DR.

MADZIDA AMIR
MUIZE U STVARANJU OVJEKA | ALTERNATIVNA MEDICINA
A B D E S T
| tKhYh YLh
Frevel:
Al-Ali Adelito i Nihod Omonovi
AB D E S T | ALT ERNAT I V NA ME D I C I N.
U ime Allaha Milostivog Samilosnog
UVOD
Islamski Vjerozakon sastoji se od zapovij edi i zabrana koje
je Allah d. propisao svoj im robovima, kako bi ih sauvao od
onoga to je loe i uveo i h u ono to je dobro.
Nema nikakve sumnje da te zapovijedi i zabrane sadravaju
snane razloge od kojih j e Allah d. . , neke sakrio, a neke j e
svojim robovima uinio vidljivim. U svakom sluaj u, osnova
robovanja je pokoravanje Allahovim nareenjima bez pitanja za
povod i razlog.
Nauna tumaenja koja se odnose na skrivene dimenzije
ibadeta sigurno predstavljaj u neto to osnauje nae vjerovanj e
u mudrog Zakonodavca koj i nas podrava znanjem o vjeri i
ovome svijetu inei tako muslimana skladnom j edinkom
koj a hodi Zemljom u saglasj u sa tanahnom harmonij om i
uravnoteenim preplitanjem uzroka i posljedica.
Allah, d. . , me je nadahnuo da poslij e dugog i napornog
kolovanja koj e j e obuhvatalo, izmeu ostalog, alternativnu
medicinu, vj erske nauke i islamsko pravo, iskoristim ove
I|
YIt1 | 1t 9 | t
znanosti za otkrivanj e vela sa nekih vidova nadnaravnosti to
ih u sebi nose ibadeti. Uzet emo za primj er abdest koji se
smatra j ednim od klj ueva za ulazak u svijet namaza i obraanja
Znalcu skrivenoga. On proiuj e duu, smiruje tijelo, srcu
donosi spokoj i snai vj eru.
U rome smislu nastala je i ova knjiga, a za nadati je se da e
ona posluiti kao put ka ispravnoj vjeri. Molim Allaha, d.., da
ovu knjigu uini korisnom za islam i muslimane. On j e kadar
uiniti to.
PoniznaAllahu, d..
MadidaAmir
ll
AB D E S T l AL TERNAT I V NA ME D I C I NA
U ime Allaha Milostivog Samilosnog
Neka j e hvala Allahu bezbroj puta. Zahvalj ujemo Mu
onako kako dolikuje Nj egovoj uzvienosti i velianstvenosti.
On nam je objavio znanje o vjeri ispravnoj i obasjao svj etlom
Svoj im srca dobrih robova koje je On odabrao.
I neka je salavat i selam na Boijeg Poslanika Muhameda i
na nj egovu porodicu i ashabe.
Allah, d. . , nam je objavio da je sve stvorio od vode, voda
je pomijeana sa zemlj om pa je nastalo blato: On vas od zemlje
stvara (ei-En'am, 2), pa ga j e ostavio da nadolazi i postalo je ustaj alo
blato: I kad Gospodar tvoj ree melekima: Ja u stvoriti ovjeka
od ilovae, od blata ustajalog (el-Hidr, 28). Zatim mu j e Allah, d. . ,
udahnuo od Svoga Duha (ruha) : l kad mu dam lik i u nj udahnem
duu ... (el-Hidr, 29).
Niko od nas nij e doivio stvaranje ali svi emo doivjeti
smrt tj. prestanak ivota, a prestanak neega j e suprotan
njegovom stvaranj u. Prvo izlazi dua, pa se tijelo osui i postaje
kao glina, zatim se pretvara u blato, pa se ispari voda iz nj ega
i postaje zemlja. Uzvieni je rekao: Onako kako smo stvorili tako emo
vratiti ... (ei-Enbija', l 04).

ovj ek je stvoren od vode i zemlje, a mudrost je u tome da

se ovj ek vraa svome izvoru. Uslov je robu da bude ist kad
.
NtT |Tt 9 | |
stoj i pred svoj im Stvoritelj em, tj . da abdesti, a ako ne moe da
uzme tejemum.
U j eziku rije vudu' (abdest) znai istoa, j asnoa i
blistavost.1 Abdest (vudu') u fkhu znai pranj e odreenih
dijelova tijela,2 ali da je cilj abdesta samo istoa, Allah ne bi
propisao tej emum.
el-Kamus el-muhit: el-vudu'

erh Feth el-kadir, l: 14

1
31 AB D E S T l AL TE R NATI V NA ME D I C I NA
BLAGODATI ABDESTA
- SPOLJANI l UNUTRANJI UTJEC AJI
Abdest je klj u deneta, i to po onome to je Boi ji poslanik,
s.a.v.s. , rekao: "Ko od vas upotpuni abdest i po zavrenom
abdestu kae: 'Svjedoim da nema drugog Boga osim Allaha
i da je Muhamed Boiji rob i poslanik'- bit e mu otvorena
osmera vrata denneta da ue na koja hoe". 3
Abdest j e svj etlost na dunjaluku i ahiretu. Na ovom svijetu
abdest ostavlj a trag u vidu svj etlosti na licima i smirenosti u
srcima, ini ovjekov ivot oazom mira i izvorom vrste vjere,
a na buduem svijetu ta svjetlost e krasiti lica i noge vj ernika.
Ona e biti znak Poslaniku, s. a. v. s. , na Sudnjem danu po kome
e on prepoznati vjernike.
Neki su ashabi pitali Poslanika, s. a.v. s. , : "Kako e
Boij i Poslanie prepoznati onog koj i e doi poslij e tebe iz
tvog ummeta?" On je odgovorio ovako: 'Da li ovj ek moe
prepoznati svog konja koji ima bijeli biljeg na elu i bijele
bilj ege na nogam kada se nae meu vranim konj ima?' Ashabi
odgovorie: ' Naravno da moe' . A Poslanik, s.a.v. s. , na to ree:
Bilj ee: Amed, 3: 265; Muslim, 2:17; Ebu Davud, l: 169; Nesai, : 195.
Albani kae da j e ovaj hadis vjerodostojan, vidi: Sahih el-dami' el-hadis, hadis
br. 5803.
1
1
4
Nt | 1| 1 l 9 | I
'Tako e i vj ernici kada budu dolazili do vrela (havd) imati
svijetlo lice i noge kao trag abdesta". 4
Allah d. pomae ljudima da se putem abdesta iste od
grijeha, i time ih uzdie na vii stupanj . Zahvalj ujui abdestu
oni e spremnij i doekati susret sa Allahom d., kao to je rekao
Boiji Poslanik, s. a. v. s. , : "Hoete li da vam kaem ime Allah
brie grij ehe i uzdie? Rekli su: Hoemo Boiji Poslanie. On
ree: Propisnim uzimanjem abdesta, mnogobroj nim koracima
do damij e, iekivanje namaza za namazom, to je vaa borba,
to je vaa borba."5 Boiji poslanik Muhamed, s. a. v.s. , kazao j e
i : "

istoa j e pola vj ere".6

Eto tako islam vodi rauna o pravilnom uzimanj u abdesta
i podstie time unutranj u i vanj sku istou muslimana. A
naj bolja potvrda da islam naglaeno istrajava na duhovnoj i
tjelesnoj istoi j esu slij edee rijei Alahovog vjerovjesnika,
s. a.v. s. , : "Ko propisno uzme abdest, ode obaviti propisani
namaz i obavi ga, bit e mu oproteni grij esi" .
" Bilj ee: Muslim, 2: 249; Nesai, l:49; Ibn Madde, 2: 4306.
Bilj ee: Muslim, u Poglavlj u o istoi, hadis br. 41 ; Tirmizi, 1: 51.
Biljei Muslim, hadis br. 2696.
Bilj ee Ahmed, a Albani u Sahih el-dmi' ocjenjuje da je ovaj hadis
vjerodostojan; Muslim, 2: 232.
1 5
1
A B D E S T l A L TERN AT I V N A M E D I C I NA
KINESKA MEDI CINA
OTKRIVA TAJNE ZIVOTA
l VEZU OVJEKA l SVIJETA
Ima ve pet hilj ada godina otkako Kinezi smatraj u da j e
ovj ek dio prirode, j edan mali djeli nj ene materij e koj a nosi
u sebi nastaj anj e i nestaj anj e, negativno i pozitivno, muko i
ensko, smrt i ivot, no i dan, itd.
Poznato nam j e da ovjekovo tijelo uvijek pokuava samo
sebe da izlij ei. Teorija kineske medicine koristi ovu injenicu
i mijenj a ovjekovu nutrinu na nain da podstie ovj ekovo
tijelo da se lijei samo, prirodnim putem.

