod konstrukcija nepominog koloturja (vidi Sliku B.II.5.). Konstrukcija pominog koloturja s velikim promjerom osovine omoguava da se u koloturnik ugrade leajevi manje irine, ali s veim brojem kotrljajuih elemenata, pri emu se ne smanjuje nosivost i trajnost leajeva. To omoguava da se izradi pokretno koloturje manje irine s velikom nosivou osovine. Debljina sredinjeg dijela samog koloturnika u kojem je otvor za kotrljajui leaj (glavina koloturnika) ne bi trebala biti vea od irine vanjskog dijela unice. Dvosekcijsko pomino koloturje koristi se pri upotrebi automatskog elevatora za operacije sputanja i izvlaenja alatki, mada se moe koristiti i kao jednosekcijsko koloturje na koje se vjea buaa kuka.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

18/34

Slika B.III.4.: Dvosekcijsko pomino koloturje tipa U4-300 Dvosekcijsko pomino koloturje prikazano je na primjeru tipa U4-300 Slika B. III.4.. Ono se sastoji od profilne eline konstrukcije (4) u ijoj je osi uvrena cijev (3) koja na svojem donjem kraju ima ljevkasti otvor za navoenje na vrh buae ipke. Na gornjem dijelu cijevi (3) privrena je zamjenjiva profilna ahura (2) ije dimenzije odgovaraju odreenom promjeru ipki. Kuite se sastoji od bonih elinih ploa (7) koje su s gornje strane uvrene profilnim nosaima (5), a s donje strane dvjema osima (9) na kojima su ovjeene po dvije uice (8). Cijela konstrukcija se, dakle, sastoji od dva kruto spojena okvira unutar kojih su montirane dvije jednoosne sekcije s po tri koloturnika (6). Osovine koloturnika su vrsto spojene s oplatom kuita i na njima se nalaze po tri koloturnika na zasebnim dvostrukim radijalno-aksijalnim valjkastim leajevima. Prednja i stranja strana zatiene su pokrovnim limovima (1) koji, ujedno onemoguuju spadanje ueta s koloturnika. U nosive uice (8) umetnuti su svornjaci (10) predvieni za ovjes automatskog elevatora ili stremenova troroge buae kuke.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

19/34

tip 1

tip 2

Skica vanjskih dimenzija pominog koloturja uz Tablicu B.III.1. Tip 1 za blok-kuku, tip 2 za ovjes buae kuke Tablica B.III.1: Parametri pominog koloturja Aker Kvaerner Nosivost Broj Teina Aker Kvaerner koloturja koloturnika koloturja t tip1 tip 1 tip 1 tip 2 tip 2 tip 2 MH 1107 MH 1195 MH 1090 MH 1112 MH 1068 MH 1199 350 550 650 500 650 750 5 6 7 6 7 7 t 7 9 10,5 9 10,5 11 Vanjske dimenzije A/B/C m 2,235 / 1,14 / 0,25 2,65 / 1,6 / 0,31 3,023 / 1,6 / 0,36 3,087 / 1,6 / 0,36 3,105 / 1,6 / 0,442 3,105 / 1,6 / 0,442

Tablica B.III.2: Parametri pominog koloturja WCI Woolslayer Comp.,Inc Nosivost Broj Teina Dimenzije unice WCI koloturja kolotu koloturja t -rnika kN/lb mm/inch 350 5 39,14 / 8.800 31,75 ; 33,87 / 11/4 , 11/3 500 6 60,10 / 13.500 34,93 ; 38,10 / 13/8 , 11/2 500 6 77,84 / 17.500 34,93 ; 38,10 / 13/8 , 11/2 650 6 97,86 / 22.000 38,10 ; 41,28 / 11/2 , 15/8 750 7 113,43/25.500 38,10 ; 41,28 / 11/2 , 15/8 1.000 8 136,12/30.600 47,63 ; 50,80 / 17/8 , 2

Promjer koloturnika m/inch 1,067 / 42 1,270 / 50 1,524 / 60 1,524 / 60 1,524 / 60 1,829 / 72

B.IV. BUAA KUKA

Buaa kuka je ovjeena na pokretnom koloturju i slui da se na nju tijekom procesa buenja vjea cjelokupni teret niza buaih alatki, elevatora i isplane glave. Za vrijeme ugradnje kolone zatitnih cijevi na njoj visi teret pomonih alatki i same kolone. Buae kuke izrauju se od elika, najee lijevanog, a neto rjee od kovanog. Kuke izraene od lijevanog elika su, za istu nosivost, u naelu, 10 20% lake od kuka izraenih kovanjem. Kuka moe biti izvedena kao samostalni strojni sklop koji se vjea na pokretno koloturje ili moe s pokretnim koloturjem initi jednu cjelinu. Osnovna shema starijeg tipa (50-tih godina) buae kuke za ovjes na pomino koloturje prikazana je na Slici B.IV.1. Rog kuke (16) zglobno je spojen na vertikalnu nosivu ipku (14) preko osovine (15). Nosiva ipka uvuena je u ahuru (13), koja se na svom gornjem kraju, preko prstenaste povrine, oslanja na aksijalni kuglini leaj (10). S gornje strane kuita kuke (12) nalazi

