Gender sensitization of the budget as part of reform changes one the road to european integration and the basis

for strengthening women rights in BIH

Rodno odgovorno budetiranje kao dio reformskih promjena na putu evropskih integracija i osnova za jaanje prava ena u BiH

PREGLED IZDVAJANJA ZA PORODILJNE NAKNADE U BiH UVOD Budeti koji nisu rodno odgovorni uslovljavaju produbljivanje diskriminacije po osnovu spola, a ene u Bosni i Hercegovini to najvie osjete u vrlo osjetljivom periodu svog ivota. Naime, raspodjelom budetskih sredstava koja nije u skladu sa gender odgovornim budetiranjem izuzetno su ugroene porodilje i trudnice, koje prema zakonima na entitetskim i kantonalnim nivoima imaju pravo na naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva, bez obzira da li su zaposlene ili ne. Kako bi skrenuli panju na neophodni proces gender senzibilizacije budeta u BiH, Udruenje Vesta i Udruene ene su izabrale ovu vrlo ranjivu grupu krajnih korisnica kako bi analizirali i dokazali uticaj raspodjele budetskih sredstva na ovaj dio populacije. Znai, radi se o priblino 32-35 000 porodilja i trudnica u Bosni i Hercegovini kao krajnih korisnica projekta. Na osnovu zvaninih podataka Agencije za statistiku i procjenjenih godinjih poroaja, predvia se da svake godine upravo ovaj broj porodilja treba ostvariti pravo na nakanadu. Na alost, znaajan broj porodilja ne uspije ostvariti ovo pravo upravo zbog nedostatka sredstava u budetima koji nisu rodno odgovorni. Obzirom da je pitanje socijalne zatite, odnosno zatite porodice sa djecom u nadlenosti entiteta u BiH ne postoji propis koji bi na jedinstven nain tretirao prava majki porodilja. Vlade FBIH i RS su nadlene za donoenje zakonodavnog okvira a kantoni u Federaciji i Javni fond za djeiju zatitu RS za njegovu primjenu. No, upravo zbog finansijskih (ne)mogunosti i naina alokacija budetskih sredstava zavisi u kojoj mjeri e se prava majki porodilja potovati. Ostvarivanje prava na naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva u Bosni i Hercegovini je potpuno razliito, tako da se ne moe govoriti o jednakom poloaju ena u BiH. Na ovaj problem ukazala je i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH u Specijalnom izvjetaju u vezi sa albama ena zaposlenih u institucijama BiH radi prava na naknadu plaa za vrijeme porodiljskog odsustva upuenom Parlamentarnoj skuptini BiH, Vijeu ministara i Ministarstvu finansija BiH. Isplata nakada za majke porodilje trenutno je vrlo neujednaena, a u nekim dijelovim drave se uopte ne realizuje tako da imamo diskriminaciju ena porodilja na teritorijalnom principu. Ovaj problem posebno je izraen na podruju FBiH. Prema federalnom Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom, propisano je da se porodilji utvruje naknada u procentu od ostvarene plae u periodu od est mjeseci prije poroaja, valorizovano po osnovu rasta plaa na podruju kantona u tom periodu, a procenat se utvruje propisima kantona. U pojednim kantonima nemaju propise kojima je ova oblast regulisana, to znai da porodilje u tim kantonima nemaju ni zdravstveno osiguranje, dok je u ostalim kantonima visina naknade razliita. Nezaposlene porodilje svoja, zakonom propisana prava u okviru socijalne zatite, ostvaruju samo u ogranienom obimu u zavisnosti od ekonomske moi pojedinih kantona ili opina. Naknade su vrlo niske i uglavnom jednokratne. Na ovu problematiku kontinuirano ukazuju korisnice, nevladine organizacije, pojedinci, parlamentarci a Gender centar FBiH predstavnicima zakonodavne i izvrne vlasti uputio je Inicijativu za rjeavanje pitanja isplate naknade plae porodiljama za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva u FBiH. Ova oblast u Republici Srpskoj je regulirana Zakonom o radu, Optim kolektivnim ugovorom Zakonom o socijalnoj zatiti, Zakonom o djeijoj zatiti i Pravilnikom o ostvarivanju prava iz djeije zatite. Zakonom o djeijoj zatiti osnovan je poseban fond koji na pismeni