ovjekovo zdravlj e
odraz j e onoga to se naziva vitalnom energij om ili skrivenom
snagom koja se smatra normalnim ivotnim stanjem i ispunj ava
svaki organ u tijelu. Razlika izmeu ivog i mrtvog organizma
ogleda se u postoj anj u, odnosno nepostoj anj u ove energij e
koj a pokree sve to j e ivo, bilo da se radi o ovjeku ili neemu
drugom. Poznato nam je i da je duhovna energija utj ecaj nij a
od materij alne. Da nije tako, ovjek ne bi nikada rtvovao
svoje tij elo za neki cilj u koj i vj eruje. Vitalna energija j e slina
elektrinoj struji i magnetu, za koje ne znamo ta i h pokree.
116
Yl 11| 1 l 9 | t
Ona nam daj e snagu i sposobnost da s e prilagodimo
odreenim situacijama. Njena reakcija na vanjske napade na
tijelo se ponekad ispolj ava u pojavi temperature ili povraanja i
drugim oblicima. Jedna od karakteristika te energije j este da ona
ima kohezionu ulogu i odrava organizam u njegovom obliku,
a ima i obnavljaku ulogu. Ova energij a vlada organizmom.
U njene funkcije spada i odravanj e normalne temperature
tijela i zatita tijela od vanjskih napada kao i to da pomae
dijelovima tijela da izvravaj u svoj u funkcij u na zadovolj avaj ui
nain. Takoer je zaduena da transformie hranu i kisik u
vitalnu materij u koj a kroz vitalnu energij u odrava ovjeka.
Po kineskoj fi lozofiji ova energija je taj na ivota koj a
se nalazi u svemu na svij etu. Ona u svij etu tee po pravilu
ravnotee izmeu negativnog (yin) i pozitivnog (yang) i
regulira njihove meusobne odnose, to znai da ne postoji
nita to je apsolutno yin, tj . negativno i da ne postoj i nita to
je apsolutno yang, tj . pozitivno.
Ove dvij e energij e, pozitivna i negativna, ispolj avaj u se
u prirodnom obliku u pet osnovnih elemenata: drvetu, vatri,
zemlji , mineralima i vodi. Svakom od ovih pet elementa
pripada odgovaraj ua klima, zvijezde, boja, osj eanja i organi.
Tako i ovj ek, kao i sve drugo u kosmosu, podlijee zakonu
ravnotee.
Ta sila ravnotee neprekidno se kree povrinom tijela
u linijama koj e se zovu meridijani, uvijek u istom smjeru.
Jaina kretanj a te energije se razlikuj e u ovisnosti o djelovanj u
razliitih utj ecaja, npr. napor, psihiko stanj e, svakodnevni
stresovi, ili u ovisnosti o prirodnim utjecaj ima, kao to su
promjena godinji h doba, mjeseeve faze, smj ena dana i noi.

'
A B D E S T l A l TERN AT I V N A M E D I C I N A
Na tijelu ovjeka nalazi se dvanaest meridijana koji se
proteu kroz svaki dio tijela i svaki meridijan predstavlja jedan
organ koj i je odgovoran za odreenu tjelesnu funkcij u. Osim
ovih dvanaest postoje jo dva dodatna meridijana koji idu
sredinom tijela, j edan ide du prednj e, a drugi du lene strane
tijela (slika br. 19). Ovi meridij ani se razlikuju od arterij skih,
venskih i ivanih kanala.

to se tie kretanja energij e radi se o dinamikom kretanj u,

ono j e stalno, neusiljeno i skladno. To kretanje kao rezultat
ima veliki broj vitalnih procesa koj i se odvij aj u u pojedinim
organima. Ao na ovj eka utjee neki faktor doi e do
rasipanj a energij e ili zatvaranj a tih kanala a rezultat toga j e
gubitak ravnotee, to stvara u ovjeku bolest.
Shodno sistemu meridijana u tijelu treba da znamo
odreene take na tim meridijanima koj e se koriste za lijeenje.
Meridijani ne samo da slue kao kanali koj ima tee energij a,
ve slue i kao sredstvo unutranje komunikacije meu
organima tijela, te sredstvo putem kojeg tijelo komunicira sa
okruenj em.

'
A B D E S T l A lTERN AT I V N A ME D I C I N A
IZMEU OVJEKA l SVIJETA
POSTOJI JEZI K ...
KAKVO JE MJESTO ABDESTA U NJEMU
To je j ezik putem kojeg ovj ek i svij et uspostavljaj u odnos.
Svaki vj ernik koji se udaljava od harama i svega to je Alah,
d. . , zabranio dobit e od Allaha nagradu i bit e voljen na
nebesima i Zemlji.
Kao to kae Poslanik, s.a.v. s. , : "Zaista Allah, d. . , kada
zavoli j ednog roba pozove Dibrila i kae mu: 'O Dibrile,
j a volim ovog roba pa voli ga i ti', a onda Dibril zove na
nebesima: 'O meleki na nebesima, zaista Allah voli ovog roba
pa volite ga i vi. . "'
8
Izmeu ovj eka i svijeta postoj i j ezik komplementarnosti
i isprepletenosti. Na to upuuj u i rijei Vjerovj esnika, s.a.v. s. ,
koj i govorei o obavljanj u hada kae: "Koj i god se musliman
uei telbijj u odaziva Bogu, sa nj im se odazivaj u slij eva i zdesna
svo kamenj e, drvee i zemlja sve do kraj a Zemlj e, na sve etiri
strane."9
Kada se ovj ek pokorava Allahovim naredbama i slijedi put
koj i je odredio Stvoritelj kosmosa, u nj egovom srcu sija svjetlo
Bilj ee Buharija i Muslim.
Biljei Muslim, a Albani ocjenjuje da j e ovaj hadis vjerodostojan, Sahih eL
dami'br. 5770.
..
Nt | | | l 9 | |
vjere i biva zadovoljan sobom, svojom porodicom i itavim
kosmosom. Otuda dolazi skad izmeu ovj eka i svega to se
klanja Allahu: bilja, ivotinj a i mrtve prirode.
Sve stvoreno u svijetu slijedi put koj i je Allah odredio.

ovj ek je j edno od Allahovih stvorenja. Tako, ako se i on

pridrava tih propisa, itav svijet e biti jedna skladna cjelina
koj a slavi ime svoga Gospodara.
Neka se ovj ek isti svim sredstvima za pranje, ali ako ne
uzima abdest nee postii harmonij u sa svij etom. Jer abdest ne
predstavlj a samo fiziko pranj e nego se nj ime ovjekova dua
okree svome Stvoritelj u i to se odraava na sve organe tijela.
I II JIItJNt 1tI0NIJIIIII 0\JIXt |
\\IJIIt'
To je duhovna energija vjere, energija ravnotee u
najprefi njenijem obliku. Plodovi te energije jasno se pokazuj u
u tijelu l dui ovj eka, kao to kae Ibn Abbas, r.a. : "Zaista
dobro djelo daje sjaj licu i svijetlost u srcu, poveanu nafaku,
snagu u tijelu i djeluje da drugi vole onoga ko takvo djelo ini.
A loe djelo, uistinu, stvara crninu i tamu na licima, slabi tijelo,
umanj uje nafaku i prema onome ko uini takvo djelo budi
mrnj u u srcima drugih ljudi".
Abdest zaista vraa snagu u tijelo ovjeka, isti ovjeka od
grijeha i loih djela, j er grij esi i loa djela utjeu na fiziko i
psihiko stanje ovjeka ime ovjek gubi snagu a lijek za to
j e abdest. Muslim u ./t/a biljei hadis koj i j e prenio Amr
211
ABDEST l ALTERNATIVNA MEDICINA
ibn Abese; naime Ar ibn Abese j e zamolio Poslanika, s. a.v. s . ,
kazavi: "Boij i Poslanie, priaj mi o abdestu?" A Poslanik,
s. a.v. s. , je rekao: "Svaki od vas koji uzima abdest pa pri tome
ispere usta i nos, niz bradu e mu zaj edno sa vodom otii grij esi
sa lica; kad opere ruke do iza laktova, niz prste e mu otii grij esi
sa ruku; kad uini mesh, sa vodom e niz kosu otii grijesi
nj egove glave; kad opere noge do iza lanaka, sa vodom e niz
none prste otii grij esi njegovih nogu; kad ustane i klanj a,
zahvali se Allahu, d. . , i velia Ga onako kako Njemu dolikuj e
i preda srce Allahu, d. . , poslije toga e biti lien grij eha i bit
e kao na dan kada ga je majka rodila".
U
Kada bi se ovj ek oprao svim sredstvima za pranj e a ne bi
izvrio radnje koj e su vezane za abdest, kao to su potiranje
i pranj e izmeu prstij u i pranj e dijelova tijela koj e nam j e
naredio Mudri da peremo, ipak ne bi dosegao t u ravnoteu.
1t .| \IIIIJI\I\IIIJI It IIXI,N0II,
.IfI,IIe e e '

injenica Je da grij esi ostavljaj u velike tragove na

meridijane koj ima prorie vitalna energij a, kao i na vitalno
polje koj e okruuj e ovj ekovo tijelo. Naime, grij esi, oito j e,
remete to polj e to se poslije odraava na ovj ekovo zdravlje
(slika br. 1 ). Razlog lei U injenici da se ovj ek ne sastoj i samo
od vrste materij e ve istovremeno i od atoma koji formiraju
!0
Biljei Muslim.
1 22
Nt |1 | |t 9 | t
nj egovo tijelo, koj i u konanom ne predstavlj aj u nita drugo
do elektro-hemijsku i elektro-magnetnu energiju.
Takva energij a se u ovom sluaju razumij eva kao: vitalna
energij a koj a isij ava iz naih tijela i koja se zove ,.o.ili ct/./
.. Kakogod da se imenuje, ta energija predstavlj a neto to
j e realno i dokuivo.

Savremena nauka dola je do ureaj a za mj erenj e

biorezonance, kojima se moe izmjeriti koliina energije u
ovj eku i svakom drugom ivom biu. Izumlj ena j e takoer
kamera pomou koj e se prave tzv. kirilianovi snimci a koj i daj u
sliku magnetnog polj a to okruuj e svako ivo bie. Ovo polje
koje pomae da postoj imo kao iva bia poznato je kao aura ili
bioplazmatsko tijelo (slika br. 2 i 3)Y
`` Brecher (2001), Secrets ofEnerg Wrk, Dorling, Kindersley.
Barbara ( 1 988) , Hands ofLi
g
ht, Bantam Books, A. B.

'

ABDEST l ALTERNATIVNA MEDICINA

suK 1 .
Magnetno polje (aura, bioplazmatsko tijelo) koje okruuje enu u stanju
ravnotee i u stanju kada ne postoji ravnotea.

