HAFIZ A.

BUATLI, vrhovni erijatski sudija: PUTANJE ENE (TATLIK), SPORAZUMNI RAZVOD BRAKA, RAZVRGNUE I UTRNUE BRAKA (FESHI NIKAH) PO ISLAMSKOM (ERIJATSKOM) PRAVU (Prava mua i ene u ovoj materiji erijatskog prava)

Islamski je brak po svojoj sutini i sklopu privatno-pravne prirode. On se sklapa jednostavnim branim ugovorom i pogodbom. Stoga je on i razreiv. U njegovoj razreivosti muu pripada iroko i neogranieno pravo, a i ena ima u izvjesnim sluajevima pravo na razvod i razvrgnue svog braka. Mu moe kad god hoe pustiti (tatlik) svoju enu, pa u koliko je nesavjestan, on to moe izvriti bez ikakva razloga i za najmanju sitnicu i bez enine privole, iako se bezrazlono putanje ene smatra velikim grijehom. ena, meutim, nema u pogledu razvoda svog braka toliko iroko pravo, ali ga u izvjesnim sluajevima ipak ima i to bez privole mua. Mu ne mora svoj brak razvesti pred sudom kao to ga ne mora ni sklopiti pred sudom, a ena moe u izvejsnim sluajevima svoj brak razvri samo iznoenjem stvari pred sud. (Vidi 5 i 217 Ahkami er'ijje). Obino razvrgnue islamskog braka biva samo u sluajevima, kada se pri sklapanju braka mimoie (ispusti) koji od propisanih uslova (uruta) i elemenata (erkana) pravno valjanog braka. Ova vrsta razvrgnua braka u praksi je vrlo rijetka, jer se u tom kod erijatskih sudova, odnosno kod ovlatenih imama, pri sklapanju brakova posveuje velika panja, (da brak bude uglavljen pravno-valjano) osobito od onog vremena, otkada je Vrhovni erijatski sud u Sarajevu za svoje podruje, Sreskim erijatskim sudovima izdao opirnu uputu o sklapanju brakova. (Vidi 6, 7, 9, 12, 13, 14, 18, 20-32 Ahkami er'ijje i pomenutu uputu broj 101/19). Druge vrste razvrgnu a islamskog braka, naro ito one na koje ene imaju pravo, neto su brojnije, jer su i odnosni uzroci toga brojniji, a najbrojniji su sluajevi obinog putanja ene po muu (talak) i sporazumnog razvjenanja (huli, talk, al mlin). Vrijedno je ovde dodati, da uza sve neogranieno pravo mua na putanje ene po utvrenoj statistici ipak ne sainjava niti to pogaa ni 10% sklopljenih brakova. A u koliko i taj relativno mali postotak postoji, on se zbiva najveim dijelom na strani onih branih parova, koji su imovinski zaradno slabiji. Tom malom postotku bie da je uzrok to, to se bezrazlono putanje ene ubraja u velike grijehove i to su poljedice tog Bogu mrskog ina teke, jer u takom sluaju nastupa odgovornost prema Bogu (kazna) i plaanje mehra i nafakai-iddeta (alimentacije) eni, a katkada i djeijeg uzdravanja, to za svakog nije lahka i jednostavna stvar. (Vidi 74 i 324 i 394 Ahkami er'ijje). to se i taj mali postotak zbiva ponajvie na strani slabije situiranih lica i mueva slaba morala, razumljivo je, jer ovi obino do grehova malo ili nita ne dre, a ne boje se mnogo ni vie istaknutih materijalnih poljedica branog razvoda, jer rijetko kada te poljedice trpe, poto u najvie sluajeva na njihovoj strani sudska ovrha za dosueni mehr i nafaku ispada bezuspjena. Stoga u ovakim sluajevima takvi nesavjesni
1