zahtjev poslodavaca priznaje pravo poslodavcu na sredstva za isplatu naknade neto plae majci koja je na porodiljskom odsustvu. Zakon o radu u Republici Srpskoj odreuje enama za vrijeme korienja porodiljskog odusustva pravo na naknadu plae u visini prosjene plae koju je ostvarila u posljednja tri mjeseca prije otpoinjanja porodiljskog odsustva. U Distriktu Brko ovo pravo regulirano je Zakonom o zdravstvenoj zatiti i naknada iznosi 80% od plate koju je porodilja imala u posljednja tri mjeseca prije odlaska na poroajno odsustvo. Pored problema nedovoljne rodne odgovornosti budeta, evidentan je problem nedovoljnog poznavanja prava majki porodilja zbog ega se i ak ponuene mogunosti ne realiziraju u dovoljnoj

Ovaj projekat finasira Europska unija Pridrueni partneri:

mjeri. Naime, slubenici niti u jednom administrativnom dravnom mehanizmu nisu zadueni da majkama porodiljama ukau na njihova prava niti na naine na koje e ih ostvariti. Iz vie razloga, najvei broj porodilja ostaju uskraene za pravo na naknadu, to povlai za sobom dalekosene posljedice po zdravlje roenog djeteta, majke i odrivost cijele porodice. To se najvie ogleda u neizmirivanju obaveza po osnovu zdravstvenog osiguranja, zbog ega majke s djecom ne mogu ostvarivati pravo na besplatno lijeenje. U nastavku je pregled utvrenih prava zaposlenih i nezaposlenih majki porodilja u kantonima FBiH, Republici Srpskoj i Brko Distriktu koji je Udruenje VESTA u saradnji sa Udruenim enama iz Banja Luke pripremilo na temelju podataka iz resornih katonalnih ministarstava, Javnog fonda za djeiju zatitu RS i Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brko Distrikta prikupljenih tokom maja 2010 godine. Ova analiza je sastavni dio Analitike podloge za izradu Akcionog plana za unaprjeenje poloaja majki porodilja u BiH koju su Udruenje Vesta i Udruene ene Banja Luka pripremili u okviru projekta Rodno odgovorno budetiranje kao dio reformskih promjena na putu evropskih integracija i osnova za jaanje prava ena u BiH. U Analitiku podlogu e biti ugraeni prijedlozi i sugestije prikupljeni tokom javnih konsultacija o ostvarivanju prava majki porodilja koje e biti odrane u administrativnim centrima svih kantona u FBiH, Republike Srpske i Brko Distrikta. Finalna verzija e biti proslijeena Agenciji za ravnopravnost spolova BiH s ciljem pokretanja inicijative za izradu Akcionog plana za unaprjeenje poloaja majki porodilja u BiH. 1. PRAVA NA NAKNADU ZA VRIJEME PORODILJSKOG ODSUSTVA U FEDERACIJI BiH Osnovna prava majki porodilja u FBiH okvirno su utvrena Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom (Slubene novine FBiH broj 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09). Naime, lanom 89. odreeno je da su temeljna prava koje ostvaruje porodica sa djecom, izmeu ostalih, naknada umjesto plae eni-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta i novana pomo za vrijeme trudnoe i poroaja ene-majke koja nije u radnom odnosu. lanom 90. utvreno je da se nain, postupak, organi i finansiranje ovih prava blie ureuju kantonalnim propisima s tim da se propisom kantona mogu utvrditi i druga prava porodice sa djecom. Zakonom o radu FBiH (Slubene novine FBiH broj 43/99, 32/00, 29/03) utvreno je da zaposlenica za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta ima pravo na poroajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno (lan 55) i da za to vrijeme ima pravo na naknadu plae (lan 72). U skladu sa lanom 93. Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom naknada umjesto plae eni-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta, utvruje se u procentu od ostvarene plae u periodu od est mjeseci prije poroaja. Taj procenat, vrednovan na osnovu estomjesenog rasta plata u kantonu, utvruje se propisom kantona. Pravo na novanu pomo za vrijeme trudnoe i poroaja ene-majke koja nije u radnom odnosu razliito je ureeno kantonalnim propisima. Kantoni imaju velike tekoe da obezbijede sredstva za ove namjene i iz tog razloga porodiljske naknade se ne isplauju u svim kantonima ili se daju u malim i razliitim iznosima. U nastavku slijedi pregled prava majki porodilja u skladu sa kantonalnim propisima. 