Nt | 1 | l 9 |
suK2.
Vitalno polje koje okruuje lie drvea. Polja koja okruuju pojedinane
listove razlikuju se po sjaju aure, to ovisi o zdravlju svakog lista. (Snimci su
napravljeni Kirilianovom kamerom.)

ABDEST l AlTERNATIVNA MEDICINA

suK 3.
Slika pokazuje koko se ljudsko tijelo sastoji od tijelo i due, te pokazuje
vitalno polje koje okruuje ovjeka so svih sedom nivoa koje vitalno polje
ukljuuje.
:adTk|

~
a:Ik|

c
m
=
C

T
paIkr
c
2
7
ABDEST l ALTERNATIVNA MEDICINA
ABDEST JE BLAGODAT | SVJETLOST
Hvala Allahu, d.. , na blagodati islama i hvala Mu za
lj ubav to njome obasipa muslimana koj i redovno uzima
abdest. Allah, d. . , hvali one koji se iste: Allah zaista voli one koji
se cesto koju i one koji se mnogo ciste. (ei- Bekore, 222)
Plod te lj ubavi potie iz taj ne Allahovog imena el-Hafz
(Onaj koji uvij ek nad svime bdij e) . Naime, Allah uva ovj eka
orujem kojim se brani i unutranje i vanjsko, a to oruje
je abdest. Nije li to j edan od vidova Allahova pokazivanj a
ovj eku.
Allah, slavlj en neka j e, kae: l oko biste Allahove blagodati brojali
ne biste ih nabrojali. (Ibrahim, 3
4)
Razmisli o slijedeem: j edan abdest u odnosu na drugi
j este kao j edna svj etlost u odnosu na drugu. Za to bi Boij i
Poslanika,s. a.v. s. , kada bi krenuo na namaz uio slijedeu
dovu: "Moj Boe, podari mi svj etlost u srcu, svj etlost u vidu,
svj etlost u sluhu, svjetlost sa moj e desne strane i svjetlost sa
moj e lij eve strane, iznad mene svjetlost i ispod mene svj etlost i
ispred mene svjetlost, iza mene svj etlost i daj mi svjetlosti". 13
Mogue j e da j e Poslanik, s.a.v. s. , u ovoj dovi pod rijeju
svj etlost podrazumij evao auru koja okruuje ovjekovo tijelo.
` 8ilje|8uhatija,hadisbtoj;o+1
..
N/ 1 | / 9|1
Energija koja ispunja auru i koja se ne moe opaziti, osjetiti
putem dodira ili vidj eti moe se mjeriti putem savremenih
aparata kakvi su biorezonanca i Kirilianova kamera.
Izveden j e veliki broj eksperimenata u okviru kojih j e
mjerena energija u razliitim meridijanima i takama i z koj ih
se ona iri po tijelu. Eksperimenti su izvoeni prije i poslije
uzimanja abdesta. Utvrena je j asna razlika izmeu te dvije
situacij e. Vreni su takoer i eksperimenti u okviru koj ih se
htjelo doi do prosjene energija u pojedinim organima tijela
kod veeg broja osoba, i to prij e i poslije uzimanja abdesta.
Rezultati su se u potpunosti razlikovali - poslije uzimanj a
abdesta bili su uveliko blii skladu i ravnotei. (slika br. 4)
Na osnovu iznesenog postaje j asno da je j edna od
skrivenih blagodati za vj ernika to ih u sebi nosi abdest i ta
da vraa primarnu ravnoteu u vitalnom polj u koj e okruuje
ovj eka i ispravlj a svaki poremeaj u meridij anima kojima tee
energija. (slika br. 19)
Abdestom se ovj ek titi od svih negativnih utjecaja
savremene tehnologije i zagaenosti prirode koji utjeu na
vitalnu energij u ovj eka.

suKA4.
Na temelju ovoga eksperimenta jasno je da abdest pomae u otklanjanju
spoljanjih utjecaja na elektro-magnetnu energiju, cime se ovjek titi
od vanjskih negativnih f aktora koji utjeu na ovjekovo tijelo i ponovo
uspostavlja energetsku ravnoteu u svim organima. Usto, abdest spreava
vanjske utjecaje koji pomau pojavu hronicnih poremeaja u organima.
= Blodder
Kidney
G
L
Goll blodder

fat Degenerotive

Skin

Connective Tissue

Stomoch
~ Joints
z Large lntestine
C
Spleen

Smolllntestine
1
Heart

Triple Worm
L
Organ Degenerotive
C

Allegry *
w
Circulotory System
L
Nervous System w
C
Colon
Long
:: Lymphotic System

'
ABDEST l ALTERNATIVNA MEDICINA
7

8
t
8
C
+

" C
prosjena energija organa

W
0
"
.
C
0

C
C

C
C
M
w
0
W
.
C
0
w
C
C

C
C
C
<

C
>
0
31
1
ABDEST l AlTERNATIVNA MEDICINA
VEZA IZMEU NAUKE O REFLEKSIMA
l ABDESTA
Jedan od vidova Allahova otkrivanja robovima jeste da im
je podario brojne unutarnje, skrivene energije. Uzvieni kae:
Mi cemo im pruati dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim,
dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina ( Fussilet, 5
3)

ovj ek j e uznosit, mada nije kadar vidj eti sutinu samoga

sebe, tajne svoga tijela i due. Allah, d. ., kae: O covjece, zato da
te obmanjuje to to j e Gospodar tvoj plemenit, koji te j e stvorio - pa uinio da si
skladan i da si uspravan - i kako je htio lik ti dao. (el-lnfltar, 6-8)
Utvreno je da pozitivni i negativni elementi koje kosmos
sadri stvaraj u oko ovj eka magnetno polje - koje se naziva
vitalno polje ili aura - koje utjee na ovjeka u duhovnom,
i ntelektualnom, psiholokom i tjelesnom pogledu. Stoga
lijeenje ovj eka u skladu sa dananjom medicinom po kojoj
j e ovj ek samo tij elo, ne uzima u obzir sve aspekte ljudskog
bia. 1 4
Nauka o refeksima (refeksologija) 1 5 j e vrsta alternativne
medicine koj a se ogleda u tome da se masiraj u odreene take
na rukama i nogama.
` Caroline Myss (1998). Anatomy of the Spirit. Bantam Books.
` Doreene Bagly (1982) . Refexolog Today Thorosons Publishers Limited.

#:rtir. 1r:
Tjelo se dijeli u podruj u ruku i nogu na deset uzdunih
zona od kojih se svaka peta prostire sa obje strane zamiljene
linije koja uzdu dijeli tijelo na dva j ednaka dijela. Tako npr. :
bubrezi se naaze u drugoj i treoj zoni, na j ednoj i drugom
dijelu tijela, pa se i nj ihove refeksivne take na rukama i nogama
nalaze takoer u drugoj i treoj zoni, shodno spomenutoj
podj eli. (slike br. 5a, 5b, 6a, 6b i 7)
LI J EENJ E #13!70#
Lijeenje masaom na odgovaraj uim takama vraa
stabilnost i aktivnost svim dijelovima tijela zbog toga to su te
take povezane sa odgovaraj uim organima putem meridijana
koj ima protie nevidljiva fzioloka energija.16 Pomou
Kirilianove kamere primjeena je da vitalna energija slabi
na mjestima refeksa u nogama u sluaj u da dio tij ela koj i se
odrava na tim takama nije u stabilnom stanj u. Takoer j e
primjeena da s e polj a ove energije - kao i energije vitalnog
polj a - stabiliziraju poslije tretiranja masaom.
Metod lijeenja masaom lahak j e i jednostavan i djeluje
na principu pobuivanja sposobnosti tijela da se samo lijei.
Taj nain koristi se za lijeenje bolova u leima, vratu, kimi,
za aktiviranj e krvotoka, za lijeenje povienog krvnog pritiska,
nesanice, glavobolje, napetosti, hormonalnog poremeaja i dr. 17
` Carolin Green (2000). Et-Tibb el-hadis ve et-tibb el-bedil, tr. Merkez et
re'arib ve el-bermede.
` Devendera, ` (1989). Health in your Hands Acupressure Therapy, Reexolog,
Gola Publishers.
33
1 ABDEST l ALTERNATIVNA MEDICINA
Masaa ima veliki utjecaj na ovj ekovo tijelo, tako da ona
aktivira krvotok i limfni sistem, stabilizira nervni sistem i vraa
bolesniku osjeaj oputenosti. Nadalj e, masaa je naj bolj e
sredstvo za oslobaanje od svakodnevne napetosti, i ona se
poinje smatrati preventivnim sredstvom.
1
8
Istinu j e rekao Poslanik, s.a.v. s. , kad nas j e savjetovao:
"Kada legne u smrtnu postelj u abdesti, kao to abdesti za
namaz."19
U veini sluaj eva vidjet emo da nakon tretmana
masaom ljude obuzima pospanost, kao i osjeaj raspoloenja
nakon buenj a. Kako nam je poznato 75% bolesti vezano je za
svakodnevne stresove, a samim time rastereenje od napetosti
smatra se naj bolj om preventivom za te bolesti. Pranje izmeu
prstij u, kao i masiranje do kojega dolazi u toku uzimanja
abdesta su lijek za napetost i srdbu. Boiji Poslanik, s.a. v. s. ,
kae: "Zaista lj utnj a dolazi od ejtana l zaista j e ejtan stvoren
od vatre, a voda gasi vatru, pa ako se neko od vas naljuti neka
abdesti".
2U

