Kurban

Kurban
propisi i tradicija
Sarajevo, 2011.
Kurban, propisi i tradicija

Priredio: Fahrudin Smailovi
SADRAJ
Kurban je naa obaveza i izraz zahvalnosti ..9 Svrha klanja kurbana .................................... 13 Historijat kurbana ....................................... 19 Kurban u drugim religijama i kulturama
..............................................
20
Islamski koncept kurbana ......................23 Socijalni aspekti kurbana .............................2 7 Obaveznost klanja kurbana i nagrada za to31 Ko je duan klati kurban .......................'.33 Vrijeme klanja kurbana ...........................35 Klanje kurbana nou ..............................39 Nagrada za kurban ..................................40 Spajanje kurbana i akike ........................ 42 Uvjeti ispravnosti kurbana ..........................43 Kurban mora biti odreene vrste stoke (deva, govee ili brave) ........................44 Kurban treba dostii odgovarajuu starosnu dob ...........................................44 Ku.rban treba biti bez ikakvih tjelesnih nedostataka ............................................47
Mahane oiju Mahane uiju
........................... ..............
. . . SO Mahane repa . : ........................................51 Nedostaci koje kurban moe imati 51 Bolesti ovaca . 52 Za koliko osoba vrijedi jedan kurban? 53 Koji je kurban najvredniji 55 Uhranjivanje kurbana 57 Boja kurbana .. 57 Kurban-bajram . . 59
Mahane rogova
. ...
...................... ...................
48 49
............... ........... .......
......
......................
....................
......................
............................
.......................................
........................... ....... .........
Tekbiri-terik. ..........................................63 Klanje kurbana

........................................ ..
ta se trai od onoga ko kolje kurban Nijet - namjera lijep nain

......................... ..........
65 67 67 68
Dovoenje kurbana do mjesta klanja na

...............................................
Dobro naotriti i pripremiti no kojim e se klati kurban Kurban-namaz

.... ...................... .............
.........
.......................
.. . .
.. . .
68 . 71 72 73 73 74 75 76
Propis o nedavanja kurbanskog mesa mesaru na ime najamnine . Podjela kurbanskog mesa Kurban za umrlog Mekruhi kurbana Mustehabi kurbana ..
........ ...... ...... .....
Prodavanje kurbanskog mesa .
..
.........
....... ................
................. ................ ...... . .......... .. .........
. .
.................... ...............
77 Akika-dova 78 Hadet-kurban 78 Ostali nebajramski kurbani 79 Neki manje poznati propisi o kurbanu .80 Obiljeavanje Kurban-bajrama 83
.................................. ............ ........................................ .................... ...................
Nebajramski kurban
......................... ......
Adabi Bajrama
......................................... .......... ...
Kako (ne) proslavljati blagdane blagdana
86 87 89 90 93 97
Oponaanje nemuslimana u obiljeavanju

................................... ..... ...........
Vanost razlikovanja muslimana od nevjernika

................................................ ......... ................
Hadisi o odlikama kurbana
Adabi prilikom klanja ivotinje
.................
Uvjeti ispravnosti klanja kurbana
.............
1 03 1 07 1 09 113
122
Zabrana predavanja kurbanskog mesa
......
Konzumiranje, dijeljenje i pohranjivanje mesa Drugi propisi u vezi s kurbanom Literatura
............................................................
..............
................ ....................................
KURBAN JE NAA OBAVEZA I IZRAZ ZAHVALNOSTI

Izvrenje obaveze klanja kurbana naj ljepi je i nejvredniji ibadet koji se moe uiniti u vrijeme Bajrama i kao takav zaslu uje posebnu panju. Uz obaveznost ovog ibadet.a vee se i niz koristi kao i nagrada koje se postiu klanjem kurbana, a koje snae linu odgovornost prema Uzvienom Stvoritelju, uvruju odnose meu ljudima i potiu nau brigu o ugroenim katego rijama u drutvu. Ovaj je ibadet duboko ukorijenjen u naoj praksi i prisutan je u svim slojevima naih dematlija. Nerijetko se mahsus sprema novac za kupovinu kur bana, odvajajui "po malo" cijelu godinu, kurban se hrani da bi se dublje doivio in rtvovanja, izlae se komiluku kako bi se iskazala spremnost na odvajanje imetka, ostavlja se neki dio kurbana u kui kao
KURBAN, PROPISI I TRADICIJA
spomen (postekija ili rogovi) i kompletna se porodica obavezuje na brigu. o uvanju i hranjenju kurbana. Ve dui niz godina osjea se potreba za knjigom koja bi na obuhvatniji nain govorila o kurbanu i koja bi odgovorila na mnoga pitanja u vezi s ovom problema tikom. Kao potvrda potrebe za ovakvim tivom moe posluiti brojnost pitanja koja se postavljaju o ovoj temi putem islamskih glasila, iznova zanimljiva i kompleksna. U odgovorima na ova pitanja izdvajaju se mr. Muharem Omerdi, koji je godinama u Preporodu odgovarao na pitanja italaca, kao i fetve-i-emin dr. Enes Ljevakovi, koji je nastavio posao Muharema ef. Omerdia, ali ga i obogatio internet komunikacijom preko stranice Rijaseta IZ u BiH. Kurban se kao tema pojavljuje u mno gim knjigama, zbirkama hadisa, fikhskim djelima, zbirkama fetvi i sl., uglavnom u nekom od sadranih poglavlja, ali je ovaj put t o neto drugaije. Ovo djelo nudi uvid u kompleksnost ove teme obraujui brojna pitanja u vezi s kurbanom; svrhu
10
KURBAN JE NASA OBAVEZA
IZRAZ ZAHVALNOSTI
i ciljeve klanja kurbana, historijat ovog ibadeta, obaveznost rtve u drugim religi jama, propise u vezi s klanjem kurbana u islamu, nagrade za klanje kurbana, praksu Poslanika, s.a.v.s., u vezi s kurbanom, obi ljeavanje Bajrama itd., ali ostavlja prostor i za nove teme o ovoj problematici, kao to su: klanje kurbana u urbanim sredinama, klanje kurbana u zemljama Zapada, uplate kurbana u razliite organizacije i asocija cije, klanje kurbana putem organizacija koje nude sve usluge, ak i videomaterijal, klonirane ivotinje i propisi u vezi s njima, predavanje mesa u javne kuhinje, domove, bolnice, uzgoj kurbana i dr. Svesrdno preporuujui itaocima ovu knji gu, nadam se da e u njima probu diti elju za klanjem kurbana i ponuditi im odgovore na dileme i pitanja u vezi s kurbanom. N e ka svaki na posao zavri dobro i s Allahovim zadovoljstvom! Vehid ef. Arnaut
ll
SvRHA KLANJA KURBANA
SVRHA KLANJA KURBANA

rtvovanje kurbana jeste ibadet koji vjernici izvravaju jedanput godinje u vrijeme Kurban-bajrama. Svaka obaveza koju je U zvieni Allah stavio pred nas ima svoju svrhu objanjenu u Kur'anu i sunnetu Poslanika, s.a.v.s., a naa je obaveza da pokuamo, koliko smo u mogunosti, shvatiti Allahovu, d.., nakanu kako bismo navedeni ibadet obavljali s vie predanosti, . stgurnosu 1 uvJerenJa.
. .
Sama rije kurban dolazi iz arapskog jezika, a izvedena j e iz glagola karrebe, to znai pribliiti se. Ova rije odreuje smisao i cilj klanja kurbana - pribliiti se Allahu, d.., Njegovoj milosti, oprostu i zatiti. Allahu nije potreban kurban, meso ili krv. On je neovisan od toga. On od nas eli bogobojaznost, pokornost i blizinu Njemu Uzvienom. Samo je takav kurban
13
KURBAN, PROPISI l TRADICIJA
valjan kod Allaha, d.., i samo od takvih, bogobojaznih, kurban e biti primljen. Svrha klanja kurbana jeste iskazivanje odanosti i spremnosti na rtvu u ime Alla ha, d.. Krv kurbana uva nau krv, krv nae djece i naih potomaka - onako kako je kurban sauvao Ismaila, a.s., i njegovu krv. Mudrost izvravanja ovog propisa jeste u tome da se ovjek naui rtvovati na putu svoje vjere, za dobrobit zajednice i domovine, za dobro svih ljudi. Kasnije, svaka druga ivotna rtva ne predstavlja potekou. rtvovanje kurbana ima viestruko zna enje i duboki smisao koji se postepeno otkriva pred onima koji ga trae:
1. Kurbanom zahvaljujemo Allahu, d.., na blagodatima kojima nas je obasuo. Ovaj aspekt kurbana istaknut je kur'anskim aje tom u kojem stoji: "Do Allaha nee doprijeti meso kurbana i krv njihova, ali e M u stii iskreno uinjena dobra djela vaa; tako vam je kurbane potinio da biste Allaha veliali
14
zato to vas je uputio . I obraduj one koji dobra djela ine! " (El-Had, 37) Prema erijatu rtvovanje kurbana obaveza je za muslimane koji imaju odreeni dio imetka, nisab. Zbog toga Allah, d.., poziva vjer nike da Mu se klanjem kurbana zahvale na blagodatima koje im je podario. 2. Kurban je otkup za nas i za nae po rodice kod Uzvienog Allaha, d.. Kur'an u suri Es-Saffat od 99. do 113. ajeta kazu je pripovijest o Ibrahimu, a.s., i njegovu sinu Ismailu. Prema tom kazivanju Allah, d.., naredio je Ibrahimu da kao potvrdu svoje vjere rtvuje sina Ismaila. Kada je Ibrahim poloio sina na tlo da ga rtvuje, Allah, d.., zovnuo ga je i objavio mu da je zadatak ispunio, a za Ismaila je reeno: "Kurbanom velikim ga iskupismo." rtvova nje kurbana, kao to je poznato, sunl}et je Ibrahima, a.s., i kao takvo doprlo je do nas. Svrha Ibrahimova, a.s., kurbana jeste otkup ivota njegova sina Ismaila i to se nije pro mijenilo do danas. I mi svojim kurbanima otkupljujemo sebe i svoje porodice.
15
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
3 . rtvovanj e kurbana dokaz je nae vjere u Allaha, d.., i ljubavi prema Njemu. Allah, d.., od nas trai da dokaemo svoju vjeru, a jedan od naina jeste prinoenje rtve. Ritual prinoenja rtve iz ljubavi i poasti prema Bogu sastavni je dio obreda svih religijskih zajednica na Zemlji. Kur'an nas podsjea da su Ademovi sinovi, Kabil i Habil, prinosili rtve Allahu, d.. Osim toga, Allah, d.., jasno u Kur'anu kae: "Svakoj vjers koj zajednici propisa/i s mo klanje kurbana " (El-Had, 34) Ljudi su tokom povijesti izmijenili Allahove, d.., rijei, te su tako neki narodi, poput Fenia na, prinosili ljudske rtve da bi umilostivili svoje bogove. Sljedbenici objavljene Boije rijei, jevreji i krani, takoer imaju ritual prinoenja rtve. Stari zavjet obiluje nizom kazivanja o obrednom rtvovanju koje su jevreji inili da bi ublaili Boanski gnjev. U k r anstvu je, Isusovim stradanjem i njegovom velikom rtvom na kriu, pro mijenjen smisao rtve u odnosu na idov stvo. rtva sada ima duhovno znaenje pa svaki kranin moe prinijeti sebe kao rtvu
. . .
16
za duhovno bogotovanje i pomirenje. U islamu rtvovanjem kurbana ispoljavamo svoju ljubav prema Allahu, d.., i vrstu vjeru u Njega. Prinoenjem rtve u danima Kurban-bajrama mi se pribliavamo Sve monom i iskazujemo svoju spremnost na rtvu onoga to nam je milo. 4. rtvovanje materijalnih sredstava, zekata, sadake, sadekatul-fitra i kurbana, direktno je povezano s oplemenjivanjem due i izgraivanjem pohvalnih svojstava: velikodunosti, dobroinstva, plemenitosti i dareljivosti. Musliman se dijeljenjem kurbana ui da svoja materijalna dobra di jeli s drugima. Nezamislivo je da ovjek koji podijeli dvije treine svog kurbana u dobrotvorne svrhe bude krt i uskogrudan. Zbog toga je oplemenjivanje due jedna od svrha klanja kurbana. Klanje kurbana za vrijeme Bajrama povezano je s islamskim ekonomskim pro gramom kojim se siromasi i potrebni za vrijeme blagdana opskrbljuju osnovnim sredstvima za ivot kako ne bi morali prosi ti. Dijeljenje imovine siromasima uvruje
5.
17
pozitivne odnose izmeu bogatih i onih koji to nisu. Meu njima se jaa ljubav, po tovanje i pouzdanje j ednih u druge. Stoga klanje kurbana ima socijalni smisao i svrhu.
18
HISTORIJAT KURBANA
HISTORIJAT KURBANA
Kurban je propisan druge godine po Hidri, kao i zekat i oba bajram-namaza. in rtvovanja i poklanjanja kurbana potje e iz vremena prvog ovjeka, Adema, a.s., a ne od Ibrahima, a.s., kako mnogi misle. Naime, iz Kur'ana se posve jasno vidi da je kurban bio propisan prvom ovjeku na Zemlji, Ademu, a.s., i njegovoj porodici. Uzvieni kae: "Istinski im ispriaj dogaaj dvojice sinova Ademovih. Obojica su kurban irtvovali i poklonili. Od jednog je kurban bio primljen, a od drugog nije. Tada onaj ree drugom: 'Tebe u ubiti!', a ovaj odgo vori: ''rtve Allah p rima samo od dobrih i bogobo jaznih!'" (El-Maida, 27) Od samog poetka postojanja ljudi na Zemlji, odnosno od Adema, a.s., ustanov ljava se pravilo da se rtva iskazuje rtvo van jem (klanjem) domaih ivotinja. U ta drevna vremena stoka je predstavljala
19
imetak od najveeg znaaja i vanosti i sasvim je prirodno da su ljudi za Allaho vo, d.., zadovoljs tvo rtvovali upravo stoku. Islam je, dakle, u propisima koji su bili objavljeni Ademu, a.s., ustanovio propis kurbana, odnosno klanja stoke na ime rtve Allaha, d.., radi. U starim vjerozakonima islama koje su slijedili Ibrahimovi potomci po lozi njegova mlaeg sina Ishaka, a.s., poslanici Benu Israila, rtva se prinosila tako to se stoka klala na posebnom mjestu i potom bivala zapaljena. To je bila 'rtva palj enica', kako se danas imenuje u teksto vima Starog i Novog zavjeta, i ona je vezana iskljuivo za odnos izmeu Allaha, d.., i Njegova roba.
Kurban u drugim religijama i kulturama
Kako je kurban bio p ropisan prvom ovjeku i poslaniku, Ademu, a.s., i njego vim sinovima, tako je bio propisan i svim poslanicima poslije njega. U Starom zavjetu u Prvoj knjizi Moj sijevoj za Nuha, a.s., kae se da je Bogu
20
HISTORIJAT KURBANA
prinosio rtvu "od svake iste stoke i od svijeh ptica istijeh . . . " Stari zavjet obiluje zapovijedima o pri noenju rtava. Trea knjiga Mojsijeva sadr i posebna poglavlja o rtvama naslovljena: "Zakon o rtvama paljenicama", "Zakon o rtvama za grijeh", "Zakon o rtvama zahvalnim", "Zakon o rtvama jestivim", "Zakon o rtvama za prijestup" . . . Osim stoke i ljetine, jevreji su u poetku prinosili i ljudske rtve. U Drugoj knjizi . o carevima spominje se da je car Ahaz kao rtvu prinio svoga sina. Kasnije je ova rtva preinaena u rtvovanje dijela tijela te je tako obrezivanje (suneenje) ostalo kao zamjena za ljudsku rtvu. Tradicija obrezivanja koja simbolizira rtvovanje vodi porijeklo jo od Adema, a.s. U Barnabinu evanelju navodi se da je povod obrezivanju bio Ademov grijeh. Kae se da se Adem zavjetovao da e, poto je zgrijeio, uslia li Bog njegovo pokajanje, odsjei jedan dio sebe. Kad mu je pokajanje
21
usliano, Adem se, na Dibrilovu uputu, obrezao i ispunio svoje obeanje. U kranstvu ideja rtve dobija nagli i potpuni preobraaj. Obznanjuje se da je Bog beskrajno blag i milostiv, ali i pra vedan. O n ne trai rtvu za iskupljenje pojedinano od svakog ovjeka. On trai rtvu za iskupljenje cijelog ovjeanstva, jer je svaki ovjek u biti grijean zato to se raa s grijehom praoca Adama. Da bi se svijet oistio, prema kranskom uenju, bilo je potrebno da Bog poalje sina svoga jednorodnoga, koji e otjelovljen u ljud skom liku, ivjeti ljudski ivot i biti, iako sam bezgrjean, na krst razapet da bi svo jom nevinom krvlju i muenikom smru izbavio ovjeanstvo iz grijeha. Ovdje se vidi ideja rtvovanja ovjeka, ali ne radi Boga, nego se bog rtvuje radi ovjeka. O si m u kranstvu, rtva je prisutna i u drugim religijama, a ustvari je, kako nam historija govori, bila prisutna kod svih naroda u svim vremenima.
22
HrsTORIJAT KURBANA
Budui da islam ne zapoinje s Kur'anom i asnim poslanikom Muhammedom, s.a.v.s., kako se to danas esto pogreno predstavlja, onda nije udno to u Kur'anu esto nalazimo pozivanje na "vjeru v aeg pretka Ibrahima" i nije udno to neke insti tucije i odredbe uspostavljene od posljed njeg Allahova Poslanika, s.a.v.s., primjerice had, kurban i obrezivanje, nalaze svoju potpunu primjenu u islamu.
Islamski koncept kurbana
Islamski koncept kurbana zasnovan je prije vie od 3.000 godina. Boiji poslanik Ibrahim, a.s., koji je morao napustiti svoj zaviaj, nastanio se u podruju Meke. Ve je bio u dubokoj starosti, a kako nije imao djece, molio je Stvoritelja da mu daruje sina, koga e, nakon to ga vidi, biti pri pravan Njemu rtvovati. Kad je kasnije djeaku Ismailu saopio da je usnio san u kojem ga se podsjea na zavjet, njegov je sin mirno odgovorio: " Uini, oe, to ti se nareuje ! " Ibrahim, a.s., doveo ga je u pustinju s najdubljim bolom ali i vrstim
23
htijenjem da ispuni zavjet, i tada je uo glas meleka koji ga je pozvao da stane i koji mu je ukazao na Boiju milost da umjesto sina zakolje ovna. Kod Ibrahimovih, a.s., potomaka po lozi njegova starijeg, prvoroenog sina Ismaila, a.s., kurban (rtvovanje stoke) vee se za obred hodoaa Svetog hrama - Kabe, to ju je Ibrahim, a.s., zajedno sa sinom Ismai lom, a.s., izgradio prema Allahovoj zapovi jesti u dolini Bekke, kasnije nazvanoj Meka. Dakle, kod Ismailovih potomaka kurban je vezan za obred hada i u tom se smislu klanje kurbana obavlja u vrijeme obavljanja hada ( Ku rban-bajram) i na jednom od mjesta hodoaa (dolina Mina) . Sve je ovo vezano za opepoznatu kunju kojom je Allah, d.., iskuao odanost svoga roba Ibrahima, a.s., naredivi mu u snu da kao kurban zakolje svoga sina Ismaila: "I kad on odraste toliko da mu poe u pos lu pomagati, Ibrahim ree: co sinko moj, u snu sam vidio da te trebam zaklati, pa ta ti misli?' co oe moj'- ree- ostupi onako kako ti s e nareuje. Vidjet e, ako B og da,
24
HISTORIJAT KURBANA
da u sve izdrati. '1 I njih dvojica p osluae. I kad ga on elom prema zemlj i p oloi, Mi ga zovnusmo: 'O Ibrahime, ti si se Objavi u snu odazvao, a Mi ovako nagraujemo one koji dobra djela ine. To je, zaista, bilo p ravo iskuenje!' I kurbanom v elikim ga iskup ismo, i u naratajima kasnijim spomen mu sauvasmo: 'Nekje u miru Ibrahim!' Eto tako Mi nagraujemo one koji dobra djela ine, a on je, doista, bio rob Na, vjern ik. " (Es-SaHat, l 02-111) Ibrahim, a.s., odabrao je Boga i on je od Boga bio odabran. Da bismo podstakli um na dosezanje svjesnosti dereda koje je imao Ibrahim, a.s., sjetimo se da je ovog poslanika njegov naroda bacao u vatru i da je imao razna druga iskuenja u kojima je ostao vrst na putu ka Bogu.
1 Smatra se da se to dogodilo blizu ili u samoj Meki. Neki misle da je to bilo u dolini Mine, sjeverno od Meke, gdje se vri obredno klanje svake godine kao sjeanje na rtvu Ibrahima i Ismaila. Drugi kau da je pravo mjesto rtve bilo blizu Merve koja je povezana s Ismailovim djetinjstvom.
25
Ovaj obiaj klanja kurbana potvren je i mnogo stoljea kasnije objavljivanjem Kur'ana direktnom Ismailovom potomku, poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., tako da kurban ostaje propisanom formom rtve u islamu sve do Sudnjeg dana. Takoer je Kur'anom propisano da se meso koristi za ishranu odreenih kategorija ljudi, tako da rtvovanje kurbana nema samo karakter odnosa izmeu Allaha, d.., i roba koji kolje kurban, ve ono poprima ire dru tveno i socijalno znaenje.
kamile smo vam uinili jednim od
Allahovih obreda hada, i vi od njih imate koristi, zato sp ominjite Allahovo ime kada budu u redove p oredane. A kad padnu na zemlj u, jedite ih, a nahranite i onoga ko ne prosi, a i onoga ko prosi - tako smo vam ih p otiniti da biste zahvalni bili. Do Allaha nee dop rijeti meso njihovo i krv njihova, ali e M u stii iskreno uinjena dobra djela vaa; tako vam ih jep otinio da bisteAllaha veliali zato to vas je uputio- i obradu j one koji dobra djela ine!" (El-Had, 36, 37)
26
SOCIJALNI ASPEKTI KUR.BANA
SOCIJALNI ASPEKTI KURBANA

