Nabi Memlehateyni Tuzlak Predstavnik tuzlanskog kraja u knjievnosti Bosne i Hercegovine na perzijskome jeziku

Pie: doc. dr. sc. Elvir Musi Nabi ibn Salih Memlehateyni1 Tuzlak, roen u Tuzli krajem 16. ili poetkom 17. stoljea, pisao je poeziju na turskom i perzijskom jeziku. Rije je o veoma interesantnom Tuzlaku o ijem liku i djelu se zna tako malo, a ipak plijeni sve veu panju bosanskohercegovakih orijentalista, jer je jedan od rijetkih pjesnika koji su pjevali tako uspjelu i kvalitetnu poeziju na turskom i perzijskom a da ne postoje pouzdani podaci da je ikada boravio u tada velikim obrazovnim i kulturnim centrima osmanskoga carstva. Meu dvadeset i sedam pjesnika bosanskohercegovakoga gena koji su pjevali na perzijskom jeziku pretpostavlja se da su samo Mehmed Reid i Nabi Tuzlak perzijski jezik nauili tako kvalitetno i temeljito da su mogli pjevati pjesma kakve se mogu porediti s poezijom velikih osmanskih pjesnika perzijskoga izriaja. Za razliku od Mehmeda Reida o ijem ivotu i djelu je ostalo traga u pisanim dokumentima, Nabi se ne spominje u spomenicama pjesnicima koje danas predstavljaju primarne izvore u istraivanju knjievnosti pisane na orijentalnim jezicima. Veoma je zanimljiv podatak da Nabija Memlehatejnija Tuzlaka ne spominje Hazim abanovi, to znai da u periodu nastanka djela Knjievnost muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima ovaj pjesnik uopte nije bio poznat bosanskohercegovakoj strunoj
1

Tuzlanski kadiluk u okviru Zvornikog sandaka osnovan je posle 1572. A prije 1634. I zvanino je nazivan Memlehateyn, to doslovno znai dvije solane, dvije Soli, dakle Gornja i Donja Tuzla. Vidi: Hazim abanovi, Bosanski paaluk, Sarajevo: Svjetlost, 1982, str. 201. Znaenje lekseme memleha u turskom jeziku: 1- Bazeni du obale mora ili jezera koji se zovu jame odakle se sol vadi a zatim sui; 2. u narodnom jeziku oznaava mjesto gdje se ovcama daje sol; 3. hridi i stjenovita mjesta. Prema: TRKE- TRKE SZLK- Prof. dr. Hasan Eren, Turk Dil Kurum, Ankara, 1988.

javnosti i da rukopisi njegove zbirke pjesama isu uvani u bibliotekama koje uvaju rukopisne zbirke u svijetu, a na ijim katalozima rukopisa je abanovi, izmeu ostaloga, temeljio svoje istraivanje. Prvi put se Nabijevo ime jasnije spominje kod Nametka u radu Nekoliko novih podataka o knjievnosti Muslimana na orijentalnim jezicima objavljenom u 34. broju Priloga za orijentalnu filologiju 1984. godine, s tim to i Nametak na 84. stranici napominje da je Nabi Tuzlak jedan od manje poznatih Bonjaka koji su pisali na orijentalnim jezicima, da je u razliitim rukopisnim zbirkama sauvano tek nekoliko njegovih pjesama na turskom i perzijskom jeziku, da o samom autoru nema pouzdanih podataka iz primarnih izvora dok se u suvremenim izvorima o njemu navodi tek nekoliko uopenih informacija2. Nametak je skoro identine podatke ponovio i u knjizi Pregled knjievnog stvaranja bosanskohercegovakih muslimana na turskom jeziku pet godina kasnije.3 Osim toga, ve godinama se samo za perzijske stihove potpisane pjesnikim pseudonimom i topografskom odrednicom Nabija Memlehateynija moe sa sigurnou tvrditi da su plod poetskog dara naeg sugraanina, dok se proces utvrivanja autentinosti njegovih turskih stihova odvija znatno sporije zbog injenice da su na turskom jeziku pjevala barem jo dvojica pjesnika s pseudonimom Nabi. Jedan je poznati turski pjesnik Jusuf ibn Abdullah Ruhavi (u. 1124./1712.)4, a drugi je Nabi elebi iz Tekfurdaga (1145./1732). Nabi Ruhavi je pjevao i na turskom i na perzijskom jeziku i njegov Divan je sauvan u nekoliko rukopisa u Qomu, Kairu i Turskoj5, dok je drugi pjevao na turskom osmanskom jeziku6. Da je kojim sluajem sauvan Divan Nabija Memleheteynija, istraivai ne bi bili suoeni s postojeim preprekama, doim je u situaciji kada se njegove pjesme pojavljuju tek u raznim medmuama vrlo mogua zamjena pjesama potpisanih pjesnikim pseudonimom Nabi s poezijom drugih pjesnika koji su pjevali