1.1. Kanton Sarajevo Na podruju Kantona Sarajevo ova oblast ureena je kantonalnim Zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 16/02, 8/03, 2/06 i 21/06) i Naredbom o iznosima po Zakonu o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 26/09). lanom 142. Kantonalnog zakona saglasno lanu 6, stav 2a Naredbe propisano je da ena majka u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta ima pravo na naknadu umjesto plae u iznosu od 360 KM mjeseno. Meutim, na osnovu lana 143. Kantonalnog zakona iznos naknade utvruje se u postupku za svaku enu posebno, u vrijednosti 60% prosjene neto plae u FBiH s tim da taj iznos ne moe biti manji od najnie plae za zaposlenike u FBiH odreene propisima Vlade Federacije, odnosno Opim kolektivnim ugovorom (Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/00). Dakle, visina iznosa porodiljnih naknada u Kantonu Sarajevo mijenja se u skladu sa visinom prosjene plae ostvarene u FBiH, prema podacima koje objavljuje Federalni zavod za statistiku. Od 01. februara 2010. godine za ene-majke u radnom odnosu isplauje se naknada u iznosu od 432,00 KM i primjenjivat e se do naredne izmjene prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH. Ukoliko enamajka u radnom odnosu nije zasnovala radni odnos najmanje est mjeseci prije poroda, naknada plae obraunava se u visini od 50% od najnie plae u Federaciji BiH, te se u skladu sa prethodno navedenim, ovim korisnicama po posljednjim podacima Fedralnog zavoda za statistiku isplauje

216,00 KM. ena-majka koja nije u radnom odnosu ili se nalazi na redovnom kolovanju po navedenoj Naredbi ima pravo na novanu pomo u iznosu od 120,00 KM mjeseno u trajanju od godinu dana. Takoe je prethodno navedenom Naredbom propisano da jednokratnu novana pomo za opremu novoroenog djeteta ostvaruju korisnici dodatka na djecu u iznosu od 210,00 KM. Pored ovog davanja ena-majka ima pravo na pomo u prehrani djeteta do 6 mjeseci starosti i dodatnu ishranu za majkedojilje u iznosu od 48,00 KM mjeseno. Ovo pravo se ostvaruje takoe samo ukoliko su ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava na djeiji dodatak. O pravima u oblasti zatite porodice sa djecom u prvom stepenu rjeavaju nadlene opinske slube za pitanja zatite porodice sa djecom, a u drugostepenom postupku o pravima i obavezama po osnovu Kantonalnog zakona rjeava resorno kantonalno ministarstvo. Sredstva za finansiranje zatite porodice sa djecom, u okviru koje se nalazi pravo na naknadu enimajci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta, finansiraju se iz kantonalnog budeta, a dinamika isplate naknada u Kantonu Sarajevo, prema podacima iz resornog kantonalnog ministarstva je redovna. 1.2. Tuzlanski kanton Prava iz oblasti socijalne zatite za majke porodilje na podruju Tuzlanskog kantona regulisana su Zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom TK (Slubene novine TK broj: 12/00, 5/02, 13/03 i 8/06 i 11/09). Naknada umjesto plae eni-majci, odnosno drugoj osobi u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta iznosi 90% od prosjene plate ostvarene u periodu od est mjeseci prije poroaja ili 55% prosjene plate u FBiH, ako je to povoljnije za porodilju. Naknadu plate obraunava i zaposlenici porodilji iz svojih sredstava isplauje poslodavac kod kojeg je u radnom odnosu, a taj iznos mu na zahtjev refundira Ministarstvo za rad i socijalnu politiku TK uz propisanu dokumentaciju i rjeenje mjesno nadlenog centra za socijalni rad. U 2009. godini pravo na naknadu umjesto plae za vrijeme odsustvovanja s posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta ostvarilo je 1150 majki, a ukupan iznos isplaenih sredstava je 7 638 852 KM. Majke porodilje koje nisu u radnom odnosu ostvaruju