Osnovni je cilj kurbana da se odrastao musliman, bar jednom godinje, poslije baj ram-namaza koncentrira i upravi svoje misli i odanost Onome Koji ga je stvorio i Kome se neminovno vraa. rtvujui brave o vjek simbolino moe i treba da se uzdigne iznad svojih tjelesnih i zemaljskih elja ka Onome Koji je izvor i utok svih stvari. Kao i u drugim ibadetima, islam je kurban uinio obavezom i zbog drutvenih razloga da se pomognu najblii mesom kurbana. U z brojne ostale imovinske fardove (ibadei malijje) , kao to su zekat, sadekatul-fitr, ostale sadake i sl., kurban je odreen ba u dane Hadijskog bajrama da omogui svima i mesni obrok, koji je imuniji duan dati kao obavezu, a ne sadaku. Ako se ta dunost ne bi izvrila, kurban ne bi bio pri hvaen. Preporuka Muhammeda, s.a.v.s., da
27
se za potrebe svoje porodice ostavi najvie jedna treina kurbana, dokaz je direktne svrhe kurbana; medutim, praksa Pejgam bera, s.a.v.s., bila je daleko humanija. Kad se jednom vratio kui i upitao hazreti Aiu, r.a., ta je sa zaklanom ovcom, ona mu od govori: "Sve smo podijelili, osim pleke." Pejgamber, s.a.v.s., ree: "Ne, sve nam je ostalo, osim pleke." Islam j e i za kurban primijenio svoje poznate ekonomsko-socijalne stavove o obavezi da se maksimalno osigura materi jalna pravda. Sva blaga na zemlji pripadaju Onome Ko ih je stvorio; ovjek samo ru kuje njima, ali uz uvjet da na svaku bla godat koju ima daje zekat; onima koji to ine, obeava se do sedamsto puta vei iznos nagrade (sura El-Bekara) , a onima koji krtare, saopava se da e sagorjeti u svom imetku na oba svijeta. Pejgamber, s.a.v.s., veli: " Dareljiv neznalica blii je Bogu od krta pobonjaka", ili "Najgora puna posuda j este puni stomak bogatih! " Po tome j e strogo odredena (vadib) i oba veza kurbana svim muslimanima kojima
28
SOCIJALNI ASPEKTI KURBANA
pretekne imovina u iznosu nisaba. Muha mmed, s.a.v.s., kae: "Ko je mogao, a nije zaklao kurban, neka se ne primie naoj damiji!" Kur'an, a.., svojim je odredbama elio izgraditi zajednicu bez ekonomskih su protnosti. To je uspjelo u prvim stoljeima islamskoga drutva, dok muslimani nisu poeli naputati principe svoje vjere. Mu hammed, s.a.v.s., kae: "Svaki dan inite dobroinstvo dijelei na svaki dio svoga tijela, od izlaska sunca pa nadalje, kao za hvalu Onome Koji vam je sve to daro vao ... " Drugi put veli: "Svako ko ne prui ruku ovjeku koji pada, ni njemu nee biti pruena ruka kada bude u nevolji." Jedan arapski knjievnik kae: "Svi smo duni Boga moliti, a najbolja je molitva pomoi svome bratu! " U koliko hadisa se ponavlja: "Svako je dobroinstvo in ljubavi, a kad ovjek umre, sve iza njega nestaje osim dobrih djela koja je unaprijed tamo poslao, inei ih u ime svoga Stvoritelja." Sunnet Poslanika, s.a.v.s., jeste i to da onaj ko zakolje kurban pojede dio svoga
29
kurbana, a da dio podijeli svojim roacima i potrebnima. Neki uenjaci kau da je do zvoljeno pojesti treinu kurbana, treinu sauvati, a treu treinu podijeliti siromasi ma. Dozvoljeno je prenositi meso kurbana iz jednog mjesta u drugo. Meso kurbana i njegova koa ne s miju se prodavati. Mesar koji zakolje kurban ne smije nita uzeti od mesa kurbana kao naknadu za svoj posao. Naknadu e uzeti od onoga ko je naruio klanje kurbana. Ebu Hanifa dozvoljava prodaj u koe kurbana. On dodaje da se od zarade treba podijeliti sadaka ili da se u zamjenu za kou kupe namirnice za svoju porodicu. Sunnet je da ovjek sam zakolje svoj kurban i da pritom kae: "Bismillah, Allahu Ekber! Allahu moj, ovo je kurban za tog i tog (treba spomenuti ime onog za koga se kolje kurban ) . " Poslanik, s.a.v.s., zaklao je jednu ovcu pritom govorei: "Bismillah, Allahu Ekber! Allahu moj, ovo je od mene i od svakog iz mog ummeta ko nije klao."2
2
Ebu Davud.
30
0BAVEZNOST KLANJA KURBANA
NAGRADA ZA TO
OBAVEZNOST KLANJA KURBANA I NAGRADA ZA TO

