SEMINARSKI RAD

Nitratna direktiva i njeno uvoenje na teritoriju Republike Hrvatske

Josip Tutavac 12. oujka 2013.

1. Uvod
Hrvatska je meu ekoloki najbogatijim zemljama u Europi. Nalazi se na drugom mjestu po ribljim vrstama, treem po procjenjenom broja beskraljenjaka, petom po broju vodozemaca i sedmom po broju vaskularnih biljaka i sisavaca. Kao takav, njen teritorij predstavlja veoma osjetljiv biosistem. Dunav, kao najvea europska rijeka prolazi kroz plodne nizine na kojima se intezivno obavljaju poljoprivredne djelatnosti. Na kraju svoga puta utjee u Crno more i jedan je od razloga to je ono zadnjih desetljea doivjelo mnoge negativne promjene (gubitak stanita divljih ivotinja, eurtrofikacija, poveano pritjecanje hranjiva iz poljoprivrednih izvora, invazije egzotinih vrsta, neadekvatno upravljanje resursima i ostalo). Sve rijeke sjeverne Hrvatske pripadaju Dunavskom slivu i procjena je da se u njemu 51% duika pronaenog u povrinskim vodama oslobaa iz poljoprivrede. Udio duika u rijeci Savi i Dravi je na zabrinjavajue visokoj razini, te je na 64% praenih lokacija, u periodu od 2000-2003., koliina organskih tvari u vodama 1. kategorije premaila doputenu razinu. 25% populacije Republike Hrvatske se snabdjeva pitkom vodom iz privatnih i drugih nejavnih izvora, dok je taj postotak jo vei u Dunavskom slivu (32%). Analize Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo su pokazale da je, u periodu od 2000.-2006., jedan od tri analizirana uzorka iz privatnih izvora sadravao vee koncentracije nitrata nego to su maksimalno doputene doze, dok je 10% lokalnih, javnih izvora za snabdjevanje vodom (obini potoci i bunari u malim selima i opinama) premaivao maksimalnu doputenu koliinu nitrata ponekad i vie od 40%. Stoka u Hrvatskoj proizvodi priblino 65 000 t duika i 33 000 t fosfora godinje i veina tih koliina nesmetano otjee u lokalne vode. Veina farmi nieg i srednjeg stupnja nemaju objekte za skladitenje gnojiva, a objekti na veim farmama su esto neadekvatni po veliini i nepropusnosti. Oneiene podzemne vode se, tijekom zime i ranog proljea, esto mjeaju s povrinskim vodama i kontaminiraju izvore pitke vode. Sve ovo, zajedno s nekontroliranom primjenom gnojiva i gnojnica, uzokuje probleme poveanja razine zagaenja nitratima u tlu i vodama. 1 Potronja nitrata u malim koliinama je opasna po ljudsko zdravlje. Vei unos nitrata iz vode ili hrane moe dovesti do poveane proizvodnje nitrita u probavnom traktu, te nakon njihovog spajanja sa sekundarnim aminima i do stvaranja karcinogenih nitrozamina. Vea konzumacija nitrata takoer moe imati negativan uinak na probavu i apsorpciju nutrijenata, metabolizam vitamina A, funkciju titnjae, poremeaje mozga i srca. Glavna manifestacija viih vrijednosti nitrata kod dojenadi moe biti pojava alimentarne nitratne metemoglobinemije. Vaan izvor

Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i rurarnom razvoju 2009., Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi Investicijski fond za smanjenje nitrata, str.5.

nitrata moe biti pitka voda (naroito nekontrolirani privatni izvori), nakon ega slijedi povre, konzervirana hrana, meso, ribe, suhomesnati proizvodi i tvrdi sirevi.2 U 2005. god. poljoprivreda je sudjelovala u bruto domaem proizvodu sa 5,8%, s 10% u ukupnom izvoru i zapoljavala je 8,3% radne snage s 170 000 registriranih farmera. Meutim, 2003. godine, poljoprivreda se susrela sa samo 0,7 % ukupnih ulaganja u zatitu okolia i 2,5% sredstava za okoli u RH3. Prilikom kruenja duika na poljoprivrednom gospodarstvu, on se neizbjeno gubi, meutim pravilnim gospodarenjem, ti se gubici trebaju svesti na najmanju moguu mjeru.