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

20/34

se isto takva prstenasta povrina na koju se oslanja leaj. Kuite se zglobno vjea na pomino koloturje uz pomo svornjaka (11), preko stremena ili na produljene uice kuita pominog koloturja. Unutar ahure na nosivu ipku navuena je dvodijelna spiralna opruga (9). Na gornjem kraju nosive ipke narezan je trapezni navojni spoj na koji je navrnuta matica (8) koja osigurava da opruga bude u prednapregnutom stanju. Blokirajui uvlaka (5) s profiliranim zavretkom (6) uz pomo opruge onemoguuje rotaciju nosive ipke i kuke u odnosu na ahuru (13). Da vlaga i prljavtina ne bi dospjeli u unutranjost kuke, kuite kuke se s gornje strane zatvara poklopcem (7). Glavni rog kuke (16) izraen je od legiranog elika (t > 700MPa) i na sedlu je ojaan pokrovom visokootpornog lijevanog elika (1). Kroz provrt u rogu kuke preanjem je utisnuta os (19) predviena za bone rogove kuke koji omoguuju ovjes stremenova elevatora. Boni rogovi opremljeni su zatvaraima (18) koji spreavaju spadanje stremenova. Spadanje stremena isplane glave s glavnog roga kuke spreava zatvara (17) koji je s tijelom glavnog roga kuke spojen uz pomo okretne osi (2), a koji je blokiran zaskonim zasunom (4) oprugom (3). Uloga spiralne opruge je da apsorbira dio energije kod vertikalnih udaraca pri naglom optereivanju ili rastereivanju kuke. Meutim, vrlo je vano da sila stlaene opruge bude dovoljno velika da tijekom izvlaenja alatki, tj. odvrtanja pasova, izvue navojni spoj pasa ovjeenog na elevator iz navojnog spoja ipke uklinjene u vrtaem stolu. U suprotnom sluaju pri odvrtanju e doi do preskakivanja i lupanja odvrtanog navojnog spoja cijelom teinom odvrnutog pasa. Drugim rijeima sila opruge mora biti vea od teine 1 pasa buaih alatki.

Slika B.IV.1.: Kuka jednostavne konstrukcije nosivosti 1.250 kN , tipa UB-130-2 Aksijalni leaj (10) preuzima cijelo optereenje koje djeluje na rog kuke i omoguava zakretanje elevatora i alatki u odnosu na pomino koloturje, to olakava tornjau rad s

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

21/34

elevatorom. U sluaju potrebe rog kuke se moe blokirati u bilo kojem poloaju, tj. pod bilo kojim kutem u odnosu na os pominog koloturja. Konstrukcija roga buae kuke Ovjesni, radni dio kuke se, po konstrukciji izrauje kao jednorogi, dvorogi ili trorogi. Najee se kod buenja koriste troroge kuke Slika B. IV.2. koje imaju jedan glavni nosivi rog A i dva bona roga B, to omoguuje da se na glavnom rogu, koji ima donji dio sedlastog oblika C ovjesi stremen isplane glave, a na bonim rogovima stremenovi elevatora. Otvor izmeu roga kuke i njenog tijela zatvara se zglobno privrenim zatvaraem D, profiliranim po obliku roga kuke, koji se blokira uz pomo osiguraa, tj. zaskone brave E ili vijka s maticom koji se umee u otvore roga i kuita kuke . Zatvara spreava ispadanje ovjeenog stremena isplane glave tijekom buenja ili elevatora tijekom buenja ili odlaganja radne ipke u kosu rupu i, istovremeno, omoguava jednostavno otvaranje kuke i skidanje isplane glave ili elevatora kada je to potrebno. Radni dio, tj. rog kuke, vjea se na vreteno (G) - nosivu vertikalnu ipku kuke, zglobno uz pomo osovine s blokirajuom maticom F.

Slika B. IV.2. : Troroga kuka s glavnim rogom i bonim rogovima za ovjes elevatora Mogu se koristiti i dvoroge kuke, ali u tom sluaju na kuki visi samo elevator koji slui za izvlaenje alatki i ovjes isplane glave, preko cijevnog nastavka (N) koji se privruje za stremen isplane glave. Takav sustav zahtijeva da poprene dimenzije alatki i cijevnog prijelaza za stremen isplane glave budu jednake, kako bi se mogao koristiti jedan elevator. Na Slici B.IV.3. prikazano je koritenje dvoroge kuke za ovjes buaih ipki (A) i isplane glave (B). Na isti nain mogue je obaviti i ugradnju zatitne kolone. U novije vrijeme dvoroge kuke se koriste pri izradi plitkih buotina. Njihova prvenstvena namjena je u podruju remontnih radova u buotini.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

