DUBRAVE DONJE

Huso Jašarević

1
 UVOD

Sva naselja možemo podijeliti na seoska-ruralna i gradska-urbana. Za seoska naselja se

upotrebljava pojam ruralno od lat. riječi rus, ruralis, što znači polje, poljski. Za gradska
naselja urbano od riječi urbs, što znači grad. Današnji izgled i običaji u selu se znatno
razlikuju u odnosu na nekadašnja sela. Izgled i položaj kuća, izgled dvorišta, putevi i
druge karakteristike znatno se razlikuju, jer se današnje kuće grade po svim savremenim
propisima, materijali za gradnju kuća su kvalitetniji, dok se prijašnji način i materijal za
gradnju odlikovao jakim primitivizmom i slabijim kvalitetom. Današnje ponašanje i
zanimanje ljudi bitno se razlikuju od ponašanja i življenja ljudi prije pedeset godina.
Proces napuštanja ili smanjenja seoskih naselja nije vezan samo za pojedine dijelove
nego je karakterističan za cijeli svijet, što znači da to postaje globalni problem našeg
vremena.

2
 I.POLOŽAJ SELA

Mjesna zajednica Donje Dubrave pripada općini Živinice. Na istoku se mjesna zajednica
graniči s Gornjim Dubravama, granica je potok Velakovica koji se ulijeva u Jelaču, a Jelača u
Spreču. Sjeverna granica sa općinom Tuzla je atar sela Vršana, a na zapadu granicu sa Par-
Selom čini potok Vršanka. Ovaj potok nastaje od tri izvora Krčana, Majdan i Jelica. Vršanka
kao i Velakovica ulijeva se u Spreču. Mjesnoj zajednici Donje Dubrave pripada i dio
Sprečanskog polja. Na jugu granica je rijeka Spreča.

Topografska karta općine Živinice R 1:50 000

3
Danas mjesna zajednica ima oko 2. 360 stanovnika i oko 836 domaćinstava od čega je 187
hrvatska, a 689 muslimanska domaćinstva.

Tabela 1: Nacionalna struktura stanovništva u mjesnoj zajednici Donje dubrave prema

podacima iz 1991. i 1997. g.

Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali

1991 1.992 682 18 353
1997 1.754 594 8 -

Teren ovog područja se blago uzdiže od juga ka sjeveru, od Sprečanskog polja prema sjeveru.
Ovo blago uzdizanje terena je naročiti uočljivo kada se krene sjeverno od asfaltne
saobraćajnice Tuzla- Živinice- Kalesija- Zvornik. Najveću nadmorsku visinu ima sjeverni dio
zaseoka Milića 396m, a najmanju visinu ima područje oko rijeke Spreče 213m. Klima je
ovdje umjereno- kontinentalna sa umjereno hladnim zimama i dosta toplim ljetima.
Najkišniji mjesec je juni, a najsuši januar. Prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca kreće
se od -3 do +8 oC, s tim što je najsuši period vezan za najhladnije godišnje doba.
Temperaturna kolebanja su velika i najveća su u proljeće i u jesen, sa srednjom godišnjom
temperaturom od 10 oC.
Raspored padavina je prilično uravnotežen tokom godine sa 1030 mm/god. Dnevni
maksimum taloga je 77 mm sa prosječno 139 kišnih dana u godini, od čega 32 dana sa
padavinama iznad 10 mm.Preko ljeta ima najviše padavina. U ljetnim mjesecima nekada se
pojavi i grad koji zna da nanese i katastrofalne štete poljoprivredi. Vazdušna strujanja su
različita, uglavnom dominira sjeverozapadni vjetar NW=29,7%, jugoistočni SE=22,8% i
sjeveroistočni NE=15,4%.
Stanovništvo mjesne zajednice Donje Dubrave se snadbijeva vodom sa dva izvora Djedovača
i Dračić.

Sl. 1 Izvor Djedovača i Izvor Dračić

Područje Donjih i Gornjih Dubrava se 1981/82. godine priključuju na tuzlanski vodovod

„Zatoča“. U ljetnom periodu godine zbog manjkavosti vode izvor Dračić presušuje, pa se
stanovništvo uglavnom snadbijeva vodom s izvora Djedovača koji nikada ne presušuje.