2. Nitratna direktiva
U svojim nastojanjima za pridruivanje EU, Vlada RH aktivno radi na udovoljavanju zahtjeva i obveza prema EU kako stoji u aquis communautaire (zakonodavno tijelo u EU). U tom kontekstu, vano je da Hrvatska poduzme mjere za redukciju nitrata iz tokastih i rasprenih poljoprivrednih izvora, koji zagauju tokove rijeka, kao i da podri sveobuhvatnu zatitu prirode i okolia od strane razliitih poljoprivrednih praksi na poljoprivrednom zemljitu. Stoga je uvoenje Uredbe o nitratima EU te Naela dobrih poljoprivrednih praksi najvaniji alat u smanjenju i spreavanju oneienja iz poljoprivrednih izvora. 4 Nitratna direktiva je popularni naziv za DIREKTIVU VIJEA od 12. prosinca 1991. O zatiti voda od oneienja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (91/676/EEZ) i nastala je na osnovu rezultata koji su pokazivali da su na pojedinim podrujima drava lanica udjeli nitrata u stalnom porastu te visoki u usporedbi s normama Direktive vijea 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. O kakvoi povinskih voda namjenjenih zahvaanju vode za pie u dravama lanicama i Direktive vijea 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. O kakvoi vode za ljudsku uporabu. Ciljevi Direktive: Smanjiti oneienja voda uzrokovano ili izazvano nitratima poljoprivrednog podrijetla Sprijeiti daljnja oneienja

Prema naputcima iz Nitratne Direktive, u roku od dvije godine od notifikacije Direktive, drave lanice su dune proglasiti ranjivim zonama sva poznata zemljita na svojem teritoriju koja se
2

Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi (ACAP), Zavrno izvjee, str. 77. 3 Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i rurarnom razvoju 2009., Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi Investicijski fond za smanjenje nitrata, str.4 - 5. 4 Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi (ACAP), Zavrno izvjee, str. 6.

ocjeuju u vode kojima prijeti oneienje i koja doprinose oneienju. U roku od est mjeseci trebaju obavjestiti Komisiju o svojoj odluci o proglaenju navedenih zona. Najmanje svake etiri godine drave lanice trebaju preispitati, i prema potrebi, preinaiti ili pridodati odredbe o proglaenju ranjivih podruja, kako bi se uzele u obzir promjene i imbenici nepredvidivi u trenutku donoenja prvobitne odredbe. U roku od est mjeseci se treba obavjestiti Komisija o preinakama i dopunama odredbi o proglaenju ovih podruja. U roku od dvije godine od prvobitnog odreivanja ranjivih podruja ili u roku od jedne godine od svakog slijedeeg odreivanja ranjivih podruja drave lanice trebaju donijeti akcijske programe u vezi s proglaenim ranjivim podrujima. Akcijski programi uzimaju u obzir: a) dostupne znanstvene i tehnike podatke, uglavnom s obzirom na pripadajui udio duika podrijetlom iz poljoprivrednih i drugih izvora, b) ekoloke uvjete u relevantnim podrujima dotine drave lanice. Akcijski programi se primjenjuju u period od 4 godine i se moe odnositi na sva ranjiva podruja na teritoriju drave lanice ili se, ukoliko drava lanica smatra prikladnim, mogu donijeti razliiti programi za razliita ranjiva podruja ili dijelove tih podruja. Drave lanice izrauju i provode odgovarajue programe monitoringa kako bi se ocjenila uinkovitost akcijskih programa, te ih svake 4 godine prema potrebi preinaiti. Da bi drave lanice mogle donijeti odluku o preinakama akcijskih programa, moraju najmanje jednom mjeseno na kontrolnim postajama povrinskih voda pratiti koncentraciju nitrata u period od jedne godine, u roku od 2 godine nakon notifikacije i najmanje svako 4 godine ponoviti program monitoring. Drave lanice trebaju donijeti potrebne zakone i druge propise kako bi se uskladili s odredbama Direktive u razdoblju od dvije godine od dana notifikacije, te o tome obavjestiti komisiju. Kriterij za proglaenje ranjivih zona: - ako podzemne vode sadre vie od 50 mg/l nitrata ili bi mogle sadravati vie od 50 mg/l nitrata - ako se utvrdi da su prirodna slatkovodna jezera, ostale slatke vode, estuariji, obalne i morske vode eutrofna ili bi u skoroj budunosti mogla postati eutrofna

2.1.

