T 4.

Stabilitet broda
NASTAVNA PITANJA:

1 Opti pojmovi o stabilitetu 2 Stabilitet broda pri malim uglovima nagiba - poetni stabilitet 2.1 Popreni stabilitet broda pri malim uglovima nagiba 2.2 Uzduni stabilitet broda pri malim uglovima - trim broda 3 Popreni stabilitet broda pri veim uglovima nagiba 4 Stabilitet forme i stabilitet teine 5 Pomjeranje tereta 6 Ukrcaj/iskrcaj tereta 7 Uticaj slobodne povrine tenosti na popreni stabilitet broda 8 Prodor vode. 9 Pokus nagiba 10 Odredivanje poloaja teita broda na osnovu perioda ljuljanja 11 Dinamiki stabilitet broda 12 Upravljanje stabilitetorn broda

Literatura: 1 Dr Andrija Lompar, Nauka o brodu, Univerzitet Crne Gore, Kotor, 2002. 2 Pomorska enciklopedija,

4.1. Opti pojmovi o stabilitetu

1. STABILITET BRODA jeste svojstvo broda da se suprotstavlja silama koje ga nastoje nagnuti i svojstvo da se automatski vraa u uspravan poloaj im prestane djelovanje tih sila. ili 2. STABILITET BRODA - Tendencija broda da se vrati u uspravan poloaj nakon nakretanja, odnosno izvoenja iz ravnotenog poloja, naziva se stabilitet broda.

Momentu spoljanjih sila Mss koji nakrene brod za neki ugao , suprostavlja se moment stabiliteta broda koji nastaje kao posledica izmjene oblika podvodnog dijela broda, odnosno oblika istisnute tenosti, uslijed ega dolazi do pomijeranja teita istisnine B u Bo.

STABILITET BRODA zavisi od meusobnog poloaja TEITA ISTISNINE "B" i TEITA SISTEMA "G" I ZAKON PLOVNOSTI - da bi brod mogao slobodno da pliva u stanju ravnotee, sila uzgona mora biti jednaka sili tee. II ZAKON PLOVNOSTI - ako se brod iz bilo kojeg razloga nagne, pri naginjanju javie se uspravljajui SPREG sila koji e vratiti brodu uspravan poloaj im prestane uzrok nagiba. Kada se brod nagne teite istisnine B pomakne se na stranu nagiba jer se promjeni oblik uronjenog dijela broda. Sile tee broda G i Sile uzgona B sastavljaju uspravljeni par sila koje nastoje vratiti brod u uspravan poloaj. Stabilnost broda postoji kod brodova u uspravnom i nagnutom stanju, moe biti poprena i uzduna. III ZAKON PLOVNOSTI - Metacentar "M" mora biti iznad teita tijela. Ovaj uslov predstavlja uslov stabilne ravnotee.
5

OSNOVNE TAKE STABILITETA SU - SISTEMSKO TEITE BRODA G - TEITE ISTISNINE ILI UZGONA B - TAKA METACENTRA M Osnova je taka K - kobilica, od koje se vre sva odreivanja u poprenom stabilitetu. Take B ; M i G odreene su udaljenou od kobilice K. Pojedine udaljenosti odreuje brodogradilite pri gradnji broda, a neke mi sami za vrijeme eksploatacije broda.

Karakteristine take za izraunavanje stabiliteta su: K - taka koja predstavlja kobilicu i obino je najnia taka na trupu na sredini broda ne raunajui kobilicu i druge izdanke i ima funkciju referentne take, B - teite istisnine, taka u kojoj djeluje uzgon i koja je definisana sa svoje tri koordinate xB, yB i zB, G - teite broda definisano sa svoje tri koordinate xG, yG i zG , M - metacentar, odnosno taka gdje se sjeku simetrala broda i vertikala po kojoj djeluje sila uzgona-i F - centar plivanja broda, odnosno teite vodne linije na kojoj brod pliva i oko koje se brod okree, definisane sa koordinatama xF, yF i zF.
7

SISTEMNO TEITE BRODA G G je taka u kojoj zamiljamo da su skoncentrirane sve sile teina na brodu ukljuujui i sam brod. Poloaj sistemnog teita G odreen je visinom iznad kobilice K i odreujemo ga mi sami, prema izrazu: KG = E Vm/ t KG - visina sistemnog teita broda iznad kobilice Vm - vertikalni moment t - teina - suma (zbir)