22/34

B
Slika B.IV.3.:

A nain vjeanja buaih ipki na dvorogu kuku B nain vjeanja isplane glave (B) na dvorogu kuku C Dvoroga blok-kuka nosivosti 150 t (Weatherford) D Dvoroga blok-kuka nosivosti 100 t (American Block)

Na Slici B. IV.4. prikazana je kuka koja se od polovice 70-tih godina prolog stoljea, uz izvjesne konstrukcijske izmjene, koristi i u dananje vrijeme. Kod konstrukcije ove kuke, za razliku od prethodno opisane, karakteristino je da, pri poveanju optereenja na rog i stlaivanju opruga, iz kuita kuke se ne izvlai nosiva ipka, koja je uvrena u nosivom prstenu, nego cijelo tijelo kuke (obojeno svijetlo utom bojom). Za razliku od drugih prikazanih konstrukcija kod ove kuke nosiva ipka nije zakretna, nego se moe zakretati cijelo tijelo, opruge i rog kuke preko podlone ploice koja lei na kuglinom leaju oslonjenom na donji prsten nosive ipke. Unutranjost tijela kuke ispunjena je uljem, to pri naglim promjenama optereenja na kuku ublaava uzdune udarce koji bi mogli otetiti kuku ili na njoj ovjeenu opremu. Sustav s dvije spiralne opruge omoguuje zadizanje pasa tekih ipki i izvlaenje navojnog spoja. Leaj, nosiva ipka i opruge nalaze se u uljnoj kupki to smanjuje trenje i produljuje vijek njihovog trajanja. Izmjena ulja moe se jednostavno obaviti odvrtanjem ispusnog epa i naknadnim ulijevanjem ulja kroz otvor (A). Dobra karakteristika ove kuke je to to se rog, nakon podeavanja kuta poloaja roga kuke u odnosu na tijelo kuke, uvijek vraa u isti poloaj, zahvaljujui pozicioneru kosini pod kojom se tijelo kuke sjedinjuje s kuitem.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

23/34

Slika B. IV.4. : Kuka novije konstrukcije tipa Hydra Hook (Web Wilson, Varco) Tablica B. IV.1. : Tehniki podaci za kuku Hydra Hook (Varco Intl., Inc.) Nosivost Sila Vertikalni Masa Dubina Nazivni promjer kuke opruge, hod roga kuke buenja buaih ipki t kN mm kg m mm inch 40 6,67 114,3 338 840 88,9 mm 31/2 65 8,01 152,4 544 88,9 mm 31/2 840 1.370 100 10,23 152,4 816 88,9 mm 31/2 1.370 2.135 41/2 1.675 2.440 114,3 mm 13,79 177,8 1.485 150 88,9 mm 31/2 2.135 3.050 250 19,57 203,2 2.177 41/2 2.400 3.965 114,3 mm 350 29,80 203,2 2.812 41/2 4.115 5.790 114,3 mm 500 36,03 254,0 4.423 41/2 5.790 7.620 114,3 mm Na Slici B.IV.5. prikazani su konstrukcijski elementi kuke smjeteni u njenom kuitu. Rog kuke spojen je zglobno ili fiksno s vertikalnim vretenom (1) koje predstavlja nosivu ipku roga, a koje se moe okretati du svoje uzdune osi. Vreteno je smjeteno u kuitu (8) gdje se oslanja na glavni aksijalni ili aksijalno radijalni kotrljajui leaj (2) i okretnu ahuru (3) ija unutarnja povrina ima funkciju vodilice i radijalnog leaja. Na vrhu vretena privrena je kouljica cilindar (7) uz pomo kuglinog leaja-brave (9). Kouljica (7) se svojim gornjim proirenim dijelom oslanja na spiralnu oprugu (5). Opruga je donjim dijelom oslonjena na proireni dio ahure (3) koja je oprugom (5) dotisnuta na gornji prsten aksijalnog leaja (2). Na boku kuita nalazi se pomini svornjak (4) koji omoguuje da se ahura (3) blokira u odreenom poloaju u odnosu na kuite (8). Na gornjem dijelu kuita nalazi se uplji klip (6) koji ulazi u kouljicu (7). Prostor izmeu klipa i kouljice zbrtvljen je uz pomo prstenaste brtve (10). Klip sa svoje donje strane (na dnu) ima otvor koji omoguava hidrauliku komunikaciju izmeu unutarnje komore kuita kuke (11) i unutranjosti klipa. Svi ti elementi nalaze se unutar kuita kuke koje s gornje strane ima privren stremen ili je integrirano u jednu cjelinu s pominim koloturjem, tj

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

24/34

ini dio blok-kuke. Rog u odnosu na kuite kuke, u naelu ima tri stupnja slobode, tj. rog kuke ima mogunost vertikalnog pomaka, zajedno s vretenom, bonog pomaka zbog zglobne veze s vretenom te zakretanja oko osi vretena. U sluaju da je veza roga kuke s vretenom fiksna, jedan stupanj slobode kretanja ne postoji, ali kuka (ili blok-kuka) moe imati manju visinu.