ovj eku se moe desiti da mu povremeno splasne koliina

energije i mo za rad i panju, takoer moe mu se desiti da
pone osjeati fiziki umor, a masiranje odgovaraj uih mjesta,
o koj ima e biti govora, pomae obnavlj anj e vitalne ovjekove
energiJe i sposobnosti za svakodnevni rad i kretanj e bez
umora.
Mclaughl in. C. and Hall. N. (2001). Secrets of Refexofo
g
Dorling
Kindersley.
Biljei Buharija, 11247.
2
Biljee Ahmed i Ebu Davud. Abani smatra da je ovaj hadis slabe
vjerodosrojnosti (da'if, vidi: Da'ife/-Dimi', hadis br. 1510.
1
3
4
N/ 7| / 9 |1
Kada poveemo znanost o refleksima sa tajnama abdesta,
uvidjet emo vanost trljanja (tedlik) koje se ini u toku
uzimanja abdesta, to je farz kod malikija a sunnet u ostalim
mezhebima.
U tome smislu ukazat emo na pozitivne utjecaj e masiranj a
koj e j e potvrdila nauka o refleksima a koj i se oituju na svim
nivoima. Ti pozitivni utjecaji ogledaju se u oslobaanju
ovj eka od uznemirenosti i stresa, oslobaanju od problema
koj i se j avljaju u limfnom i probavnom sistemu, iz tijela se
odstranjuju otrovne materije, snai se vitalna energija, vraa
se ravnotea energije unutar organa, ispravlj a se bilo koj i
poremeaj u tijelu i stvara se osj eaj duevne smirenosti. Za sve
ovo kao potporu uzmimo injenicu da kroz noge prolazi veliki
broj nervnih zavretaka.
Z
Poslanik, s. a.v. s. , kae: "

ejtan zavee tri vora iznad glave

ovjeka dok spava. Kada ustane, ako spomene Allaha, d. . ,
j edan vor e se razvezati, ako abdesti, razvezat e se i drugi
vor, ako obavi namaz, razvezat e se i trei vor i tako postaje
raspoloen za rad i biva vedre due".
ZZ
Z1
Smith. and Last. (1992). The Famil Guid to Health Living, Dorling
Kindersley.
ZZ
Biljei Buharija u "Kirab et-teheddud", hacis br. 1142.
3
5
1
AB DE S T l AL TE R NAT I V NA M E D I C I NA
suKA 5 A.
Skica dijelova tijelo no desnoj ruci. Organi desnog dijelo tijelo reflektiraju se no
desnoj ruci shodno odgovarajuim pozicijama koje utvruje refleksologijo.
90Xt/F/I1|X/
Xt!I/[
I tJ1/X0!I
I /1|X{!1!I|!
l l
! |IN1//
F/1I"I1LF/
9/!L1|I/{
|10!I/I/
1
3
6
Nt | ! |t 9| 1
suKA 5 B.
Skica dijelova tijela na lijevoj strani. Organi lijevog dijela tijela reflektiraju
se na desnoj ruci shodno odgovarajuim pozicijama koje utvruje
refleksologija.
tIX/jlIX/
I
!I|9| tUI
I|I1//
/?J?tI/
dI1! |t
99X1//?I|X/
?J?1I6
Xt!I/j
| /X1I/\
!1!I/X0!!
I /1!Xf!I\!|\ 1/!|Xj!ISI | .
3
7
1
AB D E S T l ALTE R NAT I V NA M E D I C I NA
suK s A.
Skico dijelova tijelo no desnoj nozi. Orgoni desnog dijelo tijelo reflektiraju
se no desnoj nozi shodno odgovarajuim pozicijomo koje utvruje
reflek sologijo.
1I!1/
K01IF0
PJ!10?/
P|0!|!/
|K1/IN| I!
IIJ|/I
j|| |I/
!| ! /!!/

t|1L!/
K|9LF|

!!JI
[90X1/|
K/F/!
!/"K/
|1|1IY/
!11|F/
K0!1

'
Mf f #If
suK s B.
Skica dijelova tijelo no lijevoj nozi. Organi lijevog dijelo tijelo refektiraj u se no
lijevoj nozi shodno odgovarajuim pozicijama koje utvruje refleksologijo.
0|fUBf
HIUI|Zf
*
Vff|

XU
P

Vff|
---Z f|I.lfX
IXfflhII

UH


|IlIZf

|I|1Jff
|IlIZf
XI#I1I
S|0f
#XffhI
Xf1f.
|fhXf
CfIlIVf
#XffhI-
#lIh0f
!f|Ihf-
XOS|
.|Xf
f1XfIf\
'fCI
'.IZIhf
= HfIZUhIf.1JIfIIU
|fIlIV
fIf
XUlI1U
UNUTRANJA STRANA DESNOG STOPALA
7J
J1
70
1!
1Z
UNUTRANJA STRANA LIJEVOG STOPALA
JJ
L
P
~
C

O
C
O

C
C
C

rt

O
C
C
U
4
C
C
C
C
w
c
W
C
B
F
l
o
C
s:

C
C

c
^
.

C
.
-
.
L
~
4
1
1 AB D E S T l AL TERNATI V NA ME D I C I NA
NAIN NA KOJI SE PRAVILNO
l TEMELJITO UZIMA ABDEST2
3
!. Nijet uiniti (mjesto nijeta j e u srcu).
2. Izgovoriti bismillu.
3. Oprati ruke do lanaka uz pranje izmeu prstij u tri
puta.24
4. Isprati usta tri puta.
5. Isprati nos tri puta.
6. Oprati lice od mjesta gdje nie kosa do ispod brade i od
uha do uha uz proeljavanj e brade mokrim rukama.
7. Oprati desnu ruku do iza lakta tri puta.
8. Oprati lijevu ruku do iza lakta tri puta.
9. Mesh po glavi uiniti.
!U. Vlanom rukom potrati ui sa vanjske i unutrasnJe
strane, kaiprstom i palcem. Ruka moe biti vlana od inj enja
mesha po glavi ili se moe ponovo navlaiti.
Pod pravilnim i temelj itim uzimanjem a b desta (isbdg eL-vud ) misli se na
kraj nje temeljito uzimanje abdesta pri kojem se dij elovi tijela koj i se peru
ujedno i uljaju i masiraju (deLk) to je po miljenju imama Malika farz, dok
drugi imami smatraj u da je rije o sunetu.
Pranje izmeu prstiju (tahLi ogleda se u tome da se prsti jedne stave izmeu
prstiju druge ruke te da se pere uz trljanje (vidi: Vehbe ez-zuhejLi, .l.).

Yt 11| |t 9 | t
! !. Oprati desnu nogu do iza lanaka i paziti naroito na
pete zbog predostronosti pred onim to je kazao Vj erovj esnik,
s. a.v. s. , : "Teko petama od vatre."25
1 2. Sunet je da se pri pranj u nogu posveti panja pranj u
izmeu prstiju.
13. Isto uiniti i sa lij evom nogom.
1 4. Po zavretku abdesta izgovoriti: Ehedu en la ilahe
illal-lahu vahdehi la erike lehu ve ehedu enne muhammeden
'abduhu ve resiluhi, allahumme-d'alni miner- tevvabin ve
d'alni minel-mutetahhirin. (" Svj edoim da nema drugog
boga osim Allaha j edinog koj i sudruga nema, i svj edoim da
je Muhammed Nj egov rob i Nj egov Vjerovj esnik. Allahu moj ,
daj da budem od onih koji se esto kaj u i koj i se esto iste."
15. Ko ris ti ti mi svak.
1 6.Voditi rauna o tome da se potuj e redoslijed i
vremenska konstantnost (muvalat)26, zatim da se dij elovi tij ela
koj i se u toku abdesta peru trljaj u, odnosno masiraj u, da se
protrlja izmeu prstij u na rukama i nogama, da se lice opere i
vie nego j e obavezno, kao i da se stopala operu do mjesta gdj e
poinj u potkoljenice.
Biljei Buharija, u poglavlju "Kitab el-'ilm", hadis br. 58.
Vremenska konstantnost (muvdldt) podrazumijeva da se abdest uzima bez
pravlj enja prekida za vrijeme kojih bi se voda mogla osuiti sa tijela.
4
3
1
AB D E S T l AL TE R N AT I V NA ME D I C I NA
O REZULTATIMA PRAVILNOG UZIMANJA
ABDESTA SA NAUNOG STANOVITA
PRANJ E RU K U
Potiranje i pranje meu prstima u abdestu povezujemo
sa kineskom naukom o akupresuri. Akupresura znai: masaa
odreenih dij elova ili taaka tijela koje se zovu take lijeenja.
To je nain koji vraa ravnoteu i omoguava normalni
tok vitalne energije
2
7 i otklanja se svaki problem i zastoj
vezan za energij u ./t.Jedan od razloga zbog koj ih primjenom
spomenutog tretmana nestaje bol j este to se usljed primjene
istog pojaano izluuje endorphin ili prirodni morfj putem
nervnih elij a.
2
8
Kinezi su otkrili da se izmeu prstij u ruku nalaze take
koje se danas zovu ./.,.to/2o, a masaa ili potiranje po tim
takama lijei glavobolj u i smatra se prirodnim umirujuim
sredstvom za upalu ivaca. (slika br. 8)
Woodham, A. and Peter, D. (1997), Encyclopedia of Complementar Medicine,
Dorling Kindersk.
28
Li Ding (1991). Acuuncture /n 7eory and Acupuncture Points, Foreing
Language.
1
44
#:itir:1r:
Sada nam je jasno da trljanje izmeu prstij u koje j e
preporuio Poslanik, s.a.v. s, kada j e rekao j ednom ashabu:
"Pravilno i temeljito uzimaj abdest i pri pranju protrljaj izmeu
prstij u"- dakle da to trljanj e predstavlj a j edan od naina da se
sprijei glavobolj a te da se umire bolovi u prstima. Trlj anje ruku
prilikom uzimanja abdesta slino je kineskoj masai odreenih
taaka, kakve su recimo take koje imaj u ulogu sredstva za
umirenje (npr. Si 3 i Si 4), ili take koj e imaj u ulogu sredstva
za podsticanje i j aanje (npr. H 7) (slika br. 9).
4
5
1
AB D E S T l AL TE R NATI V NA ME D I C I NA
suK s.
Take kineske akupunkture etxra ..koje se nalaze izmeu prstiju ruke tj.
mjesta gdje se potire prilikom uzimanje abdesta.
EXTRA ..
1
*
1
46
N / | J | / 9!1
suK 9.
T arke kineske akupunkture no rukom o koje imaju ulogu sredstva za umirenje,
odnosno podsticanje i joconje.
( I
l
|
C
d+
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - *
- - -
- -
- - - -
- - - - - - - - - - - - - - - - -
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
.
,
.