pravo na pomo u prehrani djeteta u trajanju od est mjeseci po 100 KM jeseno. U 2009. godini ovo pravo ostvarilo je 997 korisnica za to je iz kantonalnog budeta izdvojeno 1 148 880 KM. Zakonom je predviena i jednokratna pomo za opremu novoroenog djeteta, meutim, prema podacima iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku TK ovo pravo u 2009. godini nije realizirano. Isplata ostalih ostvarenih naknada, kako navode u resornom kantonalnom ministarstvu, realizira se redovno, u skladu sa podnesenim zahtjevima, zakonskim procedurama i dinamikom punjenja budeta. Postupak za ostvarivanje prava ene-majke na pomo u prehrani djeteta u trajanju od est mjeseci i prava na jednokratnu pomo za opremu novoroeneta vodi mjesno nadleni centar za socijalni rad. 1.3. Srednjobosanski kanton Naknada umjesto plae eni majci u radnom odnosu za vrijeme dok je odsutna s posla zbog trudnoe, poroaja i njege djeteta na podruju Srednjobosanskog kantona ureena propisima o radu i radnim odnosima i Zakonom o socijalnoj skrbi, skrbi o civilnim rtvama rata i skrbi o obitelji s djecom (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna broj: 20/05). Nadoknada se utvruje u postotku u kojem poslodavac redovito uplauje doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje i zdrastveno osiguranje porodilje, s tim da ne moe biti vea od 50% od iznosa ostvarene plae za razdoblje od 6 mjeseci prije poroaja valorizirane na temelju rasta plaa u tom razdoblju na podruju Kantona. Pravo na naknadu umjesto plae eni majci u radnom odnosu ostvaruje se preko centara za socijalni rad odnosno slubi za socijalnu zatitu nakon dostavljanja lijenikog nalaza odnosno djetetovog rodnog lista te potvrde o prosjenoj plai ostvarenoj u posljednih 6 mjeseci prije poroaja. Smatra se da je ena majka u radnom odnosu i da moe ostvariti pravo na nadoknadu umjesto plae eni majci u radnom odnosu za vrijeme dok je odsutna s posla zbog trudnoe, poroaja i njege djeteta ako je u vrijeme ostvarivanja toga prava uredno zdrastveno i penzijski osigurana. Dopinose je duan snositi poslodavac kod kojeg je ena-majka zaposlena. Naknada za porodilje izvan radnog odnosa isplauje se kao jednokratna novana podrka u iznosu od 35% od iznosa prosjene mjesene neto plae ostverene u prethodnoj godini u Kantonu. U istom iznosu utvrena je i naknada za opremu novoroeneta koja se takoer isplauje kao jednokratna novana pomo. Naknade za porodilje se, prema informacijama iz Ministarstva zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona, isplauju redovno svaki mjesec preko ministarstva, a prema zahtjevima centara za socijalni rad.

1.4. Bosansko-podrinjski kanton Gorade

Zaposlene porodilje na podruju Bosansko-podrinjskog kantona Gorade, u skladu sa Zakonom o socijalnoj atiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom (Slubene novine Bosanskopodrinjskog kantona Gorade broj: 10/00, 5/03, 5/05, i 3/08) za vrijeme dok odsustvuju sa posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta ostvaruju pravo na naknadu umjesto plae u iznosu od 80% plae ostvarene u periodu od est mjeseci prije poroaja. Naknada, koja ne moe biti manja od 60% od prosjene plae u Kantonu ostvarene u prethodnoj godini, ispauje se u periodu od 12 mjeseci. Nezaposlene porodilje, pod uslovima propisanim zakonom, ostvaruju pravo na novanu pomo za vrijeme trudnoe i poroaja u visini od 25% od prosjene plae u kantonu ostvarene u prethodnoj godini (149,50KM) u periodu od 12 mjeseci od dana poroaja. Pravo na jednokratnu pomo za opremu novoroenog djeteta ostvaruje se u iznosu od 35% od prosjene plae u Kantonu ostvarene u prethodnoj godini ako su ispunjeni uslovi za ostvarivanje dodatka na djecu. Pod istim uslovima, uz prethodno pribavljenu potvrdu za prehranu djeteta od nadlene zdravstvene ustanove, ostvaruje se pravo na pomo u prehrani djeteta do est mjeseci starosti i dodatnu ishranu za majke dojilje. Svaka porodica ima pravo i na mjesenu novanu naknadu za novoroeno tree i svako sljedee dijete bez obzira na imovinski cenzus u iznosu od 40% od prosjene plae u kantonu to iznosi 239,50 KM. Novane naknade i novana davanja utvrena Kantonalnim zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice s djecom isplauju se kontinuirano u skladu sa planiranom dinamikom. Javna ustanova Centar za socijalni rad Bosansko-podrinjskog kantona Gorade nadlena je za realizaciju utvrenih prava te obavlja sve poslove iz domena socijalne i djeije zatite na podruju BPK Gorade. 