Jan A, Mos Komenski - Velika Didaktika

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 5

Seminarski rad Didaktika Jana Amosa Komenskog

Uvodno izlaganje
Jan Amos Komenski (lat. Comenius), roen 28.marta 1592., u Nivnicama, u ekoj, preminuo 15. novembra 1670. u Amsterdamu, u Holandiji) je bio eki (ali prisvajaju ga i Maari, Slovaci, Nemci itd.) pedagog, lingvista, prirodnjak, humanista, filozof i politiar. Imao je slovake pretke. Njegovo prezime verovatno potie od imena optine Komnja u srezu Ugarsko Gradite.1 Zavrio je teologiju i bio je proizveden za svetenika Jedinstva bratskog. Ova crkva je pripadala protestantskim crkvama u ekoj i javljala se ka husistikim tradicijama. Posle poraza ekih principa na Beloj gori Komenski se morao sakrivati pred carskim vojskama. U to vreme mu je na tifus umrla supruga i dvoje dece. Izlaz iz ove situacije je traio u radu. Tada je poeo da radi na svojoj knjizi Labirint sveta i raj srca. Godine 1628. napustio je svoju rodnu Moravu i poao na put po Evropi. Finansijski su ga pri tome pomagali bogati meceni koji su potovali njegov rad. Utvrdio je nove naine polaska u kole. Smatrao je da polazak u kolu mora biti obavezan za svako dete, bilo bistro ili ne, bogato ili siromano. Proslavio se za svoje doba revolucionarnim mislima ponavljanje je majka mudrosti i kola je igra. Njegova filozofija se naziva pansofija. Glavna filozofska misao Jana Amosa Komenskog je misao o jednoj harmoniji koja vlada celim kosmosom. Njegova filozofska pitanja se usredsreuju na suvinost ula sveopteg bitisanja. Tako kako je za pristup Fransis Bekona ka svetu prisutna indukcija, za Renea Dekarta evidentna dedukcija, tako je za Komenskog tipian postupak sinkritikom metodom.
1

Jan Amos Komenski, Velika didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd, 2007., str., 317., O piscu.

Seminarski rad Didaktika Jana Amosa Komenskog

Zakljuno razmatranje
Znaaj Jana Amosa Komcnskog u istoriji pedagogije je veoma veliki. On pripada najznaajnijim linostima novije pedagogije. Uoptio je naprednu pedagoku misao svoga vremena i tako poloio temelje novoj pedagogiji. U njegovim postavkama nalazimo primenu Bekonovog zahteva u vezi sa metodama naunih saznanja, poglede humanizma o vaspitanju, detetu i njegovoj linosti, dcmokratske tenje XVI i XVII veka sve se to reflektovalo u njegovom sistemu i njegovom najveem delu Velikoj didaktici, delu koje je nezaobilazno u pripremanju nastavnika, do naih dana. Njegov pedagoki sistem ima demokratski karakter i izraz je tenji irokih narodnih masa za prosvetom i kulturnim ivotom. Potrebno je posebno istaknuti njegove ideje o optem obrazovanju i jedinstvenom kolskom sistemu, o koli u kojoj e se nastava izvoditi na maternjem jeziku. Njegove nastavne metode teile su aktivnom usvajanju znanja i pristupanosti sadraja, da deca ue samo ono to im je jasno i shvatljivo. Komenski, kao vrhovni poglavar sekte eka braa, nije se oslobodio srednjovekovnog religioznog pogleda na svet. To je sadrano i u njegovom cilju vaspitanja, kao i u odredivanju sadraja nastave. Meutim, bez obzira na sve to, on je umeo prilaziti pedagokim problemima sa stanovita njemu savremenih ideja i naprednog iskustva svog vremena. Jan Amos Komenski je posebno znaajan kao osniva didaktike, pa su mu zasluge na tom podruju velike. Zalagao se za sprovoenje Bekonovog zahteva, a to se ogleda u tome to se znanja formiraju na temelju posmatranja, iskustva i indukcije. Scnzualizam mu je polazna osnova, pa je istakao naelo realizma u nastavi i zlatno pravilo didaktike o ulozi oseajnih organa i oiglednosti u nastavi. Polazei od naela usklaivanja sa prirodom, on je zahtevao uvaavanje deije linosti, prouavanje deije prirodne sklonosti i razvijanju detetove sposobnosti za uenje. Upozorio je na ulogu najvanijih psiholokih inilaca u procesu nastave, a istovremeno se borio protiv srednjovekovnih metoda mehanikog uenja. Ukazao je i na vanost interesa, panje i pamenja u nastavi. U nastavnom radu zahtevao je temeljitost, lakou i brzinu uenja, jasnou i razumljivost sadraja koji se ue. Njegov pedagoki sistem obuhvata najvanija pitanja nastavnog rada, pa nije mimoiao ni jedno vanije pitanje nastave i njene organizacije.
10

Seminarski rad Didaktika Jana Amosa Komenskog

Mnoga didaktika naela Komenskoga su vrednost do dananjih dana. Veliki uticaj su imali i njegovi udbenici, koje je napisao za svaki razred posebno. Osim Velike didaktike, i njegov je ulni svet u slikama vrlo znaajan. To je bio prvi prirunik sa slikama, to je za ono vreme bila velika novost, preveden na sve evropske jezike i druge jezike u svetu. Svim tim Jan Amos Komenski je u kolu i nastavu uveo mnoge nove poglede, pa ga zato esto uporeuju sa Koperaikom. Cenjen je u celom svetu, a posebno u svojoj domovini, gde deluje pedagoki institut koji nosi njegovo ime, a istrauje svu bogatu batinu toga velikog pedagoga. Evo mi dospeli, koji samo sebe smatramo za ljude, vas decu za male majmune, samo sebe za pametne, vas za nerazumne, samo sebe za reite, vas za nemute smo otkazani za vae kole! Vi ste nam dani za uitelje vae ini naim za ideal i uzor!

11

Seminarski rad Didaktika Jana Amosa Komenskog

Literatura

1. 2. 3. 4. 5.

Jan Amos Komenski, Velika didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd, 2007. Potkonjak, N.; imlea, P., (1989), Pedagoka enciklopedija 1 i 2, Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva. orevi J.; Saznavanje i nastava, Beograd, 1995. www.google.com/komenski/velika didaktika/... www.yahoo.com/velika didaktika...

12

Seminarski rad Didaktika Jana Amosa Komenskog

Sadraj

Uvodno izlaganje ............................................................................................ 1 Temelji modernog kolstva............................................................................. 2 Didaktika Jana Amosa Kamenskog ................................................................ 2 Velika didaktika .......................................................................................... 5 Slobodoumlje i plemenitost oveka ................................................................ 9 Zakljuno razmatranje .................................................................................. 10 Literatura ....................................................................................................... 12

13

You might also like