O tome vidjeti: Fehim Nametak, Nekoliko novih podataka o knjievnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Prilozi za orijentalnu filologiju, XXXIV, Sarajevo, 1984, str. 80. 3 O tome vidjeti: Fehim Nametak, Pregled knjievnog stvaranja bosanskohercegovakih Muslimana na turskom jeziku, Sarajevo, 1989, str. 132-133. 4 Jusuf ibn Abdullah Ruhavi Nabi je rodom iz Urfe, a u Istanbul je doao u doba vladavine Mehmeda IV. Vidi: Esra Dogan, Ba Tohfet al Harameyn dar safar-e ha, taromeye Sad Esfahn, Aneye paohe, avgust/septembar 2004, br. 87, str. 81-84. 5 Ali Mohades, Taxmis-e ah gazali az Hafez sorudeye Nabi aer-e ahir-e tork, Motaleat-e eslami, jesen/zima 1999, br. 41/42, str. 419-424. 6 Frer, ems al Dn Sm, Qms al Alm, tom VI, Istanbul: 1889.

pod istim pseudonimom. Takva zamjena poezije dogodila se, na primjer, kod naeg Husrefa Sokolovia kojemu je tokom cijela tri stoljea pripisivan gazel Hosroa Dehlavija.7 Nabi je bio uenik Behram-begove medrese? S obzirom na vrlo lijepe i kvalitetne pjesme koje je pjevao Nabi Tuzlak, a koje, sudei po njegovom pjesnikom pseudonimu i prisustvu toponima specifinih za tuzlanski kraj, nesumnjivo predstavljaju plod njegova poetskoga dara, nakon samoga saznanja o injenici da je pjevao na perzijskom jeziku moemo se osmjeliti i krenuti korak dalje pa se zapitati gdje je Nabi, s obzirom da se ne spominje u spomenicama pjesnicima koje su pisane po knjievnim i kulturnim centrima osmanskoga carstva ili Sarajevu i Mostaru kao tadanjim knjievnim centrima u Bosni i Hercegovini, mogao tako kvalitetno nauiti perzijski jezik? Prema popisima mekteba i sauvanim rukopisima koji govore o nastavnim programima u mektebi-sibjanima u periodu od 1800. do 1878. godine i potom u doba austro-ugarske okupacije, perzijski jezik se, pored Kur'ana, tedvida, ilmihala, ilmi ahlaka, fikha, hadisa i krasnopisa uio u Husrev-begovom mektebu, a u Buzadi-zade Hadi Hasanovom mektebu su ga uenici uili zajedno s Kurnom, ilmihalom, fikhom i krasnopisom.8 Prouavanje perzijskog jezika bilo je obavezan predmet u mnogim medresama u BiH9 gdje su prouavana perzijska djela poput Pandname Attara Niaburija i Golestan Sa'dija Sirazija. U redovnoj nastavi u medresama su koriteni i rijenici "Subhai Sibjan"(arapsko-perzijsko-turski rjenik u stihu od Muhameda Er Rumija, rodom iz Bosne), "Tuhfei ahidi"(arapsko-perzijsko-turski rijenik u stihu od turskog pjesnika Ibrahim dede ahidije), "Logati Osmani" (arapsko-perzijsko-turski rijenik) i "Tuhfei Vehbi"(perzijsko-turski rijenik u stihu od turskog pjesnika Sumbulzade Vehbije). 10 U BiH je, prema uriu, do 1936. bilo aktivno oko stotinu medresa.11
7

