v

LAKO JE

To Stop Smoking
Revolucionarni svjetski bestseller koji
te vas zauvijek osloboditi ovisnosti
"Bio sam novUII
osjeeajem slobode
'''DfPElfOE.r
Posebfla ponuda: VI !

lhl I< ill fI I
Detalje prooaC:lile u knjlll
"DrugaCiJi pnSlup
ZapanJuJuc USPlch
s
"Njegova v)CShna II
uklanjanlu psihoioSkr. ,II
SUNDAr TIMES
Vdt:o LAKO JE PRESTATI puS,n
Aliena Carra, ki. p1l 'll
Branson, dostupall I
na Carra z.a,.edro s aud k
N,;.rpo-atMllrn CD-ROM?,.,n
6e:e knjtzi pronaCl popIS
6e'e Iako prestali
/\1m Care iii tete dob<tl p(1VI
"Slijedite moje upute,
i bit cete sretni nepusaf
do kraja zivota"
ALLEN CARR
IS8N 978-953-731]-19-7
VECERNJAKOVA
KNJIGA
Jedinstvena metoda
Mema taktike
zastrasivanja
Mema debljanja
Psiholoska potreba
za pusenjem nestaje
dok jos pusite
Prestanak ne znaci
uskracivanje
Osjecajte se odlicno
kao nepusac
Sadrzaj
Predgovor xi
Upozorcnjc xv
Uvod XXI
1. Najgorcg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresti
2. Lak mCin 6
3. Zasro jc tdko prcsr:ui?
"
4. Perfidna zamb
'7
,.
Zas[O i dalje pllsimo?
2>
6. Ovisnost {) nikotinu
2)
7. Pranjc Illozga i L1spavani partner 34
8. Olaks<lvanjc apstincntskc krize 43
9. Srres 45
10. Dosada 47
11. Koncentracija 49
12. Opusranje 5T
13. Kombinacija 55
14. Cega se to odricem? 56
Sadriaj vii
15. Dobrovoljno ropsrvo 5I
16. Ustedjet ell x funta tjedno 64
17. Zdravljc 68
18. Energija 81
19. Opusta me i daje mi samopouzdanje
20. Ta zlokobna mracna sjena 86
21. Prednosti puscnja 88
22. Prestanak pusenja Metodom mage volje 90
23. Cuvajte se smanjivanja 100
24. Samo jedna dgareta 106
25. Povremeni pusaCi, adolcscenti, nepusaCi 109
26. Pusac koji pusi 1I tajnosri 120
27. Drusrvcna navib? 123
28. Odabir pravoga trenutka 126
29. Hoec Ii mi dgarctc ncdostajati? 133
30. Hoell Ii sc udebljari? 136
31. Izbjegnite !ainu motivaciju
8
32. Lak naci n da ptcstanete
'4'
33. Razdoblje odvikavanja
'4
8
34. Samo jedan dim
'54
35. Hoee Ii mcni bid teic?
15
6
36. Glavni razlozi nellspjeha 158
37. Zamjenska sredsrva 160
38. Treb3m Ii izbjegavati situadje koje vode u kusnju? 165
39. Trenutak prosvjetljenja 168
viii Allen Carr: Lako je prestali pusili
40. Ta posljednja cigareta 17
2
41. Posljednje upozorenje
'7
6
42. Povratnc informacije
'7
8
43.
Spasite pusaea s broda koji rone ,87
44. Savjct nepuhCima 19 I
Finale: Pomognite prekinud tu svinjariju
'94
Sadrtaj
Predgovor
Prctpostavitc da postoji carobna melOda 7.a prestanak pusenja
koja cc omoguCiti bila kojem pUSacu, IIkijucujuii vas osobno,
da prcstanc pllsiti:
ODMAH
TRAJNO
BEZ KORISTENjA SNAGE VOLJE
BEZ APSTINENTSKE KRIZE
BEZ DOBIVANjA NA TEZINI
BEZ SOK TERAPIJ E, TABLETA, FLASTERA
ILl OSTALIH ZAMjENSKIH SREDSTAVA
Prerpostavimo nadalje da:
NEMA POCETNOG RAZDOBLjA KADA SE
OSJECATE ZAKINUTIMA ILl jADNIMA
ODMAH POCNETE VISE UZIVATI U
DRUSTVENIM DOGADAJIMA
OSJECATE VISE SAMOPOUZDANJA I
SPREMNljE SE NOSITE SA STRESOM
MOZETE SE BOLJE KONCENTRIRATI
NECETE PROVESTI OSTATAK ZIVOTA
Predgovor xi
SUZDRZAVAJ UCI SE OD NAPASTI DA
ZAPALITE CIGARETU I
NE SAMO DA CE VAM BITI LAKO
PRESTATI, VEC CETE ZAPRAVO UZIVATI
U PROCESU OD TRENUTKA KADA
UGASITE TU POSLJED JU CIGARETU
Kada hi rakva earobna metoda posrojala, hisre Ii je koristili?
Najvjerojamije, da. No, vi, n3ravno. ne vjerujcrc u earolije.
Niri ja. Mcdurim, metoda koju sam gore opisao postoji. Zovcm
je LAK NACIN (u originalu se metoda rove EASYWAY.
op. p.). Metoda, ustvari. nije 6robna, samo se tini wkvom.
Upravo rakvom sc cinib i meni kada sam jc otkrio i warn da
je mnogi od milijuna bivsih puSaCa koji Sli lIspjdno prcsr.;l!i
plisiri korisrcCi mccOOu LA K NAC I N rakodcr gledaju lla
raj natin. Naravno da vi i dalje tdko mo:l.CIC povjerovati mo
jim rvrdnj:ull:l. Ne brinite, smatrao bih vas pomalo naivnima
aka bisrc moje rvrdnje prihvarili bez ikakvih dOka7.J.. S drugc
S[r.lIlC, ncmojre napraviti pogrciku i odh:lciti ih 7.aro sto vjeru-
jete da Sll vrlo pretjcr.me. Vi rako i rako najvjcrojatnijc <':irate
ovu knjigu na prcporuku nekog biv.scg puSa-Ca koji jc pohadao
[ASYWAY klinikll iii koji je proeitao OVll knjigu. Nije vaino
jesre Ii dobili preporuku direktno iii plllem osobe koja vas voli
i jako je zabrinllla da. ukoliko ne presrancle, neee vas vi.sc biri
da bisre bili voljeni.
Kako LAK NA(IN radi? Nije to lako objasniri llkrarko.
PuSaci dolaze II nak: klinike u raz'nim sranjima panike, uvjereni
da neee uspjeti i vjerujuo da ee, ako nckim cudom i presla-
Ill. pUSili, prvo morati izdriati ncodredcno razdoblje potpu-
nog jada, da im druienja viSe nikad neee predsravl;ari uiirak,
da sc necc Illoti dobro koncenrrirari i nositi sa stresom ida,
iako 1ll07.da nikada viSe nece pusiri, nikada neec biri porpuno
xii Allen Carr: Lako je prestati puMi
slobodni i da ce do kraja iivota imati povrcml.'nu 7.eljll popusiri
cigaretu pa Ce sc morati odupirari napasti.
Glavnina takvih pusata napusta k1iniku nakon nekoliko
sati kao sretni nepuSaci. Kako uspijevamo posriCi takvo cudo?
Zakaiirl.' sastanak 1I jednoj ad EASYWAY klinika kako bisre
to saznali. Mcdurim, ono SlO mogu rcCi JCSl da vceina pliSaCa
oeekuje od nas da posdgnemo laj ellj govorcli im 0 straSnim
rizicima za njihovo ulravlje, 0 romc da je puknje prljava..
odvratna navika, da ih kosla pravo bogarstvo te da su glupi sto
vee nisu prestali pusiti. Nc. Ne. mi im ne govorimo s visoka
srvari ko;e vee znaju. "1"0 su problemi kojc imare kad StC puSae.
To nisll problcmi prcstajanja pu.scnja. Puiaei nl.' pusc iz. raz.loga
i7.o kojih nc bi smjcli pusiti. Kako bismo prcstali PUSili,
no jc otkloniti m.Jogc zOOg kojih pusimo. LA K NACI N sc
bavi tim problcmom. (illi to uklanjanjcm 7.c1je pllsenjem.
Jcdnom kada sc ukloni zelja pllsenjem, bivsi puibt Ill.' lrcba
koristili snagu voljc.
Mctoda LA K NACI N posroji u oblikll klinika, knjiga, vi-
deo ka7.eta, audio ka1-cra, CD-a i seminara na Inrcrncrll. U svim
jc oblicima metoda jednaka. radi se jednosravno 0 razliCitim
oblicima predsravljanja melodc. Koji bistc oblik vi nebali ko-
ristiti? To je piranjc osobnog i1rora. Neki Ijudi viSe volc eit3ti
knjigc. drugi glcdari video. Klinikc imaju tako visok postorak
uspjeha da moicmo nuditi jamslVo povr:ua novC3. Cijcne ovisc
o lokaeiji klinike i ako stC ;oona od onih 20 POSIO osoba kojc
rrebaju viSe ad jednog posjera, moicte dati na koliko god rre-
bate dodatnih posjera bcsplatno. Mi nikada ne odusrajcmo niti
od jednog puiaCa. Ako odlucite da viSe nc felite prcsrati pusiti,
vratil cemo yam say uplaceni novae. Temeljem llaSf..'g jamsrva
da cemo Yam vrariti novae, prosjek uspjdnosli 1I na.sim kli-
nikama iznosi prcko 90 posto na svjerskoj ra7.ini.
Predgovor xiii
Nemojte nikako dopusdti da vas bilo Sto od gore napisa-
noga odvrati od vrijednosd ove knjige. Knjiga je sama po sebi
zaokruien seminar i milijuni su pusata !aka prestali pU5iti
tako 5[0 su samo proCirali ovu knjigu. Ako imate kakvih ne-
doumica, tclefonirajte najbliioj klinici kako bismo vas savje-
toyaH !ito dalje Ciniti. Popis klillika nalazi se na kraju knjige.
xiv Allen Carr: lako je prestati puMi
Upozorenje
Maida im;He neke dvojbe 0 citanju ovc knjige. Moida vas, kao
veCinu pusab, sarna pomisao 0 prestanku pusenja ispllnjava
panikom i, iako imarc najbolju namjeru prcs[ati jcdnog dana,
to nijc danasnji dan.