ljudi obino zateu sa putanjem svoje ene, kojoj uskrauju priuba udoban i snoljiv ivot u braku raznim zlim postupcima i ikanacijama sve dotle, dok one ne pristanu bar na sporazumni razvod braka u kojem sluaju obino rtvuju ugovoreni mehr i iddet nafaku sa preuzimanjem svog uzdravanja za vrijeme iddeta na sebe i to sve radi razvoda nesretnog svog braka, a katkada i sa preuzimanjem uzdravanja i njihova malodobnog djeteta na sebe za vrijeme svog prava djeijeg uzgoja u koliko je u stanju uzdrati ga. (Vidi 237, 276, 284, 286, 287 Ahkami er'ijje). enu obino na ovake rtve natjera to to mu s njom zlo postupa i to nee da je pristojno uzdrava, te to ona iz prakse i iskustva zna, da ni do dosuene nafake ne moe doi, jer mu se u ime dosuene njene i djeije nafake nema ta zaplijeniti. U ovakvim sluajevima gdje se ve pri samom ulazu u brak zna, da je mu slabog odgoja i da nije kadar uzdravati enu i da ona ni sudskom odlukom ne e mo i do i do svoje nafake, svaka takova udava a bi trebala da ne stupa u brak sa takovim licem i to bi za njih bio jedini spas od tekih branih poljedica koje ih kasnije nalaze radi njihove nepromisljenosti kod ulaza u brak sa takvim licima. Takovo lice pako ne bi se smjelo ni eniti prije nego li uzmogne uzdravati enu, jer je to grijeh (haram) (Vidi Komentar Ahkami er'ijje kod 4 st. 11), pa bi se i ono spasilo potekoa, koje uzrokuju teke brane poljedice. Tim bi i bijeda manja bila na svijetu. Naravno da savjesni ljudi tako i postupaju, ali ih je naalost vrlo mali broj takovih, osobito u dananjem pokvarenom i razuzdanom drutvu koje slabo dri do potenja, morala i do udovoljavanja svojim dunostima i repektiranju prava svoje zajednice, osobito porodine. Po islamskom pravu, kako je gore reeno, ena nema kao mu onako iroko pravo na razvod svog braka, ali i ona ima pravo na razvod svog braka odnosno ga moe potraivati u izvjesnim sluajevima koje emo nie navesti i to ne na obino putanje, koje ovisi o volji mua nego na razvrgnue svog braka putem sudskog postupka. Tih sluajeva ima vie, a oni su uglavnom ovi: 1) Razvod braka tefvidi talakom - prenoenjem prava putanja na enu Mu svoje pravo putanja ene moe prenijeti na svoju enu. Stoga svaka zarunica moe u momentu sklapanja svog braka, a i kasnije u braku za svaki sluaj zahtijevati od svog zarunika (mua), da joj on podijeli pravo razvrgnua njihova braka u teaju branog ivota, pa ako mu odmah kod vjenanja ili kasnije to svoje pravo putanja prenese na svoju enu i ona ga u momentu podjele tog prava prihvati, ona .se moe tim ovlatenjem posluiti kada god hoe, te svoj sklopljeni brak razvrgnuti po volji kada joj to zatreba ili kada joj se prohtije, pa moe tu svoju stvar i na sud iznijeti radi konstatacije odnosno utvrenja injenica i eventualne naplate svog mehra i nafakai iddeta kao i preudaje. Mu tu svoju datu i po eni prihvaenu privolu ne moe poslije nikako opozvati, nego mora trpjeti poljedice toga. (Vidi 260 i 263 Ahkami er'ijje). 2) Razvod braka ta'liki talakom vjeanjem putanja i vezom opstojnosti braka o izvjesne injenice i dogaaje U svom branom ivotu mu moe da opstojnost svog braka vjea i vee za izvjesne dogaaje i injenice. Stoga na primjer u sluajevima kada je mu pijanica ili je inae nevaljao i nemoralan, ena moe od mua zahtijevati, da se on kani i proe tih nevaljalih poslova i da ga pri tom ucijeni tako, da on dalju obstojnost njihova braka vee uz naputanje pia odnosno izvjesnih nevaljaltina sa izrazom da mu je ena putana, ako se iza tih rijei napije ili izvjesnu nevaljaltinu izvri. Pa ako ena uspije mua