Kodeks(i) dobre poljoprivredne prakse

Kodeks ili kodeksi dobre poljoprivredne prakse koji imaju za cilj smanjenje oneienja nitratima i koji vode rauna o uvjetima u razliitim podrujima Zajednice, trebaju sadravati odredbe koje se odnose na slijedea pitanja, u onoj mjeri u kojoj su ona relevantna: 1. razdoblja u kojima nije prikladno primjenjivati gnojivo 2. primjena gnojiva na strmom terenu 3. primjena gnojiva na vodom zasienom, poplavljenom, zaleenom ili snijegom prekrivenom terenu 4. uvjeti primjene gnojiva u blizini vodenih tokova 5. kapacitet i izrada spremnika za stajsko gnojivo, ukljuujui mjere zatite od oneienja voda, uzrokovanog istjecanjem tekuina koje sadre stajsko gnojivo, te otpadnih voda iz pohranjenih biljnih materijala, kao na primjer silae, i njihovim prodiranjem u podzemne i povrinske vode 6. postupci primjene umjetnih i stajskih gnojiva, ukljuujui postotak i ravnomjernost nanoenja, kojima se gubitak hranjivih tvari prema vodi odrava na prihvatljivoj razini. U kodeks(e) dobre poljoprivredne prakse drave lanice mogu, takoer, ukljuiti slijedee: 7. upravljanje koritenjem zemljita, ukljuujui rotacijski sustav sjetve i omjer povrine zemljita namijenjenog trajnim usjevima u odnosu na zemljite namijenjeno uzgoju jednogodinjih usjeva 8. odravanje minimalne koliine biljnog pokrova tijekom (kinih) perioda, jer se time iz tla upija duik koji bi inae mogao prouzroiti oneienje voda nitratima 9. izrada planova za uporabu gnojiva prema individualnim potrebama uzgajivaa i voenje evidencije o uporabi gnojiva 10. zatita od oneienja voda oborinskim ispiranjem i otjecanjem vode izvan dosega korijena u sustavima navodnjavanja. 2.2 Mjere koje se ukljuuju u akcijske programe Mjere ukljuuju propise vezane uz: a) razdoblja u kojima je zabranjena upotreba odreenih vrsta gnojiva b) kapacitet spremnika stajskog gnojiva; mora premaivati kapacitet potreban za skladitenje gnojiva tijekom najduljeg razdoblja u kojem je na snazi zabrana njegove uporabe u ranjivim podrujima, osim u sluaju kada se nadlenom tijelu dokae da e se sva koliina gnojiva koja premauje trenutni kapacitet spremnika, odloiti na nain kojinije tetan za okoli c) ogranienje uporabe gnojiva, u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom i uzimajui u obzir obiljeja dotinog ranjivog podruja, a posebno:

- uvjete, vrstu i nagib tla - klimatske uvjete, oborine i navodnjavanje - koritenje tla i poljoprivrednu praksu, ukljuujui rotacijski sustav sjetve; a temelji se na ravnotei izmeu: i) predviene potrebe usjeva za duikom, i ii) opskrbe usjeva duikom iz tla te gnojidbom, a odnosi se na: - koliinu duika prisutnog u tlu, u trenutku kada ga usjevi ponu koristiti u znaajnijoj mjeri (preostale koliine na kraju zime) - opskrbu duikom putem mineralizacije rezervi organskog duika u tlu - dodavanje duinih spojeva iz stajskog gnojiva - dodavanje duinih spojeva iz umjetnih i drugih gnojiva Ove mjere, za svako pojedinano poljoprivredno gospodarstvo ili stonu jedinicu, osiguravaju da koliina stajskog gnojiva, upotrijebljena u godini dana, ukljuujui gnojivo rasprostranjeno od samih ivotinja, ne premai odreenu koliinu po hektaru. Spomenuta koliina po hektaru odgovara koliini gnojiva koje sadri 170 kg duika. Meutim: a) u prvom etverogodinjem akcijskome programu, drave lanice mogu dozvoliti koliinu gnojiva koja sadri do 210 kg duika b) tijekom i nakon prvog etverogodinjeg akcijskoga programa, drave lanice mogu odrediti drugaiju koliinu od gore navedene. Te koliine se moraju opravdati na temelju nepristranih kriterija, kao npr: - dugotrajno razdoblje rasta - usjevi s visokim stupnjem potronje duika - velika koliina oborina u ranjivim podrujima - tlo s iznimno visokim kapacitetom denitrifikacije.5