Ako ocekujcte da eu vas obavijcsriti 0 grozllim rizicima za
zdravlje kojima su pusaci izloieni, 0 tolllC da puhCi trose pravo
malo bogatstvo tijckolll svog pUSackog iivota, da jc puscnjc
prljava, odvrarna navib i da ste vi glupani, bcskicmcnjaci i
bczoblicna masa slabc voljc, morat ell vas rawbrari. l'c rakrikc
nisu mi nibd pomoglc da prcstancm pLlsiri, a da Sli vama mo-
gle pomoCi, vi bisre vee prcsrali pusiti.
Moja mctoda, kOjll ell zvari LAK NACIN, nc radi na taj
natin. U neke ec yam stvari kajc eu reCi bid dosta tcSko povje-
rovad. Mcautim, do trcnutka kada budcrc ' l ~ ' l v r S a v a l i s citanjem
knjige, nc samo da ecre u njih vjerovad nego vam neee bid ja-
sno kako ste uopee mogli dopustiti da vam mozak bLlde tuliko
ispran da ste vjerovali u ndeo drugo.
Postoji rasireno pogrdno shvaeanje da mi sami odlucujemo
da eemo pusiti. PUSaci ne odabiru pusenje nisra vise nego Stu
alkoholicari svojevaljno odlucuju pascati alkoholiearima, a
ovisnici 0 heroinll posrari ovisnicima 0 hcroinu. Istina je da
sami odabiremo zapaliti tc prvc ckspcrimcntalnc cigarcrc. Ja
Upozorenje xv
ponekad odlucim iti u kino, ali je sigurno da nisam odabrao
provesti cijcli svoj iivQ[ u kinu.
Molim vas dOl razmislite 0 svom iivotu. )este Ii ibda CvTSlO
odluCili dOl u odredenim trenucima va.seg iivota neeete moei
uiivati u obroku iii druienju OCL puknja, iii da se neCete moti
koncentrir:ui iii se nositi sa stresom bel. U kojem ste
trenutku odlucili dOl treoote cigarcte, ne samo za dru:ienja nego
da ih trebate srnlno imati kod sebe, i da osjeCate nesigurno te
da vas eak hvOlta panika ako ih
Kao i svaki drugi puSac. namOlmljeni ste u najpodmllkliju
supdlnu zamku koju su zajcdnicki stvorili cov;ek i priroda.
Nema roditdja na ovoj plancti, bio on pusac iii nepuSac, kojcm
se svida pomisao dOl njegova iii njezina djeca puse. To znaCi
da svi pusaCi ide da nikad nisll poleli pllsiti. Z:uo stvarllO nc
iZllcnadujc dOl nikome niSlI trebalc cigarcre dOl bi uzivali u jclu
iii se llosili sa strcsom prijc ncgo SiO Sll posrali ovisni.
U ist'O vfijemc, svi pusaCi idc nastaviti pllsiti. Napokon,
nitko nas l1C rjera da 7A'lpalimo, raZllmjcli mi razloge iIi llC, vee
sami pu.saCi osobno donose odlllkli da ec 7A'lpaliti.
Kada bi postojao earobni glllnb kOji bi pusolCi mogli prili-
snuti i probuditi se slijedeeeg ;utra kaa da nikad nisu zapalili tu
prvu cigaretu, jedini pUSaci koji bi prcosrali tog slijedeeeg jurra
bili hi kJinci koji su jos 1I f.tzi ekspcrimcntiranja. jedina stvar
koja nas sprjdava da presranerno pllsiti jc: STRAH!
Strah da Cerno morati preiivjeti neodredeno razdoblje jada.
uskraCivanja i naadovoljcnc iudnje kako bismo hili slobodni.
Strah da ohrok iii druienjc nikad viSe neec biti tako ugodno
bez cigarcte. Strah da nikad necemo hid u stanju
ti se, nositi se sa stresom iii hiti samopouzdani bez nak male
potpore. Strah da ce se naSa osobnost i karaktcr promijenid. No
najvisc nas jc strah od 'jednom pUSac - uvijek pusae'. toga da
nikada ncccmo hiti potpllno slobodni i da eemo provesti osta-
xvi Allen Carr: lako je prestati
tak naseg ZivQ[a 7.udcCi 7A'l povrcmenom cigarctom. Ako ste kao
i ja vee isprobali sve konvcncionalne naCine prestanka puscnja i
proiivjdi jad od onoga SlO ja opisujcm kao metodu presrajanja
upotrebom snage voljc, nc sarno da cete biti obiljeieni rim
slrahom, vee Cere bid uvjcrcni da nc rnoiete prestati pusiti.
Ako ste zabrinuti. ako vas hvata panika iii osjeCatc da nije
pravi trenutak dOl presranctc pusiti. dopustitc rni da vas uvjerim
dOl Sll vaSe dvojbe iii panika posljedice straha. To jc strah kojeg
se ne oslobadate cigarcrama nego ga upravo one uzrokuju.
stc vi odlucili upasti u nikotinsku zamku. Kao i svc zamkc, ona
jc napravljena tako da osigura da ostanctc zarobljcni. Zapitajte
sc, kada stC zapalili te prvc eksperimcnralnc cigarctc. jestC Ii
odlucili ostati pus..'ll: toliko dugo? POl kada cetc onda prestati?
Sutra? Slijedccc godinc? Prestanite varati s.'lrnc sebe! Zamka je
napravljcna tako da vas zadrli cijeli iivoc. SlO mislilc, zasro svi
ti ostali pubci nc presraju pLisiti svc dok ih to nc ubijc?
Ovu je knjigu prvi pma i:t.dao izdavac Pcnguing prije dva-
desct godinc i svake jc godine do sada na lisri najprodavanijih
knjiga. Sada vee mnogo godina dobivam povratllc informacijc
o ucinku knjige. Kao Sto Cete lIbrt..O procitati. povrarne Sll
formacije otkrile podatkc koji su nadisli moje najsmjclijc nadc
o uCinkovitosti mojc mctode. Takoder, otkrila su sc dva aspekra
LAKOG NACINA koja su uzrokovala moju zabrinlllOSl.
Drugi eu aspekt objasniti kasnije. Prvi se pojavio u pismima
koja sam primao. Navcsr cu tri tipicna primjcra:
Nisam vjerovao u Ivrdnje i ispriCavamse zbog toga sam
sumnjao u Vas. Bilo je upravo tako lako i ugodno kao ste i
rekli da ce bitL Dao sam primjerke VaSe knjige svim svojim pri-
jateljima i rodacima pUSal:ima, ali nikako ne razumijem je
ne citaju.
Upozorenje xvll
Dobio sam Vasu knjigu prije osam godina od jednog prijatelja
koji je preslao pusili. Tek sada sam je procitao. Zao mi je jedino
slo sam pol ratio tih osam godina na pusenje.
Upravo sam zavrsila ~ i t a n j e knjige. Znam da je tek proSlo eeliri
dana, ali osjeeam sa lako dobro, znam da vise nikada neeu
puSiti. Pocela sam ~ i t a l i Vasu knjigu prije pel godina, dosla do
polovice i uhvatila me panika, Znala sam cia cu, ako dooem do
kraja, morati prestati poSiti. Nisam Ii bila luckasia?
Ne, dOlitna mlada dama nije bila luekasta. Spomenuo sam
veCCarobni gumbo LAK NACI N radi upravo kao raj earobni
gumbo Da pojasnim, LAK NACIN nije magija, noza mene
i srotine i risuee bivsih puSaCa kojima je bilo toliko lako i ugo-
dna presrati pusiti, linilo se bo da jest!
Ovo je upozorenje. Imal110 kokoSljaje situaciju. Svaki PuSac
Zeli prestati puSiti i za svakog puSaea to moZe biti lako i ugo-
dno. Sarno 5trah sprjceava puSace da poku.saju prestati pusiri.
NajveCi je dohitak uklanjanje tog straha. No neCete ga se oslo-
bodid dok ne zavrSire cirari ovu knjigu. Upravo suprotno, kako
je rekJa gospoda u treCem primjeru, raj se strah maZe povecui
kako odmicete s Citanjcm knjige i to vas maZe sprijei:iti da je
proCitate do kraja.
Niste vi odlucili upasti u 7.amku, no neb yam bude jasno,
ncCere se osloboditi iz nje dok ne donesete evrstu odluku da to
iclite. Vee se moZa koprc:lte u ic.lji da prestanete pusiti. S druge
strane, mOZete imati dvojbc. U svakom slueaju imajrc na umu
da STVARNO NEMATE STO IZGUBITI'
Ako na kraju knjigc odlucite da ic1ite i dalje pusiti, niha vas
nece sprjccavati u tome d:t to i napravite. Ne morate ni smanjiti
pusenje niti prestati pusiti dok citate knjigu, i zapamrite, nema
xviii Allen Carr: lako je prestali pusili
nikakvc sok rerapijc. Upravo supromo, imam sarno dohrc vijc-
sti za vas. Mo:i..ete Ii zamisliti kako se grof Monte Cristo osjcCao
kada je napokon pobjegao iz 7.atvora? Tako sam se ja osjcCao
kad sam pohjcgao il. nikorinske zamke. Tako se osjceaju mi
lijuni bivsih pusata kOji su primjenili moju metodu. 00 kraja
knj;gcTAKO CETE SE I VI OSJECATI'
KRENITE!
Upozorenje xix
Uvod
"IZLljECIT CU SVljET OD PUSENjA!"
Reba sam to svojoj supruzi. Pomislila je da sam porpLino
poludio. Razumljivo, aka uzmcrc U obzir da je promatrala moje
ncuspjchc u brojnim pokuiiajim3 da prcstanem pLlsiti. Poslje-
dnji je bio prijc dvijc godinc. Uspio sam prdivjcti sest mjeseci
pravog pakla prijc nego Sto sam konacno popusrio i zapalio
dgareru. Nije me Sfam priznati da sam plakao kao dijcre. Znao
sam da salll osudcn biri pusac do kraja iivota. Ulozio sam toJiko
trucla u raj pokusaj i patio toliko jako da sam znao da nikad vise
necu imati snage proti kroz takvu patllju jos jcdnom. Nisam
nasi Ian covjck, ali da je neki pokrovircljski raspolo:i.eni Ilcpusac
bio wliko glup da mi u tOm trcnlltku ka'l.c da svi pusaCi mogu
laka presrati pusiti, odmah i z.luvijek, ne bih bio odgovoran 7-3
svoju reakciju. Uvjeren sam medurim da bi me bilo koja porota
na svijetu, sas[avljena iskljucivo od pusaca, oslobodila krivnjc
smanajuCi [Q ubojsrvom bez predumisljaja.