4
Pored ova dva izvora u zaseoku Selimi ima još dva bunara, bunar Jozićka i Salihbegovića
bunar.

Sl.
2 Spomenik
u zaseoku
Selimi
podignut
šehidima
Donjih
Dubrava

Kroz selo
pored rijeke
Spreče protiču još dva potokaVelakovica i Vršanka koji se ulijevaju u rijeku Spreču.
Zemlja za obradu je manjim djelom smještena oko samih kuća, a nešto dalje se nalaze veće
parcele za obradu na kojima stanovnici uglavnom siju kukuruz, pšenicu i krompir, grah, luk i
dr. Ove ratarsko- povrtlarske kulture stanovnici uglavnom siju na sljedećim njivama: Japage,
Oskoruša, Krčevina, Kućište, Velakovica, Brdo, Dolovi, Krušik, Šljivice, Jozići, Gajevi,
Bare, Gribaje, Spreča i dr. Kukuruz se uglavnom sije od 23. aprila do 6. maja. Kukuruz se
okopava dva puta, počne sazrijevati od 15. avgusta, a bere se do kraja septembra. Na ovim
prostorima se uglavnom sije ozima pšenica, čija sjetva počinje krajem septembra. Ječam i
zob se skoro i ne siju, dok se proso na ovim prostorima već odavno ne sije, još za vrijeme
austrougarske uprave. Krompir se sije u retke. Sije se bijeli i crveni krompir. Razmak između
redova je uglavnom jedan korak. Od voća na ovom prostoru najzastupljenije su šljive,
jabuke, kruške i trešnje, a ima oraha i dudova. Pedološki sastav u ovom području je
raznovrstan. U Donjim Dubravama najzastupljenija je crna prahulja, a sa desne strane
željezničke pruge ima i bijele prahulje. Osim prahulje na ovim prostorima zastupljena je još
ilovača crvenica i sionica. U ovom području ima malo livada, više su zastupljene oranične
površine. Domaćinstva koja drže goveda uglavnom siju djetelinske trave, jer su isplatnije.
Stočarstvo je slabo razvijeno, jer se stanovništvo sve više uključuje u industriju i rudarstvo i
produžava školovanja u srednjim, višim i visokm školama, te odlaze na privremeni rad u
inostransvo. Od goveda se uglavnom drže krave, i to jedna ili dvije. Uzgajanje konja i svinja
je u opadanju. Konji se upotrebljavaju za obrađivanja oranične površine, te i transportu
dobara.
Mliječne proizvode stanovništvo ovog područja upotrebljava u vlastitoj ishrani ili prodaju
domaćinstvima koja ne drže stoku.
Mjesna zajednica Donje Dubrave je dobila struju 1957. ili 1958. godine.
1951/52. godine Inžinjerske jedinice JNA-e na području općine Živinice pristupaju gradnji
puta Živinice- Donje Dubrave- Gornje Dubrave. To je prva dionica građena od tvrdog
materijala koja će poslije nekoliko godina biti i asfaltirana. Put Živinice-Donje Dubrave-
Gornje Dubrave kasnije će se nastaviti graditi u dva pravca: Donje Dubrave preko Krojčice
za Tuzlu i Gornje Dubrave- Vukovije-Međaš, gdje se povezuje sa putem Tuzla-Požarnica-
Tojšići-Zvornik. Asfaltni put kroz zaseok Selimi rađen je 2001. godine.