2

pridobiti, da on dalju opstojnost njihova braka privee uz izvjesnu injenicu ili dogaaj dotinom izrekom i gornja injenica se zbije, brak pada i stvar se moe iznijeti i pred sud radi rijeenja poljedica tog branog razvoda. (Vidi 258 Ahkami er'ijje). Naravno u gornja oba sluaja mu nemora gornjim zahtjevima svoje ene udovolji. 3) Razvod braka zbog impotentnosti mua (innin) Kada ena nade svog mua impotentnim (inninom), nesposobnim za brani polni ivot, ima pravo na razvod svog braka pod uslovom, da ona pri sklapanju svog braka s njim nije znala za taj njegov nedostatak (manu) i nesposobnost za polni brani ivot. U tom sluaju ena moe tu stvar iznijeti pred sud, ako eli razvod braka i ako je mu ne e da pusti, pa ako mu na sudu prizna tu svoju manu, sud e mu dati rok od jedne godine dana radi eventualnog postignua moi i fizikog poboljanja. Pa ako se mu kroz tu godinu dana u tom ne popravi i ne mogne polno opiti, a ena se zbog toga obrati sudu sa zahtjevom da se njihov brak razvede, sud e mu narediti, da je pusti pa ako on ne htjedne to uiniti, sud e njihov brak razvri. Isto e se tako postupiti i u sluaju nepriznanja, ako se dokazom vjetaki utvrdi, da dotina mana na strani mua zaista postoji. (Vidi 298, 299 i 300 Ahkami er'ijje). 4) Razvrgnue braka zbog pomanjkanja polnih udova (medbub) Ako ena nade svog mua pod gornjom velikom manom (pomanjkanje polnih udova), pa radi toga eli razvri svoj brak, ona i u tom sluaju mora ovu stvar iznijeti pred sud, pa ako sud ustanovi, da u njena mua zaista manjkaju polni udovi, sud e odmah razvrgnuti njihov brak bez obzira na to, da li je ena pri sklapanju braka znala za tu muevu manu ili nije. (Vidi 300 Ahkami er'ijje). U sluaju ukropljenog (hasijj) mua postupie se kao i kod impotentnog. (Multeka, str. 70). 5) Razvrgnue braka zbog slaboumnosti (dunn) i zbog izvjesnih neizljeivih bolesti (duzm, bers) na strani mua Brak se moe razvri i zbog slaboumnosti (ludila) mua kao i zbog gadnih neizljeivih muevih bolesti duzama, bersa i njima slinih raznih bolesti u pogledu odvratnosti i neizljeivosti pod uslovima ako se utvrdi: 1) da je mu zaista obolio jednom od gore navedenih bolesti; 2) da ena pri vjenanju nije znala za tu muevu manu, ako je ona postojala jo. prije vjenanja; 3) da nema nade, da e ta bolest proi (izlijeena biti) i nestati je i 4) da se ena ni rijeju ni svojim postupkom nije pokazala zadovoljnom ivjeti u braku sa tako oboljelim muem. Stoga kada ena opazi, da je njen mu mednun (lud), ili da boluje od jedne od pomenutih gornjih bolesti, ona ima pravo taj sluaj iznijeti pred nadleni erijatski sud, pa ako se utvrdi, da je on zaista lud i da je to njegovo ludilo neizljeivo (mutbik), odnosno da zaista boluje na jednoj od gore navedenih i njima slinih bolesti, a ena pri vjenanju nije znala za tu njegovu teku bolest niti je iim pokazala da je zadovoljna pod takim okolnostima s njim u braku ivjeti i da trai razvrgnue svog braka zbog te
3