=
=
=
"
.

b
-
.
*

* `
N /T1|T/ AMIR
Sunnet je tespihati prstima poslij e zavretka namaza, i
bolj e je to initi desnom rukom, kao to j e radio Poslanik,
s. a. v.s. Prenosi se da je on u vezi s tim za prste rekao: "Oni e
biti pitani, od njih e se traiti da govore."29
Indijska medicina (yoga) ui da je svaki prst simbol za
odreenu stvar. Primjerice, palac j e simbol za duevnu energij u,
kaiprst je simbol za i ntelekt i psihu ovj eka, srednj i prst simbol
je za snagu i stabilnost, domaJi prst simbol je za intelektualnu
i fziku aktivnost a mali prst simbol je za treu akru i linu
energiju. Po tome uenj u, kad spoj imo vrhove palca i kaiprsta,
dobij emo osj eaj povezanosti due sa svoj i m Stvoritelj em,
kad spoj imo vrhove palca i srednjeg prsta, dobijemo osj eaj
strplj enj a i smirenosti, kad spoj imo vrhove palca i prstenjaka,
razvijamo sposobnost pronicavosti i kad spoj imo vrhove palca i
malog prsta, dobijemo osjeaj zdravlja, snage i pronicavosti. 30
ISPIRANJE USTA
Poslanik, s. a. v. s. , je rekao: "Kada abdesti isperi usta tako
to e prohmukati u njima vodu". 31 Ovaj nain ispiranja
usta (madmada) ogleda se u tome da se voda uzme u usta,
prohmuka i poslije vrati iz usta. Ovakve radnj e predstavlj aj u
neku vrstu vjebe za uvanje lica od bora.
Biljei EhU Davud.
Singh Khalsa and Srarurh, C. (2001), Mediation as Medicine, Joan
Borsenko.
` Biljei Ehu Davud.
.

AB D E S T l AL TERNAT I V NA ME D I C I NA
Vj erovj esnik, s.a.v. s. , podsticao j e i da se koristi misvak.
Tako je kazao: "Kada ne bi time moj im sljedbenicima priinio
tekou, naredio bih im da svaki put kada uzimaj u abdest
koriste misvak."32 Aia, r. a. , prenosi da je Poslanik, s.a.v. s. ,
rekao: "Misvak isti usta i donosi zadovolj stvo Gospodara."33
Misvak odrava i uva zdravlj e usta i zubi a time i zdravlj e
probavnog i disaj nog sistema. Naime, misvak sadri odreene
materij e bliske goruici koje spreavaj u razmnoavanje
bakterij a, kvarenj e zuba, upalu desni. On sadri i materije koje
uklanj aju neprijatni zadah iz usta, kao to j e taninska kiselina.
Pare toga, misvak j aa desni, poboljava vid, daje bj elinu i
sjaj zubima, glas ini iim i milozvunijim, snai pamenje
i otroumnost, usporava starenj e, unitava crijevne parazite,
poboljava probavu i krvotok.34
Jedan od znakova Allahove nedostine mudrosti j este i taj da
j e j ezik uinio sredstvom pomou kojega se moe identifcirati
bolest (na osnovu oblika, boj e, obujma). Uzvieni Alah Kae:
l jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje, i raznovrsnost jezika
vaih i bojo vaih .. (er-R
u
m, 22).
Slike broj !U i ! ! pokazuj u nam razlike izmeu prika
zanih jezika u pogledu boje, oblika, obujma i pokreta. Crvena
boja oznaava da organizam pojaano fnkcionira (hiperfn
kcionalnost) , a bijela boja oznaava poveano prisustvo tet
nih materija i smanjeni opseg fnkcija u organizmu (hipa
fnkcionalnost) , dok je crna boja znak za poremeaj u krvotoku .
, 1Z
Albani ocjenjuje da je ovaj hadis vjerodostojan. Vid: Sahih el-dmi', hadis
br. 5317.
Biljee: Nesai, 1/10 i Ibn Huzej me, 1/70.
Vidi: Abdullah es-Se'id, Es-Sivak ve inajet el-esnan.
1
5
0
N/ 1 | / M | 1
Jedan od naflna dijagnosticiranja bolesti koji se primjenj
u
je
u
kineskoj
..... _
ak
_
u
r
u
nk
._
u
rL
_ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

AB D E S T l AlTERNATI V NA ME D I C I NA
suK H.
Jedan od naina dijagnosticiranja bolesti koji se primjenj
u
je
u
kineskoj
..... _
ak
_
u
p_
u
n
_
k
!
u
_
ri
: . . . . . . . . . . . . . . . . ~ . . . . . . = . = . . ~ ~ . . . . . . . . . . . . . .
1
5
2
Yt 1 | 1t 1ri:
Dakle, kineska medicina nudi nam jo j ednu prizmu kroz
koj u se moe posmatrati znaenje navedenog kur' anskog ajeta, a
to j e da se rijei ve-htilafu elsinetikum ("raznovrsnost j ezika" ili
"razlika u j ezicima") ne razumijevaj u samo kao postojanje razlike
meu j ezicima (govornim), kako j e pojanjeno i Kurtubijevom
Tefsiru,35 ve i kao postojaje razlike meu j ezicima (organ)
kod razliitih osoba ili u razliitim situacijama.
Uzvieni Alah je j eziku koji izgovara ehadet i ui Kur'an
podario naroito snane miie, to je rezultat svojevrsnog
naina vj ebanja i gimnasticiranj a j ezika i vilica koje se j avlja
kao posljedica pravilnog uenj a Kur'ana.
Jezik Kur'ana je arapski, on j e temelj svih jezika, razlikuje
se od ostalih j ezika po nekim glasovima koji imaju posebno
mjesto, svojstva i znaenje, kao npr. U" (), ( q), . (t), J ( q).
( (4).
Zar nije udno da se mjesta nastaj anja nekih arapskih
glasova na j eziku (organu) podudaraju sa mjestima koja se u
znanosti o akupunkturi prepoznaj u kao take na j eziku koje
odgovaraj u odreenim organima! Tako mjesto artikuliranja
glasa '1 koji je naj snanij e naglaen (emfatian) glas u
arapskom jeziku odgovara taci koja reflektira j etru kao izrazito
vaan i vitalan organ u lj udskom tijelu (slika br. 12) . Omer
ibn el-Hattab, r. a. , kazao j e: "Uite arapski j ezik i poduavaj te
druge ljude j er on zaista oj aava srce i poveava velikodunost).
Omer ibn el-Hatab, r. a. , kazao j e i slij edee: "Uite arapski j ezik
i poduavaj te druge arapskom j eziku, jer je to j ezik Kur'ana i
j ezik dennetlij a". 36
35 El-Kurtubi, el-Dami' li ahkam el-kur'an, \. 7.
\f
Kenz el-'m mal, t. 3.
5
3
1
AB D E S T l AL TE R NATI V NA ME D I C I NA
Pored roga, sluanje uenja Kur'ana sa redvidom utjee
na stabiliziranj e ope energij e u tijelu i daj e osj eaj smirenosti.
Ispitivanja su pokazala da Kur'an umirujue djeluje na 97%
osoba. Do toga zaklj uka dolo se promatranjem fziolokih
promjena koj e upuuj u na smanjenje stepena napetosti
nervnog sistemaY Isto tako, na osnovu mj erenj a elektrine
struje u miiima zaklj ueno je da je elektrini napon u
miiima mnogo nii nakon sluanja uenj a Kur'ana, to j e
rezultat pozitivnog utjecaja koji ima sluanje Kur' ana i koji se
ogleda u smanjenj u napetosti. 3
8
Medelle el-i'az el-'ifmi, br. 8.
38 Amed el-Kadi, Nere et-tibb el-islami.
1
5
4
#:itii:1ri:
suK 12.
Mjesta na jeziku gdj e se reflektiraju pojedini dijelovi tijela. Sredinom jezika,
od korijena prema vrhu: srce, plua, slezena, crijeva i bubrezi. Na stranama
ce nalaze mj esta koja reflektiraju jetru i zu(.
55
1
AB D E S T | Al TERNAT I V NA M E D I C I NA
I SP I RAN J E N OSA
Ispiranje nosa prilikom uzimanj a abdesta ogleda se u tome
da se voda umrkne u nos putem udisanj a (istinak) te da
se istjera iz nosa putem izdisanja (istinar), kojom prilikom
se na nos stave kaiprst i palac lijeve ruke kao prilikom
oseknivan j a. 39
Poslanik, s.a.v. s. , j e rekao: "Kada abdesti dobro isperi
nos, osim ako ne posti. "40 Dokazano je da esto ispiranje
nosa sprj eava osj etljivost nosa i plua jer ojaava dlaice u
nosu za koj e se veu bakterije i praina i tako ne dospijevaj u
do disaj nog sistema. Ispiranj em se titi i sluzokoa u nosu te
uklanj aj u inioci koji uzrokuj u bolest. 4 1 Ispiranjem nosa se
uklanj a i suvina nagomilana sluzokoa iz nosne duplje:
Govorei o ispiranj u nosa Vjerovjesnik, s. a.v. s. , j e kazao:
" Kogod od vas uzima abdest pa pritom prohmuka vodu u
ustima i ispere nos, kroz usta i nos sa vodom e otii njegovi
grij esi."42 To znai da j e veliki sevap kod Alaha, d. . , ispirati
usta i nos prilikom uzimanja abdesta.
Ez-Zuhejli N Kitab jkh el-islmi ve ediletuh.
40 Biljei Tirmizi, Ebu Davud i Nesai. Albani ocjenjuje da je ovaj hadis
vjerodostojan, Sahih el-dami', hadis br. 927.
Zuhejr S. , El-!ti' bi es-sa/ah, Hej'e el-i'daz el-'ilmi f el-kur'an ve es
sunne.
Ez-Zuhejli N Kitab jkh el-islami ve ediletuh. Albani ocjenjuje da j e ovaj
hadis vjerodostoj an, Sahih el-dami', hadis br. 5804.
1
5
6
#. . i . 1ri:
PRANJE L I C A
Uzvieni Allah, d. . , kae: oo kad hoete namaz da obavite, operite
lica svoja .. (ei -Ma'ide,
6
)
Kada govorimo o utjecaju koj i uzimanje abdesta ima na
lice, treba kazati da se on ogleda u mnogostrukim koristima:
masiraj u se take koje su prikazane na slici br. 13, lijei se
glavobolj a i vrtoglavica, prevenira se paraliza lica i dr43. Usto,
uestalo pranje lica daj e koi prirodnu mehkou i spreava
nastanak bora usljed suenja koe.
l i C E l F I Z I O G N O M I JA
Uzvieni Alah, d. . , kae: Na licima su im znaci - tragovi od padanja
na tle (ei -Feth, 29).
Lice je - kako ui fiziognomija - ogledalo po koj em se
ovj ek prepoznaj e, a osnova toga je da svako od nas predstavlj a
ivu enciklopedij u ovj ekovog fizikog, intelektualnog,
emocionalnog i duhovnog razvoja. U okviru spomenutog
uenja naslj edni faktori posmatraj u se kao rezultat prirode u
kojoj ovj ek ivi i hrane koj u ovjek j ede, a unutrnj i organi se
smatraj u povezanim sa svoj srvima, odnosno crtama lica.
Lice je podijeljeno na tri dijela:
Gornji dio: od poetka ela do obrva, odnosi se na duevni i
intelektualni nivo.
Rrad D. , el-Hiz umas-sihha bi tarika basita ka'ima um mabadi ' ed-dagt
ef- 'iberi . . .
5
7
1
AB D E S T l Al TE R NAT I V NA M E D I C I NA
Srednji dio: od obrva do vrha nosa j e dio koj i je vezan za
osjetila i ovj ekovu mo osjetilnog zapaanja.
Donji dio: od kraj a nosa do vrha donj e vilice je dio vezan za
tijelo.
Ako j e, primj erice, srednj i dio vei od ostalih, to pokazuj e
da su osjetilne moi kod tog ovjeka j ae od ostalih i sl.44
Jedna od Allahovih mudiza u stvaranj u ovjeka j este da
su dijelovi ovjekovog tijela (slika br. 1 3) predstavljeni na
nosu i elu koje ovj ek sputa na zemlj u kada ini seddu
Allahu, d. . 45 Neka je Slavljen Onaj koji sve stvara i koj i j e
dao da se sputanjem ela i nosa na zemlj u prilikom injenja
sedde sputaj u svi organi u isto vrijeme i tako ine seddu. (2)
Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Kada rob ini seddu, sa nj im je ini
sedam dijelova tijela: lice, dlanovi, koljena i stopala."46
Lefas, ]. ( 1975). Physiognomy, the Art of Reading face, Industrial Gratica.
Salim, M. (1981 ). An Introduction to Acupuncture treatment and Anesthesia,
Ajoib Stores.
Biljei Muslim.