Slika B.IV.5.: Konstrukcijski elementi kuke s hidraulikim amortizerom

1 vreteno, 2 kuglini aksijalni leaj, 3 ahura aksijalni leaj, 4 svornjak za blokadu rotacije vretena, 5 rasteretna spiralna opruga, 6 uplji klip hidraulikog amortizera, 7 kouljicacilindar hidraulikog amortizera, 8 kuite kuke, 9 brava ahure, 10 prstenasta brtva klipa, 11 pozicioner , 12 blokada pozicionera.

Pri radu kuke, tj. pri njenom optereivanju, spiralna opruga (5) se stie i preuzima aksijalno optereenje koje se, preko donjeg prstena ahure (3), prenosi na aksijalni kuglini leaj (2) i na kuite (8). Pri tom se aktivira i uljni amortizer koji, zajedno s oprugom, ublaava vertikalne udarce pri naglom optereivanju i rastereivanju kuke. Tijekom sputanja vretena, tj. njegovog izvlaenja iz kuita kuke, zajedno s njim pomie se i ahura (7) koja predstavlja cilindar-kouljicu hidraulikog amortizera. Izmeu ela nepominog klipa (6), koji je uvren za kuite (8), i cilindra (7), koji se sputa zajedno s vretenom (1), stvara se podtlak koji uzrokuje prodiranje hidraulikog ulja iz upljeg klipa (6) kroz njegov otvor na dnu u prostor ispod klipa. Taj proces protiskivanja ulja iz jedne komore (u klipu) u drugu (ispod klipa) je relativno spor zbog otpora koji nastaju pri prolasku viskoznog ulja kroz relativno mali otvor. Iz tog razloga hidrauliki sklop klipcilindar amortizira naglo izvlaenje vretena iz kuita i time ublaava vertikalne udarce pri naglom optereivanju roga kuke. Isti proces, ali u obrnutom smjeru odvija se pri naglom rastereenju roga kuke. Naime, stisnuta opruga (5) uvlai vreteno u kuite savladavajui otpor pretakanja ulja u unutranjost cilindra (6). Hidrauliki sklop klip-cilindar zove se amortizer udaraca. Na vretenu kuke moe biti montiran mehaniki sklop koji je tako profiliran da pri svakom vraanju vretena (koje se pri izvlaenju moe okrenuti oko svoje osi) u kuite pozicionira

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

25/34

rog kuke u poetni poloaj koji je zauzimao prije djelovanja optereenja. Taj poloaj roga kuke je, kako je opisano i kod kuke Hydra Hook, okomit na poloaj osovine koloturja. Sklop koji to omoguuje zove se pozicioner (11). U sluaju potrebe, izvlaenjem blokirajueg svornjaka (12) rog kuke nee se vraati u svoj poetni poloaj, nego e, u odnosu na kuite kuke, biti zakrenut za odreeni kut. Openiti prikaz izgleda i konstrukcije suvremene buae kuke predstavljen je na Slici B.IV.6. Konstrukcija buae kuke Dynaplex zasniva se na prethodno ve opisanom principu. Rog buae kuke ovjeen je preko zgloba (41) na nosivu ipku-vreteno (48) koje na gornjem kraju ima, uz pomo kugline brave (50), privrenu okretnu ahuru (49) koja slui kao gornji oslonac prednapregnute spiralne opruge (22) i u kojoj se nalazi hidrauliki amortizer priguni sklop (HA). Kuglini leaj (50), ovisno o modelu kuke, sastoji se od 20 do 55 kuglica koje su utisnute kroz boni otvor (51) koji je zatvoren epom kako kuglini elementi ne bi ispali. Vreteno je smjeteno unutar cijevne vodilice opruge (23). Vodilica je donjim rubom dotisnuta na donju okretnu ahuru (7), oslonjenu na aksijalni kuglini leaj (6) koji preuzima uzduna optereenja i prenosi ih na kuite kuke (1). Spiralna opruga (22) sastoji se od dva dijela. Donji dio je pod stalnim tlanim optereenjem, stlaen prstenom (24) privrenim za okretnu ahuru (49). Gornja opruga ne mora biti prethodno optereena (stisnuta), ve preuzima optereenja preko gornjeg oboda ahure (49) tek kada uzduno optereenje pone djelovati na rog kuke, a preko vretena (48) i na ahuru (49). Gornja ahura moe se zakretati u odnosu na vreteno (48) ime se izbjegava prenoenje torzionih naprezanja na spiralnu oprugu (22). Cjelokupni sustav vreteno (48), gornja ahura (49) s prstenom (24), vodilicom opruge (23), spiralnom oprugom (22), ahurom (7) i rogom kuke moe se zakretati oko svoje osi zahvaljujui glavnom leaju (6). Rotaciju tog sustava moe se onemoguiti uz pomo gornjeg ili donjeg sustava blokade vrtnje (8, 64).