MoZda i vi smatrate nemoguCim da svaki pusac moze !ako
prcsta[i pllsi[i. Aka je [ako, molim vas da ne baci[e ovu knjigu
II smece. Molim vas da mi vjerlljete. Uvjeravam vas da cak i
vama moZe biti !ako pres[a[i pllsi[i.
Dvijc sam godinc nakon posljcdnjeg nellspjeha ipak ugasio
cigarcw 7-3 koju sam mao da ce mi biti posljednja i nisam sarno
Uvod xxi
rekaosvojoj ieni dasam upravo postao nepusacvceda eu izlijeCiti
osrarak svijera. Moram priznati da sam tada njezin skeprici7.am
doiivljavao prilicno iriranmim. Medurim, to ni na kaji natin
nije umanjivalo moj osjc6j ushicenosti. Prctpostavljam da jc
moja ushieenosr sa:r.nanjem da 5.1m vee srerni nepuSac malo
iskrivila moju perccpdju. Glcdano unatrag. mogu se sloiiti s
njezinim stavom. Sada mi jc jasno zaSto su Joyce i rnoji bliski
prijatdji i rodad vjcrovali da sam zrco za ludnicu.
Aim se osvrncm na svoj 7.iVOt, Cini rni sc da jc cijelo rnoje 1'0-
stojanjc bilo sarno priprcma 7..1 svladavanje problema pu.senja.
Sve one godinc napornog ucenja. kad sam sc trudio postati da-
bar knjigavoda. i sve onc godine rada u knjigovodstvu nisu mi
nikako moglc pomoei u rn7-Orkrivanju misterijc zvane zamka
pu.senja. Starn izrcka ka7-c da nc moute varnti sve Ijude svo
vrijeme. ali ;a sam duboko uv;eren da upravo to vet godinama
uspijeva duhanskoj industriji. Takoder vjerujcm da sam prva
osoba koja je u potpunosti razumjela zamku poSenja. Ako vam
zvuCim arogamno. mornm roci da za to nimalo nisam zasluian
ja osobno. vet iivotlle okolnosti u kojima sam se na.sao.
K1jucni je dan bio 15. srpnja J983. godine. Nije baS da sam
pobjegao iz Colditza. ali vjcrlljcm da su oni kojima je to uspje-
10 iskusili jednak osjeeaj olakSanja i ushita koji sam ja osjetio
kada sam ugasio posljednju cigarctll. Shvatio sam da sam otkrio
neSto 0 cemu sanjaju svi pusaci: kako s lakoeom prcstati pusiti.
Nakon isprobavanja mctodc na prijateljima i rodacima pro-
mijenio sam zanimanje i paCeo raditi puno radno vrijcmc kao
savjernik, pomaiuCi drugim pusaCima da prestanu pusiti.
Nakon dvije godine napisao sam prva izdanje ave knji-
ge. Jedan od mojih ncuspjcha, covjek 0 kome gavorim u 25.
paglavlju, bio je maj glavni motiv 7A1 pisanje ove knjige. Ova
puta me posjetia i oba smo puca zavrsi!i u suzama. Bio je tako
llzbudcn da ga nikako nisam uspio uCiniti dovoljno opustenim
xxii Allen Carr: Laka je prestati pu!iiti
da bi mogao razumjeti 0 cemu govorim. Mislio sam da bi, ako
svoju metodll opisem u knjizi, mogao sjesti i procitati knjigll
kad bi lllU to najviSe odgovaralo. onoliko puta koliko god to
zcli, a to bi lllll moglo pomoei da upije moju poruku.
Nisam imao nikakvih dvojbi da ce LAK NACIN djelo.
vati jcdnako utinkoviro kod drugih pUSaea bo sto je djelovao
kod mcne. Medut'im. kada 5.1m razmisljao 0 i7.davanju meto
de u obliku knjige. imao sam dvojbi. Napravio sam vlastito
iStra7.ivanje trlisra. Komemari baS i niSlI bili ohrabrujuti:
MKako mi knjiga moze pomoei? Meni je potrebna snaga voIje!M
MKako knjiga moze izbjeCi straSnu apstlnentsku krizu?"
Imao sam ja i svojih dvojbi. L:esto jc u kJinikama bilo alieo
da je klijelll krivo shvatio bitnu poruku koju sam prcnosio. Bio
sam 1I mogllcnosti popraviti situaciju. No, kako ce 10 napraviti
knjiga? Dobro sc sjcbm frustrirajutih silUacija iz vremena kad
sam uCio 7.a knjigovodu. Kada nisam shvaeao lleSto u knjizi iii
sc nisam slagao s nekom porukom, bio sam vrlo frustriran jer
ni5.1m mogao llpitati knjigu dOl mi bolje raz.jasni ono stO nisam
razllmio. Takoder, bio sam pocpuna svjestan da u ovo vrijcme
televi7.ije i videa mnogi Ijudi nemaju naviku titanja.
U7.a svc ove timbenikc, imao sam jednu dilemu koja jc bila
jaea ad svih ostalih. Nisam bio pisac i bio sam vrlo svjcstan
svojih ogranicenja u tom pitanju. Bio sam uvjcrcn da mogu
sjcsti nasuprot plisaCa i uvjeriti ga kako ce mu druienja biti
ugodnija, kako ce sc 1ll0Ci boljc koncentriraci i laleSe sc nositi
sa StrCSOlll kao nepusaci i kako proces prcstanka pUScnja moze
hiti lak i ugadan. No, magu Ii taka neSto prcnijcti u knjizi?
Na srecu, hogovi Sll mi hili skloni. Dobio sam risuce pisama
7A1hvale s komcllmrima pOpllt ovih:
Uvod xxiH
...................... '" .
"Ova je najbolja knjiga ikad napisana."
"Vi sle moj guru."
"Vi sle genij.
"Trebalo bi yam dodijelili lilulu vileza."
"Trebali bisle bili premijer."
"Vi ste svelac."
Nadam se da nisam dopustio da mi takvi komcncari udarc
u glavu. POtpllno sam svjestan da takvi komcnrari nisu napi-
sani kako bi pohvalili moje literarne sposobnosti, nego upravo
ullacoc njuhovu nedostatku. Napisani su zaco Sto, bcz obzira
na to je Ii yam draze posjedti klilliku iii procirati knjigll:
..........................................................
EASYINAY SUSTAV DJELUJEI
Ne sarno da sada imamo svjetSkll mreiu EASYWAY k1i-
nika, vee je ova knjiga bila Penguinov bestseller svake godinc ad
kad je prvi pur hash U Norvdkoj je cak nedavllo nadmasila
prodajll Harry Pouera te je tako postala najbolje prodavana
knjiga na zajednickoj listi knjiZevnih i publicistickih izdanja.
Prodana je u otprilike cetiri milijuna primjeraka i prevedena na
vise od dvadeset jC'"Lika.
Nakon otprilikc godinu dana od pokretanja k1inika 7..3
odvikavanje od puscn;a, mislio sam da sam nallcio we StO
se m07,C nauCiti 0 pomaganju pusacima da prestanu pusiti.
xxiv Allen Carr: Lako je prestali pusili
Iznenadujuee, i dvadcset godina nakon orkriea metode, svaki
dan naucim ne$CO novo. Ova me Cinjenica pomalo zabrinu-
la kada su me zamolili da napravim dopune prvom izdanju
nakon sest godina. Upla.sio sam se da eu tllorati izmijeniti iii
povuei prakticno sve sto sam napisao.
Medutim, nisam se rrebao brinuti. Osnovna naccla metode
EASYWAY danas su jednako evrsta kakva Sll i bila kada sam
je otkrio. Divna istina glasi:
tAKO JE PRESTATI!
To je Cinjenica. Jedina jc tdkoCa kako uvjcriti wakog pusaea
u tu Cinjcnicu. Svo znanje koje sam stekao u preko dvadeset
godina koristim kako bih omogucio svakom pusacu ugledati
svjcc1o. U klinikama se trudimo dostiCi perfekciju. Svaki nas
nellspjeh duboko pogada jer znamo da svaki puSac moZe pre-
stati pusiti na Iak naCin. Kada pusaci ne uspiju prestati pusiti,
obicno to smatrajll osohnim nellspjehom. Mi to smatramo
nasim neuspjeholll - nismo ih llspjeli llvjcriti kako je lako i
llgodno prestati pllsiti.
Posvetio sam prvo izdanje ove knjige onirn pusaCimll., njih
16 do 20 posto, kojc nisam uspio izlijcCiti. Ovaj poscorak
nClIspjeha izracllnat je na temelju jamsrva 7.oa povrat novca u
nasim klinikama. Trcnucni prosjek ncuspjcha u nasim klinika-
ma sirom svijcca jc ispod 10 posm. To znaCi da nam je prosjek
llspjdnosti veti od 90 posm.
lako sam bio svjescan da sam otkrio ndto cudesno, ni u
svojim najsmjelijim maStarijama nisam ocekivao da eu postiei
takvc prosjeke. MOZete s pravom primijetiti da sam rrebao
ocekivati da eu dostiti 100 posto, ako sam vee iskrcno vjcrovao
da eu svijet izlijeCiti od pllsenja.
Uvod xxv
Ne, nikad nisam ocekivao da eu dostiCi stoposrotnu uspjc-
snost. Smrkanje duhana bilo je prcrhodni najpopularniji natin
nikocinske ovisnosti sve dok nije postao antisocijalan i po-
lako izumro. Mcdutim, i dalje poscoji nckoliko cudaka kOji
smrCll duhan i uvijek ce, vjerojatno, postojati nckoliko rakvih.
Zapanjujuce, no britanski je parlamellt jedan od zadnjih utvr-
da srnrkaca duhana. Vjerujem da to i nije roliko iznenadujuce
jer bd razmislite, politieari su uvijck orpriJike sratinu godi-
lla i7A'l svog vremena. Tako ee uvijek biri nekoJiko clldaka koji
ec pusiri. Sigurno jc da nisam ocekivao da cu morari osobno
izlijeCiti svakog pusaea.
Ono sra sam mislio da ce se dogodiri jest da eu, nakon sra
objasnim misterije zamke pLisenja, razbiri i iluzijc pOput:
PusaCi lIzivaju u puscnju
Pubti puse vlastirim odabirom
PlIsenje oslobada od dosadc i strcsa
Pusenje pom:lze pri koncenrraciji i opu.sranju
Pusenje je navika
Ponebna je snaga voljc da se presrane pusiri
Jednom pusac, uvijek pusac
Uvjeravanje pus:lea da ih pusenje ubija, pomaie im da
presranu pusiti
Zamjenska sredsrva, naroCito zamjene za nikotin, pomazu
pusacima da prestanu pusiti
Preciznije, nakon sra sam razbio iluziju da je tdko presrari
p u . ~ i c i i da mOfare proci kroz nanzicijsko razdobJje jada kako
bisce prestali, naivno sam rnisJio da ce osratak svijeta rakodcr
vidjcri svjcdo i prihvatiri moju metodu.