1.5. Zapadno-hercegovaki kanton Prava majki porodilja s podruja Zapadno-hercegovakog kantona ureena su na temelju Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti obitelji sa djecom (Narodne novine ZH, broj:16/01, 11/02, 4/04, i 9/05). U skladu sa ovim Zakonom porodiljski dopust, za koji eni-majci u radnom odnosu pripada mjesena naknada plae, traje 12 mjeseci. Naknadu umjesto plae ostvaruje ena majka u radnom odnosu ako je bila zaposlena najmanje est mjeseci kod pravnih i fizikih osoba prije poroaja. Naknada plae iznosi 70% od njene prosjene mjesene plae na koju su redovno plaani doprinosi u razdoblju od est mjeseci prije poroaja. eni-majci koja nije u radnom odnosu pripada novana pomo u trajanju od est mjeseci raunajui od dana poroda. Iznos mjesene naknade je utvren u iznosu od 100,00 KM. Za opremanje svakog novoroenog djeteta majkama pripada jednokratna novana pomo i to u iznosu 300 KM za zaposlene i 500 KM za nezaposlene majke. Isplate po ovim pravima, prema informaciji uz resornog kantonalnog ministarstva teku redovno, ali sa malim zakanjenjem. Za donoenje rjeenja u prvom stepenu nadlean je centar za socijalni rad opine u kojoj ena-majka ima prebivalite, a za rjeavanje u drugom stepenu i isplate po ovim pravima nadleno je Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi Zapadno-hercegovakog kantona. 1.6. Zenikodobojski kanton lanom 112. Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 13/07) utvren su sljedea prava majki porodilja s podruja Zeniko-dobojskog kantona: naknada umjesto plae eni-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta; novana pomo za vrijeme trudnoe i poroaja ene-majke koja nije u radnom odnosu; jednokratna pomo za opremu novoroenog djeteta, pomo u prehrani djeteta do est mjeseci starosti i dodatna ishrana za majke-dojilje. Naknada umjesto plae eni-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta, iznosi 80% od prosjene plae koju je porodilja ostvarila u posljednjih est mjeseci prije poetka korienja porodiljskog odsustva. Zeniko-dobojski kanton iz svog bueta izdvaja i sredstva za sve poreze i doprinose na neto plae porodilja. U 2009. godini za ovaj vid finansiranja iz kantonalnog budeta izdvojeno je 7.600.000 KM. Novana pomo za vrijeme trudnoe i poroaja ene majke koja nije u radnom odnosu, iznosi 150 KM po svakom novoroenom djetetu. U 2009. godini ovo pravo ostvarile su 603 porodilje, a iz budeta je izdvojeno 90.450 KM. Jednokratna pomo za opremu novoroenog djeteta, iznosi 15% od posljednje objavljene prosjene plae Kantona. U 2009. godini ovo pravo je ostvarilo 603 porodilje, a iz budeta je izdvojeno 58.450 KM. Pomo u prehrani djeteta do est mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje, iznosi 10% od prosjene plae Kantona. U 2009. godini ovo pravo su ostvarile 603 porodilje, a iz budeta je izdvojeno 211.000 KM. Za ukupnu zatitu ena-majki koje nisu u radnom odnosu iz Budeta ZDK u 2009. godini izdvojeno je 359.900 KM za 603 porodilje. Navedene isplate, kako za zaposlene tako i za nezaposlene porodilje, prema informacijama iz resornog kantonalnog ministarstva vre se redovno svaki mjesec. Za realizaciju ovih prava kao prvostepeni organi nadleni su centri za socijalni rad i nadlene opinske slube socijalne

zatite, dok je drugosteperni organ Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zenikodobojskog kantona. Finansiranje se vre u cijelosti iz Budeta Zeniko-dobojskog kantona.