Elvir Musi, Istraivanje o historiji pjesnika perzijskog izraaja u Bosni i Hercegovini, neobjavljena doktorska disertacija, Univerzitet Teheran, januar 2006, str. 155-156. 8 uri, Hajrudin; Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine; Sarajevo:Veselin Maslea, 1983., p.49. Handi, Mehmed; Dva popisa sarajevskih mekteba; El-Hidaje; br.5; Sarajevo:1943.,p.121123. 9 Mehmed, Handi; Teme iz knjievne historije; izabrana djela; knjiga 1.;Sarajevo: Izdavaka kua Ogledalo, 1999., p.381. Jahi, Devad; Bonjaki narod i njegov jezik; Trilogija o bosanskom jeziku; Sarajevo: Ljiljan, 1999., p.21. 10 Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine; p.122-124. 11 ibidem 26.

Perzijski jezik je, posle reforme obrazovanja koja je na podruju Osmanskog carstva provedena sredinom 19. stoljea, uvrten i u nastavni program rudija - prvih dravnih, svjetovnih, kola u Bosni i Hercegovini - kao zaseban predmet. U sarajevskoj rudiji, perzijski jezik je u nastavni program bio uvrten zajedno s arapskim jezikom, zemljopisom, istorijom, raunom i pisanjem, a u banjalukoj s arapskim i turskim jezikom, logikom, Kur'anom, dogmatikom i obredoslovljem.12 Iz dokumenta koji govori da je glamokoj rudiji, osnovanoj 1869. godine, Ministarstvo prosvjete poslalo po 50 komada 16 raznih udbenika iz oblasti arapskog, turskog i perzijskog jezika, logike, dogmatike, obredoslovlja, rauna, geometrije, zemljopisa, istorije i morala13, vidi se da je perzijski jezik bio sastavni dio nastavnog programa i drugih bosanskohercegovakih rudija u tom periodu. To potvruju podatci o prisustvu perzijskog jezika u nastavnom programu i mostarske rudije osnovane 1866., te maglajske koja je s radom poela 1873. godine, a doktor uri istie da je naroita panja u rudijama posveivana uenju turskog, arapskog i perzijskog jezika.14 Perzijski jezik je uvrten i u predmete viih kola koje se u Sarajevu osnivaju u drugoj polovini 19. stoljea i pred kraj osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Ovaj jezik je bio nastavnim predmetom u inovnikoj koli Sabah mektebi, a za prijem kandidata u uiteljsku kolu "Dar-ul-muallimin" je bilo, izmeu ostalog, neophodno itanje i razumijevanje Attarove Pandname, a perzijski jezik je izuavan kao poseban predmet. Perzijski jezik je bio dio nastavnog programa i u pripravnim vojnim kolama "Mektebi Idadijje".15 S obzirom da je u doba osmanske vlasti arapski jezik smatran jezikom nauke, turski jezikom administracije, a perzijski jezikom poezije i knjievnosti 16, te uobziravajui ve iznesene podatke o prisustvu perzijskog jezika kao nastavnog predmeta u mektebima, medresama, rudijama i viim kolama u BiH, nije teko prihvatiti mogunost da je ovaj jezik, meu ostalim predmetima, izuavan i u Behram begovoj medresi u Tuzli koja je utemeljena ba u doba

12 13

Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine; p.143-144. ibidem 146. 14 ibidem.153. 15 ibidem p.156-166. 16 Na perzijskom jeziku su poeziju pisali i osmanski sultani, prinevi i veziri, a najpoznatiji meu njima su Mehmed I, Sultan Dem i Mahmud paa.