mueve teke mane, erijatski sud e nakon pomno i svestrano provedenog postupka i nakon ustanovljenja da nema nade oporavljanju mua (izljeivosti bolesti), njihov brak razvri. Tako e isto sud postupiti i u sluaju kada muevo neizljeivo ludilo ili koja od napomenutih bolesti nastupi i poslije njihova vjenanja. Ako se pak ustanovi, da ima nade za iljeivost tih bolesti, sud e za jednu godinu dana razvrgnue njihova braka odgoditi, pa ako kroz to vrijeme ludilo ne prestane i ena bude zahtijevala razvod svog braka, sud e ga razvri. (Vidi Havil Kudsi i Okrunicu Vrhovnog erijatskog suda od 24/9. 1923. br. 327). 6) Razvrgnue braka nestalog mua (mefkda). ena ima pravo na razvrgnue svog braka i u sluaju nestalosti (zagubljenja) njena mua pod uslovima i to: 1) da se ne zna, da li je iv ili mrtav; 2) da eni nije niim osigurano njeno uzdravanje od strane mua; 3) da mu ne posjeduje nikakve imovine od kojeg bi se ena mogla uzdravati i 4) da su prole 4 godine dana od onog vremena, kada se vie ne zna da li je iv ili mrtav. Stoga u ovakom sluaju eni stoji pravo od nadlenog erijatskog suda zahtijevati, da se njen brak razvrgne i preudaja za drugog dozvoli. Na takvu eninu molbu erijatski sud mora provesti propisani postupak, te ako se u prisustvu mueva skrbnika utvrdi, da postoje gornji uslovi od 1-4, sud e njihov brak razvri. (Vidi Fethul Kadir i Okrunicu Vrhovnog erijatskog suda broj 745/95. od 30/12. 1895.) 7) Razvrgnue braka otsutnog mua (gaiba) Pod uslovima, da se mu nalazi otsutan u inozemstvu (ivot i prebivalite mu je poznato) i da eni za uzdravanje ne alje nita, niti joj bude nafaku (alimentaciju) niim osigurao, niti u ovozemstvu ima kakve imovine, od koje bi se ona mogla uzdravati, - ena ima pravo i u ovakom sluaju na razvrgnue svog braka, pa ako ona bude to eljela, moe ona taj svoj sluaj iznijeti pred nadleni erijatski sud i moliti razvrgnue svog braka. U tom sluaju e eriatski sud priopiti njenu molbu otsutnom joj muu i pozvati ga, da se osiguranjem njena uzdravanja pobrine za opskrbu svoje ene i da pristupi na raspravu. Pa ako on ne udovolji tom pozivu, sud e provesti propisani postupak u prisustvu na in postavljenog staratelja otsutnom muu i ako utvrdi, da postoje svi gornji razlozi za razvrgnue tog braka, razvrie ga i o tom mua obavjestiti dostavom tog rijeenja na koje on ima pravo albe. (Vidi Komentar Ahkimi er'ijje svez. 1. str. 249 i Okrunicu Vrhovnog erijatskog suda u Sarajevu od 27/1. 1917. broj 234/16.) 8) Razvrgnue braka zbog posvemanje nemogunosti mueve da uzdrava svoju enu ('adz' anil idre) U sluaju kada je mu posvema nesposoban uzdravati svoju poslunu enu, ili je on sposoban, ali nee da je uzdrava, a njeno uzdravanje se ne moe postii ni ovrnim putem, jer mu ne posjeduje ni zarade ni imovine od koje bi se uzdravanje ene moglo postii, eni stoji pravo i u ovom sluaju razvri svoj brak. Stoga u ovakom sluaju, ako se ena obrati na nadleni erijatski sud s molbom,
4