Mislio sam da ce rnoj gJavlli neprijate1j biti duhanska indu-
strija. Zapanjujuce, moje gJavne racke spocicanja bile su upra-
xxvi Allen Carr: Lako je prestati pusiti
vo instirucijc za kOjc sam mislio da ce mi biri glavni saveznici:
mediji, vlada, dobrorvorne organizacije popur ASH (Action on
Smoking fmd Health, op. p.) i QUI T cc medicinska profcsija.
Vjerojatno ste vidjdi film Sestrll Kenny. U slueaju da nisee,
radi sc 0 vremenu kada je harala djecja paraliza iii polio. Jasno
se sjetam da je sarna rijec u meni i7A'lzivala isri strah kao sto rijcc
rak i'lA'lziva danas. Ucinak polia bio jc ne samo parali'l.a nogu
i ruku nego i iskrivljenje udova. Prizn:Hi medicinsk.i rretman
bio je imobili'lA'leija rih udova 1.eljewim udlagama kako bi se
sprijeCilo iskrivljavanje. Rezultar je bila dozivotna parali'l..:l.
Sesrra Kenny jc vjcrovala da zcljezne udlage onemoguCavaju
oporavak i dokazala na risllCama primjera da se misice moze
ponovno nauciri djclovanjll re da djeea mogu ponovo hodari.
Medurim, sesrra Kenny nijc bila lijccnik, bila jc samo medi-
cinska scscra. Kako se samo llsudila 1...1drijcri u podrucjc rC"Ler-
virano za kvalifieirane Iijcenike? lzglcda da nije bilo vazno ra
Sto je scstra Kcnny pranasla rjdenje problema i dokazala cia je
njc'l.ino rjdcnjc ucinkoviro. Djeea koju jc Iijecila scsrra Ken-
ny znala Sll da je ona u pravu, znali su i njihovj rodirelji, no
sluzbena medieinska profesija ne samo da je odbila prihvariri
njezine merode vee je Stovisc sprijccila scstru Kcnny da ih pro-
vodi. Sestri Kenny je rrebalo dvadesct godina truda prije nego
sra jc medicinska profesija prihvatila oCira.
Prvi sam pur pogledao raj film godinama prije nego sro sam
orkrio LA K NACIN. Film je bio vrlo 7A'lnimljiv i nedvojbeno
je bilo c1cmenara isrine II njcmu. Mcdurim, bilo jc jcdnako
rako oCiro da je Hollywood ovdjc unio znatnu umjcrnicku
slobodu. Scsrfa Kenny nijc nikako smjcla ockrici ndra sra
udruzena 'l.nanja mcdkimkc znanosri nisu uspjc1a. Poznad mc-
didnski spedjalisti sigurno nisu bili rakvi dinosauri kakvima su
prikaz.ani? Kako je moguce da im jc trcbalo dvadeset godina da
prihvare cinjeniee koje su im bile ispred nosa?
Uvod xxvii
Kaie se da je iivot cudniji od romana. Ispricavam se s[Q
sam optuzio stvaratelje filma SesfT{z Kenny da su si uzeli previse
umjeticke slobode. Cak i u ovo 'prosvijcceno' doba moder-
nih komunikacija, nakon dvadeset godina, uz to sto mi je
omogllcen pristup modernim komunikacijarna, ipak nisam
llspio prenijcti svoju porllku. Da, dokazao sam svoje rvrdnje:
vi citate ovu knjigu sarno zato s[Q yam jc knjigu preporuCio
neki bivsi pusac. Z1pamtite, ja nemam ogromnu financijsku
moc kao BMA(77Je British Medica/Association, krovna britan-
ska Iijecnicka udruga, op. p.), ASH iii QUIT. Kao i sestra
Kenny, ja sam usamljeni pojedinac. Kao i ona, poznat sam je-
dino iz razloga sto moj SUSf<lV radio Vee me se smatra najveCim
guruom za pomoc pri odvikavanju od pusenja. Kao i sestra
Kenny, dokazao sam svoje rvrdnje. Ali i sestra Kenny doka7.-a1a
je svoje tvrdnje. Kaho je to dobro donijelo ako je oSf<ltak svije-
ta i dalje prihvaeao posrupkc koji su bili porpuna suprotllost
onome Sto su trebali hiri?
Zadnjc su recenice knjige jcdnakc i u prvom izdanju: "Vjcrar
promjena puse u danasnjcm druStvu. Snjeina gruda se
Ia i nadam se da CC joj ova knjiga pomoCi pretvoriti se u lavinu."
I
z
mojih ste gornjih navoda mogli doti do zakljllcka da ni-
sam poStovarclj mcdicinske struke. Nista ne moze biti udaljenijc
od istine. ]edan ad mojih sinova je lijecnik i niti jedno zvanje
nc smarram uglednijim od lijcenickog. Usrvari, dobivarno vise
preporuka za nase kJinike od medicinskih profesionalaca nego
od bilo kOje druge profesije i, iznenadujuce, vise nasih k1ijenata
dolazi iz medicinske profesije ncgo iz bilo koje druge.
U samim pocecima medicinska me profesija smatrala ncCim
izmedu sarlatana i cudaka. U kolovOZll t 997. godine irnao sam
veliku cast biti pozvan odrIari predavanjc na Desetoj svjetskoj
konferenciji 0 duhanu iIi zdravlju koja se odrlavala u Pekingu.
Vjerujem da sam prva osoba bez medicinskog obrazovanja kOja
xxviii Allen Carr: Lako je prestati pusiti
je dobila takvll Cast. Taj je poziv na konferenciju puno govorio
o napretku koji sam do tada postigao.
Medutim, mogao sam to predavanje jednako tako odriati i
zidu od cigle. Kako nikotinska zvakaea guma i Aaster nisu uspjcli
rijcSiri problem, plisaCi Sll izglcda sami prihvarili Cinjenicu da se
ne mozd izlijeCid od ovisnosti 0 drogi propisivanjem te iste dro-
ge. To jc ism kao da kaiete ovisniku 0 heroinu: Nemojte pusiti
heroin, puknjc jc opasno, probajtc g3 r3dije UbriZg3ti u venu
(ncmojtc ovo pokusav3ti s nikotinom, ubir ce vas trenutno).
Kako medicinska profcsija, mediji i udruge tipa ASH i QUIT
nemaju pojma 0 pomaganju pusacima da prestanu pusiti, oni
se koncentriraju 113 prenosenje porllb pUS3Cima koje oni vee
odavno znajll: pusenje nije 1.dravo, to je prljavo i odvrarno, nije
socijalno prihvatljivo i skupo je. Jzgleda da illl nikada nije palo
na pamet da pusati ne puse iz razloga zbog kojih ne bi smjcli
pusiri. Pravi je problem llkJoniti razloge zbog kojih puse.
Na nacionalnc dane llcpllkllja medicinski cksperri govorc
ncSto popur: "Ovo je dan kada svaki pllsac pokusava prcsrari
pllsiti!" Svaki pllsac zna da jc to jcdan dan u godini kada CC
veCina pllsaca iz inata popusiti dvostruko vise nego Sto obicno
puse, jer pusaCi l1e vole bd im se govori sto treb3ju raditi, oso-
biro kada to racle ljudi koji trctiraju PUS3CC kao potpune idiote
i ne razumiju zasto oni puSe.
PostO sami ne razumiju pusace u potpunosti, iii kako im
obks3ti prestanak pusenja, njihov je stav slijedeCi: ovu
metodu. Ako ne djcluje, probaj drugu." MOZetc Ii Z<1.111isliti da
postoji deset razliCitih naCina za lijecenje upale slijepog crijeva.
Devet naCina izlijeCilo je 10 posto pacijenara, sto mati da je
ubilo 90 posto pacijenara, a deseti je nacin izlijcCio 95 posto
pacijenata. Z1.mislite da je saznanje da postoji taj descti natin
dosrupno vee dvadeset godina, no veCina medicinara i dalje
preporucujc drugih clever nacina.
Uvod xxix
Jedan od lijecnika na konferenciji izjavio je ndfa do cega ja
nisam dosao. Upowrio je da bi lijecnici mogli biti pravno od-
govorni za pogrdno lijecenje ukoliko ne pn:poruce svojim pa-
cijenrima najbolji 1ll0guCi naCin prestanka pusenja. lronicno,
on je bio snai.an zagovornik z.lmjenske nikotinske terapijc
(zvakatc gumc, Aasrcri i sl.). Jako se rrudim ne biti osvetolju-
biv, ali se nadam dOl ee bas raj lijccnik post;ui prvom zrtvorn
svoga prijedloga.
Vladc rcdoviro trosc milijllne funta na sok kampanje koji-
rna jc cilj uvjcravanje mladih ljudi da ne postanll ovisni. Tc
bi novce iSfa tako mogli porrositi na uvjcravanjc mladdi da
ih lllotodkii mogu ubiri. Z:.lf oni nc shvabju da mbcld zna
da ih jedna cigareta neec ubiri i da niti jcdan mladi covjek
ne occkuje da ce postati ovisan? Vt:'IAl izmcdll puscnja i raka
pluCa dokazana jc prije ccrrdesct godina. lpak, svc vise mladih
postajc ovisno, sada i vise nego prije. Mladd ne rreba glcdati
pUSackc horore na rcleviziji. Pusaci se rrude izbjcgavari takve
progmrne. Prakticno svaka mlada osoba Ll zemlji svjcdocib jc
stvarnoj sreti koju pusenjc uzrokujc II svojoj vlastiroj obirdji.
Gledao sam kako taj korov mog oca i sesrru; fa mc
nije sprijeCilo da ne padnem u zamkll.
Pojavio sam se na nacionalnoj releviziji z.1.jedno s lijecnicom
iz organizacije AS H koja nikad Ll iivotu nije pusila i nikad nije
i:tJijccila niri jednog pusaCa, koja jc katcgoricki rvrdila naciji
kako ee zadnja vladina sok rcklamna kampartja vrijedna dva i
pol milijuna fLima sprijeCiri mladd da postanll ovisnici. Oa je
barem vlada imaJa dovoljno zdravog razuma da meni dodijeJi
te noyce, mogao sam financirati kampanju koja bi jamcila srnrt
ovisnosri 0 nikotinu u nekoliko godina.