II.TIP SELA

5
Prema teritoriji koju obuhvataju Donje Dubrave su veliko naselje sa dosta razbacanih
zaseoka. Donje Dubrave pripadaju zbijenom tipu naselja, jer su kuće građene jedna uz drugu
s obje strane saobraćajnice Tuzla-Kalesija-Zvornik. Kuće su takođe građene i duž seoskih
puteva koji povezuju zaseoke s asfaltnom saobraćajnicom Tuzla-Kalesija-Zvornik. Zaseoci
koji postoje u ovom naselju su: Markelići, Đulabići, Petrovići, Milići, Selimi, Šabići, Hadžići
i Šljivići. Zaseoci su dobili nazive uglavnom po prezimenima.
U zaseoku Selimi zastupljena su prezimena: Dropić, Avdić, Ahmetbegović, Jašarević,
Omerčić, Ramić, Mujčinović, Kalajevac, Pašić, Hajdarbegović, Brkić i dr...
U zaseoku Hadžići: Beširović, Hadžić, Pašić, Imširović, Kalajevac, Hodžić, Halilčević,
Bećirović, Mumić, Mevkić, Karić...
U zaseoku Šljivići uglavnom porodice Šljivić i Hadžić, a u zaseoku Šabići porodice Mustafić
i Šabić.U zaseoku Hadžići 1913. godine angažovanjem mještana i uz neznatnu pomoć vlasti
podignuta je prva školska zgrada. Inicijator izgradnje je bio Božo Petrović, jedini školovani
čovjek tada sa ovog područja koji je bio i službeni predstavnik naroda ovog kraja u tadašnjoj
austro-ugraskoj vladi. Zgrada je podignuta na raskrsnici puteva Tuzla-Zvornik-Živinice,
imala je dvije učionice sa pratećim prostorom. 1955. godine ova škola je prerasla u
šestogodišnju, da bi 1961. godine ušla u sastav jedinstvene škole na nivou Dubrava, u čiji
sastav ulazi i škola u Gornjim Dubravama koja je izgrađena 1955. godine. Udružena osnovna
škola dobija naziv Mitar Trifunović Učo. Prve školske godine u školu je upisano 50 učenika,
među kojima je bilo vrlo malo ženske djece. Prvi učitelj bio je Ivo Odrić. Broj učenika se iz
godine u godinu povećavao. Tendencija porasta se nastavila do školske 1976/77. godine,
potom je uslijedilo opadanje broja učenika. Najveći broj učenika bio je 1348, dok trenutno u
školi ima oko 700 učenika. Škola je promijenila svoj naziv u Osnovnu školu Dubrave. Pored
vaspitno-obrazovnog rada škola je postigla vidne rezultate u slobodnim aktivnostima preko
kulturno-umjetničkih sekcija, sportskog društva i raznim nastavno-predmetnim aktivnostima.
Kvalitet nastave se poboljšava iz godine u godinu i trenutno procenat prolaznosti je 97,95% i
srednja ocjena je 3,44. Uslovi za rad su veoma dobri, pa se s pravom očekuju još bolji
rezultati.

Sl. 3 Osnovna škola Dubrave

III.PORIJEKLO STANOVNIŠTVA

6
Donje Dubrave su po teritoriji i broju stanovnika dosta veliko naselje. Prema podacima iz
1981. godine ovo naselje je imalo ukupno 2. 459 stanovnika, a prema podacima iz 1991.
godine ovo naselje je imalo 3. 045 stanovnika. Stanovništvo po nacionalnom sastavu su
Bošnjaci i Hrvati. Broj stanovnika se konstatno povećavao od 1948. godine do 1981. godine.
1948. godine ovo naselje je imalo 867 stanovnika, 1981. naselje je imalo 2. 450 stanovnika.
Na ovom području se održala legenda da su ovdje živjeli Grci, a poslije njih Mađari. Glad i
kuga ih je otjerala sa ovih prostora. Od muslimanskih porodica danas u ovom naselju žive :
Salihbegovići, Hajdarbegovići, Ahmetbegovići, Isabegovići, Ramići, Šljivići, Šabići,
Imširovići, Dropići, Beširovići, Hadžići, Mujčinovići, Avdići, Brkići, Jašarevići, Karići,
Mumići, Mevkići ...
Salihbegovići su porijeklom iz Đurđevika a na ove prostore su se doselili prije 250 godina.
Isabegovići su porijeklom iz Donjih Rainaca. Omazići su porijeklom iz Tuzle. Ramići su
porijeklom iz Užica, na ove prostore se se doselili za vrijeme migracija muslimanskog
stanovništva iz Srbije na prostore Sjeveroistočne Bosne.
Hukići su doselili iz Užica, u isto vrijeme kad i Ramići.
Šljivići su porijeklom iz Mađarske, doselili su ovdje prije 260 ili 270 godina.
Imširovići su porijeklom od Šabića, ali za vrijeme austrougarske vladavine promijenili su
svoje prezime.
Avdići su porijeklom iz Vukovija (zaseok Ćiva).
Jašarevići su porijeklom iz Hercegovine.
Bećirovići su porijeklom iz Pasaca.
Porodica Kalajevac se doselila iz Kalajeva (mjesto blizu Plana).
Zukići su jedna od najstarijih porodica u Donjim Dubravama, ali danas je skoro zamrla.
Porodice Mevkić, Mumić i Karić doselili su iz Gornjih Dubrava, ali o njihovom porijeklu se
nezna mnogo. Takođe nezna se mnogo o porijeklu porodica Šabići, Dropići, Pašići i
Halilovići.
U Donjim Dubravama žive sljedeće hrvatske porodice: Markelići, Antunovići, Perići,
Đulabići, Grgići, Tadići, Milići, Božići i drugi.
Najintenzivniji period doseljavanja na prostor Donjih Dubrava bio je u periodu između 1961.
1965. godine.