da se njen brak zbog gornjih injenica razvrgne, sud e po provedenom postupku najprije takvoj eni odrediti nafaku na teret mua, ako prije nije ve bila odreena i ako medu njima ne doe do pomirbe, ili razvod braka, i uputie je na ovrhu. Pa ako u ovom sluaju ovrha ispadne neuspjelom i ena zbog toga zatrai razvrgnue njena braka, sud e, nakon to utvrdi sve gore navedene injenice o nepostignutom uzdravanju ene po muu, ponuditi mu da pusti svoju enu, pa ako on na to ne pristane, sud e razvri njihov brak. (Vidi Komentar Ahkami er'ijje kod 177 st. 247-250 i Okrunice Vrhovnog erijatskog suda u Sarajevu broj 97 od 15/1 1930). 9) Razvrgnue braka nainom li'na Mu u svom branom ivotu mora biti prijazan i uljudan prema svojoj eni, pa je ne smije pogrdnim rijeima napadati, a naroito je ne smije potvarati i nazivati bludnicom (zanijom). Stoga ako mu svoju enu potvori i nazove bludnicom, ona ima pod nie navedenim uslovima pravo na razvrgnue njihova braka putem li'ana i iznoenjem te stvari pred nadleni erijatski sud. ena na ovo ima pravo samo onda, ako su oboje slobodni, umno zdravi, punoljetni, ako je brak pravno valjan, posjeduju dar govora i propisana svojstva svedoenja, (ehl liehade) neporoni, a nada sve ena strogo moralna i kreposna u svom ivotu tada faftfa). Stoga kada nazivom i potvorom bludnje uvrijeena ena pristupi pred erijatski sud i iznesavi takvu svoju stvar zamoli sud za provoenje postupka po toj stvari i razreenje njena braka, pa sud utvrdi sve potrebne uslove i injenice i mu ostane pri svojoj tvrdnji bez dokaza, sud e na propisan nain provesti odnosnu formulu njihova meusobnog proklinjanja i njihov brak razvri. A u sluaju mueva poricanja odnosno tekziba sebe nema mjesta razvrgnuu braka. (Vidi Multeku, str. 69 i 335 Ahkami er'ije). 10) Utrnue braka uporabom izvjesnog hulenja Boga i drugih islamskih svetinja elfazi kufurom po muu Brana veza pada u izvjesnim sluajevima upotrebe elfazi-kufura po muu. U islamskoj nauci su precizno navedeni svi sluajevi u kojima pojedinac izlazi iz islamske vjere upotrebom izvjesnog hulenja, psovanja i grnje svojih svetinja, koje prouzrokuju ak i razvod braka. Na prvom mjestu to obuzima hulenje, psovanje i grdnja Boga, islamske vjere, pejgambera i drugih svetinja. Stoga kada odrasli musliman psovkom (sebb) sa j. b. upotrijebi grdne rijei protiv pomenutih svojih svetinja, istog momenta on prestaje biti muslimanom, pa ako je oenjen, u istom momentu mu usahnjava i brak i samo skrunim pokajanjem (tevbom) vraa se u Islam. Osobito je strogo zabranjeno psovati i huliti Boga i pejgambera. Stoga, ako jedan oenjeni musliman po nesrei namjerno izvjesnom psovkom i grdnjom Boga pohuli, ena ima pravo da tu stvar iznese pred nadleni erijatski sud sa zahtjevom, da se to utvrdi i da se njen brak zbog toga utrnulim oglasi. U tom sluaju je dunost erijatskog suda, da po ovoj stvari provede propisani postupak, pa ako mu prizna dotino hulenje Boga, sud e ga pozvati, da se pokaje i obnovi Islam na izvjestan nain, pa ako ena eli i dalje ivjeti s njim, obnovie im brak. A ako mu ne prizna dotino hulenje Boga, smatrae se to pokajanjem i vraanjem u Islam, pa ako ena i u ovom sluaju pristane na daljni brani ivot s njim, obnovie im se brak. Ako pak ena u oba sluaja ne pristane na obnovu braka, duna je kod sluaja mueva nepriznanja dotinog hulenja Boga sa valjanim svjedocima dokazati svoje navode. Pa ako mu prizna odnosno hulenje Boga ili je to dokazato, a ena nee obnove braka, odna e sud donijeti rijeenje o usahnuu njihova braka. Kod dokaza u ovom
5

sluaju valja paziti na odnosnu zastaru dokaza (ehadeti hisbe). Vidi Bahri Raik, Ibni Abidin, i Okrunicu Vrhovnog erijatskog suda u Sarajevu broj 406 31).