DIREKTIVA VIJEA od 12. prosinca 1991. O zatiti voda od oneienja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (91/676/EEZ)

3. Naela dobre poljoprivredne prakse

Primjereno skladitenje i upotreba stajskog gnojiva uvelike smanjuje potrebe za primjenom mineralnog gnojiva na poljoprivrednim povrinama. Uz sadraj primarnih hranjiva, stajsko gnojivo sadri i mnoga druga vana sekundarna hranjiva. Postoje 3 tipa stajskog gnojiva: 1. kruti stajski gnoj 2. polutekui stajski gnoj gnojovka 3. tekui stajski gnoj gnojnica Najpogodniji trenutak gnojidbe stajskim gnojem je kasna zima ili proljee. Ako se gnoji u jesen ili zimu, poveavaju se gubici duika u vode, a gnoji li se ljeti veliki su gubici amonijaka isparavanjem. Radi smanjivanja gubitaka duika ispiranjem i isparavanjem ne preporuuje se: - gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim povrinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. oujka, - gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po povrini bez unoenja u tlo na svim poljoprivrednim povrinama od 1. svibnja do 1. rujna, - gnojidba krutim stajskim gnojivom na svim poljoprivrednim povrinama od 1. svibnja do 1. rujna Nije doputena gnojidba stajskim gnojem : - na podrujima izloenim velikom riziku od oneienja, - na tlima zasienim vodom, - na tlima koja su pokrivena snjenim pokrivaem, - na smrznutim tlima i na plavnim zemljitima, - u proizvodnji povra, jagodastog voa i ljekovitog bilja, unutar 30 dana prije zriobe i berbe, - pomjeane s otpadnim muljem ili kompostom od otpadnog mulja - s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrene bolesti s uzronicima otpornim na uvjete u gnojinoj jami, - na nepoljoprivrednim zemljitima Nije doputena primjena gnojice i gnojovke: - na 100 do 200 m udaljenosti od vodocrpilita, - na 25m udaljenosti od bunara, - na 20m udaljenosti od jezera, - na 5m udaljenosti od ostalih vodenih tokova, - na nagnutim terenima gdje se sljevaju s povrine,

na nagnutim terenima uz vodotoke, s nagibom veim od 10% na udaljenosti manjoj od 10m od vodenih tokova.

Potencijalno velik izvor oneienja povrinskih i podzemnih voda je ispiranje nitrata iz stajskog gnoja u podrujima intezivnog uzgoja s velikom gustoom stoarskih farmi. To se spreava gradnjom nepropusnih spremnika koji svojom veliinom moraju zadovoljiti prikupljanje gnoja za estomjeseno razdoblje, a za jedno uvjetno grlo za est mjeseci skladitenja potrebno je osigurati: - za kruti stajski gnoj najmanje 4m2 povrine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2m odnosno 8m3 prostora spremnika za kruti stajski gnoj, ako je visina hrpe manja od 2m, a za gnojinicu spremnika od 2m3, - za skladitenje gnojovke 10m3 za lagune.
SLIKA 1. SLIKA 2.

Slika 1. i 2. Pravilno skladitenje stajskog gnojiva Gospodarstva s poveanim brojem ivotinja u odnosu na proizvodne povrine i koja ne raspolau s dovoljno kapaciteta za skladitenje, ugovorno mogu rjeiti problem skladitenja na skladitima koja imaju viak kapaciteta. Upotrebom stajnjaka u proizvodnji obnovljivih izvora energije mogue su znatne utede u kapacitetima potrebnim za skladitenje gnoja i energenata u proizvodnji.6

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i rurarnog razvoja, Naela dobre poljoprivredne prakse, listopad 2009.