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

26/34

Slika B.IV.6. : Dynaplex kuka - konstrukcija buae kuke s rasteretnom oprugom i hidraulikim amortizerom Jedna od konstrukcija hidraulikog amortizera koje se koriste u kukama Dynaplex prikazana je na Slici B.IV.7. Cjelokupni priguni sustav smjeten je u gornjoj ahuri (49) koja je prikazana na Slici B.IV.6. pozicija HA. ahura (49) povezana je s vratilom kuke kuglinom bravom (50) s epom (51). Njen gornji proireni rub oslanja se na glavnu nosivu spiralnu oprugu kuke (22). Hidrauliki amortizer sastoji se od cilindrinog kuita (9) u kojem se nalazi klip (21) ija je donja os punog profila, a gornja je cijevnog presjeka. U gornjoj osi klipa na pravocrtnoj vodilici nalazi se potisna spiralna opruga klipa (5). Donja os klipa prolazi kroz prigunicu (4) koja je uvrena prstenom (6). Tijelo klipa ima u sebi provrt na kojem je smjetena ventilska ploica. Pri pomicanju vratila (48) i ahure (49) prema dolje klip (21) takoer se pomie potiskivan oprugom (5) i ulje se kroz otvor u klipu protiskuje u gornju komoru. Pri povratku klipa u gornji poloaj potisna opruga se stie, a otpor pri protiskivanju ulja, ovisno o podeenosti sustava, ublaava nagle pomake vretena i spreava udarce.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

27/34

Slika B.IV.7. : Hidrauliki amortizer buaih kuka Dynaplex (prikazan na Slici B. IV.6. poz. HA) Sklop opruge i amortizera ima vrlo vanu ulogu pri izvlaenju niza buaih alatki iz buotine. Sila opruge proraunata je tako da je vea od teine jednog pasa alatki. Pri odvrtanju jednog pasa, dok su ostale alatke uklinjene u vrtaem stolu, sila opruge kuke izvlai ep navojnog spoja buae ipke iz kolaka. Iz tog razloga nije potrebno zadizanje pasa pomou dizalice. Uz to, zadizanje navojnog spoja za duljinu veu od duljine navojnog spoja uz pomo opruge spreava, pri eventualnoj daljnoj rotaciji odvrtanog pasa, da se navoji oteuju pod djelovanjem teine cijelog pasa. Sila rasteretne spiralne opruge obino iznosi oko 20 kN (oko 2 tone). Visina pomaka kuke u odnosu na kuite, tj. visina pomaka vretena obino iznosi oko 20 cm, kako bi se navojni spoj pod djelovanjem sile opruge izvukao za cijelu duljinu. Vrlo vanu ulogu pri tom ima hidrauliki amortizer koji onemoguuje ili ublaava vertikalne vibracije i oscilacije pasa (plesanje) nakon odvrtanja i eventualno udaranje ela izvuenog epa u eonu povrinu kolaka uklinjene ipke. Efektivna nosivost buaih kuka, koritenih pri izradi vrlo dubokih buotina, u dananje vrijeme prelazi 5.800 kN (585 tona). Tablica B.IV.2.: Parametri buaih kuka National Oilwell Model Nosivost Teina kuke, t kuke, t HA350 350 5,25 HA500 500 6,92 HA650 650 8,55

Kuka koja ini cjelinu s pokretnim koloturjem zove se blok-kuka. Blok-kuke se izrauju za nosivost do oko 6,5 MN. Nosivost blok-kuka ovisi o njihovoj izvedbi. to su blok-kuke krae, tj. to je ukupna visina koloturnog dijela i kuke manja, to je nosivost kuke manja.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

28/34

Slika B.IV.8.: Troroge blok-kuke u dugakoj i kratkoj izvedbi firmi Ideco, National Oilwell i Oilman Rig

Tablica B.IV.3.: Parametri blok-kuka National Oilwell Model Broj koloturnika 4 5 5 6 6 7 Promjer koloturnika mm / inch 889 / 35 1.016 / 40 1.143 / 45 1.270 / 50 1.524 / 60 1.524 / 60 Nosivost blok-kuke t 158 226 317 453 453 589 Promjer ueta mm / inch 28,58 ; 31,75 / 1 /8, 1 /4 28,58 ; 31,75 / 1 /8, 1 /4 31,75 ; 34,93 / 1 /4,1 /8 34,93 ; 38,10 / 1 /8, 1 /2 34,93 ; 38,10 / 13/8, 11/2 38,10 ; 41,28 / 11/2, 15/8
3 1 1 3 1 1 1 1