Stvarno vjerujem da je snjdna gruda postal a nogomcrna
lopta. No, nakon dvadeset godina [Q je i daljc kao pljuvanje
u ocean. Zahvalan sam milijllnima bivsih puSaCa koji Sll
xxx Allen Carr: Lako je prestati pusiti
sjerili moje k1inike, proCitali Illoje knjige, gledali rno; video
i preporllCili LA K N ACI N svojim prijateljima, roaacima i
bilo kome rko ih je zelio saslusari i molim se da i vi uCinite isto.
Medmim, snjdna gruda nea: posrari lavina sve dok medicinska
profcsija, mcdiji, AS H i QUI T nc prestanu prcporuCavati
metode kojc prcsranak puscnja Cine rdim i prihvate da LAK
NACI N nije S:11110 jcdna ad mogutih metoda vee je to:
JEDINA RAZUMNA METODA KOJU TRESA KORISTITI!
Nc occkujern od vas da mi U ovom rrenurkll povjerlljcrc, no
do trentltka kada proCirare knjigu, razumjcr cere. Cak i onih
nekoliko promascnih sluCajeva na koje naidemo bzu ndto
slicno ovome:
"Nisam jos uspio, no Vas je nacin bolji od svih za koje
Ukoliko, kada zavrsite s Ciranjem knjigc, osjetitc da stc mi
duini zahvalnost, moiete taj dug platiti odrnah. To neeete
uciniti samo preporuCivanjem Illetodc LA K NACI N vasim
prijateljima, nego bd god vidire iii cujere na releviziji iii ra-
diju da netko zagovara neku drugu mcrodll, iii ako proCitate
takav cbnak u novinama, napisire pismo iii nawvitc amore
tih priloga rc ih upirajre Z.lStO ne z.1govaraju LAK NACIN.
To ce pokrenuri bvinu i ako pozivim toliko dugo da to vidim,
umrijet ell kao sreran covjek.
Ovo iulanje knjige slavi dvadcseru godisnjicu otkriea me-
code i daje yam vrhunsku rchnologiju koja omogutuje da !ako
i llgodno prestancre pusiri. Ook sjedim za svojim najmoder-
nijim lapcopom, rciko mi je povjcrovati da je originalni rukopis
Uvod xxxi
ove knjigc pisan rukom, jedva citljivim rukopisom, najmanje
Citljivim samom piseu i zatim pretipkan na pretpompnom
pisatem stroju marke Underwood. Kada sam ugasio svoju po-
sljednju dgareru 15. srpnja 1983. godine, bio sam potpuno
siguran da sam otkrio ncSm Sto je traiio svaki pUSac: laku i
trenurnu metodu bijega iz nikotinskog roblja. Ono sto nisam
znao sigurno bilo je mogu Ii llvjcriti i jcdnog pus3ea u to, a
kamoli djeli svijer.
S prodajom od prcko ectiri milijuna primjeraka i prijevo-
dom na viSe od dvadeset jezika, LAK NACIN jc nadmasio
sva moja ocekivanja.
Pocclo jc samo s Joyce i sa mnom osobno u naSCIj kuti u Ray-
nes Parku. Sada imamo mreiu od preko pedeser EAS YWAY
klinika u viSe ad dvadeset zcmaJja svijcra. Mojih trideset godina
za vrijeme kojih sam pusio dgarete jednu za drugom bile su 7.3
mene nocna mora i drago mi je sro mogu zahvaJiri svojim kole-
gama, izdavacima i milijunima bivsih puSaCa koji su presrali uz
pomoc LAKOG NACI A Sto su ucinili da mi posljednjih
dvadeser godina izgleda kao iivor u raju.
Preplavljuje Ii vas oSjc6j ruge i jada? Zaboravire na to. Ja
sam postigao dosra cudesnih srvari u svom iivoru, no najveCa
od wih JCSt zasigurno bijeg od robovanja nikotinskoj ovisnosti.
Pobjegao sam prije viSe oct dvadeser godina i jos uvijek se ne
mogu dovoljno nauiivati u Cinjcnici da sam slobodan. Nema
potrebe za depresijom, nisla loSe se ne dogada - naproriv, na
putu ste dosti7.3nja nceega SIO bi svaki pubc na planeru volio
dostiti. BITI SLOBODNI!
xxxii Allen Carr: Lako je prestati pusili
ajgoreg ovisnika 0 nikotinu
t k trebam sresti
Mo:i.da bih trchao zapoeeti s objaSn;cnjem moje strucnosri za
pisanjc ove knjige. Ne, nisam ni doktor niti psihijarar; mojc
su kvaliflkacije puno konkrcrnije. Tridcset i tri sam godine bio
tciki strastvcni puSac. Prctkraj sam za losijih dana poSio oko
srorinu cigarcta dnevno; nikada mcdurim nisam puSio manje
ad k-rocser cigarcra na dan.
z,. vrijcmc svojih pUSackih godina viSe sam descraka pura
poku.savao prcsrari pllsiti. Jednom nisam pllsio citavih .sest
mjcscci. ali sam sc neprcsrano 'verao po 1.idovima', poku.savao
stajari sro bli-i.c pUSacima kako bih lldahnuo malo dimaj U
vlaku sam sc joS uvijck vozio II odjelima za puSacc.
Sro sc rice 7.dravlja. s vocinom puSaCa jc isro. Misle da ce
zasigurno prcstati prije nego im sc 'neSro dogodi'. Ja sam doSao
do stupnja u kojem sam posrao svjcsran da me pusenje ubija.
Caro me boljela glava i bcz prcstanka mi se kaSljalo. Osjet.ao
sam pliisiranje u veni koja se spusra ad eela prcma rijdu i bio
sto posro siguran da CC llskoro u mojo; glavi doti do eksplo7.ije
re da tu lImrijeri od izlijeva krvi II mo1..1.k. Bio sam jako zabri-
nut, ali ipak ne dovoljno da bih prcstao pusiti.
Bio sam dOS30 i do faze kad vise nisam ni pokllsavao presrati
pllsiri, Nc zato sro sam uiivao u pusenju. U nckim razdobljima
iivora pliSaci iive 1I llvjercnju da uiivaju II cigarerij ja nikada
Najgoreg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresli 1
nisam patio od te zablude. Uvijek mi je okus i miris cigarete
bio gadan, ali sam mislio da me opuSta. Davala mi je hrabrost
i samopouzdanje i uvijek sam bio jadan bd sam pokuhvao
prestati pusiti. Nikada si nisam tllogao predoCiti iivot u kojem
bih bez cigarcte mogao biti zadovoljan i opuSten.
Jednom me supruga poshla osobi koja pravodi rerapiju hip-
nOZOlll. Moram prizmti da sam bio vise ncga skeptieall jer tada
nisam mao niSta 0 hipn07-i. Zamisljao sam si kako me doeekuje
tip koji izgleda kao indijski maharadia, s [Urbanom m glavi
i pronicljivim oeima. Bio sam Zrrvom svih pUSaekih 2..,bluda
osim jedne - znao sam da nikako nisam osoba slabe volje. To
su potvrdivali svi drugi scgmcllti moga iivora koje sam cvrsto
drlao pod kontrolom. Ja sam medutim bio pod kontrolom ci-
gareta. Smatrao sam kako je cilj hipnoze nekolllc n;llllcrnuti
neCiju tudu vOljll, ali ipak nisam sabotirao (kao i vcCilla pUSaea,
imao sam iskrenu iclju da prestanem pusiti), S;lmo sam mililio
da je Ilcmogllce uvjeriti me da nemam potrebu
Cijela jc seansa izgledala !<ao potpllni gllbitak vremena.
Hipllotcrapcllt me je pokusavao dobiti da podignem ruke te
da radirn razne druge stvari. lzgledalo jc da niSta ne ide po
planu. Nisam izgubio svijesr. Nisam pao u ni u kakav trans,
barcm mislim da nisam. Ali ipak, ncposrcdno nakoll te seansc
ne sarno da sam prcstao pusiti vee sam uzivao u tome da prc-
srajem pusiti eak i rijckolll ra'l.doblja odvikavanja.
Medmim, prijc ncgo Sto pojurire k prvom slobodnom hip-
noterapClltu, l.elio bih ncSto razjasniti. Hipnotcrapija je mCin
komunikacijc. Ako yam je prenesena kriva poruka, netcte pre-
stati pusiti. Ncmam namjeru kritizirati terapeuta kod kojeg
sam bio jcr da ga nisam posjetio, sada bih moida vee bio mrtav.
S drugc snane, siguran sam da sam prestao pusiti unatoe nje-
mu, a ne zahvaljujud njemu. To ne ZllaCi da mislim da hipno-
terapija nije uspjdna i korisna - i ja se njome sluiim na svojim
tceajevima. Moe sugestije moze sc koristiti i za dobro i 1,10.
Nemojtc nikada koristiti usluge hipnoterapeuta ako yam ga
nije preporueila osoba koju cijenite i u koju imate povjerenja.
Svih onih grmnih godina dok sam pusio, mislio sam da moj
iivotovisi 0 cigarerama i da bi mi hilo umrijeti nego 7-ivjeti
bez cigareta. Danas me Ijudi pitaju osjebm Ii jos uvijek jaku
zelju 2.., cigarelOm. Odgovor je nikada, nikada i nikada - llpra-
vo obrnuto. Moj je zivot bio vrlo lijep. Da sam kojim slueajcm
umTO jos dok sam bio pusio, ne bih se irmo na sto poz"liti.
U zivotll sam imao podosta sreec, ali najbolja stvar koja mi se
dogodib jesf konaeno oslobodcnjc od nocne more, tog ropstva
koje eovjcka tjera da ide krml.ivor sustavno unistavajuti svoje
tijdo i jos to doslovno skupo plabjuci.
Zelio bih odmah 11;l pocetku sve T3zjasniti. Nisam ja nikakav
mitski lik. Ne vjcrlljem II carobnjake i vile. Moj jc m01,ak
prilieno realistican i llsmjeren na znanost, tako da mi nije ja-
sno ho je to tako 'earobno' lltjccalo na mene. Poceo sam Citati
knjige 0 hipnozi i pusenjll. Nista od onoga st'O sarn proCitao
nijc mi ohjasnilo elida koje mi sc dogodilo. ZaSto je odjedllorn
postalo tako lako prestati pusiti kad sam prijc tjednima patio
od fdke depresije i jada?