1.7. Unsko- sanski kanton Naknada umjesto plae eni-majci koja je u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta, u skladu sa Zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom (Slubeni glasnik USK broj: 5/00, 7/01), utvruje se u iznosu od 50% njene prosjene plae ostvarene u periodu od est mjeseci prije poroaja, valorizovane po osnovu rasta plaa na podruju Kantona u tom periodu. Iznos naknade utvruje se u postupku za svaku enu majku posbno s tim da taj iznos ne moe biti manji od 50% prosjene mjesene plae ostvarne na podruju Kantona u prethodnoj godini objavljene od nadlenog organa. Novana pomo za porodilju koja nije u radnom odnosu ostvaruje se u vidu jednokratne novane pomoi u iznosu od 100 KM. Jednokratna pomo za opremu novoroenog djeteta te pomo u prehrani djeteta do est mjeseci starosti i dodatnu ishranu za majke dojilje, prema informacijama iz resornog ministarstva Unsko-sanskog kantona se ne isplauju. Za realizaciju navedenih prava kao prvostepeni organ nadleni su centri za socijalni rad, dok je drugostepeni organ Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK. 1.8. Kanton 10 Na podruju Kantona 10 pravo na porodiljne naknade imaju zaposlene majke a one koje nisu u radnom odnosu pravo na jednokratnu novanu pomo. Porodiljna naknada se isplauje na temelju Odluke o pravima na naknade enama-majkama (Narodne novine HB 1/05). Prema lanu 1. navedene Odluke pravo na naknadu plae za vrijeme porodiljskog dopusta ostvaruje ena zaposlenica s podruja ovog Kantona koja je prije poetka koritenja porodiljskog dopusta ostvarila radni sta u neprekidnom trajanju najmanje 12 mjeseci i za koju je vrena uplata doprinosa u skladu sa propisima u podruju zdravstvenog osiguranja. Isto tako u Odluci je navedeno da je osnovica za naknadu plae prosjena plaa koju je ena zaposlenica ostvarila u periodu od 12 mjeseci prije poetka koritenja porodiljskog dopusta, a visina se utvruje u iznosu od 80% od osnovice za naknadu. Utvrena naknada plae ne moe biti vea od prosjene plae na podruju ovog Kantona u mjesecu koji prethodi poetku koritenja porodiljskog dopusta, odnosno ne moe biti manja od 150 KM mjeseno. Naknada plae isplauje se u razdoblju od 12 mjeseci od dana poroda. U skladu sa Odlukom Vlade Kantona 10 visina jednokratne novane pomoi nezaposlenim majkama je 100 KM. Institucije nadlene za provoenje navedenih prava su Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih, Zavod za zdravstveno osiguranje i Centar za socijalni rad Kantona 10. 1.9. Hercegovako-neretvanski kanton Na podruju Hercegovako-neretvanskog kantona nisu doneseni propisi koji reguliraju oblast zatite porodice sa djecom. Odlukom Vlade Hercegovako-neretvanskog kantona odreeno je da majke porodilje imaju pravo na jednokratnu novanu pomo u visini od 400 KM za opremu novoroenog djeteta. Prema informacijama iz resornog kantonalnog ministarstva u 2009. godini isplaeno je 1816 jednokratnih novanih pomoi majkama porodiljama u ukupnom iznosu od 726 400 KM a za tri mjeseca 2010 godine porodiljama je isplaeno 525 jednokratnih novanih pomoi u ukupnom iznosu od 210 000 KM. Za realizaciju ovog prava zadueni su centri ili slube za socijalni rad i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike HNK. 1.10. Posavski kanton Pravo na naknadu umjesto plae zaposlenim majkama dok odsustvuju s posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta na podruju Posavskog kantona nije ureeno adekvatnim zakonom, tako da isplata naknada ovisi od slobodne volje poslodavaca. U programu rada Ministarstva zdravstva, rada i socijalne Posavskog kantona za 2009. godinu bila je uvrtena aktivnost vezan za upuivanje u proceduru donoenja sveobuhvatnog propisa za sve porodilje kojim e se urediti visina i trajanje porodiljnih naknada za sve kategorije korisnica. Nezaposlene porodilje imaju pravo na novanu naknadu u iznosu od 150 KM za djeiji doplatak u trajanju od est mjeseci. Ovom naknadom, koja se isplauje putem Centra za socijalni rad, prema informacijama iz resornog kantonalnog ministarstva obuhvaeno je 65% djece u Posavskom kantonu.