Prema s tanovitu hanefijske pravne kole (tj. naeg mezheba) , klanje kurbana spada u dru gostepene vjerske dunosti -vadibe. Allahov Pos lanik, s .a.v. s . , onima koji imaju mogunost zaklati kurban, ali to ne ele uiniti, kae da ne dolaze na klanja nje bajram-namaza. Ehu Hurejra prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko bude u mogunosti zaklati kurban, a ne zakolje ga, neka se ne primie naoj musali. "3 Ako ovjek zakolj e kurban, ovcu ili kozu, onda je to dovoljno za njega i njegovu porodicu. Od Ebu-Ejuba, r.a., prenosi se hadis u kojem stoji: "U vrijeme Poslanika,
3 Ahmed i Ibn Mada. Musala - mjesto gdje se klanja bajram-namaz.
31
s.a.v.s., ljudi su klali po jednu ovcu za sebe i svoje porodice. Od toga bi oni jeli i druge bi nahranili i sada je onako kao to vidi."4 Sunnet je da ovjek lino zakolje ili da bar prisustvuje klanju kurbana. Od Aie, r.a., biljei se predanje u kojem kae: ''Ade rnov potomak na Dan rtve (Bajram) ne moe uraditi vredniji ibadet od prolijevanja krvi kurbana. "5 A h m e d i I b n Mada biljee pre danje u koje m se rtva kurbana cijeni tako da "za svaku dlaku vune ima sevap (dobroinstvo) ." Islamski pravnici definiraju kurban kao klanje odreenih vrsta ivotinja (ne'am: deve, goveda, ovce, koze) u odreenom vremenu, s nijetom prinoenja rtve Alla hu, d.. Ahmed biljei predanje od Aie, r.a., i poznati autori hadiskih zbirki od Enesa, , r.a.: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., zaklao je kao kurban dva bijela rogata ovna. Vidio
4 5
Ibn Mada i Tirmizi Ibn Mada i Tirmizi
32
NAGRADA ZA TO
sam ga kako stavlja nogu na njihov vrat, ui Bismillu i donosi tekbir. Zaklao ih je svojim rukama." "]edite meso njihovo, a nahrani te i siro maha ubogog!" (El-Had, 28) "]edite ih, a nahranite i onoga ko neprosi, a i onoga ko prosi!" (El-Had, 36)
Ko je duan klati kurban
Pravnici hanefijs ke kole s matraju da obaveznost klanja kurbana spada na bo gate osobe, tj. one koji posjeduju nisab zekata, odnosno one ija imovina prelazi ovjekove elemen tarne potrebe. D akle, svaki musliman i muslimanka koji u vri jeme prva tri dana Kurban-bajrama budu posjedovali imovinu bilo koje vrste preko svojih kunih potreba- ija vrijednost od govara nisabu srebra (641,5 gr) - duni su zaklati kurban.6
6
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nisab za 1 432/1433. h. g., odnosno 201 1 /2012. godinu iznosi 6.043,00 KM ili 3.090,00 e. 33
Imajui u vidu injenicu da nakit svake vrste, auto, vikendica, zemlja koja se ne obrauje (ili se obrauje iz hobija), luksu zan namjetaj ili namjetaj koji nije neopho dan itd., mora ui u obraun vika imovine, vrijedi konstatacija da je ogromna veina muslimana duna klati kurban. Zekat i klanje kurbana dvije su islamske obaveze koje muslimani najmanje pozna ju i najmanje izvravaju. Kurban se kolje samo za sebe. ena koja ima vlastiti imetak, novac, nakit ili bilo koju drugu pokretnu ili nepokretnu imovinu, duna je zaklati kurban za sebe. Putnik nije duan klati kurban, posebno ako se ne zadrava u jednom mjestu due vrijeme. Islamski uenjaci smatraju da je putnik (musafir) osloboen duma-namaza pa, analogno tome, i klanja kurbana. Siroma ne osobe i dunici nisu obave zni klati kurban. Ehu Bekr i Omer, r.a., nisu klali kurban, jer su svu svoju imovinu stavili na raspolaganje islamskoj zajednici i podijelili je siromasima i u dobrotvorne
34
NAGRADA ZA TO
svrhe tako da je njima i njihovim porodi cama ostalo samo onoliko koliko je bilo potrebno za ivot. Njihov je primjer pouka svim muslimanima kako se treba rtvovati za zajednicu, ali i dokaz da siromane i oso be slabog materijalnog stanja nisu dune klati kurban. U mobolne osobe o pitanju klanja kur bana tretiraju se kao maloljetna djeca.
Vrijeme klanja kurbana
Klanje kurbana vremenski je ogranien ibadet. Zbog toga bi musliman trebao po znavati poetak i kraj tog vremena, kako ne bi pogrijeio i kako ne bi kurbansko meso pretvorio u obino meso. Stavovi pravnih kola o pitanju poet ka vremena klanja kurbana slini su te ih zato neemo spominjati pojedinano, nego emo ih objediniti u jedno miljenje. V rijeme u kojem je dozvoljeno poeti klanje kurbana nastupa nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, ako se bajram klanja u vremenu u kojem je klanjao
35
Allahov Poslanik, s.a.v.s., a on je bajram namaz klanjao nakon to bi sunce izalo i odskoilo od horizonta u visini koplja. Dakle, onaj ko eli zaklati kurban, bez obzira na to da li klanjao bajram-namaz ili ne, da li se u njegovu mjestu klanja bajram namaz ili ne, da li je poglavar muslimana zaklao kurban ili ne, saekat e da izae sunce, da odskoi od horizonta u visini koplja, na to e dodati duinu namaza i bajramske hut be i nakon toga moe poeti s klanjem kurbana. Dakle, kurban se ne moe klati prije klanjanja bajram-namaza, kao to se i na vodi u hadisima. Buhari i Muslim prenose hadis u kojem staji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko zakolje (kurban) prije namaza, zaklao je sebi, a ko zakolje poslije namaza i hutbe, upotpunio je svoje obrede i uskladio je voj postupak s postupkom muslimana. " Dundeb ibn Sufjan el-Bedeli prenosi: "Jednog dana Kurban-bajrama klali smo kurban s Poslanikom, s.a.v.s., a neki su ljudi svoje kurbane zaklali prije obavljenog bajram-namaza. Kada je Poslanik, s.a.v.s.,
36
0BAVEZNOST KLANJA KURBANA I NAGRADA ZA TO
vidio da su neki zaklali kurbane prije na maza, rekao im je: 'Ko zakolje kurban prije namaza, neka zakolje drugi kurban, a onaj ko to nije uradio, neka sada u ime Allaha to uini! '"7 Od Beraa ibn Aziba, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., kazao: "Prvo ime poi njemo ovaj dan (Bajram) jeste namaz, zatim se vraamo i koljemo kurbane. Onaj ko postupi tako, postupio je po naem sunne tu, a ko zakolje prije namaza, to je obino meso koje je darovao svojoj porodici, meso koje nema nita s obredom kurbana. "8 Ta koer, u jednoj verziji spomenutog hadisa od Dundeba ibn Sufjana, r.a., stoji da je kazao: "Prisustvovao sam Kurban-bajramu s Poslanikom, pa je vidio meso kurbana koji je zaklan prije zavretka namaza te je kazao: 'Ko zakolje kurban prije nego to se klanja ili prije nego to klanjamo, neka ponovo zakolje drugi kurban, a oni koji nisu zaklali, neka zakolju s Bismillom.'"9
7 s 9
Buhari. Buhari i Muslim. Buhari i Muslim. 37
Islamski uenjaci razili su se o pitanju zavretka vremena klanja kurbana, a ovdje emo spomenuti dva najjaa miljenja. Ve ina uenjaka smatrala je da Kurban-bajram traje tri dana - dan u kojem se klanja baj ram-namaz i dva dodatna dana. Mogunost klanja kurbana, prema ovom miljenju, prestaje sa zalaskom sunca treeg dana Bajrama. Ovaj stav zastupale su tri pravne kole, osim afijske. Uenjaci afijske pravne kole smatrali su da Kurban-bajram traje etiri dana - dan u kojem se klanja bajram-namaz i dodatna tri dana. Mogunost klanja kurbana, prema ovom miljenju, prestaje sa zalaskom sunca etvrtog dana Bajrama. Ovog stava takoer su bili: Ata, Evza'i, Mekhul, ejhul-islam Ibn Tejmijja, Ibn el-Kajjim, imam evkani i dr. Smatramo da je drugo miljenje pree zbog jaine dokaza koje su spomenuli. Svo je miljenje zasnovali su na hadisu Allahova Poslanika, s.a.v.s.: "U svim klancima Meke
38
0BAVEZNOST KLANJA KURBANA I NAGRADA ZA TO
moe se klati, u svim danima terika (bo ravka na Mini) moe se klati."10
Klanje kurbana nou
Veina islamskih uenjaka s matrala je da je dozvoljeno klanje kurbana nou, ali da je to pokueno. Ovo su miljenje za stupale tri pravne kole, osim malikijske. Takoer; ovo je bio stav zahirijs ke pravne kole. Imam Malik s matrao je da je klanje kurbana nou zabranjeno. Smatramo da je pree miljenje veine islamskih uenjaka zato to ne postoje jasni i precizni argumenti koji to zabranjuju. Ako ne postoje relevantni dokazi koji to zabranjuju, onda je osnova da je to dozvo ljeno. Hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik, s.a.v.s., zabranio klanje kurbana nou su slabi - daif, i ne mogu se koristiti za dokazivanje erijatskih propisa. ejh Usejmin smatrao je da nije poku eno klati nou, jer ne postoji dokaz na
Hadis su od Dabira ibn Muta'ima, r.a., zabiljeili imam Ahmed i dr.; njegovu vjerodostojnost potvrdili su hafiz Ibn Hader, ejh Albani i drugi hadiski uenjaci. 39
10
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
osnovu kojeg bi kazali da je to pokueno. Pokuenost je jedna od erijatskih katego rija koja se treba temeljiti na relevantnim dokazima. 11 Islamski su uenjaci jednoglasni u stavu da je najbolje vrijeme za klanje kurbana vri jeme u kojem je Poslanik, s.a.v.s., klao svoje kurbane - prvog dana Bajrama, neposredno nakon zavretka bajram-namaza.
Nagrada za kurban
ovjek je znatieljno bie i eli znati kakve su posljedice njegovih dijela. Ashabi Allahova Poslanika, s.a.v.s., takoer su bili znatieljni i nastojali su saznati kakva im nagrada pripada za rtvovanje kurbana. Zeid ibn Erkam, r.a., kae: "Ashabi Alla hova Poslanika, s.a.v.s., upitali su ga: ' ta su ovi kurbani?' On im odgovori: 'To je sunnet vaeg oca Ibrahima, a.s.' Oni rekoe: A ta mi imamo od toga, Allahov Poslanie?' On im odgovori: 'Za svaku dlaku dobro dje lo.' Oni upitae: ' ta je s vunom, Allahov
11
Ahkamu el-edhijeti ve ez-zekati, str. 25.
40
0SAVEZNOST KLANJA KURBANA
NAGRADA ZA TO
Poslanie? ' On uzvrati: 'Za svaku dlaku vune dobro djelo."'12 rtvovanje kurbana u danima Bajrama Allahu, d.., najdrae je djelo koje o vjek moe uiniti. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Allahu najdrae djelo koje ovjek u radi na dan Kurban-bajrama jeste rtvovanje kurbana. Kurban e na Sudnjem danu doi sa svojim rogovima, papcima i runom. Krv kurbana stigne Allahu prije nego to padne na ze mlju. Pa budite radosni zbog toga."13 Ko nano, rtvovanjem kurbana briu se grijesi vlasniku kurbana i njegovoj porodici. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je svojoj kerki Fatimi: "Fatima, stani do svoga kur bana i posmatraj ga, jer prije nego to prva kap njegove krvi kane, tebi e biti oproteni prijanji grijesi." Ona upita: "Allahov Posla nie, da li je to samo za nas ili za nas i druge muslimane?" "Za nas i .druge muslimane", odgovori Poslanik, s.a.v.s.
12 ll
Taberi. Buhari i Muslim. 41
KURliAN, PROPISI
TRADICIJA
Spajanje kurbana i akike
Veina islamskih pravnika smatra da nije dozvoljeno spojiti kurban i akiku koljui jedan kurban, s namjerom da se time odui i kurban i akika. Tog su miljenja bili prav nici malikijske, afijske i veina pravnika hanbelijske pravne kole. To su argumentirali razumnim dokazom da je sve spomenuto pojedinaan i jedin stven ibadet, i da je za sve to propisano putanje krvi te se ne moe jednim klanjem oduiti za dva odvojena ibadeta.
42
UVJETI ISPRAVNOSTI KURBANA

S obzirom na to da je klanje kurbana ibadet, za njegovu ispravnost propisani su mnogi uvjeti koje emo ukratko spomenuti kako bi musliman znao kako postupati prilikom kupovine i nabavke kurbana. Za kurban se moe zaklati deva od naj manje pet godina, govee od najmanje dvije godine, brave od najmanje jedne godine (moe i mlae, ali da je veliine braveta od godinu dana) . Deva i govee mogu se klati u najvie sedam kurbana, ali moe i manje. Brave se kolje" samo za jednu osobu (s time to se kurban koji kolje nosilac domainstva odnosi na uu porodicu) . Kada se kolje kurban u goveetu ili devi, svi uesnici u kurbanu moraju imati nijet za kurban.
43
Kurban mora biti odredene vrste stoke (deva, govee ili brave)
Uvjet za ispravnost kurbana jeste da bude od ove vrste stoke: deva, govee ili brave (sitna stoka obuhvata koze i ovce) . Argument za ovaj uvjet jesu rijei U zvie nog: "Svakoj vjerskoj zajednici propisa/i smo klanje kurbana da bi spominj'ali Allahovo ime prilikom klanja stoke koj'u im On daj'e " (El-Had, 34) Imam Kurtubi u svom Tef siru, komentirajui rijei stoke, kazao je: "Stoka su deve, goveda i bravad."
...
Kurban treba dostii odgovarajuu starosnu dob
Veina uenjaka smatra da je uvjet za ispravnost kurbana njegovo dostizanje doba ispadanja sjekutia (ar. sunij'j'), jer se na taj nain odreuje zrelost (puno ljetnost) ivotinje. Prema tom kriteriju deva treba da je napunila pet godina i ula u estu, govee da je napunilo dvije go dine i ulo u treu, brave da je napunilo godinu i ulo u drugu, s tim to je izuzeta ovca, jer je dozvoljeno da se zakolje janje
44
starije od est mjeseci ukoliko je veliko. To su argumentirali hadisom Dabira, r.a., u kojem stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kazao: "Ne koljite za kurban osim zrele, punoljetne (ar. muss in) ivotinje, a ako ne budete u mogunosti, onda mlado janje."14 U drugom hadisu kod imama M us lima stoji da je Poslanik, s.a.v.s., dijelio kurbane pa je jednom ashabu dao janje, te je ashab kazao: "Allahov Poslanie, meni si dao janje?" Na to mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Njega zakolji kao kurban." Ovi hadisi jasno ka zuju da je uvjet za valjanost kurbana to da kurban dostigne odgovarajuu starosnu dob (zrelost) i ispadanje sjekutia, osim ovce koja se moe zaklati i mlada od zrele ovce, one koja je napunila godinu. Da taj propis ne obuhvata koze u kazuje hadis ashaba koji je zaklao prije vremena te mu je Poslanik, s.a.v.s., naredio da zakolje drugi kurban, a on je rekao: "Imam kozu koja nije zrela, kojoj nisu ispali sjekutii (ar. diza)", a Poslanik, s.a.v.s., kazao mu je: "Zakolji je i nikome nakon tebe nije valjan
" Muslim. 45
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
kurban ako zakolje kozu koja nije zrela i kojoj nisu ispali sjekutii."15 Uenjaci su postavili uvjet za ispravnost rtvovanja janjeta za kurban, a taj je da bude debelo i krupno, tako da ako bi se umije alo u stado zrelih ovaca, ne bi se mnogo fizikim izgledom razlikovalo od njih. Dakle, da bi kurban bio valjan, ivotinja treba dostii odgovarajuu starosnu dob: - koza treba da je napunila godinu, - ovca da je napunila est mjeseci i da se tjelesno ne razlikuje od prosjene ovce koja je napunila godinu, - govee da je napunilo dvije godine (nije dozvoljeno po konsenzusu uenjaka zaklati govee mlae od dvije .godine, makar bilo i krupno kao ono koje j e napunilo dvije godine, zbog openitosti hadisa koji uvjetuju zrelost ivotinje, tj. ispadanje sjekutia) , - deva da je napunila pet godina.
'5
Buhari i Muslim.
46
Kurban treba biti bez ikakvih tjelesnih nedostataka
Poto je klanje kurbana ibadet kojim se muslimani pribliavaju svome Gospodaru, a Gospodar ne prima osim ono to je do bro, u naoj je vjeri propisano da kurban treba biti debeo, dobar, zdrav i bez ikakvih tjelesnih nedostataka ili mahana koje mogu vidljivo utjecati na pomanj kanje mesa. Osnova ovog uvjeta jesu rijei Allahova Miljenika, s.a.v.s.: " etiri ne zadovoljavaju da budu kurbani: j ednook ili orav, ija je oravost jasna; bolestan, ija je bolest jasna; hrom ili epav, ija je hromost ili epavost jasna; zakrljao, u ijim kostima nema modine. "16 Ukoliko se osobine spomenute u ovom hadisu nau pri kurbanu, kurban po kon senzusu uenjaka nije valjan. Takoer, ako bi se pri kurbanu nale druge mahane s istim znaenjem, propis bi bio isti. Ako bi se pri kurbanu nala mahana izraenija od
lb
Hadis su zabiljeili sakupljai Sunena i dr. od Beraa ibn Aziba, r.a., a vjerodostojnim ga je ocijenio ejh Albani. 47
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
spomenutih, to bi takoer inilo kurban netspravmm.