Oligo mi je trcbalo da pronadelll odgovor na avo pitanje jer
sam isao krivirn putem. Pokusavao sam odgovorici na pirallje
zasto jc tako bka prestati pusici, lllcdurim, pravo je pitanje
bilo zasto jc pus,lCima taka teJko prestari pllsiri. PusaCi govore a
apsrinemskoj krizi, 0 bolnoj l..elji 'lA"l cigarerom, ali kad se prisje-
tim svoga primjera i pokuhm se prisjetiti te jake i bolne Zelje,
mOTam red da je u morne slueaju nije hila. Nije bilo nikakve
fizieke boli. Sve se to dogadalo sarno u mojoj glavi.
Moj je posao danas pornaganje ljlldima da se odviknll od tc
Sfrasne navike. Mogu red da sam vrlo, vrlo uspjcian. Pomogao
sam izlijeciti tisuec pusaea. Moram odmah nagbsiti slijedeee:
2 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Najgoreg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresti 3
ne postoji okorjdi pusac! Nisam jos upoznao nikoga eko je bio
veti ovisnik (iii [ko je mislio da je veei ovisnik) ad mene. Svi
mogu preseari pusiri i svima moZe bili lako prcsrati pusiri. Ono
sto nas Cini ovisnicima u srvari jc suah da neeemo vise tako
uiivari u iivoru ako prcstanemo pusiti i da cemo biri u necemu
zakinuri. U srvari. nista nijc daljc ad istine. Ne sarno da cete
moti uiivati u 7.iVorU. vee CelC uiivari znatno vise u svakom
pogledu. Zdraviji iivot, s vise energije i novca, samo su neke
od prednosti.
Svim je puhcima lako prcstali - Cak i varna! Sve StO trebate
uciniti jest procirari ovu knjigu bez ikakvih predrasuda. $tO sc
dublje udubi[e u knjigu, to cc vam bili lakSe. Cak i u slliCaju
da vam nisra ne bude jasno. sarno slijedite upute i shvarit cete
bko jc lako prcsrati pusili. Najvainije je od svega da mute vi.se
iCi kroz iivot s osj<..-6tjcm sralne Zelje za cigaretom iii s osje6.jem
stalnc zakinutosti za cigareru.
Sada slijedi upozorenjc: moja metoda se moZe pokazati
bcwspjcinom u samo dva sluCaja:
1. Nepridriavanje uputa. Nckim Ijudima smeta Sto se tako
dogmaritno drlim odredcnih preporuka. Na prirnjcr. reCi eu
vam da ne pokusavarc smanjivati broj dgarera postupno iii
da ne koristilc surob'3te bo Sto su slatkisi. gume 'l...1. ivakanje
i sl. (pogotavo bila StO Sto sadrli nikotin). Razlog zaSto sam
taka <:vtst u svojim sravovima je to sto vrlo dabto znam
o cernu govorim. Ne poricem da su mnagi Ijudi prcstali
pusiti karisteci se rakvim 'pomagalima', ali budite sigurni da
su uspjeli unaroe, a ne 7..ahvaljujuCi dotienim 'pamagalima'.
1ma Ijudi koji mogu voditi Ijubav stojeti na drkuskoj iici.
ali priznajre da to bas i nijc najlaksi naCin. Sve sto yam govo-
rim ima svojll svrhu: svrha jc prestati pusiti i taka sami sebi
asigurati uspjeh.
2. Nerazumijevanje. Nemojte niiita uz.imati roravo za go
rovo. Prcispitujrc i 0110 sro yam ja govorim, i vase vlasrire
sravovc, i one sto vas je drusrvo nallcilo 0 pu.senju. Na prim
jer, ako mislite da je to samo navika, razmislire 0 svojim
drugim navikama (nekc su vrlo ugodne) i 'l...1.Sto ih jc Iako
prekillllll, dok je ovu U7..3SIlU naviku koja nas kosta novaca i
7.dravlja tako re.sko prckinuti.
ObraCam sc onima koji misle da uiivaju u cigarcri. Za-
pirajtc sc 7J:to sc nekih drugih srvari u iivotu, prvensrveno
onih kojc su vrlo ugodne. vrlo lako mOZete odrcei. 2.a.StO baS
mornft! pusiti i 7.aSto vas hvata panika ako nc pusite?
4 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Najgoreg ovisnika 0 nikatinu 1ek Irebam sresti 6
nacin
Svrha ave knjige jest dovcst! vaS um u smnje u kOjem, kada
prcstancrc pusiri, lleCcfC imari osje6lj da se uspinjctc n:l Moum
Everest i u kojem nccetc provesti slijedeCih nekoliko tjcdana
ocajnicki icJcti zapaJiri dgarcru i u kOjcm necetc :t..avidjeti 05-
(alim pusatima, vee cete se odmah osje6Iti lagano i ispunjcno,
kao da stc sc upravo izlijelili od neke straSne bolesti. Od fOga
Cere sc rrenurka, i nadalje kako budete isH kroz i.ivor, cesto
piead kako stc upoCc mogli pusiri. Gledar Cere na druge puSace
sa saialjenjcm, a ne sa z:l.Yisri.
Aka nine nepu.s3c iii biysi puSac. birno je da nasravite puSiri
sve dok nc proeir3rc knjigu u cijeJosti. Ovo yam mo:i..c zvuCari
kao kontrndikcija. Kasnijc Cll vam objasniti da vam cigarerc
ne sluic bas niccmu. U srvari, j,,""<ina od mnogih 7A1.goncrki
puSenja jest [0 Sto nam dok pusimo cigaretu nijc jasno za.sto
to cinimo. Tek kad smo 7.akinuti, tj. kad nemamo cigareta. po-
staju nam dragocjenc. Mcdurim. moramo prihvatiti. svidalo
oS(: to nama iii nc, da vjcrujcmo da smo ovisnici 0 cigarcrama.
Kad Stc uvjcrcni da SIC ovisnik 0 cigaretama, nikada nc mOZctc
biti potpuno opusteni iIi potpuno konccntrirani ako ne puSite.
lato nemojtc pokuSavati prcstati pusici prije nego sto procitare
cijelu knjigu. Sro viSe odmicete s knjigom to cc u varna svc vise
i vise jenjavati iclja za cigaretom. Ncmojrc prestati citari na 1'0-
6 Allen Carr. lako je prestati pusiti
lovici knjige, to moZe biti presudno. lapamthe, sve sto uebate
uciniti jest pailjivo slijediti upute.
Dvanacst godina nakon prvog izdanja knjige vet sam do-
bro upo7.llat s uCincima koje jc knjiga imala na Citatelje, no
uputa da nastavite pusiri sve dok nc proCitate cijclu knjigu jos
uvijck me viSe frustrira ad bilo cega drugoga (osim 28. 1'0-
glavlja Odabir pr.lvog ucnutka). Kada sam prvi put prcstao
pusiti, nekoliko je mojih prijatdja i rodaka takoder prestalo
pusiri. Njihov je motiv bilo to sto sam ja prestao pusiti. Mislili
su: "Ako maZe 011, mogu i ja!" Tijekom godina nepresrano sam
nabacivao sirne primjedbc onima koji nisu prcstali, s ciljem
da shv:He kako je Hjepo biti slobodan. Kad jc i7.a.slo prvo i7.da
nje knjige, poklortin sam nckoliko primjcraka rtajokorjclijim
pusaCima i7. svojc okolinc. Mislio sam da ce je, eak i cia je moja
knjiga l1ajdosadnij:1 i najgora na svijeru, proCimti barem iz pri
srojnosti prema prijatelju koji ju je napisao. Neugodno s:lrn
oS(: i7.llenadio bd sam nakon nckoliko mjcscci sawao da nisll
imali volje proeitari jc do kraja. Cak sam otkrio da moj najbolji
prijarclj, kojem sam poklonio jcd:m primjcrak knjige i napisao
fill lijcpu posveru, ne sarno da ju nije pr<>titao vee ju je poklo-
nio nekoj drugaj osobi. Bio sam jako povrijcdcn jer sam II rU7.i
zaboravio na u1,asan strah kojim robovanje duhanu unisrava
pllsaea. Taj snah male unistiti prijatcljstvo. U mom je slueajll
zamalo prouzrokovao razvod hraka. Jednom je moja majka
upirala moju suprugu: "ZaSro mll nc zaprijeti.s da cd ga osravi
ti ako ne prestane pusiti?" Supruga joj je odgovorila: "lara jer
bi onda on mene osravio". Srarn me je priznati, ali mislim da
je bib u pravu; takva je pozadina straha koji uuokuje puSenjc.
Sada shvaeam da mnogi pusaCi prekidaju s ciranjcm knjige jer
osjcbill da bi rrcbali prcstati pusiri. Neki namjcrno procitaju
rek jcdan redak dncvno !cako hi odgodili taj sttaSni 'dan OJ.
Znalll isto tako da mnogi pu.saci Citaju knjigu pod prisilom
Lak nalin 7
nakon sto su ih na to narjerali clanovi njihove obitelji koji ih
vole i zele im dobro. Molim vas, gledajte oa cijelu stvar ovako:
sto moiete izgubiti? Ako ne prestanete pusiti kad procitarc
knjigu, necete biti u nimalo losijoj poziciji nego sw StC sada.
NE MOZETE APSOLUTNO NISTA IZGUBITI, A
TOLIKO TOGA MOZETE DOBIT!! Ako slucajno ni-
src pusili z...1.dnjih nekoliko dana iii rjedana i niste sigurni jesre Ii
pUSac iii bivsi puSac iIi nepuSac, onda nemojte pusiti dok time
knjigu. U stvari, vi ste vee sada nepusac. Sve sta sada morate
uCiniti jest omoguCiti svomc mozgu da sllsrigne vase tijelo. Do
kraja knjige bit ecre srerni nepusac.
U osnovi jc moja metoda porpllno obrnuta od svih drugih
metoda odvikavanja od pusenja. Nonna/na bi metoda bila da
od vas z;.llrazim da nabrojire svc lose stvari kOjc pUScnje donosi
te da kazetc: "Kada bih barem uspio biti dovoljno dugo bcz
cigaretc, zelja za puscnjcm bi valjda napokon nesrala. Tada bih
mogao uzivati u iivotll, slobodan od robovanja duhanu".