Nabijeva stasavanja dakle, prije 1626.17 gdje ga je ovaj pjesnik mogao nauiti u dovoljnoj mjeri da na njemu moe pisati poeziju. Vanost Nabijeve poezije Iako se, kako ve rekosmo, malo zna o samom pjesniku, njegove sauvane pjesme na perzijskome jeziku predstavljaju vane dokumente u prouavanju kvaliteta knjievne scene u Memlehi, odnosno Tuzli u prvoj polovini 16. stoljea. Bosanskohercegovaki pjesnici perzijskog izraaja preteno potiu iz knjievnih centara toga doba, Mostara i Sarajeva, pa Nabi meu njima predstavlja vrlo vanu pojavu koja svjedoi da je perzijski jezik imao svoje poznavaoce i u Tuzli, te da su i u ovom gradu itana djela iz riznica perzijske knjievnosti. injenica da je Nabi kasidu pohvalnicu posveenu tuzlanskom kadiji i muftiji, a svome ocu, Salihu u vrlo kompliciranoj rimi, te po uzoru na perzijskog pjesnika kasida Hakanija, takoer nam govori da u Tuzli svoje poklonike nisu imali samo popularni Hafiz, Attar, Sa'di i Mevlana, nego i drugi perzijski klasici. Nabijeve pjesme na perzijskom jeziku su rijedak primjer u kojem pjesnik i njegova poezija vanost crpe jedno iz drugog, odnosno vrijednost Nabijevog pjesnikog postojanja utemeljena je u injenici da je pjevao upravo na perzijskom jeziku, dok njegovo pjesnitvo na perzijskom svoju vrijednost crpi iz injenice da je pjevana u Tuzli. Nabijeve pjesme na perzijskom O Nabiju Tuzlaku se i danas zna relativno malo, s tim to su i postojei podaci bazirani na rukopisu Gazi Husrev- begove biblioteke R-4007/8 u kojem su sauvane njegove dvije pjesme na perzijskom jeziku:
17

Senaid Hadi i Azem Koar, Obrazovne prilike tuzlanskog kraja u zadnjoj deceniji osmanske uprave (1868 1878.), Zbornik radova Filozofskog fakulteta, br. 7, Tuzla. Medresa u Tuzli je zasigurno postojala u oktobru 1674. Godine. O tome vidjeti: Hajrudin uri, kolstvo u sjeveroistonoj Bosni posljednjih decenija turske vladavine, lanci i graa za kulturnu istoriju Istone Bosne, Zaviajni muzej u Tuzli, knjiga II, Tuzla: 1958, str. 176.

 , 81,Lijepa li je milina vode i zraka dviju Solana ,Nek ih uva Gospod od svih bolja i mahana ,Cijela Bosna ukraena ovim dvjema Solanama ,to lijepom momku slie na dva zulufa raspletena ,Pogrijeih ja kad spomenuh dva zulufa, jer te zemlje ,U cijeloj regiji ovoj, poput dva oka su nasmjeena ,Slika je lijepog denneta, kako Donja, tako Gornja ,A momake oi zbog njih ba ridvana ueljena ,Zbog bistrih im izvora, posebice sa Drmaza 91,Zahvalna je dua Hazretu, i dua ista Husejna ,Zrak im je krepak za duu, poto u njim' je muftija
81 91