11) Razvrgnue braka zbog dugog utamnienja mua Moe se razvri brak i u sluaju, kada je mu osuen na doivotno ili dugo utamnienje (robiju) pod uslovima, kada to ena zahtijeva, a mu nee da je pusti i kada joj uzdravanje ne osigura ili nema nikakove imovine iz koje bi se ena mogla za vremena njegova tamnovanja uzdravati. U tom sluaju ena ima pravo tu svoju stvar iznijeti pred nadleni erijatski sud i zahtijevati razvrgnue svog braka, pa je sud duan provesti po tom raspravu i nakon utvrenja dotinih injenica njihov brak razvri. (Vidi Komentar Ahkami er'ijje svez. 1 str. 249 kod 177). 12) Usahnue braka zbog prelaza sa islamske na drugu vjeru (irtidad) Brak usahnjava i prelazom jednog od branih drugova muslimana na drugu vjeru (irtidadom) i to odmah u onom asu kada se to zbije i bez sudske presude, pa ako mu musliman prede na drugu vjeru, ena koja ostaje u Islamu moe to iznijeti pred sud, da se to konstatuje i utvrdi radi izvjesnih poljedica. Isto tako moe mu postupiti ako ena muslimanka prede na drugu vjeru. (Vidi 303 Ahkami er'ijje). 13) Razvrgnue braka povodom prelaza branih drugova na islamsku vjeru (ihtid). Ako mu prede na islamsku vjeru, a ena kitabija pripadnica jedne od nebeskih vjera ostane u svojoj hrianskoj ili jevrejskoj vjeri, njihov brak ostaje u krijeposti i dalje, ako oni meusobno nijesu izvjesni srodnici. A ako udata ena prede na islamsku vjeru, a njen mu ne htjedne prei na Islam, ena po er. propisima ima pravo na razvrgnue svog braka i dok to ne postigne, odnosno dok joj ideti hajz ne proe, ne moe se preudati za muslimana. (Vidi 126 i 127 Ahkami er'ijje). Primjeuje se, da u ovakom sluaju prema propisu 2 t. 1 Zakona o erijatskim sudovima, erijatski sudovi nijesu vlasni razvri brak (druge vjere) koji nije sklopljen pred erijatskim sudom ili njegovim ovlatenikom, jer im je pomenutim zakonskim propisima u ovom sluaju primjena odnosnih erijat. propisa o razvrgnutu braka uskraena i nadlenost u tom suena. Ima jo sluajeva (ila, zihar i dr.) gde ena moe odnosno gdje ima pravo na razvrgnue svog braka, ali se oni u praksi ne pojavljuju u naem islamskom svijetu, pa se stoga ovdje i ne iznose. 14) Sluajevi preljuba (obljube) (zina) u braku Preljub mua ili ene po islamskom pravu, iako spada u teke grijehove, ne nosi za sobom obaranje braka. Stoga se usljed obljube ne moe traiti razvrgnue braka. U ovom sluaju ako se preljub dogodi na strani kojeg bilo od branih drugova, brak se ne razvrgava radi toga, jer je za taj veliki grijeh propisana teka kazna (haddi zina), koja se sastoji u usmrenju kamenovanjem (redm) one strane, koja to na izvjesan nain prizna, odnosno kojoj se sa etiri moralno valjana svjedoka na posve siguran nain
6

dokae preljub. Stoga kada se na propisani nain izvri dotina kazna, poto sa smru brak iezava, ne ostaje mjesta za razvrgnue braka. (Multeha st. 87). U sluaju pak, da ne mogne doi do pomenute kazne, a preljub se je desio na strani ene, mu je moe pustiti i tim tu veliku sramotu od sebe otklonuti, a ako se je preljub dogodio na strani mua, koji ne bude na gornji nain kanjen, brak ostaje, a ena se u ovakom sluaju moe posluiti propisima navedenim gore pod 2) ako eli zbog toga doi do razvoda svog braka.

(Glasnik Vrhovnog vjerskog strajeinstva IVZ Kraljevine Jugoslavije, Beograd, II/1934, br. 3, str. 152-160.)