. .
Ovaj hadis jasno ukazuje i na to da uko liko bi kurban pri sebi imao neku malu mahanu, to ne bi smetalo valjanosti kur bana zbog rij ei Poslanika, s.a.v.s.: " ija su oravost, bolest, hromost i zakrljalost jasni", to znai da ako mahana nije jasna, ona nee biti smetnja. U nastavku emo navesti neke mahane koje su uenjaci spomenuli kada je u pitanju kurban, tj. spomenut emo mahane jednog po jednog organa.
Mahane oiju
Slijep kurban nije valjan, jer ako je Posla nik, s.a.v.s., zabranio da se kolje jednooka ivotinja, onda je pree da za kurban nije dozvoljeno zaklati slijepu ivotinju. Tako er, jednooka ivotinja, tj. ona koja nema jedno oko, ili ga ima ali ne vidi na njega, ne zadovoljava uvjete da bude kurban. Ona ivotinja koja vidi danju, a ne vidi nou moe biti kurban, prema miljenju
48
uenjaka, jer to ne utjee na njezinu de bljinu, poto se ivotinje veinom na pai . uvaju danju. Razroka ivotinja zadovoljava uvjet da bude kurban, jer to ne utjee na vienje pae niti na njezinu debljinu. ivotinja iz ijih oiju teku suze ili kr melji, a to joj ne ometa vienje pae, za dovoljava da bude kurban.
Mahane uiju
ivotinja s malim uima (ulava) za dovoljava da bude kurban po miljenju uenjaka etiri pravne kole. ivotinja koja je stvorena bez uiju ili bez jednog uha, po miljenju veine ue njaka - osim hanbelijske pravne kole - ne zadovoljava da bude kurban. ejh Usejmin smatrao je da ovca koja je stvorena bez uiju zadovoljava da bude kurban, ali je pree traiti onu koja ima ui. Ako je otkinut dio uha s prednje ili sa stranje strane, ali visi i nije se odvojio, po miljenju veine, to je pokueno, osim kod
49
KURBAN, PROPISI ! TRADICIJA
pravnika hanefijske kole, koji su kazali da nije pokueno. Ako je uho razrezano, po miljenju ve ine pravnika, to je pokueno, osim ha nefijskih uenjaka, koji to nisu smatrali poku enim. ivotinja probuenog uha, po miljenju veine uenjaka, pokueno je da bude kur ban, osim kod uenjaka hanefijske kole koji to nisi smatrali pokuenim. ivotinja otkinutih uiju ili samo s jed nim (cijelim) uhom, po miljenju uenjaka etiri pravne kole, ne zadovoljava da bude kurban.
Mahane rogova
ivotinja koja je stvorena bez rogova (ulava) zadovoljava da bude kurban, po miljenju uenjaka etiri pravne kole. Kada je u pitanju ivotinja slomljenog roga, hafiz Ibn Abdul-Ber kazao je: "Ve ina uenjaka smatrala je da je dozvoljeno za kurban klati ivotinju slomljenog roga, ako lomljenje roga nije prouzrokovalo
so
UVJETi ISPRAVNOSTI KURBANA
krvarenje, a ako je prouzrokovalo krvare nje, Malik je to smatrao pokuenim, jer je to smatrao znakom jasne bolesti."
Mahane repa
Ako je ivotinja koja se kolje za kurban stvorena bez repa ili joj je rep otkinut, po miljenju veine uenjaka, takva ivotinja ne zadovoljava da bude kurban, dok su pravnici hanbelijske kole smatrali da ivo tinja bez repa zadovoljava uvjete kurbana, bez obzira na to da li je stvorena kao takva ili joj je rep otkinut.
Nedostaci koje kurban moe imati
Kada govorimo o mahanama kurbana, treba spomenuti da je po miljenju veine islamskih uenjaka dozvoljeno da kurban bude kastrirana ivotinja. Na to ukazuju mnogi hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik, s.a.v.s., za kurban klao dva bijela kastrirana ovna. Za kurban je dozvoljeno klati mujaka makar esto bio putan da oploava.
Sl
Veina uenjaka smatrala je da je dozvo ljeno zaklati steonu ivotinju. Dozvoljeno je zaklati oianu ivotinju, tj. onu kojoj je odstranjena vuna. Dozvoljeno je zaklati igosanu ivotinju. Dozvoljeno je zaklati ivotinju koja je izgubila glas. Ovo su neke mahane koje se mogu nai pri kurbanu, ali je svakako bolje da kur ban bude zdrav i bez ikakvih spomenutih mahana.
Bolesti ovaca
Bolesti ovaca veoma su rijetka pojava novijeg datuma. Nikad se ranije nije ulo za epidemiju ovaca, a posebno takvu koja bi bila opasna po ljude. Naprimjer, po novinarskoj evidenciji Istanbul zakolje oko pola miliona ovnova za Bajram, veim dijelom bez vete rinarske kontrole, pa se nije ulo za zarazu i oboljenja. Najee bolesti ovaca su metilja vost i oviji brij, to nije opasno za ljude. Crni prit je veoma rijedak i to je bolest goveda, a poznaje se po tome to u momentu klanja
52
UVJETI ISPRAVNOST! KURBANA
krv automatski grua i crni. Najnovija bolest dola uvozom jeste slinavka. Mirne savjesti radi nije naodmet obaviti veterinarski pregled ive stoke i mesa. Treba istai zanimljivost o tome koliko je ovca ista ivotinja; naime, u ranije vri jeme, dok nije bilo dobre vojne sanitetske slube, pratilo se odakle vodu piju ovca i konj, to je bilo siguran pokazatelj njezine ispravnosti te je odatle bez bojazni mogla piti i vojska.
Za koliko osoba vrijedi jedan kurban?
Veina islamskih uenjaka smatra da je jedna ovca dovoljna za vlasnika i njegovu porodicu bez obzira na to koliko porodica ima lanova, to su argumentirali mnogim hadisima. Spomenut emo hadis Aie, r.a., u kojem stoji da je Poslanik, s .a.v.s., za traio otar no, pa kada mu ga je dodala, povalio je ovna i kazao: "Gospodaru, ovo je od Muhammeda i njegove porodice i od Muhammedova ummeta", zatim ga je zaklaoY
17
Muslim. 53
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
Zvanian stav hanefijske pravne kole jeste da se jedna ovca kolje za jednu osobu, a ne za vie osoba. Poznati h adis ki e kspert hanefijs kog mezheba Ez-Zejlea'i kazao je: "Ovakvom miljenju uenjaka mezheba, tj. tome to su zabranili da se ovca kolje za vie osoba, problem predstavlja to to je preneseno da je Poslanik, s.a.v.s., klao ovna za sebe i za svoj ummet." Zatim je spomenuo jedan od hadisa koji ukazuju na to. 1 s Veina uenjaka smatra da je u klanju goveeta i deve dozvoljeno da uestvuje sedam osoba. Na to ukazuju mnogi ar gumenti, a spomenut emo samo jedan, odnosno rijei Dabira, r.a.: "U godini u kojoj je bila Hudejbija, zajedno s Allahovim Poslanikom zaklali smo devu za sedam i kravu za sedam osoba. "19 Udruivanje u klanju deve ili goveeta odnosi se na udruivanje ljudi iz razliitih porodica, a ne iz jedne porodice, kao to
18 19
Nasbu er-Raje. Muslim.
54
UvJETI ISPRAVNOSTI KURBANA
je sluaj s klanjem ovce kada ovjek kolje ovcu za sebe i svoju porodicu. Ako bi ovjek elio zaklati govee ili devu za sebe i svoju porodicu, to je dozvo ljeno bez razilaenja islamskih uenjaka o tom pitanJu.
Koji je kurban najvredniji
Poto je islam savrena i potpuna vjera ni ovo pitanje nije ostavljeno bez odgovora. Islamski su se uenjaci, u elji da dou do odgovora, razili o ovom pitanju i zauzeli tri razliita stava. Prvi stav, miljenje veine uenjaka, jeste da je najvredniji kurban deva, zatim govee, zatim ovca i najzad koza. Tog su stava bili pravnici afij ske, hanbelijs ke i zahirijs ke pravne kole. To su argumentirali s vie dokaza, a jedan od njih jeste hadis Ebu Hurejre, r.a., u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., kazao: " Ko se okupa petkom od dunupluka, zatim ode u damiju u prvom vremenu - kao da je rtvovao devu, ko ode u drugom vremenu - kao da je rtvovao go vee, ko ode u treem vremenu - kao da je
55
rtvovao rogatog ovna, ko ode u etvrtom vremenu - kao da je rtvovao kokoku, a ko ode u petom vremenu - kao da je r tvovao jaje. Kada izae imam, dou meleki i slu aju vaz."20 Malikijska pravna kola smatrala je da je najbolji kurban ovca, zatim govee, zatim deva. Svoj stav zasnovali su na injenici da je Allah, d.., poslao ovna kao iskup Ibra himu, a. s., za njegovu pokornost. Takoer su svoj stav argumentirali i time da je to bila veinska praksa Allahova Poslanika, s.a.v.s. Mnogo je vjerodostojnih hadisa u kojima je zabiljeeno da je Poslanik, . s.a.v.s., za kurban klao ovna ili dva. Hanefijska pravna kola smatrala je da je najbolji kurban onaj koji ima najvie mesa i ije je meso najkvalitetnije, argumentirajui to rijeima Poslanika, s.a.v.s.: "Najdrai kurban Uzvienom Allahu jeste onaj koji je najvredniji i onaj koji je najdeblji."21
20 2'
Buhari i Muslim. Hadis je slabim ocijenio ejh Albani.
56
Uhranjivanje kurbana
Veina islamskih uenjaka s matrala je pohvalnim uhranjivanje kurbana, dok je bilo i onih koji su to smatrali pokuenim, jer je to, kako kau, praksa jevreja. Oni koji su to smatrali pohvalnim opravdavali su to s vie argumenata: praksa Allahova Poslanika, s.a.v.s., bila je da je za kurban klao dva debela, bijela, kastrirana ovna; takoer su neki tumai Kur'ana u komentaru rijei Uzvienog: "Eto toliko! Pa ko potuje Allahove propise - znak je estita srca", spomenuli da se ovdje misli na lijepo ophoenje i uhranjivanje kurbana; i predanjima da je uhranjivanje kurbana bila praksa muslimana.
Boja kurbana
Veliki broj uenjaka spomenuo j e da je najvredniji kurban bijele boje, zato to je u vie hadisa spomenuto da je Posla nik, s.a.v.s., klao bijele ovnove za kurban. Meutim, treba napomenuti da uenjaci nisu smatrali pokuenom ni jednu drugu boju, ali su govorili o tome koja je boja najvrednija.
57
KURBAN-BAJRAM
KURBAN-BAJRAM
Ovaj bajram zove se i Hadi-bajram jer se u njemu obavljaju obredi hada. Prvo bajramska jutro odlazi se u damije ili na musalle kako bi se klanjao sabah i bajram namaz. Onako kako se petkom priprema za duma-namaz tako se treba pripremiti i za bajram-namaz, dakle okupati se, lijepo se obui, namirisati i uei tekbire i zikr rano krenuti u damiju. Kako je to inio Allahov Poslanik, s.a.v.s., i njegovi ashabi vidi se iz sljedeih primjera. Na Ramazanski bajram Poslanik, s.a.v.s., ne bi izlazio iz kue dok ne bi neto pojeo, a na Kurban-bajram ne bi nita jeo dok ne bi kurban zaklao. 22 Kada bi izlazio na bajram namaz, Muhammed, s.a.v.s, iao bi jednim, a vraao se drugim putem.23 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je i ovo: "Ono ime otpoinjemo
ll 23
Ahmed, Tirmizi, Ibn Mada i Hakim. Buhari. 59
KURBAN, PROI'ISI l TRADICIJA
ovaj na mubarek (Kurban-bajram) jeste da klanjamo bajram-namaz, a potom se vratimo (kui) i koljemo kurban. Ko tako postupi slijedi nau praksu - sunnet."24 Kurban bi trebao zaklati svaki musliman za sebe i za svoju porodicu, onaj ko u danima Bajrama ima dovoljno sredstava da moe ku piti kurban. Allah, d.., kae: "Svakoj vjersko j zajednici propisa/i smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje " (El-Had, 34)
. . .
Ashabi su pitali Allahova Pos lanika, s.a.v.s.: "Zato koljemo kurbane?" On im na to odgovori: "To je sunnet - praksa vaeg oca Ibrahima, a.s." Zatim su ga upitali: " ta mi imamo od toga?" Na to je Alejhisselam odgovorio: "Za svaku dlaku (zaklanog kur bana) bit ete nagraeni."25 Allahov Poslanik, s.a.v.s., takoer je rekao: " ovjek ne uradi vredniji i Allahu drai posao na Kurban - bajram od klanja kurbana."26
24 25 26
Buhari. Ahmed, Tirmizi i Ibn Mada. Tirmizi i Ibn Mada.
60
KURBAN-BAJRAM
Kurban je izraz naeg islama. Ovaj in opskrbljuje srce i duu najboljom opskr bom, bogobojaznou, a nae tijelo titi od nevolja. Izvravajui ovaj vjerski propis i prinosei kurban kao rtvu, iskazujemo svoju odlunost i spremnost da se, u ime Boga, portvovano i samoprijegorno bo rimo na putu dobra, istine i pravde. Obaveza svakog muslimana jeste da obrati panju na obavljanje bajram-nama za, tj. da ga propisno obavi i da prisustvuje hutbi kako bi se njome okoristio. Ovaj je Bajram in zahvalnosti Allahu, d.., i du nost nam je uzeti pouku iz njegovih propisa i uiniti u njemu to vie dobroinstva. Pojam praznik ne smijemo shvatiti onako kako ga shvataju nemuslimani, pa uiniti taj dan danom razuzdanosti, nezahvalnosti ili vremenom neposlunosti i irenja harama, kao to je muzika, opijanje i sl., to svakako moe biti uzrokom propasti naih dobrih djela uinjenih u ovim danima. Had i kurban kao posebna obiljeja ovog bajrama predstavljaju vane duhovne resurse za obnavljanje nae snage potrebne
61
KURBAN, PROPISI l TRADICijA
nam u sueljavanju s izazovima i kunja ma sloene ivotne stvarnosti. Bajram nas upuuje na veliku i izdanu meusobnu s olidarnost. O krenimo se onima prema kojima imamo dug u vjeri i koji su potrebni nae panje. Bajramsku radost podijelimo sa svim dobrim i plemenitim ljudima iz naeg komiluka. Zamolimo Svemogueg Boga i prikupimo novu odlunost da ispra vimo nepravdu i umanjimo nevolje i boli nanesene naoj brai i sestrama. Prema Kur'anu, posljednjoj Allahovoj uputi, ljudski koraci na licu Zemlje nisu zalud, ljudska djela nisu bez odgovornosti i vie svrhe. N e ka nas ne naputa nada u Allahovu, d.., milost i pomo kao to bez nade nije ostao ni Muhammed, s.a.v.s., kome je njegov Gospodar objavio: "U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog! Zar ti Mi nismogrudi tvoje prostranim uinili, i breme tvoje s tebe skinuli, koje je plea tvoja priti sla, i spomen na tebe visoko podigli! Zbilja, s mukom je i last, zbilja, s mukom je i last! A kad zavri, molitvi se predaj i samo se G ospodaru svome obraaj!" (Sura, ajet)
62
KURBAN-BAJRAM
Tekbiri-terik
Kao to se obredi hada, klanje kurbana, podizanje Kabe i voda zemzem uglavnom veu za Ibrahima i Ismaila, a.s., tako je i s uenjem tekbira. Kada se pojavio ovan - kurban od Allaha, d.., kao zamjena za Ismaila, a.s., kojeg je Ibrahim, a.s., po odredbi Allaha, d.., pripremio kao r tvu, prisutni melek ui tekbir: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. Ibrahim, a.s., takoder, ui: LA ILAHE I LLALLAHU VALLAHU EKBER. Na kraju Ismail, a.s., kao djeak donosi tekbir i ini zahvalu Allahu, d.., rijeima: ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD. Tekbiri se poinju uiti poslij e saba hskog farza na dan Arefata, uoi Bajrama, pa do ikindijskog farza etvrti dan Bajrama. Dakle, tekbiri se ue pet dana poslije far zova dnevnih namaza, nakon to se preda selam. Tekbiri-terik glasi: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER; LA ILAHE I LLALLAHU VALLAHU
63
KURBAN, PROPIS!
TRADICIJA
E KBER; ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD. M uhammed, s . a.v. s . , kae: " Ukraa vajte svoje bajrame tekbirima - 'ALLA H U EKBER', tehlilom - ' LA I LA HE ILLALLAH', tahmidom (zahvalom) - 'EL HAM DU LILLAH' i takdisom (uzdiza njem i velianjem Allaha, d..) "27 Prilikom susreta i zijareta jedni drugih ovaj na mubarek estitamo rijeima: BAJRAM ERIF M UBAREK OLSUN! Rodbini i prijateljima estitamo tele fonom ili bajramskim estitkama. Danas su popularna bajramska estitanja putem oglasa na radiju, televiziji ili u novinama. Allahov Poslanik, s.a.v. s . , estitao j e Bajram prigodnom dovom koja glasi: TE KABBELELLAHU M INNA VE MIN KE! (Neka nam Allah ukabuli - primi.)
27 Taberani. 64
KURBAN-BAJRAM
Klanje kurbana
Onaj ko kolje kurban trebao bi biti pod abdestom. Najbolje bi bilo da je ta osoba i vlasnik, tj. onaj iji se kurban i kolje, ali to nije obavezno, tj. sami in klanja moe oba viti i drugo lice. Kurban se vodi do mjesta klanja uei tekbir barem tri puta: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER; LA ILLAHE ILELLAHU VALLAHU EKBER; ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD. Bilo bi lijepo na tom putu ovnu prebaciti preko glave pekir ili neto slino umjesto poveza oiju. Ovan se potom poloi na zemlj u lijevom stranom tijela okrenuvi ga prema kibli. Pritom mu se vee donja zadnja noga (tj. ona koja je na zemlji) meu prednje dvije tako da mu gornja zadnja noga ostane slobodna. Ovaj je poloaj anatomski najpravilniji jer trzanjem te slobodne noge, kao kompenzacija bolu, ovan prije izbaci krv i ugine. Pred samo klanje proui se dova, kako "' se u naro d u kaze, na noz :
v (
65
"E'uzu BILLAHI MINE-EJTANI-RADIM!
BISMILLAHI-RRAHMANI-RRAHIM ! ALLAHUEKBER! VEDDEHTU VEDHIJE LILLEZI FETARESSEMAVATI VEL ERDA HANIFEN YE MA ENE MINEL MUKRIKIN. BISMILLAHI, ALLAHU EKBER. ALLAHUME HAZA MINKE YE LEKE. INNE SALATI YE NUSUKI YE MEHJAJE YE MEMATI LILLAHI RABBI-L-' ALEMIN. LA ERIKE LEH YE BI ZALIKE UMIRTU YE ENE EVVELU - L-MUSLIMIN. ALLAHUMME TEKABBEL MINNI. ... (IME I OEVO IME ONOGA KOME SE KOLJE KURBAN) KEMA TEKABBELTE MIN IBRAHIME HALILIKE YE MUHAMMEDIN 'ALEJHI -S SALATU VE-SSELAMI ! " Nakon ovoga proui s e jo jedan tekbir kao prilikom dovoenja kurbana i ovan se prekolje jednim potezom otrim noem izgovarajui glasno ili poluglasno (ne u sebi) : BISMILLAHI, ALLAHU EKBER! Poto se oy;m zakolje, proue se jo tri tekbira, ovaj put mogu i u sebi, i sura Kevser (Ina e'atajna) . Obrada ovna ne zapoinje se prije nego to se uvjeri da je ivotinja
66
KURBAN-BAJRAM
umrla i da je prestala istjecati krv. Kurban se ne smije ubiti na neki drugi nain osim klanjem, jer kao takav ne bi bio primljen, pogotovo tehnikom 'pikovanja', danas ra irenom u savremenoj industriji mesa pri emu se ubodima u modinu vri usmri vanje stoke. Umjesto spomenute dove takoer bi se mogla prouiti sura Kevser: "BISMILLAHI-RRAHMANI-RRAHIM. INN A E' ATAJNA KE-L-KEYSER. fESSALI LI RABBIKE VENHAR. INNE ANIEKE H UVE-L-EBTER. " (El - Kevser)
ta se trai od onoga ko kolje kurban
Osoba koja eli klati kurban trebala bi znati ta se od nje trai prije klanja kurbana i tokom samog klanja kurbana, kako bi se to uinilo na najpotpuniji i najispravniji nain. Islamski uenjaci naveli su mnoge stvari, a ovdje emo spomenuti neke od njih.
Nijet - namjera
ovjek bi u momentu kupovine kurbana trebao imati namjeru da kupuje kurban.