Teina blok-kuke t 3,59 5,26 6,92 9,64 12,02 14,42

435G175 540G250 545G350 B650GA500 B660GA500 B760GA650

B.V. SIDRO BUAEG UETA

Sidro buaeg ueta kao mehaniki sklop predvieno je za pouzdano privrivanje (fiksiranje) mrtvog kraja buaeg ueta bez naglih pregiba i oteivanja ueta. Ujedno sidro buaeg ueta mora omoguiti jednostavno i brzo zamjenjivanje istroenog ueta novim uetom. Buae ue se provlai kroz buae sidro, prebacuje preko nepokretnih i pokretnih koloturnika i privruje za bubanj buae dizalice. Na mrtvi kraj i sidro buaeg ueta djeluju sile koje proizlaze iz teine samog koloturnog sustava i optereenja na kuku. Smjerovi djelovanja tih sila prikazani su na osnovnoj shemi sidra Slika B.V.1. U dananje vrije koristi se mnogo tipova i konstrukcija sidra buaeg ueta. Izrauju se prema standardu API 8C specifikaciji PSL1. Osnovni tipovi su: sidra koja se montiraju na vodoravnu podlogu (izvan, ispod ili na poditu tornja) i sidra koja se montiraju na vertikalnu podlogu (obino na nogu tornja). Sidra koja se montiraju na horizontalnu podlogu koriste se ee, prvenstveno zbog njihove vee nosivosti. Prednost sidara koja se privruju na vertikalnu podlogu je u tome to su manjih dimenzija.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

29/34

Slika B.V.1.: Osnovna shema sidra buaeg ueta Na Slici B.V.2. prikazana je jedna od osnovnih konstrukcija sidra buaeg ueta, koja se primjenjuje kod buaih postrojenja, uz modifikacije pojedinih elemenata. Tip sidra je predvien za privrivanje na horizontalnu podlogu uz pomo vijaka.

Slika B.V.2.: Osnovna konstrukcija sidra buaeg ueta Osnovna konstrukcija sidra buaeg ueta moe se opisati na sljedei nain: osnovni element je bubanj sidra s rubnim plohama (kotura) s konusnom ili valjkastom radnom povrinom (3) os bubnja koja je preom utisnuta u nosa (8) na koju je s jedne strane preko kotrljajueg leaja (7) montiran bubanj (3), a s druge strane preko kotrljajueg leaja (9) je navuen je sklop s polugom (4) bubanj sidra(3) moe biti spojen (fiksno povezan) s sklopom polunim sklopom (4) uz pomo svornjaka (6) ; pri vaenju svornjaka (6) bubanj (3) se zakree neovisno o temeljnom nosau (8)

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

30/34

mrtvi kraj ueta (A) fiksiran je u profiliranoj stezaljci (2) koja je vijcima dotegnuta za polugu (4) kada je cijeli sklop montiran, podeavanje kuta zakretanja polunog sustava (4) ostvaruje se uz pomo vijka (5) poluni sustav (4) pri djelovanju tangencijalne sile natega u mrtvom kraju ueta (A) ostvaruje silu na transformator tlaka (1), koji slui za pretvaranje vlane sile u mrtvom kraju ueta u tlak hidraulikog ulja, koji se prenosi u indikator natega, koji pokazuje vlanu silu u mrtvom kraju ueta, koja je proporcionalna optereenju na kuki nosa sidra buaeg ueta (8) nepomino je uvren za podite tornja kada je sidro u funkciji na njemu su tri ili etiri namota mrtvog kraja buaeg ueta (A) koje je, dotegnutoi stezaljkom (2), neoptereeno silama u koloturnom sustavu, namotano na rezervni kotur u smjeru ueta (B) Budui da se buae ue najintenzivnije i najbre troi na bubnju dizalice, taj istroeni dio treba zamijeniti novim. To se moe postii na dva naina. Jedan od naina zamjene istroenog dijela je da se otpusti stezaljka (2) i blokirajui svornjak (6) te da se na bubanj dizalice namota istroeni dio buaeg ueta koji vie nee biti dio pokretnog ueta. Pri tom postupku s rezervnog bubnja u koloturni sustav se uvlai novo ue koje ima duljinu jednaku istroenom uetu, namotanom na bubanj dizalice i koje vie nije u funkciji koloturnog sustava. Drugi nain je da se buae ue oslobodi iz stezaljke na bubnju buae dizalice, da se odree istroeni dio ueta, zatim da se, pri osloboenom uetu u sidru, uvue nova dionica ueta s rezervnog kotura te njen kraj fiksira u bubnju dizalice. U sluaju kada se istroeno ue namata na bubanj dizalice i vie nije u funkciji pokretnog ueta, nego praktiki predstavlja bubanj dizalice s poveanim promjerom, vano je uzeti u obzir promjenu minimalnog, srednjeg i maksimalnog promjera bubnja, zbog promjene torzionog optereenja na bubanj dizalice, a prvenstveno zbog torzionog optereenja osovine bubnja dizalice. U naelu, kod te metode zamjene istroenog dijela ueta, ne bi trebalo namatati istroeno ue vie od dva do tri puta, a nakon toga ga treba svakako skinuti s bubnja, odbaciti i privrstiti novo ue. Nateg u mrtvom kraju ueta je najvei pri sputanju alatki i iznosi:
PM = Q pr z RS ks