Dvije Solane: Donja i Gornja Tuzla .Hazreti Husejn bin Ali, unuk poslednjeg Boijeg poslanika, ehid Kerbele

ijeg pera tinta posta surmom oi seqaleyna20, Poto mu ime i asni znamen u vremenu Salih posta, Njegove su fetve, svaka, amajlije bez mahana, Osvijetljen je nurom njegove ispravnosti vas svijet, U ovome dobu uz njeg' nema treeg s dva Mlaana,21 Znanjem i vrlinama je Ali, pravdom i pravednou Omer, Iskrenou na drugog od dvojice (Ebu Bekra), strpljivou na Zu-l Nureyna, Njegova znanja mnoga sniju i svjetlica i zvjezdica, Oni to zvijezde prouavaju i dva mora spojena. Poput njega mudraca to hukm govori i razbori, Ni u snu nije moglo vidjet oko samog Zu-l Qarneyna, Ali uz sve to znanje, vrline i sve njegove vjetine, Opskrba mu je ko' Hipokratu, jama solju usoljena22, Ne bi bilo nita udno da je hrana tom mjesecu, Mjesto zvijezde Sjevernjae, pa i mjesto Farqadeyna.23 Nije mogue svu savrenost njegovu opjevati Nabi, ak i kad bi govornitvom, predvodio dva plemena, Bolje ti je da ti odmah svoju nemo sada prizna, Dovu njegovu devletu, uini si dugom svih dana, Zanavjek dok ullema ukrasom ovog svijeta biva, Zanavjek dok je nebo ukraeno svim zvjezdama, Korisno mu postojanje ukras svijeta neka bude, Nek otvorena za njeg' budu vrata oba svijeta!24

20

Hadis u kojem Allahov miljenik, Muhammed (a.s.), preporuuje uvanje Kur'ana i porodice (u iitskom shvatanju, Kur'ana i Ehli bejta). 21 Dva Mlada mjeseca koji se, kao mu'diza, pojavie u isto vrijeme. 22 Dvije solane, dva slana bunara. 23 Zvijezde Beta i Gama u Malom medvjedu. 24 Ova pjesma se nalazi u rukopisu GHB IV-3007/8. Ovu kasidu je preveo i objavio i prof. dr. Namir Karahalilovi. Vidi: Namir Karahalilovi, Jedna kasida pohvalnica Nabija Tuzlaka na perzijskom jeziku, asopis za jezik i knjievnost Pismo, Vol. 1, br. 1, Sarajevo: 2003, str. 293299.

Nabi u ovoj kasidi spominje toponime specifine za ovaj kraj kao to je lokacija Drmaz u blizini Gornje Tuzle, biljei podatak da su na toj lokaciji tekli izvori i da je u to doba bilo izletitem za ljubitelje prirode. Na poetku gazela na perzijskom jeziku prepisiva je u rukopisu koji smo koristili ovog pjesnika spomenuo uz atribut elebi koji je u to doba bio namijenjen iskljuivo uglednim znanstvenicima. U ovom gazelu Nabi ovako pjeva: Prijatelji, zavodnici, u harabatu se skrasite, Pod uvjetom da se katkad sirota srca sjetite. etnja i uivanje u bati poto vas dopadne, Prilika je za cijeniti, uitkom se ugrijte. Praznik je, gotovinu due Voljenom svom nosite, Sebe, poput mene, od teka bremena razrijeite. Sjetite se mene i rukoljuba, poljupca prijateljeva, Poto s mladom se razgovorite, poto je poselamite. Ljubav srca, u elji za ljepoticama, ubudue pazite, I s robovanjem hazreti Hakku od sada upoznajte. U akam i u zoru, u ast bate moga prijatelja ehida, Za Nabija ucviljenog, srca umornog, stalno dovite! Na kraju ove medmu'e ostalo je zapisano da je ovaj rukopis prepisan na dan Kurban bajrama 1038/1628. godine.

Citirani gazel je kritiki obradio profesor Karahalilovi, primjetivi odreene strukturalne nekonvencionalnosti koje su jedinstvene u formi gazela, a rije je o pjesnikovom kombiniranju karakteristika gazela i mesnevije u ovoj pjesmi.25

25

Namir Karahalilovi, O strukturalnoj nekonvencijalnosti jednog gazela Nabija Tuzlaka na perzijskom jeziku, Pismo asopis za jezik i knjievnost, Vol. 5, br. 1, Sarajevo, 2007, str. 199-206.