RJENICI

GLOSARI prvi rukopisni popisi leksema ANEKSNI RJENICI rjenici kao dodaci na kraju knjiga -1415.-1453. Nicolo Roccabonella: Liber de simplicibus (Knjiga o ljekovitome bilju), prvi viejezini, terminoloki i slikovni rjenik u Hrvata, u rukopisu. -1527. Petar Lupis Valentijan: Talijansko-hrvatski rjenik, mali rjenik na svega 8 str. -1595. Faust Vrani: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae,Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae, Venecija (Rjenik pet najplemenitijih europskih jezika), polazini jezik je latinski, osnova akavska, ima oko 5000 rijei i prvi je tiskani rjenik u nas. -1592. u Grazu - Jeronim Megiser: Dictionarium quatuor linguarum (rjenik njemakog, latinskog, talijanskog i ilirskog ili slavonskog jezika), vie ukljuuje slovenske, a manje hrvatske rijei. 1606. Thesaurus polyglottus. -Oko 1600. u Rimu nastaje nepotpisani rukopisni hrvatsko-talijanski rjenik koji je najvjerojatnije sastavio Bartol Kai kao dopunu svojoj gramatici. -1649.- 1651., Loreto Ancona Jakov Mikalja: Blago jezika slovinskoga (Thesaurus linguae illyricae sive Dictionarium illyricum), tokavica, latinske i tal. istovrijednice slovinskim rijeima(prvi rjenik koji donosi hrv. rijei na 1.mjestu), a u rjeniku donosi i kratku gramatiku: Od ortografije jezika slovinskoga ili naina od pisanja, koju je sastavio po Kaievoj gramatici. -1670. Juraj Habdeli: Dikcionar ili rei slovenske (hrvatsko-latinski), kolski rjenik za polaznice isusovake gimnazije, 12000 rijei, prvi kajkavski rjenik. -1728. Ardelio Della Bella: Dizionario italiano, latino, illyrico, Venecija(Talijanskolatinsko-hrvatski rjenik), osnovica mu je tokavska, donosi dokumentiranu grau s navodima iz dubrovake i dalmatinske knjievnosti- prvi na jezinopovijesni rjenik, rjeniku je na poetku dodao gramatiku, koja se smatra najboljom gramatikom 18. st. -1740. Ivan Belostenec: Gazophylacium seu latino-illyricum onomatum aerarium (Riznica ili blago latinsko-ilirskih imena), u osnovi je kajkavski, namijenjen govornicima svih triju narjeja, objavljen 65 god. nakon Belosteneve smrti.Najvanije djelo starije leksikografije. -1742. Andrija Jambrei & Franjo Sunik: Lexicom latinum interpretatione illyrica, germanica et hungarica locuples, Zagreb (Latinski rjenik s obilatim tumaenjem na ilirskome,njemakome i maarskome), osnovica je kajkavska -u 18. st. Pavao Ritter Vitezovi sastavio je oko 1710. Lexicon latino-illyricum koji je ostao u rukopisu, a latinsko-ilirski rjenik se izgubio.Vitezovi je direktni pretea LJ. Gaja po svojim grafijskim rjeenjima. -1679., 1704. i 1732.(godine redakcije rukopisnog rjenika) Ivan Tanzlinger Zanotti: talijansko-hrvatsko-latinski rjenik -izmeu 1772. i 1779. Adam Patai napisao je rukopisni leksikon Dictionarium latinoillyricum et germanicum -Joakim Stulli: 1. Lexicon latino-italico-illyricum, Budim, 1801.; 2. Rjeosloje ilirsko-italijansko-latinsko, Dubrovnik, 1806.; 3. Vocabolario italiano-illirico-latino, Dubrovnik, 1810. Uzimao je grau iz djela dubrovakih, dalmatinskih, bosanskih, slavonskih i istarskih pisaca, iz kajkavske i glagoljeke knjievnosti te iz drugih slavenskih jezika -1803. Josip Voltiggi (Volti): Rioslovnik ilirikoga, italijanskoga i nimakoga jezika s jednom pridpostavljenom gramatikom ili pismenstvom, rjenik koji je otvoren svim narjejima i govorima -1842. Ivan Maurani & Jakov Uarevi: Deutsch-illirisches Wrterbuch (Njemakoilirski slovar)40 000 natuknica, prvi suvremeni hrvatski rjenik ija se naela u oblikovanju rjenika i danas primjenjuju. 1

-Bogoslav ulek autor je nekoliko vanih rjenika: 1. Njemako-hrvatski rjenik(Zagreb,1860.) 2. Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenoga nazivlja osobito za srednja uilita (Zagreb, 1874.-75.)- prvi na terminoloki rjenik; 3. Jugoslavenski imenik bilja (Zagreb, 1879.) -1901. Dragutin Pari: Rjenik hrvatsko-talijanski, Zadar uz uleka, uvodio je nove rijei u hrvatski jezik. -1880. - 1976. Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika/Akademijin rjenik (97 svezaka izilo). Ureivala su ga 6-orica urednika: uro Danii (prvi), Matija Valjavec, Pero Budmani, Tomo Mareti, Stjepan Musulin i Slavko Pavei. 250 000 natuknica. Mana rjenika je to se isprva prikupljala graa samo iz tokavskog narjeja (hrvatski vukovci), a tek puno kasnije poelo se prikupljati iz kajk. i ak. narjeja. - 1901. Franjo Ivekovi & Ivan Broz: Rjenik hrvatskoga jezika (rijei iz Karadievih i Daniievih djela--- hrvatski vukovci)