2. PRAVA NA NAKNADU ZA VRIJEME PORODILJSKOG ODSUSTVA U REPUBLICI SRPSKOJ Prava majki porodilja u Republici Srpskoj definisana su postojeom zakonskom regulativom na nain da zaposlene porodilje imaju pravo porodiljsko odsustvo i naknadu plate za vrijeme trajanja odsustva, dok nezaposlene porodilje imaju pravo na materinski dodatak prema posebnim socijalnim uslovima. Pravo na refundaciju naknade plate za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva regulisano je lanom 79. Zakona o radu (Preieni tekst, Sl. glasnik RS br. 55/07), u kome je propisano da ena za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju jedne godine neprekidno, a za blizance i svako tree i naredno dijete u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. lanom 84. stav 1. Zakona o radu je propisano da za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva ena ima pravo na naknadu plate u visini prosjene plate koju je ostvarila u toku posljednja tri mjeseca prije otpoinjanja porodiljskog odsustva i da se naknada mjeseno usklauje sa rastom prosjenih plata u RS. Stavom 2. istog lana propisano je da u sluaju ako ena nije ostvarila platu za svih posljednjih est mjeseci naknada plate se isplauje u visini plate koja joj pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom u mjesecu koji prethodi mjesecu otpoinjanja porodiljskog odsustva. lanom 94. stav 2. Zakon o radu propisano je da se ne moe odrediti manji iznos naknade plate od 50% prosjene plate koju je radnik ostvario u odreenom prethodnom periodu ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu. U Republici Srpskoj naknada plate za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva se isplauje u 100% iznosu utvrene osnovice na teret Javnog fonda za djeiju zatitu RS i to za period od 11 odnosno 17 mjeseci, a poslodavci isplauju naknadu samo za prvi mjesec porodiljskog odsustva. U skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o djeijoj zatiti (Slubeni glasnik RS broj 04/02, preieni tekst, 17/08 i 1/09) poslodavac vri isplatu naknade plate porodilji u visini propisanoj zakonom, a nakon izvrene isplate podnosi zahtjev za refundaciju isplaene naknade neto plate porodilji centru za socijalni rad odnosno slubi za socijalnu i djeiju zatitu u optinama koje nemaju formiran centar. Zakonom o djeijoj zatiti je propisan rok za podnoenje zahtjeva za refundaciju koji iznosi 12 mjeseci od dana otpoinjanja porodiljskog odsustva majke za koju se trai refundacija. U 2009. godini ovo pravo pravo je koristilo prosjeno 3700 porodilja, a zakljuno sa aprilom 2010 godine poslodavcima je izvrena isplata refundacija naknade plate za 2000 zaposlenih porodilja. Refundacija isplaene naknade plate poslodavcima se vri sukcesivno, u okviru raspoloivih sredstava s tim to prioritet u isplati imaju poslodavci proizvodnih djelatnosti, tekstila, koe i obue i njima se redovno vri refundacija. Nezaposlene majke ostvaruju pravo na materinski dodatak pod uslovom da lina primanja, prihodi od pokretne imovine i katastarski prihod ne prelaze utvreni cenzus (100 KM po lanu porodice). Ovo pravo se ostvaruje za prvo troje djece po redu roenja u trajanju od jedne godine. Pravo na materinski dodatak regulisano je odredbama lanova 15. i 16. Zakona o djeijoj zatiti i maksimalno iznosi do 30% od prosjene plate ostvarene u privredi RS u prethodnoj godini. Rok za podnoenje zahtjeva za ostvarivanje ovog prava je 90 dana od dana roenja djeteta, s tim da se u opravdanim sluajevim moe produiti. Javni fond za djeiji zatitu, u skladu sa Odlukom o nominalnom iznosu materinskog dodatka i dodatka na djecu te cenzusima za ostvarivanje navedenih prava u 2010. godini i Finansijskim planom Fonda, vri redovnu isplatu materinskog dodatka u iznosu od 100 KM po djetetu u trajanju od jedne godine. U 2009. godini pravo na materinski dodatak ostvarilo je prosjeno 3300 majki, a zakljuno sa aprilom 2010. ovo pravo ostvarilo je 3605 nezaposlenih majki. 3. PRAVA NA NAKNADU ZA VRIJEME PORODILJSKOG ODSUSTVA U BRKO DISTRIKTU BIH Naknada plate eni-majci, odnosno ocu, usvojiocu ili staraocu djeteta koji su u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuju s posla radi trudnoe, poroaja odnosno njege djeteta ostvaruje se u skladu sa propisima o radnim odnosima koji vae u Brko Distriktu Bodne i Hercegovine. Zakonom o radu BD BiH (Slubeni glasnik BD broj: 8/03, 33/04 i 29/05) odreeno je da zaposlenik ima pravo na naknadu plate za period u kojem ne radi zbog porodiljskog odsustva. U skladu sa Zakonu o zdravstvenom osiguranju Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BD broj: 01/02, 07/02, 19/07) naknada plate se obraunava od osnovice koju predstavlja prosjena plata isplaena osiguraniku u posljednja tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem nastupi sluaj na osnovu kojeg se stie pravo na naknadu. Naknada plate se utvruje u visini od 80% od osnovice za naknadu, s tim da ne moe biti ispod minimalne plate za mjesec za koji se naknada obraunava, niti iznad maksimuma koji odreuje Skuptina Distrikta, na osnovu prijedloga Fonda zdravstvenog osiguranja i prethodnog miljenja Odjela za zdravstvo. Za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog komplikacija prouzrokovanih trudnoom i poroajem naknada plate iznosi 100% od osnovice. Za realizaciju prava na naknadu