:. ti .:1ri:
suK 13 A.
Toke kineske akupunkture koje se nalaze no licu.
GB 1 4+
GB 1 4 -

REN 24
DU 20

sa -
DRI JELO l GRLO
PLUA

SRCE
" *

GLAVA
PLUA
BRADAVI CE NA DOJKAMA
JETRA UNA KESA


ELU
DAC

* +

TAN KO CRI J EVO

GORNJI E KSTREMI TETI

"

,y * . -

KUK
O
VI
3 p

`"::
"

"
"
"
"

KOLJENA
l POTKOLJEN I C E
% w

DEBELO CRI J EVO

_
MOKRANI MJ E HUR
. .
.
.

. _ _

.

. . .
SPOLNE L I JEZDE

SPOLNI ORGAN

_-._

STOPALA l NO Z Nl PRSTI

,

SLEZENA
BUBREZI
l
c o
~ C

<
m
G
G
O
C

C
w4
P

C
P
C
w
O
C
C
w
P
C
<
C
C
C
C
C
C
w
C
~=
r
O
C
J
m
C

u
~
J

>

J
~
~

J
W

C
r
L
J ~
\/ C !/

,
J1/ C!/

1HO

!|/ C !/
,
l1/

//J/\| C| 1/ JOI K//

, , _
_ .

- - - -
- -

,
o .
`
\/! | ||/
,
_
,
K /|I|C|
>1

O1I | |K\!|| !|!|

KO|I|1/ | O!KO|I | 1| C|
.


.
,

|O1|
"

|/\/ | | | C |
Jl I||O | |O

|1/

\C|
I|!/
11/ K|\/
||1J/C

!/1K/ C| I |\/
J|||O C | I|\O
OK/1/ || K/
\!|

, ,

,
,
,
,

\||] |1/

I/I 1| K

1|

|OJcK!| \1 | O/1'
l

c o

5
J
=
B
~
"` c

C
r
O
C
O
=
C
o
O
C
C
o
>
C
<
C
C
C
C
C
C
o
C
.

~t
O
C
6 1
AB D E S T l ALT E R NAT I V NA ME D I C I NA
PRA NJ E RU K U D O I Z A L A K T O V A
Govorei o abdestu Allah, d. . , je rekao: .. .i r
u
ke svoje do iza
lakata operite ... (ei- Ma'ide, 6)
Po kineskoj medicini u predjelu podl aktica prolazi est
meridijana koj ima protie energij a, i to za plua, debelo crijevo,
tanka crij eva, srce i perikardiumY
Potiranje ruku do lanaka u toku abdesta moe se smatrati
naj boljom zdravstvenom preventivom za ovj eka j er se na taj
nain uravnoteuje energija u tim meridijanima i uklanja svaka
zapreka. Pored toga neke take kroz koje prolaze ovi meridijani
(Li l l ) imaju pozitivan utjecaj na imunoloki sistem (slika br.
1 4) .
4 Stux. G. and Pomeranz, B. (1997). Acupuncture Textbook and Atls. Springer
Verlag.
1
6
2
Nk | k | I
suK 14.
Meridijani kroz koje protjee energi j a u predjelu podlakti ca.
, , , , , , . , , , . , , , , , , , , . , , . , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , ,
, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , . , . , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , . , , , , , . , , , , , , , , , , , , ,
6
3 1 AB D E S T l ALT ERNAT I V NA ME D I C I NA
MESH PO G L AV I
Kada govori o abdestu Uzvieni Allah kae: i dio glava svojih
potarite ... (ei- Ma'ide,
6
)
Islamski uenj aci se razilaze u pogledu naina na koj i se vri
mesh (potiranje glave prilikom uzimanja abdesta) . Sljedbenici
afjskog mezheba kau da je dovoljno potrati nekoliko dlaka
na glavi, dok imam Malik i Ahmed kau da je potrebno potrati
itavu glavu i vratiti ruku u suprotnom smjeru, a Ehu Hanife
kae da se mesh sastoji u tome da se potare prednji dio glave,
oko etvrtine glave. 48
To mjesto kod uenjaka koji se bave alternativnom
medicinom zove se spiritualna (duhovna) akra (slika br. 3
i 1 5)
Nauno je dokazano da je prva etvrtina glave centar
duevne energije koj i priprema ovj eka na stajanje pred
Allahom. Tako kada se ovjek okrene prema kibli da bi klanjao,
otvara se taj centar duhovne energije i ispunjava tom energijom
tij elo.
Na glavi se takoe nalaze neke vane take (Du 20) ijim
se masiranj em postie umirujui efkat (slika br. 13a) .
Zuhejli, `, Kitab jkh eL-isLami . . , 1 1372.