GRAMATIKE I JEZIKOSLOVNA DJELA

-1604. Bartol Kai: Institutionum linguae illyricae libri duo, Rim (Dvije knjige temelja ilirskoga jezika)- prva hrvatska gramatika. Kai je i autor prvog cjelovitog prijevoda Biblije koji je ostao u rukopisu. - 1761. Bla Tadijanovi: Svata po malo iliti kratko sloenje imena i rii u ilirski i njemaki jezik gramatika pisana slavonskom ikavicom (daje osnove njem. jezika) - 1767. Matija Antun Relkovi: Nova slavonska i nimaka gramatika -1808. Franjo Marija Appendini: Grammatica della lingua Iillirica tokavska ikavica -ime Starevi: Nova rioslovica ilirika, Trst, 1812. naglaava upotrebu jedinstvenog hrv. stand. jezika, zasnovanog na tok narjeju; u ovoj gramatici prvi put je uspjenbo opisan novotokavski etveronaglasni sustav. - 1830. Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, Budim- predlae tildu umjesto dijakrtitikih znakova, a dijakritike znakove uvodi po Vitezovievom djelu De orthographia illyricana u lanku Pravopisz, objavljenom 1835. u Danici. - Vjekoslav Babuki autor je dviju gramatika: 1836. Osnova slovnice slavjanske narjeja ilirskoga (koristi po prvi put Gajev slovopis, osnovica je tokavska, stari padeni nastavci), 1854. Ilirska slovnica - Antun Maurani takoer autor dviju gramatika: 1839. Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za poetnike, 1859. Slovnica hervatska - Ignac Kristijanovi borio se protiv uvoenja tokavtine i za kajkavtinu - Ante Kuzmani(ZD filoloka k.: Stjepan Ivievi, Ignjat Alojzije Brli i ime Starevi) protiv Gajeve reforme, borio se za ikavicu kao temelj hrv. jeziku. - Fran Kurelac (RI filoloka k.) zalagao se za arhaine oblike radi pribliavanja ostalim Slavenima. - Adolfo Veber Tkalevi (ZG filoloka kola) u sklopu kole zalagao se za starije mnoinske oblike u imenskoj sklonidbi, pisanje er za slogotvorno r i pisanje na mjestu jata. Napisao je prvu znanstveno utemeljenu i u zasebnoj knjizi objavljenu sintaksu hrv. jezika 1859. Skladnja ilirskoga jezika za srednja uilita, Be i cjelovitu gramatiku 1871. Slovnica hrvatska za srednja uilita, Zagreb. - HRVATSKI VUKOVCI; novotokavski dijalekt; predstavnici su Tomo Mareti: 1899.(II. izd. 1931.) Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskog knjievnog jezika, Pero Budmani (prvi u svojoj gramatici upotrijebio termin srpsko-hrvatski):1867. Grammatica della lingua serbo-croata, Be; Ivan Broz: 1892. Hrvatski pravopis(prvi pravopis po fonolokom naelu), Franjo Ivekovi. Hrv. vukovci stand. jezik poistovjeuju sa tok. narjejem.

HRVATSKI JEZIK U XX. STOLJEU

DO 1918. GODINE
- Od 1906. godine Brozov pravopis za tisak prireuje Dragutin Borani -1904. Vatroslav Roi: Barbarizmi u hrvatskom jeziku (protiv novotvorenica, kajkavizama i akavizama) -1911.Nikola Andri: Brani jezika hrvatskoga (dokazuje da hrv. jezik nije srpski)

OD 1918. DO 1941. GODINE

- 1921. Dragutin Borani: Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika (pravopis je bio u uporabi do 1956., s prekidom od 1943. do 1945.) - 1924. Tomo Mareti: Hrvatski ili srpski jezini savjetnik (uvod pisan ekavicom, a savjeti ijekavicom; protivi se kajkavizmima i neologizmima; iz jezika izbacuje sve rijei koje ometaju ideju jezinog ujedinjenja Hrvata i Srba) - 1929. D. Borani: Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika (obvezatan u kolstvu) -1929. za vrijeme estojanuarske diktature slubeno se u Hrvatskoj uvodi Pravopis srpskohrvatskog jezika Aleksandra Belia (tzv. oktroirani pravopis), koji je na snazi do 1939. god. -1936. osnovano je Drutvo "Hrvatski jezik" (predsjednik: Tomo Mati), koje je 1938. izdavalo asopis Hrvatski jezik, koji je ureivao Stjepan Ivi. -1938. Nikola Andri & Iso Velikanovi: ta je ta (prvi slikovni rjenik hrvatskog jezika) -1940. Petar Guberina & Kruno Krsti: Razlike izmeu hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb (prvi razlikovni rjenik) -1941. iziao prvi svezak Hrvatske enciklopedije, a ureivao ju je Mate Ujevi (do slova E, rad je prekinut 1945.)