/B.V.1/

gdje je: PM = vlana sila u mrtvom kraju ueta, Qpr = proraunsko optereenje = najvee optereenje na kuki uzimajui u obzir koeficijent dinaminosti koloturnog sustava, zRS = broj radnih struna, ks = koeficijent korisnog uinka koloturnog sustava. Vlana sila koja djeluje u leitu stezaljke sidra buaeg ueta Pst moe se prikazati obrascem:
Pst = PM e fn

/B.V.2/

gdje je: PM = vlana sila u mrtvom kraju ueta, = koeficijent trenja podmazanog ueta po povrini bubnja sidra ( 0,1), n = broj namota na bubnju sidra, = kut obuhvata bubnja uetom. Sila trenja u jednoj stezaljci sidra buaeg ueta mora biti vea od natega ueta u stezaljci mrtvog kraja ueta, odnosno: P = N Pst /B.V.3/

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

31/34

gdje je: P N Pst

= sila trenja u jednoj stezaljci, = sila dotezanja stezaljke na ue, = koeficijent trenja ( 0,1), = vlana sila koja djeluje na ue u stezaljci.

Sila trenja P predstavlja vlanu silu za dva vijka stezaljke. Tijekom procesa rada koloturnog sustava sila natega u mrtvom kraju ueta PM (u prikazanom primjeru na Slici B. BD sila u smjeru A) nastoji zakrenuti bubanj zajedno s polugom. Tu silu preuzima transformator tlaka koji moe pretvarati silu natega u tlak hidraulikog indikatora teine, proporcionalno vlanoj sili PM , odnosno proporcionalno optereenju na kuki QK. Sila koja djeluje u na transformator tlaka Ptr proporcionalna je sili u mrtvom kraju ueta PM te odnosu polumjera namota bubnja rb i polumjera rp, tj. duljine poluge na kojoj je hvatite osi transformatora tlaka.
Ptr = PM rb rp

/B.V.4/

Ta sila djeluje na radnu povrinu (klipa ili membrane) transformatora tlaka. Razni proizvoai proizvode sidra buaeg ueta s razliitim modifikacijama u odnosu na opisanu konstrukciju, prvenstveno u vezi upotrebe blokirajueg svornjaka (6) koji fiksira bubanj. Mnoge konstrukcije uope nemaju blokirajui svornjak i optereenje mrtvog kraja ueta prenosi se neposredno na bubanj sidra buaeg ueta. To su takozvana sidra s okretnim bubnjem. Osim toga koriste se bubnjevi s osovinom smjetenom centralno, kao i bubnjevi s ekscentrino smjetenom osovinom. Kinematika takvih bubnjeva neto se meusobno razlikuje, ali temeljni parametri su sila u mrtvom kraju ueta, udaljenost hvatita sile i sredita osovine bubnja.

Slika B.V.3.: Sidra buaeg ueta za montau na vodoravni temelj - razliitih promjera bubnja (28 ili 24) za razliite promjere ueta (od 1, 1 13/8, 1, 15/8) firme Martin Decker.
GORNJI RED: Sidra s tenzijskim transformatorom tlaka DONJI RED: Sidra s kompresijskim transformatorom tlaka

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

32/34

Slika B.V.4.: Sidra buaeg ueta s tenzijskim transformatorom tlaka za vertikalnu (A) i horizontalnu (B) i (C) montau
MK mrtvi kraj buaeg ueta, RK kraj ueta za rezervni kolut, TC tlana cijev od transformatora tlaka do indikatora teine (natega) A sidro predvieno za montau na nogu tornja, male nosivosti: PM =178 kN (40.000 lb), za uad promjera 7 du od 22,2 mm ( /8) do 25,4 mm (1), B sidro s centrinim bubnjem, predvieno za montau na poditu ili ispod podita tornja, srednje nosivosti: 1 PM = 267 kN (60.000 lb), za uad promjera du od 28,6 mm (1 /8) do 31,75 mm (1) C sidro s ekscentrinim bubnjem, predvieno za montau na poditu ili ispod podita tornja, srednje i 3 velike nosivosti: PM > 400 kN (90.000 lb), za uad promjera du od 35 mm (1 /8) do 38,1 mm (1)

Pored opisanih sidara buaeg ueta koja su namijenjena za privrivanje na temelj izvan ili ispod podita tornja, koriste se i sidra koja se montiraju na nogu tornja. Izgled takvog sidra prikazan je na Slici B.V.4. (A) i Slici B.V.5

Slika B.V.5.: Sidro buaeg ueta privreno za nogu tornja (DRECO) i sidra HERCULES Tablica B.V.1: Tehniki podaci za buaa sidra Aker Kvaerner Tip sidra Nosivost Promjer ueta Tip montae Tip Transform. bu. ueta t mm / inch bubnja tlaka MH1083 080 45,4 do 68,0 34,925 44,45 horizontalno fiksni tenzijski 3 5 3 1 /8,1,1 /8,1 /4" MH1496 010 45,4 do 63,5 34,925 44,45 horizontalno okretni kompresijski 3 5 3 1 /8,1,1 /8,1 /4" MH1496 011 68,0 do 90,7 34,925 50,80 horizontalno okretni kompresijski 13/8,1,15/8,13/4", 2 MH1496 015 45,4 do 63,5 34,925 44,45 horizontalno okretni tenzijski