Taj je rlacin izuz.ctno logiCall i tisuce pusaea svakoga dana
prcstajc pusiti koristeCi neku od varijanri ove metode. Medutim,
izuz.crno je teSko uspjcri na raj nacin, a razlozi SLi slijedeCi:
L Presrati pusiti nije llopce pravi problem. 5vaki put kada gas-
ire cigaretu, vi presrajerc pusiti. MOZetc imati izuzctllo jake
razloge da presranerc pusiti i jednoga dana kazetc: "Ja vise
ne ielim pusiri". Svi pllsaCi imaju jake razloge, i imaju ih
svakoga dana; ti razlozi su puno ozbiljniji nego Sto ro uopce
moiete zamisliri. Pravi se problem javlja drllgoga dana, iii
deseroga iIi tisllCitoga dana kada, u rrenurku slabosti, u rrc-
nurku pijanstva iii kada se dogada ne.sta izuzetno vaino iIi
uzbudljivo, zapalire jednu cigaretu. Bas zata sto je cigarera
ohicna droga, zazeljet cere jos jednll, pa jos jednu i odjed-
nom StC ponovno pusac.
8 Allen Carr: Lako je prestali pusiti
2. Zdravstveni razlozi bi nas rrebali ponukad da prestanemo
pusid. Nas raeionalni urn kaic: "Presrani. BaS si budala!", ali
upravo ti razlozi cine prcstajanje pusenja jos tdim. Pllsimo,
na primjcr, kada smo :HvCani. Recite pllsacu da ga pusenje
ubija i on ce togabsa zapaliti novu cigaretu. U krugu balniee
Royal Marsden Hospital, najboljoj i najpoznarijoj bolnici za
lijceenje bolesnika oboljelih od raka, posLOji viSe skrivenih
pusionica ncgo u bilo kojoj drugoj bolnici II Engleskoj.
3. 5vi ra7Jozi protiv pllsenja u bid vam ord.avaju prestanak
pusenja iz dva razloga. Prvo, stvarajll nekabv osjcbj
:trtvovanja. 5talno nas netko tjcra da se odreknemo svog ma-
log prijatelja, svog malog Llzitka iIi svog malog poroka, kako
vee pusaci vidc svojll ovisnost. Dmgo, oni srvaraju neku
vrstu sljepila. Ne pllsimo i7. razloga iz kojih trcbamo pres-
tati. Pravo je pitanje: "ZaSto idimo ili moramo pusiti?"
Lak nalin je u stvari slijedeCi: na poCCtkll treba 7A.boraviti
razlogc 7.bog kojih zclitc preHati pLlsiri; rrcba se sLloCiti s pro-
blemom pusenja i 7...apitati sc:
1. Ccmu to mcni sluii?
2. Uiivam Ii ja u pllScnju?
3. Trcbam Ii uistinu cijeli Hvot skupo platari kako bih gurao te
stvari u lIsta i pritom se gllsio?
Prava i lijcpa isdna jest: pllScnje yam apsolutno nicemu ne
sluzi. Zelio bih naglasiri slijedccc: ne ielim reCi da lose stra-
ne puscnja daleko nadmasujll dobre strane; svi to pusaCi jako
dobro znaju cije10ga iivota. Zelim reCi da u pllsenju nema
nikakvih dobrih strana. Jedina prednost koju jc pusenjc ikada
imalo bila je drustvena korist, sada (0 vise nikako nije taka.
Danas se pusenje smatra asocijalnom navikom.
Lak nacin 9
.Mnogi pokusavaju racionalno sagledati razloge zaho
puse, medutlffi, neOla racionalnih razloga _ sve je puko samo-
z.1.varavanje i Cista iluzija.
_, Prvo sto uCiniri jest orkloniri to samozavaravanje i ilu-
ZIJU. U stvan, shv:uit cere da se nc odricere niceg N d
. a. esamo a
msta nc gubire vee, kao nepusac, mnogo dobivare _ zdravlje i
novae sarno su dva ad mnogih posrignuCa Jednom k d 1 ..
d ... _ ... aalUZlja
a IlIkada ncce taka lijep bez cigarere bude uklonje-
na, Jcdno.m da je iiyor bez. cigarerc jednako ]ijep j
cak JUS l)cpsJ I ugodniji, jednom kacla shvarire da nistc
111 za stu zakinuti, mozcmo se vrariti na zdravlje i novae _ j
na desetke drugih razloga da prestanete pusiti. Ta ce yam saz-
biti kod dostizanja zeJjenog cilja _ a
JC potpllno UZIV;lIlJC II ZIVOtu, oslobodeno robovanja duhanu.
10 Allen Carr: Lako je prestati pusili
I!.._--
Kao sto sam vee rckao, problem pllsenja zaimcrcsirao me radi
llloje vlastire ovisnosti. Kad sam napokon prestao, osjceao sam
se clidesno. Kada sam ranije pokllsavao prestari pusiti, prolazio
sam kroz tjcdne rdikc dcprcsije. Tu i tamo sc dogadalo da sam
koji dan rdativno dobro raspolo:i..cn, ali vee bih slijcdcCi dan pao
u deprcsijll. OsjcCao sam sc kao cia pllzem uz mracni i skliski
bunar i u trcllUlku kad sam blizll vrha i vce vidim suncevu svjc-
dost, otklizavam natrag na mjcsro s kojcga sam krcnuo. Gnda
bih ipak zapalio ru cigaretu; bila bi mi jasno cia ima odvratan
okus pa bih se ada zapitao zaS[Q sam je uopce morao zapalili.
Jedno ad pitanja koje uvijek pitam pusace prije nego Sto
krenu na moj tretman jest: "Zelite Ii prestali pusiti?". Na neki
je mtin to vrlo glupo pitanje. Svi pusati, pa i oni najokorjcliji,
voljeli bi prestatj pusiti. Onim mjtvrdokornijima lIvijek posra-
vljarn slijedeee pitanje: "Kada biste se rnogli vratiti II doba prije
ncgo sto ste poceli pllsiti, biste Ii poceli pllsiti?". Odgovor je:
"NI U KOM SLUCAJU!"
Upitajtc najtvrdokornijeg pllsaca, nekoga Tko ne misli da
pllsenje stcti zdravljll, rko nc mari za socijalnc aspekte pUScnja
i tko si !aka maze priustiti trasak kaji pusenjc stvara (a takvih
je u danasnje vrijeme vrla malo) slijedece: "Paticete Ii vi svoju
djecu da Odgovor je: "NI U KOM SLUCAJU!".
Zaslo je lesko prestali? 11
$vi pusaci mislc da ih jc obuzdo neSw zlo. U poeerku sc
zavaravajll govoreei si da cc prcsrari, ali ne danas nego surra.
Kasnije dodu 1I hlzu u kojoj misle iii da nemaju dovoljno snage
volje za presranak iii da 1I cigareti postoji neSro s[Q nuino 010-
ramo imari kako bismo mogli uiivati u iivoru.
Kao sro sam ranije rekao, nije problem objasniti zaSco je
tako lako prestari pusiti, problem je objasniti wto tako triko
pmtltti puliti. U srvari, pra,vi je problem objasniti zaS[Q je irko
ikada uoptc poeco pusiri iIi zaS[Q je u jednom trcnutku pusilo
60 POS[Q stanovnistva.
$ve u vcz.i s puScnjem cudna je zagonetka. )edini ra.z.log zaSfO
poeinjemo pusiri jest taj s[Q tisuce drugih Ijudi voc pwi. Mc*
durim, svi ri koji puSe hili bi sretni da nikada nisu poteli pwiri
i govore nam kako je to oocanje novca i vremena. Ne moiemo
baS povjerovati da u pu.scnju ne uiivaju. Mi to izjednaeavamo
sa zreloscu i poprilitno Sf trudimo da Sf sami naviknemo na
pu.scnje. Zarim provodimo ostatak iivora govorOCi svojoj djeci
kaka lIe trcba pu.siti, a uz ro se i sami pokU.savanlO odviknuri.
Takodcr, provodimo oSlatak iivora rro.soci ogromne svore
novaca na cigarerc. Prosjeeni t.e puSac. onaj koji pusi 20 ci-
garcta na dan. potro.siti u svom iivoru oko 50.000 funta na
cigarerc. StO mi cinimo s tim novcem? (Bilo bi u srvari bolje
da ga bacamo u kanaliuciju.) Mi ga korisrimo z.a
no 7..3gadivanje svojih pluta kancerogenim rvarima i polaga-
no zacepljivanje i trovanjc vlastitih krvnih iila. Svaki dan svc
vise i vise izgladnjujemo misice i ostale organe ne dajuCi im
dovoljno kisika i tako svakim danom padamo dublje u
giju. Osudujemo S:l.lni scbc na doiivornu neeistocu, tos udah,
iurc zube. progorjclu odjecu, smrdljive i prljave pepeljare i
smrad dima cigarera. OSUdUjClllO sc na doiivotno robovanje
cigareri. Pola fivota provodimo u siruacijama u kojima nam
drusrvo zabranjujc pllsenje (ll crkvama, skolama, bolnicama,
12 Allen Carr: lako je prestati puMi
autobusima, tranwajima, kazalistima, kinima, itd.) i 1I kojima
se, jcdnako bo i kad pokllsavamo presrari pusiri. osjceamo
zakinurim. Ostalu polovicll iivora provodimo II siruacijama u
kojima nam je pusenje dopusreno. ali bismobili sretniji da ne
pusimo. Kakav je to hobi u kojem kada radite one StO iclite. u
stvari biste radije da to ne radite. a ako m ne radit.e. onda {Q baS
iarko ielitc?To je iivor u kojem vas polovica drusrva rretira bo
neku vrstu gllbavca. i stO je jos gore. fivOl koji jednom inaCe
inreligentom i ra.donalnom oovjeku prolazi 1I nC"L.,dovoljsrvu.
PUSac sam sebe prezire kad gleda reklame Minisrarstva zdrav-
srva protiv puknja, kad proeita lIpomrenja otisnuta na kllrija-
ma cigarcta. kada gleda emisiju 0 puknju na tdevi7.iji te svaki
puta kad mll bude zlo ad previk puknja, kad ga 7..3boli u
sima, kad shvati da je jcdini puSac u nekom drusrvu. S rakvim
mislima idll puSaCi kroz iivot i Sto imaju ad toga?
LUT 0 NISTA! Uiitak? ZadovoljSlVO? 0puslcnosl?
oj? Dodatnu snagu? Sve su lO i1U1.ije ako ne spadalc moou one
kOjima je ufirak nosiri tijesne cipele radi trenurka olakSanja
kada ih skinu!
Kao sto s.,m vet rebo. pravi problem nije u objaSlljavanju
WtO je pUSacima tako reSko prestati pusiti, vee je problem
objasniti 7..a.Sto irko uOpCe pusi.
Sada cete vjerojarno roci: "To je sve Iijepo i krasno i ja to sve
znam, ali kad se jednom naviknd na cigarcre. jako je tdko
stati." Ali za.stO je to tako teSka. i 7.3sto mot:l.IllO pusiti? PUSaci
(raic odgovor na avo piranje cije1i iivor.