67
Mjesto je namjere u srcu i nije propisano izgovaranje namjere rijeima. ovjek e prilikom klanja namjeravati klanje kurba na, jer je namjera ono na osnovu ega se razlikuju obino meso i kurban. Vanjtinom ne postoji razlika izmeu dva ovjeka koji kolju j edan do drugog. J edan u srcu na mjerava klanje kurbana, a drugi namjerava mesom podmiriti porodicu. Obojica e biti nagraena po svojoj namjeri.
Dovoenje kurbana do mjesta klanja na lijep nain
Propisano je da se kurban na lijep nain dovede do mjesta klanja. U vjerodostojnom predanju zabiljeeno je da je Omer, r.a., vidio ovjeka kako vodi kurban vukui ga za nogu, pa mu je kazao: "Teko tebi, na lijep ga nain vodi u smrt."
Dobro naotriti i pripremiti no kojim e se klati kurban
Islam ne trai od ovjeka da pati ivo tinju prilikom klanja, zato j e propisano pripremanje i otrenje noa kojim e se klati kurban. Allahov Poslanik, s .a.v.s.,
68
KuRBAN-BAJRAM
kazao je: "Allah je propisao dobroinstvo prema svemu, kada ubijate - na lijep nain ubijajte, kada koljete - na lijep nain koljite, naotrite svoje noeve kako biste olakali ivotinji. "28 Pokueno je otriti i pripremati no pred kurbanom ili ivotinjom koja se kolje. Islam ne samo da je propisao da se pripre mi i naotri no za klanje kurbana, ve je propisao da se no ne otri i ne priprema pred kurbanom ili ivotinjom koja se kolje. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kazao je ovjeku kojeg je vidio da je oborio ovcu i otrio no, a ona gledala u njeg: "Zar eli da je usmrti vie puta! Zato nisi no prije pripremio ? "29 Pohvalno je da se ovca ili govee povali prilikom klanja, dok je kod klanja deve sunnet da se kolje stojei savijene prednje lijeve noge. Vie je dokaza koji potvruju reeno, tj. da je Poslanik, s.a.v.s., povaljivao
28 29
Muslim. Hakim od Ibn Abbasa, a njegovu vjerodostojnost p tvrdio je ejh Albani.
69
ovce prilikom klanja, a da je devu klao sa vijene prednje lijeve noge. Pohvalno je da se ovjek prilikom klanja bilo koje vrste ivotinja okrene u pravcu kible, a naroito kada je u pitanju klanje kurbana. U vjerodostojnom hadisu stoji da je Poslanik, s.a.v.s., tako inio. Pohvlno je vlasniku kurbana, ako moe, da lino zakolje kurban, a ako ne moe, onda da prisustvuje njegovu klanju. Vie je vjerodostojnih hadisa u kojima je spomenu to da je Poslanik, s.a.v.s., svojom mubarek rukom klao kurbane. Ne smeta da neko pomogne vlasniku kurbana prilikom klanja, naroito kod klanja krave ili bika. Sunnet je da se prije i prilikom klanja kurbana spomene Allahovo, d.., ime. Vie je vjerodostojnih hadisa u kojima stoji da je Poslanik, s.a.v.s., spominjao Allahovo ime (Bismillahi) prilikom klanja kurbana. Dozvoljeno je opunomoiti nekoga da zakolje kurban, a u tom sluaju treba traiti osobu koja poznaje propise vjere i koja je poznata po pridravanju naela vjere.
70
KURBAN-BAJRAM
Kurban-namaz
Osim navedenog postoji i nafila-namaz poznat kao kurban-namaz. Radi se o na fili, al-nasut, neobaveznoj ali dozvoljenoj i lijepoj stvari. Vjerovatno je ovo pitanje rijeeno fetvom od prijanje uleme. Na maz se sastoji od dva rekata i klanja se od momenta klanja, dok je kurban jo iv, dok ne ugine. Iskustvo je pokazalo da vrijeme trajanja namaza i vrijeme umiranja kurbana podjednako traju. Umjesto nijeta proue se tri tekbira i dizanjem ruku uz Allahu Ekber poinje prvi rekat. Kao i u svakom drugom namazu ue se Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha 1 aJet: KUL INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJAJE VE MEMATI LI-LLAHI RABBI-L-'ALEMIN. LA ERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELUL-L-MUSLIMIN! Ruknovi su kao i kod ostalih namaza a na drugom rekatu poslije Fatihe ui se sura El-Kevser. Nakon predaje selama opet se
71
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
ue tri tekbira. Takoer se i na oba rekata moe uiti sura Kevser. Obino ene vlasnice kurbana klanjaju posebno. One mogu i nijet initi ako im je izvoa klanja nepouzdan u dovi.
Propis o nedavanja kurbanskog mesa mesaru na ime najamnine
Veina islamskih uenjaka smatra da nije dozvoljeno mesaru dati ita od kurbanskog mesa kao protuuslugu za klanje i guljenje kurbana. To su argumentirali rijeima Alije, r.a.: "Naredio mi je Poslanik da podijelim meso i koice njegovih kurbana, i da ne dajem mesaru nita od toga, dodavi: 'Mi emo mu dati nagradu za to od nas."'30 Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje na to da me saru nije dozvoljeno dati kurbansko meso kao vid plaanja za njegov rad. Ako bi mesar bio siromaan, od onih koji zasluuju kurban, dozvoljeno mu je dati dio kurbanskog mesa nakon plaanja nadoknade. ak su neki uenjaci kazali da
30 Buhari i Muslim. 72
KURBAN-BAJRAM
je on prei od drugih siromaha, jer je on taj koji je gledao to meso svojim oima.
Prodavanje kurbanskog mesa
Veina islamskih uenjaka nije dozvolja vala prodaju bilo kojeg dijela kurbana. to se tie koice kurbana, nju takoer nije do zvoljeno prodavati, a dozvoljeno ju je sebi ostaviti i njome se koristiti. Allahov Posla nik, s.a.v.s., kazao je: "Ko proda kurbansku koicu, njegov je kurban nitavan."31
Podjela kurbanskog mesa
Veina islamskih uenjaka preporuila je da se meso kurbana podijeli u tri treine: jedna za siromahe, jedna za komije i po znanike, a jedna da se ostavi sebi. Ako bi ovjek podijelio meso kurbana na neki dru gi nain, ne bi napravio nikakav prekraj. S malo truda i smiljenosti ovo je rela tivno lahko rijeiti. Kuama s vie lanova porodice i siromanima odrediti vei dio, a onima koji su klali kurban bez obzira na to to imaju treba kao gestu poslati manje.
JI
Hakim; ejh Albani ocijenio ga je dobrim.

73
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
Dijeljenje je svojevrstan ispit svakoga od nas, u kojem pokazujemo koliko u stvar nosti poznajemo situaciju naih najbliih, onih koji nas okruuju, rodbine, prijatelja i komija. Poznato nam je jo iz mektepskih dana da s mo kao muslimani duni voditi brigu 1 o nJima.
Kurban za umrlog
Kurban se moe klati i za umrle osobe. Neke su hajrat sahibije u vakufnamama za hajrate koje su ostavljali oporuivali da im se kolje kurban iz njihova vakufa. Tako se i u Sarajevu svake godine kurbani kolju Gazi Husrev-begu. Ti kurbani, koji se paljivo biraju, znaju biti po nekoliko dana u haremu Begove damije, gdje bi se svijet divio njihovoj ljepoti. Kod klanja ovog kurbana postupak je isti kao kod redovnog klanja s tim to se ui akika-dova.32
n
D ova koja se ui prilikom klanja kurbana za novoroene.

74
KURBAN-BAJRAM
Ako se kurban za umrlog kolje po opo ruci umrlog iz njegovih sredstava, ili bez oporuke po odluci nasljednika iz njegovih sredstava, takav se kurban cijeli dijeli i onaj ko izvrava oporuku, odnosno odluku na sljednika ne uzima dio kurbana sebi, odno sno kui koja umrlom kolje kurban. Ako, pak, neko kolje kurban umrlom od svojih sredstava, takav kurban podlijee podjeli na tri treine, tj. kao da ga je klao za sebe.
Mustehabi kurbana l . Ku rban klati p rvog dana Kurban
bajrama. 2. Neto objesiti (moe biti i od koe) oko vrata ivotinje koju emo klati za kurban. 3. Kurban dovesti do mjesta klanja na lijep nain, ne vukui ga za noge. 4. Prilikom kupovine, izabrati to vei i zdraviji kurban.
S.
Kurban prilikom klanja okrenuti prema kibli.

75
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
6. No za klanje mora biti otar. 7. Meso od kurbana jesti i druge njime nahraniti. Najbolje je treinu podijeliti kao sadaku, treinu podijeliti roacima i prijateljima, a treinu ostaviti za sebe. 8. Kou kurbana dati u sadaku.
9. Nakon klanja kurbana klanjati dva re kata.

Mekruhi kurbana
l.
Prodavati kurbansku kou, vunu ili mli jeko, ili ih mijenjati za novac ili neko . jelo ili pie.
2. Prije nego to se kurban zakolje, iskori tavati mlijeko ivotinje ili na bilo koji nain koristiti kurban radi dobiti. 3. Onome ko kolje kurban platiti od kur bana (npr. dati mu kou ili meso) . 4. Klati kurban nou. 5. Ehli-kitabiji, medusiji ili nevjerniku davati neto od kurbana; jedino ako se u kui vlasnika kurbana jede meso, onda . nije mekruh.
76
KURBAN-BAJRAM
6. Mijenjati kurban koji smo nanijetili za neki jeftiniji.
7. Klati kurban a ne okrenuti ga prema kibli.