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

33/34

MH1083 065 MH5018 844

45,4 do 63,5 45,4 do 72,6

13/8,1,15/8,1 3/4" 34,925 44,45 13/8,1,15/8,1 3/4" 34,925 44,45 13/8,1,15/8,1 3/4"

vertikalno

okretni

tenzijski

vertikalno

okretni kompresijski

Napomena: MH1083 065 ima bubanj s hidraulikim pogonom

Tablica B.V.2.: Tehniki podaci za buaa sidra Hercules Tip sidra Nosivost Promjer ueta Tip bu. ueta (nateg) montae kN / t mm / inch HA200T-SG 890 / 91 50,8057,15 / 221/4 horizont. HA150T-SG 667 / 68 41,2850,80 / 15/82 horizont. HA130T-SG 578 / 59 38,1044,45 / 113/4" horizont. HA120T-SG 445 / 45 31,7541,28 / 11/415/8 horizont. HA131T 445 / 45 31,7541,28 / 11/415/8 horizont. HA129T 267 / 27 25,4031,75 / 1 11/4 horizont. HA119T 267 / 27 25,4031,75 / 1 11/4 horizont. HA118T 200 / 20 19,0531,75 / 3/4"11/4 vertikalno HA117T 133/13,6 15,8825,40 / 5/81 vertikalno

Promjer Transf. bubnja tlaka mm / inch 1.276 / 50,25 tlani 965,2 / 38 tlani 831,9 / 32,75 tlani 711,2 / 28 tlani 711,2 / 28 vlani 609,6 / 24 vlani 609,6 / 24 tlani 406,4 / 16 tlani 254,0 / 10 tlani

B.VI. KOTUR ZA REZERVNO BUAE UE

Rezervno buae ue namotano je na kotur ija osovina je oslonjena na nogare privrene za nosivi elini okvir. Pri odmatanju ueta s kotura on se moe okretati oko osovine uz pomo zasebnog hidraulikog, pneumatskog ili elektrinog motora.

Slika B.VI.1: Prazan kotur za rezervno buae ue s hidraulikim pogonom Kako je ve opisano, buae ue privreno je za bubanj dizalice, prebaeno preko svih koloturnika nepominog i pominog koloturja i fiksirano stezaljkom sidra buaeg ueta. Nakon to se taj dio ueta od bubnja dizalice do sidra istroi moe ga se zamijeniti na takav nain da se otpusti stezaljka sidra i, namatanjem na bubanj dizalice istroenog dijela uvue, odmatanjem s kotura, novi, nerabljeni dio i mrtvi kraj se uvrsti u sidru.

Prof. Dr. Boris Kavedija

Predavanja iz kolegija TEHNIKA IZRADE BUOTINA B. KOLOTURNI SUSTAV I. dio

34/34

Slika B.VI.2: Kolut s rezervnim buaim uetom (A) i kolut s rezervnim buaim uetom iza horizontalno uvrenog sidra (B) Taj postupak zamjene moe se ponoviti 2 do 3 puta, ovisno o maksimalnoj duljini ueta odreenog promjera koja se moe namotati na bubanj dizalice. Pri svakoj takvoj zamjeni ueta poveava se promjer namatanja na bubnju te je za postizanje istog natega u radnom kraju buaeg ueta potreban vei okretni moment na osovini bubnja dizalice. To pogorava uvjete rada pogonskog motora i sustava prijenosa snage te u znatnoj mjeri poveava torziona naprezanja osovine bubnja dizalice. Iz tih razloga, nakon dozvoljenog broja zamjena istroenog buaeg ueta, potrebno ga je odrezati na neistroenom dijelu i cjelokupno ue koje se nalazi namotano na bubnju dizalice i istroeni dio u cijelom koloturnom sustavu zamijeniti novim uetom.

Tablica B.VI.1: Tehniki podaci za kolutove tipa Aker Kvaerner Parametar Vlana Brzina Duljina namotanog ueta sila, ueta, za promjer ueta du (mm/inch) maks., kN m/min m du =35 Tip koluta MH 1780 095 MH 1780 096 MH 1780 097 MH 1780 098 11,2 11,2 11,2 11,2 20 20 20 20 13/8 1.950 2.743 3.810 5.029 du =38 11/2 1.646 2.286 3.048 4.267 du =42 15/8 1.829 2.591 3.505 du =45 13/4 1.424 2.286 3.048

Dimenzije: dulj. x ir. x vis. m

2,0 x 2,2 x 2,3 2,2 x 2,2 x 2,4 2,2 x 2,6 x 2,4 2,2 x 3,2 x 2,4