OD 1941. DO 1945. GODINE

- Osnovan je Hrvatski dravni ured za jezik(1941.), uveden morfonoloki pravopis. U uredu za hrv. jezik sastavljeni su 1942. Koriensko pisanje kao privremeni i 1944. Franjo Cipra & Adolf Bratoljub Klai: Hrvatski pravopis kao cjelovit pravopisni prirunik po morfonolokim naelima. - Josip Florschtz: 1943. Hrvatska slovnica(=1905.-1950.Gramatika hrvatskog jezika) za srednje kole, a za visokokolsko obrazovanje Bla Jurii: Nacrt hrvatske slovnice (I. dio 1944., II. dio 1992.)

OD SVIBNJA 1945. DO 1990. GODINE

-Ponovo u uporabu vraen Boraniev Pravopis -1953. Matica srpska iz Novog Sada pokree u Ljetopisu anketu o jezinim i pravopisnim pitanjima - 8. 10. prosinca 1954. sastanak MH i MS NOVOSADSKI DOGOVOR(jedan jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca, dva izgovora: ije-e, dvolano ime jezika, ravnopravna oba pisma) -1960. Pravopis hrvatskosrpskoga knjievnoga jezika -1968. Rjenik hrvatskosrpskoga knjievnog jezika u izdanju MH i MS, izila dva sveska (A-K) - 17. oujka 1967. DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOAJU HRVATSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA(ravnopravnost hrv. jezika s ostalima i uvoenje hrv. jezika kao slubenog u Hrvatskoj) - Stjepan Babi & Boidar Finka & Milan Mogu: 1971. Hrvatski pravopis na fonolokim naelima, naziva se londonac (1972.u Londonu objavljen kao fototipsko izdanje.) - 1952. Hrvatsko filoloko drutvo izdaje u Zagrebu asopis za kulturu hrv. knji. Jezika Jezik - 1952. Ivan Brabec & Mate Hraste & Sreten ivkovi: Gramatika hrvatskoga ili srpskoga jezika -1964. Ljudevit Jonke: Knjievni jezik u teoriji i praksi(povijest hrv. stand. jezika, savjetnik)

-1966. Stjepko Teak & Stjepan Babi: Pregled gramatike hrvatskosrpskoga jezika -1966. Bratoljub Klai: Veliki rjenik stranih rijei -1971. 1973. Petar Skok: Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika - 1971. Jezini savjetnik s gramatikom uredio Slavko Pavei - 1971. Ljudevit Jonke: Hrvatski knjievni jezik 19. i 20. stoljea (povijest jezika) - 1971. Ljudevit Jonke: Hrvatski knjievni jezik danas - zabranjena - 1973. Stjepko Teak & Stjepan Babi: Pregled gramatike hrvatskoga knjievnog jezika zabranjena -1978. Zlatko Vince: Putovima hrvatskog knjievnog jezika (povijest hrv. jezika) -1979. Eugenija Bari & Mijo Lonari & Dragica Mali & Slavko Pavei & Mirko Peti & Vesna Zeevi & Marija Znika: Priruna gramatika hrvatskoga knjievnog jezika (danas nosi naslov: Hrvatska gramatika, 1991., 1995., 1997.) -1986. (1991.)Radoslav Katii: Sintaksa hrvatskog knjievnog jezika (nacrt za gramatiku) -1986. (1991.)Stjepan Babi: Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku (nacrt za gramatiku) -1986. Vladimir Ani & Josip Sili: Pravopisni prirunik hrvatskoga ili srpskoga jezika

OD 1990. GODINE

-1991. Vladimir Brodnjak: Razlikovni rjenik hrvatskoga i srpskoga jezika -1991. Stjepan Babi & Dalibor Brozovi & Milan Mogu & Slavko Pavei & Ivo kari & Stjepko Teak: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika -1991. (1994., 1998., 2003.)Vladimir Ani: Rjenik hrvatskoga jezika -1996. Josip Sili & Branko Ranilovi & Slaven Batnoi: Hrvatski raunalni pravopis (normativni program za raunalo) -1999. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: Hrvatski jezini savjetnik -2000. Rjenik hrvatskoga jezika(Leksikografski zavod M. Krlea & kolska knjiga, uredio: Jure onje) -2000. S. Babi & B. Finka & M. Mogu: Hrvatski pravopis (normativni) -2001. Vladimir Ani & Josip Sili: Pravopis hrvatskoga jezika (normativni) -2002. Sanda Ham: kolska gramatika hrvatskoga jezika (normativna) -2003. Stjepko Teak & Stjepan Babi: Gramatika hrvatskoga jezika (normativna) - O pravnom nazivlju pisao je dr. Mile Mami ( a u prolosti Vladimir Maurani)