8. Klati ivotinju koja u sebi nosi mlado.
Nebajramski kurban
Ranije je reeno da je kurban samo ono to se zakolje u vrijeme Kurban-bajrama. Meutim, postoji klanje kurbana i mimo Bajrama. To se rtvovanje u narodu zove kurban mada ima karakter sadake, te emo ga i mi ovdje nazivati kurbanom, to nada mo se nee izazvati zabunu kod italaca. To su kurbani hadet, tj. iz potrebe, namjenski, zatim kurban nezr, te neki drugi nastali kao obiaj (na temelje kue, povodom roenja djeteta, tekog tereta i sl. ) . Postupak kod klanja ove vrste kurbana isti je kao i kod pravog kurbana s tim to se umjesto spomenute dove ui sljedea dova:
77
Akikadova Euzu
BILLAHI MINE-EJTANI-RRADIM.
BISMILLAHI-RRAHMANI-RRAHIM. ALLAHUMME HAZIHI 'AKIKATU
( FULANI
BNI FULANIN) DEMUHA BI DEMIHI VE LAHMUHA BI LAHMIHI VE 'AZMUHA BI 'AZMIHI VE DILDUHA BI DILDIHI VE ARUHA BI ARIHI FIDAEN
( LI-BNI FULANI
BNI FULANIN, TJ. IME I OEVO IME ONOGA KOME JE KURBAN NAMIJENJEN ) MINE-NNAR. SUBHANE RABBIKE RABBI-L-'IZZETI 'AMMA JESIFUNE VE SELAMUN ALE-L-MURSELINE VELHAMDU LILLAHI RABBI-L-ALEMIN.
Hadetkurban
Hadet-kurban kolje se iskljuivo na neku teku situaciju onoga ko se odlui na ovaj vid sadake. To je obino teka bolest u kui, nepravedno uhapeni lan porodice, elja da se neko vrati iz zarobljenitva i slino. Kurban se kolje u ime Allaha, d.., pokloni se Muhammedu, s.a.v.s., i nanijeti na odreeni murad (elju) .
78
KURBAN-BAJRAM
Pri klanju se ui akika-dova, a kolje se kao i redovni kurban. U akika-dovi se pri spomenu imena spomene i nijet, tj. elja. Meso i koa se u potpunosti podijele si romanima, odnosno onima koji spadaju u kategoriju primalaca zekata i sadekatul fitra. Nepotrebno je napominjati da hadet kurban ne moe imati nijet za elje protivne Allahovim, d.., propisima.
Ostali nebajramski kurbani
Postoji i tzv. zavjetni (nezr) kurban koji se kolje nakon nekog rjeenja. Meutim, tu ne smije biti odustajanja; naprimjer, ako se neko zavjetuje da e im dobije posao zaklati kurban, to mora uiniti kada dobije posao. Varke ne smije biti, i zavjetni kurban je vrsta akika-kurbana. U sluaju opravdane nemogunosti izvrenja zavjeta, zavjetovani podlijee obavezi kefareta. U nebajramske kurbane spada i klanje kurbana umrlom, neposredno poslije de naze ili uz denazu.
79
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
Takoer su uobiajeni i kurbani prilikom poetka pravljenja ili useljenja u kuu, su neenja djeteta, odlaska ili dolaska iz voj ske ili rata, zavretka kolovanja, prilikom vojne pobjede ili bilo kojeg drugog vanog ivotnog dogaaja. Obiajni kurbani mogu se dijeliti cijeli, ali mogu podlijegati odnosu tri treine, kao i 'redovni' kurbani ili, pak, da se utroe na goste, ve prema namjeni i imovnom stanju onoga ko kolje. Svi ovi hadet-kurbani ne mogu se rau nati kao zekat, sadekatul - fitr ili opa sadaka jer su namjenski i ima odreeni ni jet za njih, a oni nisu obavezni nego su nafila, dok su nam zekat i sadekatul-fitr farz.
Neki manje poznati propisi o kurbanu
Kurbanska koica ne moe se prodati i taj novac zadrati. Moe se pokloniti siro manom da on proda, dati u humanitarne svrhe ili zadrati za linu upotrequ. Ko nema materijalnih mogunosti, kao i ko je pod dugom, nije duan klati kurban.
80
KURBAN-BAJRAM
Takoer nije duan ni onaj ko bi tim izdat kom znatno oteao podmirivanje kunih potreba poslije Bajrama. Za ovo je bitna li na potena procjena vlastite mogunosti. Ko je dao nekom novac na zajam i nema sredstava za kurban - nije duan pozajmiti novac za kurban. Moe od dunika traiti povrat dijela sredstava za tu namjenu. Ko ima mogunost da zakolje kurban, a ne kolje ga, neuljudan je i grijean. Takav je i onaj ko u dane Bajrama zaista nema mogu nosti za kurban, a u toku godine upranjava svoju kunu potronju vikom standarda zbog ega se i zatekao u nemogunosti. Narodnim jezikom reeno: "Ima za more, kafane, kola, razne ejfove i besposlice, a nema za kurbana." U nekim krajevima svijet kolje uoi Baj rama. To nije kurban. Taj su obiaj uveli bogati i humani ljudi u prijanja vreme na, kako sirotinja ujutro na Bajram ne bi iekivala hoe li ko donijeti kurban. Oni su tu sadaku zaklanu uoi Bajrama dijelili
81
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
odmah ujutro kako bi se mogao pripremiti bajramski ruak. V remenom je taj obiaj izgubio prvotnu namjeru i poprimio isto klasni karakter, tj. 'begovske' su porodice klale samo pri je Bajrama, to je u potpunosti protivno islamu. Kurbani nisu skupi ako se u kunom budetu predvidi i taj rashod, te se cijele godine za to ostavljaju 'pare na stranu'. Na ovaj se nain sve to vrijeme misli i ivi s kurbanom. Ranije je bio obiaj da se prvi kurban koji se u ivotu kolje cijeli podijeli i da po mogunosti bude crn. Takoer je tradicija da se koe od prvog kurbana, prvog kur bana u braku, kurbana za nadjevanje imena djetetu - utave i sauvaju za uspomenu kao serdade ili zidni ukras.
82
OBILJEAVANJE KURBAN-BAJRAMA
Prema propisima islama u jednoj godi ni lunarnog kalendara proslavljaju se dva bajrama, prvi u trajanju od tri dana ( 1 , 2, i 3. eval) , kojim se obiljeava zavretak mubarek mjeseca ramazana (Ramazanski bajram) ; i drugi u trajanju od etiri dana ( 1 0, 1 1 , 12, i 1 3. zul-hidde) koji je ve. zan za obrede hada (Kurban-baj ram ili Hadi-bajram) . U hadisu koji prenosi Enes ibn Malik, r.a., stoji: "Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., stigao u Medinu, njezini su stanovnici imali svoja dva dana u kojima su igrali i zabavljali se. Upitao je: 'Koji su ovo dani?', pa su mu rekli: 'Mi smo ih proslavljali u dahilijjetu.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., im tada ree: 'Za ista vam je Allah zamijenio te dane boljim - danima Kurban-baj rama i Ramazanskog bajrama. '"
83
U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., precizira: "Najbolji posao koji o vjek moe uraditi za vrijeme Kurban-baj rama, a to je tada ujedno i najdrai posao Allahu, d.., jeste putanje krvi svome kurbanu. On e mu (kurbanu) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu, d.., prije nego to padne prva kap krvi na zemlju. Pa uljepajte svoje poslove kurbanom."33 Specifinost bajrama jeste to da "duh sveanosti" koji bajrami batine poput svih blagdana openito, u njihovu sluaju po prima oblik ibadeta. Naime, radovati se za bajrame i tu radost iskazivati javno, dio je ibadeta dragom Allahu, d.., ba kao to su namaz, post i ostali ibadeti. Zbog toga nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kazao da se za bajrame treba okupati, obui najljepe odijelo, Allahu dragom zikr initi i zahva ljivati Mu na toj blagodati. Iz tih je razloga tolerirao pjesmu i ples hazreti Aie, r.a., s njezinim drugaricama u njegovoj sobi na dan Bajrama, pa i njezina oca, hazreti Ebu
Ji
Buhari i Muslim.
84
OBILJEAVANJE KuRBAN-BAJRAMA
Bekra, r.a., koji ih je tada kritizirao zbog toga, umirio je rijeima: "Pusti ih, ovo je njihov dan." Prema tome, za bajrame j e karakteristino i t o d a veselje, sveanost i proslava postaju ibadet dragom Allahu, d.. Obino ibadeti zahtijevaju mirnou, koncentraciju, kontrolu i o graniavanje strasti, okretanje od dunjaluka ka ahiretu i konano, rtvovanje. Kod bajrama je dru gaije; tu je ibadet veselje, gozba, pjesma i igra, naravno samo u granicama erijata. Radost koju Allah, d.., sputa na Svoje robove ujedno je i njihov ibadet. Osim ovih dana, i petak predstavlja poseban dan za muslimane. Boiji Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu veli: "Petak je dan koji je Allah, d.., odredio posebnim danom za muslimane." U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., kae: "Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak. Tog je dana stvoren Adem, a. s., tog je dana veden u Dennet i tog je dana izaao iz njega." Takoer, islam nas upuuje kako proslaviti te mubarek dane. Nije dozvoljeno postiti na dane Bajrama. Na dan Bajrama muslimani
85
se kupaju, nose najbolju odjeu i izbjega vaju sve oblike grijenog ponaanja koje ljudi, naalost, ine u danima slavlja. To je upravo ono to nas treba razlikovati od dru gih, proslavljanje mubarek dana u skladu s islamskim propisima. Poenta slavlja nije u prejedanju i opijanju, nego u okupljanju i zbliavanju muslimana koji spominju i zahvaljuju Allahu, d.., na blagodatima kojima ih je obdario.
Adabi Bajrama
Na dan Bajrama preporuene su neke stvari koje doprinose obiljeavanju poseb nosti ovih mubarek dana. Lijepo je prije odlaska na bajram-namaz okupati se, jesti prije ramazanskog bajram-namaza. (nepa ran broj hurmi, ili neto drugo ako nema hurmi), a na Kurban-bajram jesti tek poslije namaza (lijepo je da to bude kurbansko meso) , uenje tekbira na putu u damiju i u njoj estitanje, oblaenje najljepe odjee, mirisanje i ukraavanje, odlazak u damiju jednim putem, a povratak drugim; Poslanik, s.a.v.s., kada bi izaao na dan Bajrama (da
86
0BILJE2AVANJE KuRBAN-BAJRAMA
klanja bajram - namaz) iao je jednim putem, a vratio se drugim.34

Kako (ne) proslavljati blagdane
N e kim ljudima univerzalnost islama znai da muslimani imaju puni izbor na likovati i ponaati se kao nemuslimani u proslavljanju svojih i tuih blagdana. Pi tanje koje vrlo esto ujemo glasi: Zar nije dovoljno nositi vjeru u srcu i biti musliman bez izvravanja Allahovih, d.., naredbi i odbacivanja harama? Na temelju osnovnih islamskih naela moemo odmah zakljuiti da odgovor na ovo pitanje glasi: Nije! Istinski mu'min u svom ivotu tei pri dravanju islamskih propisa kao sveobu hvatnog koncepta ivljenja i pokornosti Uzvienom. Allah, d.., u Kur'anu veli: cconoga ko se suprotstavi Poslaniku, apoznat mu je pravi put, i koji p oe p utem koji nije put vjernika, pustit emo da ini ta hoe, i
34 Tirmizi 87
bacit emo ga u Diehennem - a uiasno je on boravite! " (En-Nisa', 115) M usliman se m ora razlikovati i biti drugaij e g ponaanja od nevj ernika. N a ovakav s tav upuuju hadisi Alla hova Poslanika, s . a.v. s . : " Razlikujte se od idova i krana! "35; " Razlikuj te se od nevjernika! "36 "Ko se ugleda na na rod i oponaa ih - on je jedan od njih."37 Islam zahtijeva od nas da se razlikujemo od nemuslimana u stvarima koje se posebno tiu naina proslavljanja naih blagdana. Bitno je razlikovati se od nemuslimana i time to se ne konzumiraju alkoholna pia, ega je, naalost, sve vie meu muslima nima, razne vrste opijata itd. Ono to zauuje jeste da muslimani na takav zabranjen nain 'proslavljaju' muba rek dane Bajrama i da neki ak tvrde kako pivo nije haram, jer "ne opija ono pravo", te da pijui ga ovjek postaje 'vaan' ? ! Islam beskompromisno zabranjuje konzumiranje
35 36 37
Buhari i Muslim. Buhari i Muslim. Ahmed.
88
svih opojnih pia. Poslanik, s.a.v.s., u hadisu veli: "Khamr (alkohol) je sve ono to muti razum."3R Allah, d.., veli: "O vjern ici, vino i koc ka i strelice za gatanje odvratne su stvari, ejtanova djelo; zato se toga klonite da bi ste postigli to ielite. ejtan ieli da po mou vina i kocke unese meu vas neprijateljstvo i mrinju i da vas od sjeanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoete li se okaniti?" (El-Ma'ida, 90, 9 1 )
Oponaanje nemuslimana u obiljeavanju blagdana
Dokazi iz Kur'ana i Sunneta sasvim su jasni o tome da su blagdani razlikovna obi ljeja za svaki narod. Allah, d.., u Kur'anu veli: "Svakoj vjerskoj zajednici propisati smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje. Va je Bog jedan Bog, zato se samo Njemu iskreno predajte! A radosno m vijeu obra duj poslune. " (El-Hadd, 36) U drugom ajetu Allah, d.., kae: "Svako j vjersko j
38
Buhari i Muslim. 89
zajednici propis a/i s mo vjerozakon prema kojem je trebalo da se vlada, i ne dozvoli, nikako, da s e s tobom o tome raspravlja. Ti pozivaj svo me Gospodaru jer ti si, uistinu, na pravom putu. " (El-Hadd, 67)
Vanost razlikovanja muslimana od nevjernika
Mi muslimani blagoslovljeni smo naj boljom uputom za nae ivote na ovom i . buduem svijetu. To je uputa Allaha, d.., Gospodara svih svjetova koja nas uzdie i vodi istinskom dostojanstvu i osjeaju ponosa na koji niko drugi nema pravo osim nas. Allah, d.., u Kur'anu veli: 'J\ snaga je u Allaha i Poslanika Njegova i u vjernika. " (El-Munafikun, 8)
l.
2. Nevjernici su u zabludi i njihovi se putevi temelje na pogrenim miljenjima i stavovima njihova drutva i samog posto janja. Svojim postupcima oni esto odra avaju svoja uvjerenja i miljenja. Imajui te injenice u vidu, zato bi neko ikada pomislio da se u gleda i povodi za njima? I pored toga, vrlo esto nailazimo
90
OBILJEAVANJE KuRBAN-BAJRAMA
na primjere kada muslimani upravo to ine - izigravaju nemuslimane u njihovim naj nerazumnijim postupcima - proslavljajui nemuslimanske blagdane i praznike ! Po slanik, s.a.v.s., kae: "Doi e vrijeme kada ete vi (muslimani) slijediti puteve drugih naroda (nevjernika) koji e prednjaiti; pa ak ako bi uli u rupu gutera, vi biste ih tamo slijedili. "39 Velika greka muslimana jeste opo naanje nemuslimana u stvarima koje su karakteristika njihovih religija i uvjere nja. Nadamo se da bajrame ove i sljedeih godina neemo doekati i ispratiti kao to je to bio sluaj s prolim bajramima, s a aicom u ruci zakrvavljenih oiju, nego da emo ouvati nau predivnu islamsku tradiciju u proslavljanju predstojeih mu barek dana kao mu'mini kako bi postigli Allahovu, d.., milost i oprost te sauvali na identitet i dignitet radei ono ime e On biti zadovoljan.
39
Buhari i Muslim. 91
HADISI O ODLIKAMA KURBANA
HADISI O ODLIKAMA KURBANA