4. Odreivanje zona ranjivih nitratima u Republici Hrvatskoj U sluaju da se u dosadanjoj poljoprivrednoj praksi ne naprave nikakve promjene, ne ulae adaptaciju postojeih i gradnju novih skladite stajskog gnojiva, ne smanjuje koliina upotrebljenog gnojiva i ne smanjuje gustoa ivotinja dolo bi do jo veeg oneienja pitke vode nitratima i pogoranja ljudskog zdravlja. U svrhu odreivanja zona ranjivih nitatima u Republici Hrvatskoj obavljen je monitoring podzemnih i povrinskih voda u duem vremenskom razdoblju. Kvaliteta povrinskih voda se pratila u period od 2000.-2011., te se kod 11% uzoraka detektirala koncentracija nitrata vea od 17,7 mg/l. Kvaliteta podzemnih voda se pratila u period od 2007.-2011., te je kod samo 2% posto uzoraka koncentracije nitata prelaze 37,5 mg/L. Meutim najvei problem na teritoriju Republike Hrvatske je eutrofikacija jer se 80% analiziranih profila smatra eutrofno na temelju ukupne vrijednosti fosfora, te ukoliko bi se pridravalo strogog pristupa u odreivanju ranjivih zona, tada bi se cijeli teritorij RH mogao definirati kao jedno ranjivo podruje po uzoru nan eke lanice EU. Ranjive zone i potencijalno (preliminarne) ranjive zone su prvo identificirane u prirodnim granicama hidrolokih slivova, te odreene na temelju: - rezultata praenja oneienja povrinskih voda, oneienja podzemnih voda i eutrofikacije - prirodnih uvjeta i poljoprivrede: prirodna ranjivost, hidrogeoloka struktura, koritenje zemljita, metode I intezitet poljoprivrede Konano odreivanje ranjivih zona u prirodnim granicama ukljuuje 15 hidrolokih slivova u ranjivim zonama i 196 u preliminarnim zonama. Od ukupno 552 opine u RH, 75 opina je u ranjivim zonama, a 235 opina u preliminarno ranjivim zonama. Ranjive zone ine 9% ukupnog teritorija RH dok preliminarne ranjive zone ine 43,9% . Za ulaganje u provedbu nitratne direktive na 9% ranjivih i 43,9% preliminarno ranjivih zona, morat e se uloiti cca 125 milijuna eura za 4 godine u prvom razdoblju (izgradnja skladita za gnoj) dok je mogua uteda gnojiva u vrijednosti 6,68 milijuna eura (N - gnojiva). Kad bi se cijela Hrvatska proglasila ranjivom zonom, troak sprovoenja za 4 godine u prvom razdoblju bi bio 150 milijuna eura, dok bi mogua uteda bila: 11,30 milijuna eura (N gnojiva), 12,30 milijuna eura (P-gnojiva) i 20,40 milijuna eura (K-gnojiva). 7

Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi (ACAP), Zavrno izvjee, str. 11-15.