Vm = p x d p - teina d - krak DEPLASMAN je jednak zbiru svih teina na brodu DEPLASMAN se sastoji od teine praznog broda i ukupne nosivosti broda D = V x 1 (specifina teina H2O) D = M 1 + M2 + M3 + M4 + M5 M1 = masa trupa M2 = masa motora M1 + M2 = teina praznog broda

gustina tenosti relativna gustina

TVL teretna vodna linija

VL vodna linija

LVL laka vodna linija

BRT - NOSIVOST BRODA od LVL do TVL ukupna nosivost broda NRT - KORISNOST BRODA od VL do TVL nosivost korisnog prostora DWT = ukupna nosivost broda KG = m / D Vrijednost KG je vrlo vaan faktor kod stabiliteta broda.

10

TEITE ISTISNINE B DEPLASMAN ILI ISTISNINA = TEINA je koliina vode (tenosti) koju brod istisne kada u njoj pliva. TEITE ISTISNINE ILI UZGONA B je taka u kojoj zamiljamo da su skoncentrisane sve sile uzgona ili istisnine. Njegov poloaj zavisi od oblika uronjenog dijela broda, volumenu uronjenog dijela broda i gaza broda. GAZ BRODA je vertikalna udaljenost mjerena na boku broda od donjeg ruba kobilice do neke vodne linije. TEITE ISTISNINE B odreeno je udaljenou od kobilice. KB je udaljenost kobilice od teite istisnine. Izraunava ga brodogradilite, a njegovu vrijednost daje nam na brodu u obliku tablica u koje se ulaze sa srednjim gazom broda.
11

METACENTAR M Metacentar M je taka oko koje se brod okree u poprenom smislu. Nalazi se uvijek iznad SISTEMNOG TEITA G, a od njihovog meusobnog poloaja zavisi stabilitet broda. Taku metacentra dobijemo na slijedei nain:

Kada se brod nagne zbog promjene oblika uronjenog dijela broda, teite istisnine B, prelazi na stranu nagiba u takuB1. Ako iz B1 povuemo vertikalu na vodnu liniju, tamo gdje ta vertikala sijee uzdunu simetralu broda nalazi se taka METACENTRA M. Kada je brod u uspravnom stanju taka metacentra odreena je veliinom KM izraenom u metrima, a daje nam je brodogradilite u obliku tablica ili krivulja. Poloaj metacentra zavisi od gaza 12 broda tj. od DEPLASMANA, tj od volumenu uronjenog dijela broda.

Udaljenost metacentra od sistemnog teita kao vrijednost stabilnosti upotrebljavamo samo do ugla nagiba do 120. Kod veih uglova nagiba (>120) metacentar izlazi iz simetrije broda, kree se po metacentarskoj krivulji, a stabilnost broda izraavamo vrijednou MOMENTA STATIKOG STABILITETA - Mst.
13

S obzirom da sila uzgona nakon nakretanja djeluje u taki B, pojavljuje se spreg sila, odnosno moment stabiliteta Mst = DGZ = UGZ koji tei da vrati brod u ravnoteni poloaj, kako je i prikazano na slici

14

Dakle sila uzgona nakon nakretanja djeluje u taki B, pojavljuje se spreg sila, odnosno moment stabiliteta Mst = DGZ = UGZ koji tei da vrati brod u ravnoteni poloaj. Veliina GZ se, naziva poluga stabiliteta ili krak stabiliteta. Brod se okree oko teita vodne linije F i ukoliko je ugao j dovoljno mali, moemo pretpostaviti da se teite vodne linije, zbog teita vodne linije, nalazi na simetrali broda, odnosno u presjenoj taki simetrale i vodne 15 linije.

Kako se brod naginje, mijenja se i veliina GZ kako je prikazano na slici.

Nakon nakretanja broda za odreeni ugao, izmijeni se i oblik vodne linije, te se njeno teite vie nee nalaziti na simetrali, to znai da se ni brod nee okretati oko take na simetrali ve oko teita nove vodene linije. Linija koja se dobija spajanjem teita vodnih linija oko kojih se brod okree, naziva se obvojnica vodnih linija. Istovremeno, centri djelovanja uzgona pri raznim uglovima nakretanja ine krivu liniju koja se naziva kriva teita istisnua. 16

Za svako novo nakretanje broda taka M1 se pomjera po liniji koja se naziva metacentarska kriva. Presjena taka linije po kojoj djeluje sila uzgona i simetrale broda za vee uglove naziva se prividni metacentar Mp

17

Pitanja ?

HVALA NA PANJI

18