Aia, r.a., prenosi da je Allahov Posla nik, s.a.v.s., rekao: " ovjek ne moe uraditi
l.
bolje djelo za Baj ram od klanja kurbana. Kurban e na Sudnji dan donijeti svoje rogove, vunu i papke. Njegova e krv biti primljena kod Allaha prije nego to padne na zemlju (prilikom klanja) , zato dobro voljno prinosite rtvu. "40 2. Aia, majka pravovjernih, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporuio: "Koljite kurbane i oistite njima svoje due, jer e svakom muslimanu koji svoju r tvu okrene prema kibli, njezina krv, jetra i vuna biti na vagi njegovih dobrih djela na Sudnjem danu."41
40
41
Tirmizi. Abdurrezzak i Ibn Abdulberr.
93
3. Alija, r.a., prenosi da je Allahov Po slanik, s.a.v.s., jednom prilikom rekao: "O ljudi, koljite kurbane i oekujte nagradu za prolivenu krv, jer ona prilikom pada na zemlju odlazi u zatieno mjesto kod Allaha. "42 4. Zejd ibn Erkam, r.a., prenosi da su ashabi upitali Poslanika, s.a.v.s.: "Allahov Poslanie, odakle klanje kurbana? " "To je praksa vaeg oca Ibrahima", odgovori Poslanik, s.a.v.s. "A koliku nagradu imamo za njihovo klanje ? ", ponovo upitae, na ta Poslanik, s.a.v.s., odgovori: "Za svaku vlas njegove vune imat ete jedno dobro djelo. "43 5. Hasan ibn Alija, r.a., prenio je sljedei Poslanikov, s.a.v.s., hadis: "Kurban e ono me ko ga dobrovoljno zakolje, nadajui se Allahovoj nagradi, biti zatita od Vatre."44
6. Ibn Abbas, r.a., prenosi da je Resu
lullah, s.a.v.s., podsjetio muslimane: "U

42
Et-Taberani. Ibn Mada, Ahmed i drugi. Et-Taberani.

H
94
HADISI O ODUKAMA !(URBANA
ovom danu (Kurban-bajramu) ovjek ne moe uraditi bolje djelo od klanja kurbana, osim uspostavljanja prekinute rodbinske veze. "45
7. Ebu Hurejra, r.a., prenosi da je Po
slanik, s.a.v.s., rekao: "Birajte lijepe kur bane, jer ete na njima jahati preko sirat uprije. "46 8. Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao Fatimi, r.a.: "Idi i prisustvuj klanju svoga kurbana, jer e ti s prvom kapi krvi biti oproteni prethodni grijesi." Ona upita: ''Allahov Poslanie, da li to vrijedi samo za ehli-bejt, tvoju porodicu, ili za sve muslimane?" On odgovori: "Ne samo za moju porodicu, ve za sve muslimane."47
9. Alija, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao Fatimi: "O Fatima, prisustvuj klanju kurbana, jer s prvom kapi krvi bit e ti oproteni svi grijesi. Tvoj e kurban biti donesen na Sudnji dan, a njegovi meso
15 16 '7
Et-Taberani. Ed-Dejlemi. EI-Hakim i EI-Bezzar.

95
i krv tei sedamdeset puta vie, pa e biti stavljen na tvoju vagu."48

l O. Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Imetak se ne moe uloiti u Allahu drau stvar od rtve koja se prinese za Bajram. "49
" EI-Bejheki i Ibn Menia. 9 Et-Taberani, El-Bejheki i drugi.

96
ADABI PRILIKOM KLANJA IVOTINJE
ADABI PRILIKOM KLANJA IVOT INJE

1.
ivotinju do mjesta klanja voditi na lijep nain
Ibn Sirin kae da je Omer ibn el-Hattab vidio ovjeka koji vue ovcu za nogu do mjesta na kojem e je zaklati, pa ga je uko rio: "Teko ti se, vodi je na lijep nain. "50 Islamski uenjaci u fikhskim djelima spominju da je prilikom klanja adab i votinju na mjesto klanja dovesti na lijep nain. ivotinju ne treba vui za rogove, noge, vunu, niti udarati, ve je treba na najljepi mogui nain dovesti na mjesto klanja. tavie, neki uenjaci afijske pravne kole smatraju pohvalnim da se ivotinja prije klanja ponudi vodom.
50
Abdurrezzak i EI-Bejheki.
97
2. Izgovoriti tekbir Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., zaklao dva ovna stavivi nogu na vrat svakog od njih, izgovarajui Allahovo ime (Bismillu) i tekbir. Islamski uenjaci smatraju da je pohval no uz spominjanje Allahova imena (Bismi lle) izgovoriti tekbir (Allahu ekber) 5 1
3.
Klati otrim noem
Islam je vjera milosti i saaljenja, kako prema ljudima tako i prema ivotinjama, ak i u trenutku oduzimanja ivota. Kurra ibn Ijas prenosi da je neki ovjek rekao Poslaniku, s.a.v.s.: "Allahov Posla nie, ja sam milostiv i prema ovci koju koljem ! " Na to mu Poslanik, s.a.v.s., ree: "Ako si milostiv prema ovci, i tebi e se Allah smilovati."52 . eddad ibn Evs prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao sljedee: "Allah je propisao dobroinstvo u svim stvarima. Kada ubijate,
1 52
Vidjeti: Fethul-Bari, 1 0/2 1 , Umdetul-kari, 2 1 / 1 55. Ahmed, Et-Taberani.
98
AOABI PRILIKOM KLANJA IVOTINJE
ubijajte na lijep nain; kada koljete, koljite na lijep nain, neka ovjek dobro naotri no i neka olaka smrt ivotinji."53
4.
Ne otriti no pred ivotinjom
Ibn Omer je govorio: "Vjerovjesnik, s.a.v.s., nareivao je da se no naotri i da se sakrije od ivotinje. "54 Ibn Abbas je pripovijedao da je neki ovjek poloio ovcu za klanje i onda otrio no. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ukorio ga je: " eli li je usmrtiti vie puta! Zato nisi naotrio no prije nego to si je poloio na zemlju? "55 U jednom predanju stoji da je Omer, r.a., vidio nekog ovjeka da otri no pred ivotinjom koju eli zaklati, pa ga je udario svojim tapom i rekao: "Zato pati njezinu duu i zato to nisi uinio prije klanja! "56 Nema zapreke u tome da ovjek zatrai pomo od drugih ljudi ako nije kadar sam
53 Muslim. 54 Ibn Mada, Er-Taberani. 55 El-Hakim. 56 El-Bejheki.
99
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
zaklati kurban. J ednom je prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.s., poloio kurban na zemlju da ga kolje, pa je rekao jednom ashabu: "Pomozi mi oko klanja kurbana", i on mu je pomogaoY
5.
Ne klati pred drugom ivotinjom
Ako je zabranjeno otriti no pred i votinjom, tada je, nesumnjivo, zabranjeno klati ivotinje jedne pred drugima. U ne kim predanjima navodi se da je Omer, r.a., udarao ovjeka koji kolje ivotinje jedne pred drugima.58
6.
Ne odsijecati meso s tijela ivotinje prije klanja
Ebu Vakid el-Lejsi prenosi da je Posla nik, s.a.v.s., rekao: "Sve to se otkine od ivotinje dok je iva, smatra se strvinom."59 Islamski uenjaci jednoglasni su u miljenju da je haram j esti meso koje se odsijee s tijela ivotinje prije nego to se ta ivotinja propisno zakolje.
s? sa s9
59
Ahmed. Mugnil-muhtad, 6/1 05. Ebu Davud.
1 00
ADAB! PRILIKOM KLANJA IVOTINJE
Ako bi otkinuo dio tijela ivotinje nakon klanja, a prije nego to ivotinja u potpu nosti izdahne, osim uinjenog prijestupa, meso bi bilo halal, po miljenju uenjaka etiri pravne kole.
7. Ne poinjati s guljenjem koe prije nego to ivotinja umre

Islamski uenjaci smatraju da je zabra njeno guliti kou ivotinje prije nego to u potpunosti umre, jer je to dodatna patnja za ivotinju. Prenosi se da je Omer, r.a., zabranio pourivanje s guljenjem ivotinje prije nego to ona ispusti duu. Imam El-Maverdi kae da u vezi s ovim Omerovim predanjem postoje tri tumae nja: prvo, to se odnosi na otkidanje mesa sa ivotinje prije nego to ispusti duu (zhog pourivanja pripreme hrane, to su inili pagani) ; drugo, to se odnosi na pourivanje guljenja koe prije nego to ivotinja ispusti duu; i, tree, da se odnosi na vrsto dranje ivotinje nakon klanja, da bi joj, navodno, to prije izala dua, kao to ine jevreji. Najpogrdnije je otkidanje mesa prijesmrti
101
ivotinje, potom guljenje, a zatim dranje ivotinje, mada svi ti prijestupi ne utjeu na doputenost konzumiranja njezina mesa. Pohvalno je da se koa guli rukom. Ebu Seid el - H udri prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., proao pored nekog djeaka koji je gulio brave i rekao mu: "Skloni se ustranu da ti pokaem kako se to ini." Potom je Vje rovjesnik, s.a.v.s., do pazuha gurnuo ruku gulei kou, te je rekao: "Ovako se guli koa."60
60
Ebu Davud, Ibn Mad.a i Ibn Hibban.
1 02
UVJETI ISPRAVNOSTI KLANJA KURBANA
UVJET I ISPRAVNOST I KLANJA KURBANA

Prvi uvjet jeste da osoba koja kolje kur ban bude musliman, ili pripadnik nebeske religije (kranin ili idov) , iako je poku eno da oni kolju kurbane muslimanima, za razliku od klanja ivotinja koje nisu kurban, to nije pokueno. Iz Kur'ana, hadisa i konsenzusa islam skih uenjaka jasno se zakljuuje da je do puteno konzumiranje mesa ivotinje koju zakolju krani ili idovi.61 Ipak, pree je da ivotinju zakolje mu sliman. Imam E - afi kae: "Drae mi je da klanje preuzme enska osoba koja se nalazi u mjesenom ciklusu ili dijete (koje razaznaje pojave) nego idov ili kranin,
61
EI-Umm, 3/195, El-Idma, str. 79/257-258 i dr.
1 03
iako nam je doputeno konzumiranje mesa koje oni zakolju."62 Nije doputeno jesti meso ivotinje koju je zaklao vatropoklonik, nusajrija, duruzija, otpadnik od islama, ateista i mnogoboac. 63 Isto tako, nije doputeno meso ivotinje koju zakolje budista, komunista, oboava lac raznih ivotinja, sazvijea, oboavalac kabura i njima slini. Drugi uvjet jeste donoenje nijeta, ako je osoba koja kolje musliman.64 Ako je, pak, sljedbenik Knjige, tada e vlasnik kurbana zanijetiti ovaj ibadet prilikom predavanja kurbana, ili prilikom klanja. Imam El-Kasa ni kae: "Kurban ne vrijedi bez nijeta, uto liko to klanje moe biti samo radi mesa, a za ibadet je potreban nijet."65
62
63
El- Vmm, 3/1 94. Nevadirulj ukaha,

str.
76/6 1 , Diamiul-be jan, 6/ 1 36,
El-lstizkar, 5/460, El-Mebsut, 1 2/ 1 8, Medtmuul-f etava, 28/4 1 4 i 35/1 54, 1 6 1 i 2 1 8, El-Dtamiu li ahkamil-Kur'an, 6/80, i El-Medimu, 9/85,89-90.
64 El-Muha/la, 7/376 i dr. 6S Bedaius-sanaia, 4/208.

1 04
UVJETI ISPRAVNOSTI KLANJA KURBANA
Trei uvjet jeste da osoba bude pametna i prisebna, tj . da nije luda niti pijana. Po miljenju uenjaka hanefijske, malikijske i hanbelijske pravne kole, nije doputeno jesti meso ivotinje koju zakolje luda ili pijana osoba. Imam E- afi s matra da je konzumiranje takvog mesa pokueno, tj. on ga ne zabranjuje kategoriki.66 etvrti uvjet jeste izgovaranje Allahova imena (Bis mille) prilikom klanja. Veina islamskih uenjaka smatra da je izgovaranje Bismille uvjet za ispravnost klanja, osim u sluaju zaborava. Ovo je stav imama Malika i Ahmeda, prema dru goj verziji, Ehu Hanife, Sevrija i veine islamskih uenjaka.
66
El- Umm, 3/ 1 96, El-Havil-kebir, 15/93, Bedaius-sanaia,
4/164, Mevahibul-Delil, 4/4 1 2, i El-Insa[, t 0/389.
lOS
ZABRANA PROOAVANJA KURBANSKOG MESA
ZABRANA PRODAVANJA KURBANSKOG MESA

Budui da je klanje kurbana ibadet kojim se ovjek pribliava svome Gospodaru, nije doputeno prodavati kurbansko meso ili ma koji dio prinesene rtve. Allah, d.., rekao je: "... zato to ih je opskrbio ivotin jam a dom aim. j edite m eso njihovo, a n ahran ite i siromaha ubogog. " (El-Had, 28) I mam El-Maverdi kae: "Navedeni ajet ukazuje na to da se kurbansko meso konzumira i da se njime hrane drugi, iz ega se razumije da ga je zabranjeno prodavati." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Onaj ko trai nazad ono to je poklonio slian je psu koji povrati pa pojede ono to je povratio."67
67
Buhari i Muslim. 1 07
Ako nije doputeno traiti stvar po klonjenu stvorenju, kako moe biti dopu teno vratiti ili ponovo prodati ono to je prineseno kao pokornost Stvoritelju svih svjetova! Nije doputeno prodati kou kurba na, na osnovu Poslanikovih, s.a.v.s., rijei: "Onaj ko proda kou kurbana kao da nije ni zaklao kurban. "68 Po miljenju veine islamskih uenjaka, Ebu Hanife, E- afija, Ahmeda, Ibn Hazma i drugih, nije doputeno dati kou ili bilo koji drugi dio kurbana mesaru ili kasapinu kao naknadu za njegov rad, a Sveznajui Allah najbolje zna.
EI-Hakim i EI-Bejheki.
1 08
KONZUMIRANJE, DIJELJENJE
POHRANJIVANJE MESA
KONZ UMIRANJE, DIJELJENJE I POHRANJIVANJE MESA

Uzvieni Allah kae: ". . . zato to ih je opskrbio ivotinjama domaim. J edite m eso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog. " (El-Had, 28) U drugom ajetu Allah kae: deve sm o vam uinilijednim od obreda hada i vi u njima imate dobro, zato spo minjite Allahovo im e kada budu za klanje priprem ljene, stojei s j ednom svezanom nogom, a kada padnu na zem lju, jedite ih, a nahranite i onoga ko ji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potinili da biste zahvalni bili. " (El-Had, 36)
Selema ibn el - Ekva prenosi da je Po slanik, s.a.v.s., rekao: " Ko zakolje kurbal?-, neka u njegovoj kui nakon tri dana ne
1 09
ostane nita od rtve." Sljedee su godine ashabi upitali: "Allahov Poslanie, hoemo li postupiti kao prole godine? " Poslanik, s.a.v.s., odgovori: "Jedite, druge hranite i ostavite za sebe, ono je bila teka godina pa sam htio da se pomogne ljudima."69 U drugoj verziji stoji: "Zabranio sam vam zbog teke situacije, a sada jedite, hranite druge i dijelite meso."70 Dakle, zabrana pohranjivanja kurban skog mesa izreena devete hidretske go dine bila je s razlogom. Stoga je Poslanik, s.a.v.s., sljedee godine dopustio pohranji vanje kurbanskog mesa. Ibn Abdulberr kae: "N e znam da po stoji razilaenje meu islamskim uenjaci ma o pitanju doputenosti konzumiranja kurbanskog mesa tri dana poslije klanja kurbana kao i prije toga, jer je hadis koji to zabranjuje derogiran."71
70 71
69 Buhari i Muslim. Muslim.