plae nadlean je Fond zdravstvenog osiguranja BD BiH. U skladu sa lanom 10. Zakona o djeijoj zatiti BD BiH (Slubeni glasnik BD BiH broj 1/03) majke koje nisu u radnom odnosu ostvaruju pravo na majinski dodatak. Majinski dodatak se isplauje u trajanju od tri mjeseca i iznosi 15% od prosjene plate u Brko Distriktu utvrene prema posljednjem objavljenom podatku Uprave prihoda BD BiH. Za mjesec maj 2010. godine iznos majinskog dodatka je bio 119 KM. Za realizaciju isplata po osnovu prava na majinski dodatak nadlean je Pododjel za socijalnu zatitu BD BiH i isplata se, prema informacijama iz Odjela za zdravstvo i ostale usluge BD BiH, vri svakog mjeseca. 4. ZAKLJUCI Iz navedenih podataka vidljivo je da su prava majki porodilja u razliitim dijelovima BiH vrlo razliito ureena, a ova problematika posebno dolazi do izraaja u Federaciji BiH jer ne postoji propis koji na jedinstven nain regulie prava iz ove oblasti koja bi za sve majke trebala biti jednaka. Bosna i Hercegovina ima obavezu ispuniti standarde ljudskih prava iz oblasti socijalne sigurnosti i zatite koji proizilaze iz meunarodnih dokumenata koje je drava potpisala i ratificirala. U procesu pridruivanja Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina takoer ima obavezu uskladiti sistem socijalne sigurnosti i zatite sa evropskim standardima iz ove oblasti. Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da e drava i oba entiteta osigurati najvei nivo meunarodno priznatih prava i temeljenih sloboda, a to su i prava ena na porodiljsku naknadu. Upravo u trenutku kada BiH biljei znaajan pad nataliteta, ovom problemu je potrebno posveti adekvatnu panju. Na alost, dosadanji istupi pojedinaca, institucija i organizacija su ostali bez rezultata, ak i pored injenice da je BiH obavezna unaprijediti poloaj majki trudnica na svom putu ka EU, shodno direktivi 92/85/EEC iz 1992. godine. Neka od predlaganih rjeenja u ranijem periodu za ujednaavanje prava na podruju FBiH su uspostavljanje Fonda za djeiju zatitu s regulisanim nainom prikupljanja sredstava i pravima koja e Fond pokrivati s posebnim osvrtom na naknade za porodiljsko odsustvo. Takoer, Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom potrebno je izmijeniti u konceptu te razdvojiti ove oblasti na nekoliko novih zakona. U tom pravcu Ministarstvo za rad i socijalnu politiku FBiH 2008. godine uputilo je u skuptinsku proceduru Nacrt zakona o zatiti porodice sa djecom, iji je radni tekst pripremljen jo 2005. godine. Njime je predloeno da se u budetu Federacije obezbijedi glavni dio sredstava za finansiranje osnovnih prava porodice sa djecom, meu kojima su i naknade zaposlenim i nezaposlenim enama-majkama za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta. Predloeno je i da se naknada zaposlenim porodiljama isplauje u visini prosjene plate koju je korisnica ostvarila prije stupanja na porodiljsko odsustvo. Time je trebalo obezbijediti dostupnost i ujednaenost ovih prava u cijeloj FBiH. Nacrt je, prema informacijama iz Parlamenta FBiH, u nastavku 21. sjednice Predstavnikog doma povuen iz daljnje procedure od strane predlagaa, obzirom da je resornom federalnom ministarstvu, kako je reeno na sjednici, naloeno potpuno ureenje oblasti socijalne zatite koje je jedino mogue kroz donoenje temeljnog zakona i konkretiziranje kroz izvedene zakone. Naglaavamo potrebu hitnog normativnog ureivanja ovog pitanja, kako bi drava svim majkama u Bosni i Hercegovini obezbjedila jednak tretman i pravo na porodiljsku naknadu, a ime e ujedno posebna panja biti data poveanju nataliteta koji je u toj mjeri u padu, da drutvu u cjelini prijeti bijela kuga. U okviru projekta Rodno odgovorno budetiranje kao dio reformskih promjena na putu evropskih integracija i osnova za jaanje prava ena u BiH Udruenje VESTA i Udruene ene Banja Luka e dati svoj doprinos u rjeavanju navedene problematike pripremom Analitike podloge za izradu Akcionog plana za unaprjeenje poloaja majki porodilja u BiH koja e biti upuena Agenciji za ravnopravnost spolova BiH.

Ovaj dokument je nastao uz pomo Europske unije. Sadraj ovog dokumenta je iskljuiva odgovornost Udruenja Vesta i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Europske unije i UNWOMEN.