Prezime Kordi

Jeziar ponajprije nastoji protumaiti podrijetlo roda, ali s jezine strane. Istraivai rodova (geneaolozi) nastoje doznati gdje se neki rod javlja, od koga potjee, kud se selio, je li mijenjao prezime i sl. To iziskuje napor da se traga po starim matinim knjigama krtenih, vjenanih i umrlih, gdje su upisi upnika esto teko itljivi. Usto, u nas su matine knjige relativno mlade. U Ljubukom je najstarija u Veljacima iz 1785. Dobar dio su ih spalili pogani partizani u irokom Brijegu. Dobro si primijetio prezimena nisu tako stara, uglavnom su iz 16-17. st., a nae se pokoje i starije. Vatikan je naloio crkvenim poglavarima da ustroje matine knjige. Istina, u Dubrovniku, Makarskoj i Splitu imaju starije knjige nego mi u unutranjosti. stoga se neka prezimena moe pronai u primorskim maticama, darovnicama, kronikama i sl., a neka u zadarskom arhivu, kada se pravilo razgranienje izmeu Mleana i Turaka iza 1700. god. to se tie osmanskih popisa deftera, to je u biti popis poreznih dunika, ali ih imamo od druge pol. 15. st. jedan iz Hercegovine je preveden davno, citira ga Z. Kordi u knjizi upa Tihaljina. Ali tada su osmanski popisivai upisivali ime i ime oca, to je oito da prezimena kao stalna uglavnom nisu jo postojala. Dva najstarija popisa katolikoga puanstva su objavljena (D. Mandi, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae, Chicago-Roma, 1962.), gdje postoje popisi iz 1743. i 1768. Imam pred sobom tekst o prezimenu Kordi iz upa Tihaljina (str. 242). Podrijetlo Kordia prema sv. Korduli je neuspjela konstrukcija. Autori piu da se prezime Kordi spominje u XV. st.. Iako ne navode izvor, oito su usmeno konzultirali Nikolu Mandia iz Mostara. On je naveo u knjizi Podrijetlo hrvatskih rodova sjeverne okolice Mostara, Mostar, 2005., str. 230. da je najstariji pisani trag o Kordiima iz 1480. kada se spominje Vuko Kordi. Pronaao sam taj izvor na internetskim stranicama. Radi se o knjizi Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. VI, Zagreb, 1876., gdje se na str. 66. u latinskom dokumentu na podruju Dalmacije spominje Vucho Cordich, po funkciji katelan, dakle zapovjednik gradske posade. Drugo je pitanje koliko je on u vezi s tvojim Kordiima. U Hrvatskoj danas ivi oko dvije tisue Kordia, u oko 750 kuanstava, to je 207. prezime prema brojnosti. U popisu iz 1743. (Mandi, str. 83) spominju se Kordii u Tihaljini, te 1768. u Drinovcima (Mandi, str.113, nema posebno Tihaljine), to su sigurni podataci. U svojoj knizi Nikola Mandi tvrdi da su u hrvatskoj 1948. prema popisu puanstva Kordii bili nastanjeni u 136 mjesta, a u Hercegovini u 15 mjesta. Nadalje, kae da su Kordii starinom iz Tihaljine. U Bijelom polju kod Mostara Mandi takoer navodi imuna Kordia, koji je roen oko 1700. god. (str. 230). Risto Milievi, Hercegovaka prezimena, Beograd, 2005., 427, navodi Kordie u Mostaru i u Popovu polju. Nadalje pie da se u Cicrini (Popovo) u 18. st. spominju Korde. Kao to sam ti rekao, Kordi i Korda jezino se veu za korda, zakrivljeni no, o emu je pisao Milan Nosi, Prezimena zapadne Hercegovine, Rijeka, 1998., str. 207. Podatak o Vuki Kordiu iz 1480., 2. i 3. redak, naalost slaba rezolucija.

Ljubuki, 7.3.2013.

Radoslav Dodig