SLIKA 3. Prijedlog oznaavanja ranjivih zona u RH

5. Zakljuak Nitratna Direktiva u EU je nastala 1991. god. na osnovu rezultata koja su pokazivali da na pojedinim podrujima drava lanica, udjeli nitrata u porastu i vii od propisanih standard. Poto je potronja nitrata, i u malih koliinama, veoma opasna po ljudsko zdravlje, a poljoprivreda sudjeluje s 50-80% ukupnog tereta kao izvor oneienja nitratima, doneena je Direktiva koja za osnovni cilj ima smanjenje oneienja voda uzrokovanog ili potaknutog nitratima poljoprivrednog porjekla i daljnje spreavanje takvog oneienja. Nakon primjene Nitratne direktive u zemljama lanicama EU znaajno se smanjio udio nitrata u podzemnim i povrinskim vodama. Ulaskom u EU, Hrvatska postaje obaveznik provoenja tzv. Nitratne direktive. U poetku je ogranienje upotrebe limitirano na 210 kg/ha istog duika (bez obzira na izvor; mineralna ili organska gnojiva) dok e se nakon perioda prilagodbe ogranienje svesti na 170 kg/ha istog duika. Kao osnovni preduvjet implementacije Nitatne direktive, je proglaenje Zona ranjivih nitratima na kojima e se provoditi akcijski program. Kriterij za proglaenje ranjivih zona je da podzemne vode sadre vie od 50 mg/l nitrata ili da su povrinske vode eutrofne. U Hrvatskoj je najvei problem eutrofikacija i po tom kriteriju cijela drava moe biti proglaena ranjivom zonom. Sprovoenje Nitratne direktive podrazumjeva koritenje alata Dobre poljoprivredne prakse. Osim propisane upotrebe duika iz organskih gnojiva, Dobra poljoprivredna praksa u cilju smanjenja oneienja okolia nitratima iz stajskog gnojiva, propisuje i nain skladitenja i kapacitete skladita stajskog gnojiva. Trenutna situacija u Republici Hrvatskoj, pogotovo kod malih i srednje velikih farmi je po tom pitanju veoma loa, jer farme nemaju adekvatna skladita, te e se u poetnim peridima provedbe Nitratne direktive, morati uloiti znaajna novana sredstva tu svrhu. Bez obzira na otegotne okolnosti koje hrvatske farmere ekaju prilikom provedbe Nitratne direktive, nesumljivo je da e njena realizacija dovesti do istijeg okolia i manjh rizika po ljudsko zdravlje zbog oneienja prouzrokovanih poljoprivredom.

POJMOVI
PODZEMNE VODE - oznauju sve vode ispod povrine tla u zoni zasienosti i u izravnom doticaju s tlom ili podtlom SLATKA VODA - oznaava prirodnu vodu s niskom koncentracijom soli koja se esto smatra prikladnom za zahvat i obradu u proizvodnji pitke vode DUINI SPOJ - oznaava bilo koju tvar koja sadri duik, izuzev plinovitog molekularnog duika STOKA - oznaava sve ivotinje koje se uzgajaju radi koristi ili dobiti GNOJIVA - oznaava bilo koju tvar koja sadri jedan ili vie duinih spojeva, a koja se koristi za poticanje rasta vegetacije; ukljuuje i stajsko gnojivo, ostatke iz uzgajalita riba I mulj s ureaja za proiavanje vode UMJETNO GNOJIVO - oznaava bilo koje gnojivo koje je proizvedeno industrijskim postupkom STAJSKO GNOJIVO - oznaava stone fekalije ili mjeavinu slame i fekalija, ak i u preraenom obliku PRIMJENA NA ZEMLJITU - oznaava dodavanje materijala u zemlju rasprostiranjem po povrini, ubrizgavanjem, stavljanjem ispod povrine ili mijeanjem s povrinskim slojevima zemlje EUTROFIKACIJA - oznaava obogaivanje vode duinim spojevima, ime se uzrokuje ubrzani rast algi i viih biljnih vrsta i time izaziva neeljeno naruavanje prirodne ravnotee organizama prisutnih u vodi i pogoranje kakvoe vode ONEIENJE - oznaava izravno ili neizravno isputanje duinih spojeva poljoprivrednog podrijetla u vodeni okoli, ije posljedice mogu prouzroiti opasnost za ljudsko zdravlje, ugroziti ivue resurse i ekosustave voda, natetiti pogodnostima ili naruiti ostale dozvoljene naine koritenja vode.

6. Literatura 1. Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i rurarnom razvoju 2009., Projekt kontrole
oneienja u poljoprivredi Investicijski fond za smanjenje nitrata, str. 5.

2. Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi

(ACAP), Zavrno izvjee, str. 77.

3. Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i rurarnom razvoju 2009., Projekt kontrole

oneienja u poljoprivredi Investicijski fond za smanjenje nitrata, str. 4 - 5.

4. Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi

(ACAP), Zavrno izvjee, str. 6. 5. DIREKTIVA VIJEA od 12. prosinca 1991. O zatiti voda od oneienja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (91/676/EEZ)

6. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i rurarnog razvoja, Naela dobre poljoprivredne prakse, listopad 2009. 7. Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi (ACAP), Zavrno izvjee, str. 11-15.