:. i: 9 | |
suKA 15.
Slika pokaz
u
je bioplazmaticko polje koje okr
u

u
je dijete i sedam centara
energije, od kojih najvie mjesto za
u
zima onaj koji se nalazi na tjemen
u
.
Ovaj centar kod odrasle osobe je izraeniji.
6
5
1
AB D E S T l ALT ERNAT I V NA ME D I C I NA
Na ovom mjestu treba postaviti pitanje ta znai akra
./././,koja je vanost ./ti koliko ih ima na tijelu?

to se tie defi niranj a znaenje rijei ./.za koju se j o

upotreblj ava i naziv svj etlosni toak, treba kazati da se radi o
centrima energije. U ovim centrima se energija u lj udskom tijelu
transformira. ./. imaju ulogu zupanika u konstantnom
kretanj u; one su direktno povezane sa fi zikim tijelom i j edna
sa drugom putem tanahnih kanala koj i prenose energij u.
Svaki centar energij e, tj . svaka ./.se okree u krug i to
u smijeru kazaljke u prednjem dij elu, dok se u zadnjem dijelu
dogaa suprotno. Na taj nain se stvara odreeni broj vitalnih
polja koja tvore j edinstveno vitalno polje lj udskog tijela.
Savremena znanost koja se bavi ovom oblau utvrdila je da
su miljenje i emocije povezani sa svakom od akri kao i to da
zakrenje energije u bilo kojoj od njih dovodi do pojave bolesti.
Njih ima sedam i svaka od njih utjee na odreenu hormonsku
lijezdu i odreeni organ. Svaka od njih ima posebnu boju.
Prva (akro: crvene je boj e, vezana je za zemlj u i osjetilo mirisa.
Smatra se centrom vitalne energij e koj i je povezan sa tijelom i
odravanjem ivota. U vitalnom polju ona je vezana za tj elesni
nivo.
Dr
u
ga (akro: naranaste je boje, vezana je za vodu i osjetilo
ukusa. Utj ee na spolnost, odnosno na reprodukcione organe.
U vitalnom polj u ona je vezana za psiholoki nivo.
Trea (akro: ute je boj e, vezana je za vatru i osjetilo vida.
Utj ee na nadbubrenu lijezdu, zaduena je za probavni
sistem i za apsorbiranje hranjivih materij a. U vitalnom polj u
vezana je za intelektualni nivo.
..
#:iti:.1r. :
etvrto cokro: zelene je boje, vezana je za zrak. Utjee na grudnu
lijezdu, odgovorna je za fnkcij e srca, krvne sudove imunoloki
sistem. U vitalnom polju vezana je za astralni nivo.
Peto cokro: plave je boje, povezana je sa osjetilom sluha.
Utj ee na titastu i paratitastu lijezdu. U vitalnom polj u
vezana je za eteriki nivo.
esto cokro: otvoreno plave je boj e, vezana je za um i
unutranje organe. Utjee na hormosku lijezdu i hipofzu. U
vitalnom polju vezana je za nebeski nivo.
Sedmo (akro: ljubiaste je boje, utjee na epifi zu i sposobnost
pronicljivosti. Odgovorna je za duhovnu ravnoteu, nervni
sistem i funkcije mozga koje su vezane za tij elo. U vitalnom
polj u vezana je za duhovni nivo.
Treba spomenuti da se vitalno polje koj e okruuje ovj eka
sastoj i od sedam naprijed spomenutih nivoa.49
Da se primijetiti da neke od vjebi koje se preporuuj u
u oiongu (jedan od najstarij i h naina lijeenja u Indiji)
potpomau djelovanje ./t. Zauuje to to postoji slinost
izmeu namaskih radnji i ovih vjebi. Npr. dizanje ruku kod
izgovaranje tekbira kada se dodiruje mjesto iza uij u vraa
ravnoteu u estoj ./t.Ako se - sa stanovita j oge - posmatra
i poloaj ruku'a, sedde i sjedenja izmeu dvij e sedde, onda se
moe kazati da oni reguliraj u ravnoteu pete ./..

to se tie
prakse, koj a je sunet da se prilikom j ela sjedne, time se regulira
ravnotea unutar etvrte ./. '
Vidi: Gimbel, Teo. ( 1 990), Form, Sound Colour and Healing, St.
Edmundsburg Press Limited.
Ruth, White. (1997), Working With Your Chakraas, Piatkus. i dr.
Singh Khalsa&Stauth C. (200 1). Mediatin Medicine, Joan Borysenko.
6
7
1
AB DE S T l AL TE R NATI VNA ME D I C I NA
A L L AH O VA M U D Z I Z A U S T VAR ANJ U U I J U
- PO G L E D NA AU R I K U L ARN U T ERAP I JU
Uho j e mjesto u kome se sastaj u svi kanali kojima protie
energija. Do sada se zna za vie od dvj esto taaka u uhu, koj e se
ne tiu samo sluha nego se tiu cijelog tij ela. (slika br. 1 6)
Kada neki unutarnj i organi ili vanjski organi koj i su
daleko od uha trpe bol mogu se primijetiti vidljive promjene
na odreenim dijelovima uha. Naime, j avlja se bol i nakon
najmanjeg pritiska na te dij elove uha, kao i promjene boj e i
izgleda.
Jedna od Allahovih, d. . , mu'diza u stvaranj u ovj eka
j este da moemo vidjeti dijelove nj egovog tijela na unoj koljci.
Uho predstavlj a neku vrsu slike djeteta u majinoj utrobi, glava
j e okrenuta nadale, noge gore, a kimeni stub predstavlj en j e u
bridu une koljke. Jedan od prvih naunika koj i su otkrili ovo
udo vezano za uho j este francuski ljekar Paul Noger, potkraj
1 950. godine u Lyonu. Tada j e nastala teorij a aurikularne
kineske medicine. Ta terapij a slui da se njome aktiviraj u take
na uhu koje refektiraj u pojedine organe i to putem lagahnog
pritiska prstom, primj enom iglica za akupunkturu, lasera i
elektrine struj e. 5 1
Ako usporedimo ovaj nain lijeenja i uzimanje abdesta,
vidjet emo da je sunet potrati vanjski i unutranji dio uij u
palcem i kaiprstom, to se smatra j ednim od naina za
uspostavlj anj e ravnotee u svim organima (slika br. 16) .
Woodham, A. and Peter, D. (1997), Enciclopedia oJComplementary Medicine,
Dorling Kindersley.
1
6
8
# .t .:1r :
suK 1 6.
Djelovi tijelo koji su predstavljeni u tockomo no
u
hu u obliku djeteta u utrobi
moj ke

6
9
1 AB D E S T l AlTE R N AT I VNA M E D I C I NA
P R AN J E N O G U
Uzvieni Allah, govorei o abestu kae: . . . i noge svoje do iza
(lanaka (operite) ... (ei -Ma'ide, 6).
Ve smo spomenuli kada smo govorili o refeksologiji koj a
j e vanost trlj anja prstij u i izmeu prstij u i pozitivni utjecaj
toga na tjelesne organe i kimeni stub.
Pranjem izmeu prstiju noge dotiu se take extra 36,
putem koj ih se lijee upala stopala i nekih nerava (slika br.
1 7).
Kineska medicina je utvrdila da koz stopala prolazi
est meridijana kojima prorie energija za slijedee organe:
crijeva, slezenu, mokrani mjehur, bubrege, u i j etru (slika
br. 1 9) . Dokazano je da trljanje odreemth taaka u blizini
nonih zglavaka vraa ravnoteu u kimeni stub UB 60 i u
reproduktivne organe UB 6 1 , te umiruje bolove u tijelu Ub
62. Neke take umirujue djeluj u na drugom nivou ST 44,
a neke poticaj no djeluj u na rad j etre LIV 3 (slika br. 1 8a i
1 8b) . 52
Imamo li navedeno na umu, onda svaki musliman treba
nastojati temeljito prati stopala prilikom uzimanja abdesta,
trljati ih (masirati) i podue prati uz trljanje izmeu prstiju.
` Cheng Xinong, ( 1 996) , Chinese Acupuncture and Moxibustion, Vol . l . 2.
Foreing Language Press.
1
7
0
N/ | / | |
suK 11.
Take ki neske ak
u
p
u
nkt
u
re (extra 38) koje se nalaze izme
u
noni h prstij
u
.
BAFENG (EXTRA 36)
'
AB D EST l AL TERNAT I V NA M E D I C I NA
suK 18 A.
Take kineske ak
u
p
u
nkt
u
re koje se nalaze
u
z stopalo.

t
,
# t
,
#
`
z
z

#
# _
,^ \
/ v?1
4 1 t
4 # ..z
r
#
J_
#
#
"
J ,

_ , ,

r r # t`
_

r
_
# $, t
r '

*t
:r
_
t
# y _ 1
* f g g
_ r
t
:
#

r
_
_
t
#
+
1
l
e
#
t
#

_
\

,
1

t
W

1
#
1
t
t
1
s
4

t
1

1
I
t

" `+

@@@

_
',
1
+
1
'
1
t
\
#
*
=

M p

@ w M

1
7
2
Nl 1 | 1 k 9 | t
suK 1 8 B.
Take kineske akupunkture koj e se nalaze uz stopalo.
li V 3 -
s 44 -
'
AB D E S T l AlT ERNATIV NA M E D I CINA
KUPANJE ( G USUL}
Kupanj e (gusul) podrazumij eva polivanje iste vode po
cijelom tijelu.53
Preporuljivo (mendub) je da se uzima abdest prije gusula.
Moda j e to neka vrsta upozorenja za neke organe prije nego se
polije voda po cijelom tijelu. Treba obratiti panj u i na to da se
u okviru hidroterapije (primjena vode u lijeenju) bolesnik ne
poljeva vodom prije nego se neki organi ne "upozore" vodom. 54
Trljanje tijela u toku gusula, koje je f u malikijskom mez
hebu, a sunet u ostalim mezhebima, j e, ustvari, potiranje (masi
ranje) nevidlj ivih meridijana kojima prorie fzioloka energija.
Tih meridij ana ima etrnaest du cijelog tijela i proteu se, kako
sa prednje, tako i sa zadnje strane tij ela (vidi sliku br. 1 9) . Masira
njem ovih meridij ana u njih se vraa energija, uklanjaj u se sve za
preke i obezbjeuje skladno i ravnomjerno proricanje energije.
Jedan od hadisa Vjerovj esnika, s.a.v.s. , gdje on govori o
lijeenju j este onaj gdje kae da voda kojom se uzima abdest,
odnosno gusul titi od urokljiva pogleda: "Urok j e istina, kada
bi bilo neto to bi moglo preduprijediti sudbinu, onda bi to bio
uroklj iv pogled. Zato kada trebate gusul uiniti, uinite ga."55
Ez-Zuhej li. `, Kitab el-fkh el-islami ve edilletuh, 1 / 51 2.
Gurshe, S. ( 1 997) , Natural Healing, Medical Editor, Zoltan Rona.
Biljee Buharija i Muslim.
1
7
4
N/ | / M | |
suK 1 9.
Meridijani kojima prolazi energija koji se proteu prednjom i stranjom
stranom tij ela, od vrha ruku do vrha stopala i od vrha glave do vrha
stopala.
:
AB D E S T l AlT ERNAT I V N A M E D I C I NA
ZAVRETAK
Poznato nam je da je uzimanje abdesta uvjet za valj anost
namaza, za koj i e ovj ek, kao to kae Boiji Poslanik, s. a.v. s. ,
biti prvo upitan na Sudnj em danu, pa ako namaz bude valjan
bit e valj ana i ostala djela.56
Govorei o abdestu i namazu Vjerovj esnik, s. a. v. s. , je kazao:
"Obavljanje pet dnevnih namaza slino je kao da bistra prijama
rijeka prorie ispred vrata nekoga od vas, pa se on svaki dan po
pet puta okupa u njoj .