Tabela 2. Stanovništvo prema rodnom kraju u periodu 1961. i 1971. godine

Godina Ukupan Od rođenja Doseljeno u naselje stalnog boravka

Donje popisa br. stanuje u
Dubrave stanovnika istom
mjestu Iz iste Iz druge Iz druge
općine općine RS
1961 1.721 1.403 122 180 16
1971 2.346 1.910 75 332 25

Izvor: Popis 1961 i 1971, Migraciona obilježja knjiga VII, Beograd,1966; Migraciona
obilježja knjiga IX, Beograd, 1973.
Popis 1961 i 1971

Na ovom području su intenzivne dnevne migracije, najintenzivnije su prema Tuzli i

Živinicama kao i drugim mjestima tuzlanskog subregiona. Dnevne migracije su naročiti

7
intenzivne prema Tuzli koja svojim urbanim mehanizmom privlači radnu snagu i đake
putnike.

IV.PRIČE I TUMAČENJA IMENA SELA

O nastanjenosti područja Donjih Dubrava nema podataka, niti postoje arheološki lokaliteti
pomoću kojih bi saznali, nešto više o ovom prostoru. Ne postoje ni karakteristični toponimi
koji bi ukazali na starost ovog područja. Dubrave su jedno od najstarijih sela, pominju se u
prvoj polovini XVI vijeka kao jedno od 12 sela u nahiji Spreči, koju su u cjelini naselili
Vlasi. Riječ >>dub<< označava šumu, znači da su ovi prostori nekada bili prekriveni
hrastovim ili cerovim šumama. Najvjerovatnije Dubrave su i dobile naziv zbog ogromnog
rasprostranjenja šuma na ovom području jer su Dubrave nastale na krčevinama.
Dubrave su staro naselje, pominju se još u XVI vijeku kada se zapadno od Zvornika proširila
nahija Spreča, u gornjem toku istoimene rijeke, koju su u potpunosti naselili Vlasi. Vlasi nisu
naselili samo malo mjesto Medveđe današnja Međeđa nego su naselili 12 sela Hrasno,
Vukovije, Donje i Gornje Okruglo, Dubrave, Vukovice, Dubnicu, Kalesiju, Svojat sa oko 520
kuća.

V.KUĆA, DVOR, OKUĆNICA

Ako se uporedi izgled sela danas, odnosno kuća i okućnica prije nekoliko desetina godina
uočit ćemo jak kontrast. Današnje kuće su rezultat savremenih tehničkih naprednosti.
Uglavnom u dvorištu se nalazi jedna, ili dvije kuće. Kuće su uglavnom građene od bloka,
kocke ili siporeksa, pokrivene crijepom. Kuće su građene na dva ili tri sprata. Otvori za
prozore se ostavljaju na svakoj sobi. Ulaz u kuću uglavnom se nalazi na sredini kuće.
Izgled današnjih kuća se bitno razlikuje od kuća prije trideset ili više godina. Prije kuće su
bile proste građe. Građene su na strmom terenu. To su bile tzv. šeperuše sa drvenom
konstrukcijom. Kuće su građene na podrum i jedan sprat. Sprat iznad podruma je podijeljen
na dva dijela, na kuću i sobu. Kod ovih kuća krov je četverosilni, na četiri vode. Krov je bio
prekriven tarabama koje su uglavnom pravljene od tesane hrastovine.
Avlije u ovom području su obavezno ograđene. Ranije su avlije bile ograđene prućem ili
parmacima, a danas su to uglavnom željezne ograde. Prije u avliji pored kuće bila je još
udžera (hudžera), ambar (hambar) i vodenica. Izvan avlije je bila košara (štala) i kokošinjac.
Danas u avlijama su izgrađene štale. Uz štale je mjesto za đubrivo. U blizini štale se nalazi
kokošinjac i vanjski WC. U avliji je malo zemlje za obrađivanje, jer ljudi imaju zemlju za
obrađivanje daleko od kuće, a oko kuće ostatak zemljišta je uglavnom zasađen voćem:
šljivama, jabukama, kruškama ...

______________
Hudžera (udžera)- sporedna soba uz kuhinju koja služi kao spremnica
Ambar (hambar)- drvena zgrada za zrnastu hranu, žitarice ili sanduk za žito i brašno.

VI. GROBLJA I DŽAMIJA

8
Na prostoru Donjih Dubrava aktivna su muslimanska groblja: Njivica, Vrtić, Selimi,
Ložanjak i Karaula.
Na groblju Njivica sahranjuju se Hadžići, Šabići, Imširovići, i Mustafići.