Et-T emhid, 7/26 (Fethul-Malik) .
1 10
KONZUMIRANJE, DIJELJENJE
POHRANJIVANJE MESA
Ako nastupe teka vremena u odree nom podneblju, kao to se desilo devete godine po Hidri, tada zabrana pohranji vanja mesa due od tri dana ponovo stupa na snagu, mada postoji mogunost da je spomenuta zabrana dokinuta zauvijek, to je stav veine uenjaka.72 Kada se radi o nainu podjele kurban skog mesa, islamski uenjaci imaju neko liko miljenja. Prvo, da jede (i ostavi) jednu treine, pokloni drugu treinu, a preostalu treinu udijeli kao milostinju. Ovo je miljenje Ebu Hanife i Ahmeda, te prvotni stav imama E- afija. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne ka treinom nahrani svoju po rodicu, treinom siromahe i komije, tre inom prosjake." ejh El-Albani kae da u hadiskim zbirkama nije mogao nai lanac prenosilaca ovog hadisa.
72
Er-Risala ,
st r.
239-240,
imama E-afia, El-Muha/la,

111
7/383.
Prenosi se da je Ibn Mes'ud rekao: "Re sulullah, s.a.v.s., naredio nam je da pojede mo treinu kurbana, da podijelimo trei nu kao sadaku, a treinom da nahranimo komije."
1 12
DRUGI PROPISI U VEZI S KURBANOM

Doputeno je da ena i dijete (koje ra zaznaje) zakolju kurban, po miljenju ap solutne veine islamskih uenjaka, a neki se ak pozivaju na konsenzus u vezi s tim. Ispravno je da muslimanka zakolj e kurban, bilo da je u istom periodu, ili u mjesenom ciklusu, ili u postporoajnom periodu. Meso koje zakolje dunup halal je, po konsenzusu islamskih uenjaka. Po konsenzusu isla m s ki h uenja ka, ispravno je da nijema osoba zakolje kurban. Pohvalno je lino zaklati kurban, bilo da se radi o mukarcu ili eni, ako je u mo gunosti. Ovo je stav imama etiri pravne kole i Ibn H azma, jednog od osnivaa zahirijskog mezheba. Budui da je klanje
1 13
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
kurbana ibadet, najpree je da klanje pre uzme vlasnik kurbana. Islamski uenjaci jednoglasni su u mi ljenju da je doputeno opunomoiti drugu osobu da zakolje kurban. Ako musliman nije u mogunosti lino zaklati kurban, najbolje je da opunomoi dobrog vjernika, to su ljudi inili u davna vremena. Kada se radi o klanju kurbana, najbolje je opunomoiti uenog muslimana koji poznaje propise u vezi s kurbanom i nain ispravnog klanja. Bismilla se izgovara kada se no eli povui preko vrata ivotinje, ili prilikom samog pokreta ruke. Nije doputeno praviti prekid, ni dui ni krai, ve klanje treba biti jednopotezno, bez prekidanja. Ako se ivotinji u potpunosti odsijee glava prilikom klanja, njezino je meso do puteno konzumirati.
1 14
Islamski su uenjaci jednoglasni u mi ljenju da je za kurban doputeno prinijeti kako mujaka tako i enku, ali se razilaze u miljenju o tome ta je vrednije. Uenjaci su jednoglasni u miljenju da je meso goveeta ili sitne stoke koja se zakolje ubodom u donji dio vrata, kao to se ini s devom, ispravno za konzumiranje i da je meso deve koja se zakolje presijecanjem vrata ispod donje vilice, kao to se kolje stoka, ispravno za konzumiranje. Ne postoji vjerodostojan dokaz da je lomljenje kostiju nakon klanja kurbana zabranjeno. Hadis koji se navodi o tome da se kurbansko meso ne dijeli ikome osim muslimanima nije autentian.
Pohvalno je na dan Kurban-bajrama jesti tek nakon bajram-namaza. Lijepo je da vlasnik kurbana pojede dio kurbana, naprimjer jetru, jer se brzo pnprema. Kurbansko je meso doputeno dijeliti i bogatim muslimanima.
115
Ako kurban bude zaklan na ime mrtve osobe, tada e cijeli kurban biti podijeljen siromasima, tvrdi Ibnul-Mubarek. Ako osoba oporui da joj se zakolje kurban poslije njezine smrti, oporuka se mora ispotovati. Po konsenzusu uenjaka, doputeno je opunomoiti muslimana kada se radi o klanju kurbana. Prema miljenju veine pravnika, kurban mogu zaklati kranin i i dov jer pripadaju kategoriji ljudi od koje je dozvoljeno jesti meso ivotinje koju zako lju, iako je pokueno da sljedbenik Knjige zakolje kurban umjesto muslimana. Imam Hasan el-Basri, Ebu Hanifa, Ebu Sevr, uenjaci hanbelijske pravne kole i Ibn Hazm s matraju da je doputeno pokloniti kurbans ko meso idovima i kranima. Imam En-Nevevi, afijski pravnik, kae: "Nisam proitao da je neko od naih ue njaka govorio o ovom pitanju. U skladu s mezhepskim postavkama, bilo bi dopute no dati kurbansko meso kranima i ido vima, ako se radi o dobrovoljnom kurbanu,
1 16
za razliku od obaveznog. " Od savremenih uenjaka, miljenje o doputenosti davanja kurbanskog mesa sljedbenicima Knjige odabrali su Ibn Baz, Ibn Usej min i Stalni kolegij za nauno istraivanje. Po miljenju imama etiri pravne kole, vrednije je zaklati kurban nego dati sadaku u istoj vrijednosti. ejhul-islam Ibnul-Kaj jim zapisao je: " Kada bi ovjek podijelio sadaku koja vrijedi mnogo, mnogo vie od vrijednosti kurbana, ona mu ne moe zamijeniti kurban." Po miljenju veine uenjaka, pohvalno je da putnik zakolje kurban kao i onaj ko se nalazi u mjestu boravka. Bolje je da putnik opunomoi nekoga za klanje kurbana u mjestu prebivalita svoje porodice nego da on kolje na putu, premda neki uenjaci s matraju da je pree da ovjek zakolje kurban tamo gdje ga za tekne Kurban-bajram. Ako porodica kolje kurban za putnika, tada se uzima u obzir obavljeni bajram namaz u mjestu prebivalita porodice, a
1 17
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
ne zemlje u kojoj se nalazi putnik na ije se ime kolje kurban. Doputeno je kupiti kurban i zakla ti ga pa ga p latiti tek nakon odreenog vremena. Bolje je zaklati j edan ugojen kurban nego dva mrava. Po konsenzusu islamskih uenjaka, do puteno je za kurban prinijeti kastriranu ivotinJU. Veina islamskih uenjaka doputa po djelu kurbana u cijelosti, j er ovjek nije obavezan j esti kurbansko meso. To je i miljenje imama Ahmeda, po drugoj ver ziji, i odabrala ga j e veina hanbelijs kih uenjaka, te miljenje malikijskih i afijskih pravnika. Doputeno je za kurban zaklati steonu ivotinju. Klanje ivotinje ujedno je i klanje njezina mladuneta, ije je meso doputeno konzumirati. Ako ivotinja namijenjena za kurban rodi mladune prije klanja, mladune
1 18
DRUGI PROPISI U VEZI S KUR.BANOM
takoer treba zaklati zajedno s majkom, jer ima s tatus ivotinje namijenjene za kurban. Ako musliman, ne poznavajui propis, zakolje kurban prije bajram-namaza, njegov kurban nije ispravan. Pogrdno je da musliman svojevoljno prodavcu kurbana daje vie od traene cije ne, jer je u tome hvalisanje, suprotstavljanje obiajnom pravu, te oteavanje drugim muslimanima koji nisu u mogunosti pre platiti kurban. Ako jedna osoba opunomoi drugu da umjesto nje zakolje kurban, propis zabra njenosti uklanjanja dlaka i rezanja nokti ju odnosi se na opunomoitelja, a ne na opunomoenika. Prilikom klanja nije dovoljno spomenuti Allahovo ime na bilo koji nain, ve se mora spomenuti u formi Bismille, tj. mora se rei: "Bismillah ! " Po miljenju veine islamskih uenjaka, doputeno je kupljeni kurban zamijeniti boljim.
1 19
KURBAN, PROPISI
TRADICIJA
Kurban se ne kolje na ime ploda u maj inoj utrobi. Meso ivotinje koju je zaklala kranka ima status mesa ivotinje koju je zaklao kranin. Doputeno je da u kurbanu goveeta ili deve uestvuju sedmerica, bez obzira na to jesu li iz jedne porodice ili ne, bez obzira na to je li klanje kurbana za neke od njih obavezno (kao, naprimjer, zavjetni kurban) , a za druge dobrovoljno, bez ob zira na to klali j edni od njih radi ibadeta, a drugi radi prehrane a ne kao kurban, jer svaki od njih ima svoj udio i ne smeta mu nijet drugih sauesnika. Ako bi dvojica ljudi nehotice zamijenili kurbane i svaki od njih zaklao kurban onog drugog na svoje ime, njihovo prinoenje rtve bilo bi ispravno i ne bi trebali jedan drugom dati nadoknadu. Ako bi ovjek zaklao tui kurban bez doputenja, a na njegovo ime, ne bi mu to morao nadoknaditi.
1 20
Ako ovjek ima dvije ene, dovoljno je da zakolje jedan kurban, budui da se one smatraju jednom porodicom. Ako u jednoj kui ive dva brata, odno sno sin i otac, svako sa svojom suprugom i djecom i hrane se s jedne sofre, tada e biti dovoljan jedan kurban za sve njih. Ako su pak odvojeni i hrane se zasebno, tada e svaka obitelj za sebe klati kurban. Ako musliman eli zaklati kurban ali nije u mogunosti, moe pozajmiti sredstva za kupovinu kurbana. Meutim, ako nije zaposlen niti oekuje priliv ikakva imetka, tada nije pohvalno da pozajmi novac za kupovinu kurbana. Isto tako, osoba koja je zaduena nee pozajmiti novac za kupovinu kurbana, osim ako je vraanje duga ogranieno na odree ni period i vjeruje da nakon vraanja duga moe vratiti novac pozajmljen za kupovinu kurbana.
121
LITERATURA
- Baji, Esad (2007) Kurban i had. J ablani ca: Medlis Islamske zajednice Jablanica - ajlakovi, Zekerijah (2009) Kurban vjerski j socijalni aspekti.
(hut ba odrana u Mesdidu iZ Norrkoping, 06. 1 1 .2009)
- Grupa autora ( 1 978) Smisao i znaaj kur bana . Sarajevo: Starjeinstvo Islamske za jednice u SRBiH - Indi, Abdulkadir (2006) Kurban bajram
- Dani muslimanskog vesel ja, dobroinstva i darel jivosti.
Preporod.com
- Kuduzovi, Safet (20 1 0) , Kurban i akika. Sarajevo: autor u saradnji sa dematom Hidra - Holandija - Pezi, Elvedin (2008 ) , erijatsko-pravni propisi o kurbanu. Rijad: Pomoni ured za dawu pri Rebwi - Rijad - Strik, Sejid (2006) , Podsjetnik o kurbanu . http://va.blogger.ba
122

Kurban - Propisi I Tradicija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Kurban - Propisi I Tradicija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kurban - Propisi I Tradicija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kurban, propisi i tradicija

Mahane oiju Mahane uiju

............... ........... .......

........................... ....... .........

Tekbiri-terik. ..........................................63 Klanje kurbana

ta se trai od onoga ko kolje kurban Nijet - namjera lijep nain

Dovoenje kurbana do mjesta klanja na

Dobro naotriti i pripremiti no kojim e se klati kurban Kurban-namaz

Prodavanje kurbanskog mesa .

................. ................ ...... . .......... .. .........

......................................... .......... ...

Kako (ne) proslavljati blagdane blagdana

Oponaanje nemuslimana u obiljeavanju

Vanost razlikovanja muslimana od nevjernika

Hadisi o odlikama kurbana

Adabi prilikom klanja ivotinje

Uvjeti ispravnosti klanja kurbana

Zabrana predavanja kurbanskog mesa

Konzumiranje, dijeljenje i pohranjivanje mesa Drugi propisi u vezi s kurbanom Literatura

KURBAN JE NAA OBAVEZA I IZRAZ ZAHVALNOSTI

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

KURBAN JE NASA OBAVEZA

SvRHA KLANJA KURBANA

SVRHA KLANJA KURBANA

KURBAN, PROPISI l TRADICIJA

SvRHA KLANJA KURBANA

SvRHA KLANJA KURBANA

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

SOCIJALNI ASPEKTI KUR.BANA

SOCIJALNI ASPEKTI KURBANA

KURBAN, PROPISI l TRADICIJA

SOCIJALNI ASPEKTI KURBANA

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

0BAVEZNOST KLANJA KURBANA

OBAVEZNOST KLANJA KURBANA I NAGRADA ZA TO

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

Ibn Mada i Tirmizi Ibn Mada i Tirmizi

0BAVEZNOST KLANJA KURBANA

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

0BAVEZNOST KLANJA KURBANA

KURBAN, PROPISI l TRADICIJA

0BAVEZNOST KLANJA KURBANA I NAGRADA ZA TO

Buhari. Buhari i Muslim. Buhari i Muslim. 37

KURBAN, PROPISI l TRADICIJA

0BAVEZNOST KLANJA KURBANA I NAGRADA ZA TO

Ahkamu el-edhijeti ve ez-zekati, str. 25.

0SAVEZNOST KLANJA KURBANA

Taberi. Buhari i Muslim. 41

Spajanje kurbana i akike

UVJETI ISPRAVNOSTI KURBANA

UVJETI ISPRAVNOSTI KURBANA

KURBAN, PROPISI I TRADICIJA

Kurban treba dostii odgovarajuu starosnu dob