ta mislite, da li bi na takvome ostalo

ikakve neistoe? Ne, ne bi - rekoe oni, a Vjerovj esnik kaza:
"Klanjanje pet namaza uklanja grijehe kao to voda uklanja
neistou."57
Namaz j e j edina naredba koja je direktno nereena Boijem
Poslaniku, s. a.v.s. , od Alaha d. . , a ne putem Objave. Namaz
je stub vjere koj i obuhvata sve islamske ane, j er obuhvata
ehadet, zekat (zekat na vrij eme) , post (post od govora i hrane) ,
had (okretanje prema Kibli) .
Voenje rauna o abdestu i namazu znak je vrste vjere,
dokaz o tome koliko ovj ek voli Alaha, d.. Putem namaza
i abdesta ovj ek dokuuje duhovno i svoj e tijelo oplemenjuje
naj bolj om energij om, a to je energija svj etla vj ere.
Biljei Taberani. Albani ocjenjuje da j e ovaj hadis vjerodostojan, Sahih el
dami: hadis br. 2573.
Biljei Muslim, 1 1228.

'
N/ | / | t
Namaz j e odmor za duu i tijelo, kao to j e Poslanik, s. a. v. s. ,
kazao Bilalu: "Odmori nas nj ime, Bilale."5
8
Namaz je svj etlost i lijek, blizina i povezanost, prisutnost
i pokornost, zato je musliman odgovoran prema sebi i svom
tijelu valj ano i temeljito uzimati abdest i redovno obavljati
namaz.
Zaista, vj era islam upuuje na ono to j e naj bolje. Veliina
ove vjere j este u tome to se ibadet, u kome je spas, povezuje sa
ovosvj etskim koristima, to ovj ekov ivot ini uravnoteenim.
Time islam uva zdravlje tijela i mir due. Slavlj en neka j e
Allah, Stvoritelj Velianstveni.
Biljee Amed i Ebu Davud: Albani ocjenjuje da je ovaj hadis vjerodostojan,
Sahih el-Dmi ', hadis br. 7892.

AB D E S T l ALTERNAT I V NA M E D I C I NA
LITERATURA NA ARAPSKOM JEZ I KU
. Imam afj , Kitab el-umm
2. E-a'ravi, Tefsir e-a'ravi
3. El-Kurrubi, El-Dami' li ahkam el-kur'an
4. Amed el-Kadi, Te'sir el-kur'an 'ala e'da' el-dism el-beeri ve kijasuhu bi
vasita 'edhize el-murakabe el-elektrunijje ("Utjecaj Kur'ana na tjelesne funkcije
I rezultati do kojih se dolo putem elektronske kamere"), Nere er-tibb el-islami
5. Nilson B. ( 1 998). Et-Tibb es-sini ( "Kineska medicina") , Ed-Dar el-
'arebijje li el-'ulum
6. Zuhejr Salih ( 1 996). El-Istifa bi es-sala ("Lijeenje namazom") , Hej"e
el-i'daz el 'ilmi f el-kur'an ve es-sunne
. Deen Richard ( 1 99 1 ) . El-Hifaz 'ala es-sihha bi tarika besita . . . (uvanje
zdravlja jednostavnim putem . .. ) , Austarlia
8. Ebu Davud, Sunen
9.Abdullah es-Se'id, Es-sivak ve el-'inaje bi el-'esnan ("Upotreba mi \
i odravanje zuba")
. Ibn Usej min, erh Rijad es-salih in, "Tumaenje 'Rijadussalihin'"
! . En-Nevevi, erh Sahih Muslim ("Tumaenje Muslimovog 'Sahiha

1 2. erh Feth el-kadir ( "Tumaenje ' Fech el-Kadira"')
1 3. ejh El-Abani, Sahih el-dami'
1 4. Er-Tirmizi, Sunen
1 5. Caro lin Green, (2000) . Er-Ti bb el-hadis ve er-ribb el-bedil ("Moderna
i alternativna medicina", Dar el-'arebijje li el-'ulum
1 6. Ibn Hader el-Eskalani, Feth el-bari f erh Sahih el-buhari
1
7
8
Nk | | |k 9 | |
1 7. Vehba el-Zuhejli, EI-Fikh el-islami ve edilletuh, Dar el-fkr el
mu'asir
1 8. El-Deziri, EI-Fikh 'ala el-mezahib el-erbe'a ("Fikh etri mezheba") ,
Dar el-kutub el-'ilmijje
1 9. El-Firuzabadi, EI-Kamus el-muhit
20. EI-Hejsemi, Medme' ez-zeva' id
2 1 . El-Hakim, El-Mustedrek
23. Ibn Kudame, EI-Mugni
7
AB D E S T l AL TERNATIV NA ME D I W
L I TERATURA NA OSTALIM JEZI C I MA
l . Barbara, A. B. ( l 988). Hands of Light. Bantam Books
2. Brecher, P. (2001 ) . Secrw of Energy Work. Dorling
3. Bruyere, R. L. ( l 994) . Wheels of Lighr. Simon &
Schuster
4. Caroline Myss. ( 1 998). Anatomy of the Spirit. Bantam Books
5. Cheng Xinnong. ( 1 996) . Chinese Acupunture & Moxibustion. \'oi. ! .
2 . Foreing Language Press.
6. Devendera, ` ( 1 989). Health in your Hands, Acupressure Terap

and Reflexology. Gola Publishers.
7. Dorcene Bagly. ( 1 982). Reflexoloogy today. Thorsons Publisher
Limited
8. Gimbel, Teo. ( 1 990). Form, Sound, Colour and Heal ing. bt.
Edmundsburg Press Limited
9. Gurshe, S. ( 1 997) . Natural Healing. Medical Editor - Zoltan Rona
1 0. Lefas, ]. ( 1 975) . Physiognomy, the Art of Reading Face. Industrial
Gratica
l l . Li Ding. ( 1 991 ) . Acupunture Meridians Teory and Acupuncrure
Points. Foreing Language
1 2. Mclaughlin, C. & Hall, N. (200 1 ) . Secrets of Reflexology. Dorling
Kindersley
1 3. Ruth, White. ( 1 997). Working with your Chakras. Piatkus
1 4. Smith, & Last, ! ( 1 992). Te Family Guide to Health Living.
Dorling Kindersley
..
| I
1 5. Singh Khalsa & Stauth, C. (200 1 ) . Mediation as Medicine. Joan
Borysenko
1 6. Stux, G. & Pomeranz, B. ( 1 997). Acupuncrure Textbook & Atlas.
Springer-Verlag
1 7. Woodham, A. & Peter, D. ( 1 997) . Encyclpedia of Compl ementary
Medicine. Dorling Kindersley.
8
1
1 AB D E S T | ALT ERNAT I V NA M E D I C I NA
SADRAJ
9
U VO D

1 3

B L A GO D AT I A B D E S T A - S PO L J A N I | U N U TRA NJ I
U TJ E C AJ I
1 5

K I N E S K A M E D I C I N A OT KR I VA TAJ N E I VOTA l V E Z U
OV J E K A l S V I J E T A

1 9

I Z M E U O VJ E KA | S V I J E T A P O S TO J I J E Z I K . . . K A K VO
2 0
2 1
2 7
3 1
3 2
4 1
4 3
4 3
4 8
5 5
5 6

J E MJ E S T O A B D E S T A U N J E M U

U E M U J E T A J N A H A R M O N I J E I Z M E U O V J E K A l S V I J E T A ?
DA L l S E GR I J E S I V E Z U J U Z A R U K E , N O G E ,
L I C E , U I . . . ?
A B D E S T J E B LA GO DAT l S V J E T LO S T
V E Z A I Z M E U N AU K E O R E F L E K S I MA l A B D E S TA
L I J E E N J E M A S A Z O M
N A I N N A KO J I S E PRAV I LN O l T E M E LJ I TO U Z I MA
A B D E S T 2 3
O R E Z U LT AT I MA PRAV I LN O G U Z I MAN J A A B D E S T A S A
N AU NO G S T AN OV I T A
P R A N J E R U K U
I S P I R A N J E U S T A
I S P I R A N J E N O S A
P R A N J E L I C A
1
8
2
N/ | / 9 | |
5 6 L I C E l F I Z I O G N O M I J A
6 1

P R A N J E R U K U D O I Z A L A K T O V A
6 3

ME S H P O G L A V I
6 7

A L L A H O V A M U D Z I Z A U S T V A R A N J U U I J U - P O G L E D N A

A U R I K U L A R N U T E R A P I J U
6 9

P R A N J E N O G U

7 3

K U PA N J E ( G U S U L )
7 5

Z AV R E TA K

7 7 L I TE R AT U R A N A A R A P S KO M J E Z I K U

7 9 L I T E R AT U R A N A O S TAL I M J E Z I C I MA