Sl. 4 Groblje Vrtić Sl. 5 Groblje Njivica

Groblje Vrtić se nalazi na sjeveru sela. Na ovom groblju se sahranjuju Kalajevci, Šljivići,
Pašići i Mujčinovići.
Selimi su dosta staro groblje. Na ovom groblju se sahranjuju Omerčići, Dropići, Brkići,
Jašarevići ...
Groblje Ložanjak se nalazi kod osnovne škole s desne strane asfaltne saobraćajnice Tuzla-
Kalesija.
Groblje Karaula se nalazi s desne strane asfaltne saobraćajnice Tuzla-Kalesija u blizini
zaseoka Dom. Ovdje se sahranjuju umrli članovi porodice Salihbegovića, Hajdarbegovića i
Ahmetbegovića.
Na prostoru Donjih Dubrava nalazi se samo jedna džamija. Izgradnja džamije je završena
1975. godine, a otvorena je 1976. godine. U ovom naselju su dva mekteba, nezna se tačno
koje godine su tačno izgrađeni. U početku su bili drveni, a obnovljeni su 1957/58. godine.

Sl. 6 Džamija u Donjim Dubravama zaseok Selimi

VII.ZANIMANJE STANOVNIŠTVA

9
Glavno zanimanje ljudi je vezano za industriju, trgovinu i rudarstvo gdje radi većina ljudi. Na
sjeveru naselja je površinski kop „Dubrave“ koji zapošljava veliki broj stanovništva ne samo
sa područja Donjih i Gornjih Dubrava nego i sa područja općine Kalesija. Površinski kop
„Dubrave“ pokriva prostor od 2020 ha, ugljeno ležište zauzima površinu od oko 185 ha.
Ugljeno ležište ima oblik nepravilne poluelipse sa dužom osom u pravcu zapad- istok.
Ugljeno ležište je sa sjvera ograničeno planinom Čaklovica, a sa juga dolinom Spreče
odnosno sjevernim padinama planine Konjuh. Sa zapadne odnosno istočne strane područje je
ograničeno tokovima desnih pritoka Spreče, potok- Rijeka i potok Gribaja. U naselju ima
nekoliko zidara, kamenorezaca i mlinara, ove zanate rade pojedinačno. Zbog sve veće
nezaposlenosti ljudi se okreću ka poljoprivredi kako bi sebi obezbijedili vlastitu egzistenciju.
Znači stanovništvo pored svog glavnog zanimanja obrađuje i zemlju. U selu nema krčmara
niti mutavdžija.

ZAKLJUČAK

10
Donje Dubrave imaju povoljan geografski položaj jer se nalazi u blizini Tuzle koja je ne
samo privredni nego i administrativni, zdravstveni i univerzitetski centar Sjeveroistočne
Bosne. Znatno povoljniji položaj je i zbog asfaltne saobraćajnice koja povezuje Tuzlu sa
Kalesijom, Zvornikom i Živinicama. Naselje se sastoji od sljedećih zaseoka Markelići,
Đulabići, Petrovići, Milići, Selimi, Šabići, Hadžići i Šljivići. Stanovništvo je uglavnom
muslimansko i hrvatsko. Prema podacima iz 1981. godine ovo područje je imalo2.459
stanovnika. Klima u ovom području je umjereno- kontinentalna sa umjereno hladnim zimama
i dosta toplim ljetima. Najkišniji mjesec je juni, a najsuši januar. U geomorfološkom pogledu
teren se blago uzdiže od sprečanskog polja ka sjeveru. Nadmorska visina se kreće od 213
metara uz Spreču do 296 metara sjeverni dio Milića. Dubrave se pominju u prvoj polovini
XVI vijeka. Glavno zanimanje ljudi vezano je za industriju, trgovinu i rudarstvo gdje radi
većina ljudi, ali zbog sve veće nezaposlenosti ljudi se više okreću ka poljoprivredi kako bi
sebi obezbijedili vlastitu egzistenciju.

LITERATURA

11
1. Handžić, A., Tuzla i njena okolina u XVI. Vijeku, Sarajevo, 1975.
2. Salih Kulenović, Etnologija Sjeveroistočne Bosne
3. Vlado Radulović, Ilija Iveljić, Površinski kop „Dubrave“ Tehnologija i mehanizacija
Tuzla, 2003.
4. Živinice kroz istoriju, revoluciju i socijalističku izgradnju, Živinice, 1988.
5. Usmena predavanja mještana naselja Donje Dubrave

12