Ncki kaiu da r.l.1.log leii u tdkim ovisnickim krizama. U
stvari su prave kri7"c zOOg ncdostarka nikOlina laka blagc (vidi
6. poglavljc), da su mnogi pusaci proiivje1i c.itav iivot nikada
nc shvabjuCi da su ovisnid.
Neki kaiu da su cigare[e fine. One 10 nikako nisu. Cigarete
Sll prljavc i advt:l.tnc. Upitajte bilo koga puSaCa bi Ii presrao
Zasto je tesko preslati? 13
puSiti da s triiiita ponesrane njegovih najomiljenijih cigareta
i da osrane sarno onih dgarera koje ne PuSaCi bi radije
puSiJi komad starog ukra nego presrali puSiri. Okus s time
nema nikave vezc. Ja jako volim jesri jasroga, ali nikada nis.un
doSao II fazu u kojoj moram konz.umirati dvadeset jastoga na
dan. U drugim slVarima u uvoru moiemo uiivati i mogu nam
biti fine, ali sc ne osjetamo zakinuri ako ih nepresrano Ile
zumiramo.
Ncki traic duboke psiholoskc llzroke, npr. frojdovski
dram djctera i majcinih grlldL U stvamosti je upravo obmufO.
NajCeSte po<:injemo pusiri 'l.:lto da dokaicmo kako smo odrasli
i zreli. Ako bisrno u drusrvu rrebali sisari lurku, urnrli bismo
od stama.
Neki kriu da je srvar obrnuta, rj. da je rijcc 0 macho-cfekru
kOji srvara dim dok izlazi iz va$ih nosniCl:. Ni[i ovaj argumenr
I1C drli Vodll. Cigarera kOjll bismo l.araknuli U llho izgledab
bi llhsno gJupo. Niha glupljc ne bi trebab izglcdati ni cigarc-
ta kOjll sma 1.3taknuli 1I usta kako bismo unosili kanccrogenc
(vari u naSa pluta.
Neki kaiu da puSe kako bi imali kamo S fllbma. Zasro
onda L10P&: zapalc
"To jc oralno l.adovoljsrvo." Opet, za.stO onda
"Stvar je u osje6ju dima koji prolazi kroz pluta." Pa to je
U7.as3n osje6.j - to je osje6rj kOji nazivamo guscnjcm.
Mnogi vjeruju da pusenje srnanjuje dosadu. To je takodcr
porpuno pogrclno. Dosada je stanjc duha. Nema ba..s nista in-
reresantno u cigaretama.
Trideser i tri sam godine vjerovao da pusirn jer me pusenjc
opuSta, daje mi samopouzd:lI1je i hmbrost. Takodcr sam mao
da me ubija i da me kosra pravo bogatSlVo. ZaSro nisam orisao
k lijocniku i 7.:ltraZio neko alrernativno sredsrvo koje bi me
oPuStaIo i davalo mi samopouroanje i Nisam isao jer
14 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
sam bio uvjeren da bi Iijocnik zasigurno pronaSao to alternari-
vno sredslVo. To nije bio razlog mom puSenju, to je bio sarno
izgovor.
Ncki kazu da pusc 'lA1.to sto njihovi prij:uclji puse. Zar su
srvarno tako Ako je [Orne taka, molim sc 1.3 njih da
njihovi prijate1ji ne polnu lijeCiti glavobolje tako Sto ce si dati
odrubiti glave!
Mnogi pusaCi koji r:l.zmisljaju 0 razlozima pllscnja jcd-
nom ipak shvatc da jc to navika. To nije pravo obja.snjenjc, ali
raskrinkav.si sva 1I0bieajcna obja..snjenja, izglcda da je [0 jcdini
izgovor koji je pr(."Osrno. Na 7..3los[, ovo je obja.snjcnjc jcdnako
ndogicllO. Svaki dan mijenjarno navike, mijcnjamo Cak i vrlo
ugodne navike. Ispiru nam mozak kako bismo vjerovali da
jc pu.senjc navika, a da jc navike tciko mijcnjati. Je Ii SlVarno
tciko mijenjati U Velikoj Britaniji smo navikli voziti
lijcvom stranolll ceSfC. Medmim, bcb krencrno 11:l. put po Eu-
ropi, iswga Cas."l rnijcnjamo naviku gorovo bcz ibkva napora.
Sasvim jc jasno da jc pogrcino vjerovanjc kako jc navikc tclko
mijcnjari. Cinjcnica jest da u iivoru stv:lramo i mijenjamo na-
vikc svakoga dana.
Daklc, zasro ostajcmo I'd navici koja im:l tako grozan okus,
koja nas ubija, koja nas skupo kosra i koja je tako prljava i
grozna tC koju bismo rado prckinuli, kad jcdino sw mora-
mo uciniti jest promijcniti tu navikll? Odgovot je da pu.senje
nije navib: TO JE OVISNOST 0 NIKOTINUl To je
ra7Jog za.sw izglcda lclko presrati pusiti. MoZda mislirc da ovo
obja.snjenje obja..snjava 7.aStO jest tciko 'ostaviti' puSenje. Ono
stv:lrno obja.sojava za.SfO veCina pu.s:lea smatra da jc tclko 'osta-
viti' pllSctlje. R:lzlog lcii Ll tome da nc razumiju ovisnosl 0 dro-
gi. Glavni je razlog raj da su pusaCi uvjereni da ima U pllsenju
nckog srvarnog uiitka iIi Ii potpore i vjeruju da se pokUSaV3juCi
prestati pu.siti SlVarno invuju.
zasla je lesko prestali?
Divna je isrina da cere jednom kada shvarite ovisllost 0
i pravc razloge :tasto pusite, prcstati pusiti samo taka
I u od .t!cdn,a sto yam nikako necc hiti jasno
JCSt da)c bllo nuino pusiti svo one vrijcmc dok
Stc pUSllr I z.'lstQ ne mo:i.etc uvjcriti ostalc pusacc 1I to KAKO
JE L1JEI'O BITI NEI'U5AC!
dna zamka
PllScnje je najsuprilnija, perfidna 'ln1mka koju Sll se Covjek i priroda
lldruiili napraviri. oSto jc lO sto nas uopec Iwata II fll To Sll
tisuec odraslih ljudi koji vee puSc. Oni llas eak i up0'l.Oravaju da je
rijce 0 prljavoj, grozlloj naviei koja ee nas jl.:dnom llnistiti i koja ce
nas ko.hati bogatsrvo, ali mi nc mo:i.cmo povjcrovati da oni u njoj
nc uzivajll. Jedan ad mnogih hijednih aspckara pusenja jest rrud
kojt mommo uloziti kako bisrno se n;\vikli na cigarctc.
PUScnjc je jedina zamka 1I prirodi koja nema nikakav mamac,
nikakav komad sira na kOji se trchamo uloviti, Ono Sto nas
privlaci nije to sto Sll cigarcte silno ukusne, vee to sto su i'l.ll-
zctno neprivlaCanog okusa. Kad bi nam prva cigareta hila fina,
tni hismo, bo imdigemna bib, odrnah shvatili 'l.Jsto sc polovica
svjctskog financijski unihava samo da bi se njome
trovali. Mcdurim, has z.1tO sra cigarcta ima odvr:Han okus, nasi
Sll mladi mozgovi sigurni da se nikada Ileecmo moci naviknuri
na cigarcru re mislimo da nam, s obzirom na to da II cigarctama
ne llzivamo, necc biti nikakav problem u bilo kojem m:nmku
prcstad pusiti.
Cigarera je jedina droga koja nas II bid sprjeeava u nasem cilju.
Djebci ohicno poCinju pusiti kako hi izgledali kao frajeri - iele
image Humphrey Bogana iii Clint Eastwooda. Kad zapaH prvu
cigarctu, klinac sc nikako ne mozc osjccati kao frajcr. Nc usuduje
16 Allen Carr: Lako je preslali pusili
Perlidna zamka 17
se uvlaCiri dim, a ako povule previsc, poCinje osjeeari vrroglavicu,
a nakon roga mt! jc 1.10. Jcdino Sto rnu jc tada na pameti jcsr da
nekamo zbrisc od osratka drustva i poStcno ispovraea raj uZas.
Kod iena je cilj izgledari kao profinjena mlada dama. Svi smo
vidjeli djevojCice kako OIpuhuju male dilllOVC i izgledaju izuzerno
smijcino. Onoga rrcnUlka kad djcCaci s dgaretom potnu izgledari
kao frajeri, a djcvojke naliCC kako izgledati profinjcno vee jc ka-
sno, rada im jc vee Zao SID Sll uopce poedi pusiri. Pir3m sc izglc-
daju Ii ienc ikad sofisricirallo kada puSe, iIi jc to samo proizvod
naSe maSre krciran hoz rcklamc 7..a cigarelc. Mcni sc Cini da nc
posroji nikakva srednja f.'17...t izmedu ocirog potctnika i najokorjc-
lijeg puSaCa.
Nakon roga djdi si zivor poku.savamo ohjasnid zailO puSimo,
govorimo svojoj djeci da nc puSc i povremcno i sami pokuSavamo
presrati pusiri.
Perfidnosr 7..amkc vidi sc i 1I rome sto pokuhV3ffio presr:ui
iskljueivo u trenucima bda SOlO pod srrcsom, bez obzira jc Ii u
pit:lnju zdravljc, nedostarak nova ili S(: jednosr3vno osje6lmo kao
gubavci.
U rrenutku kad presrancmo pusiri JDS smo pod jaCim srresom
(srrah /las je apsrincnrske krize), a na ono Sto mislimo da nam jc
najbolja pomoc kada smo pod srrcsom (na na.su sraru podrikll
cigarcru), sada ne moiemo raeunari.
Nakon nekoliko dana mllccnja sigurni smo da smo izahrali
pogrcian uenut:lk da prestancmo pusiri. Morali bismo pricckari
na rrenutak kad /leecmo biri pod srresom, a kad bi raj rrenulak
dosao, najednom hi ncsrao r.l7.1og zaSro klimo presrati pusiti. Na-
ravno da taj rrcoufak neee nikada doti jer svi mi mislimo da su
naSi zivori sve srresniji i slresniji. Nakon SlO napusrimo sigurnosl
rodilcljskog doma, kreee pOlr.lga z..t stanom, krediri, djeca, odgo-
vorniji poslovi ird., itd. Nq i to je, II srvari, jrona od illlzija. Isrina
je da je najsrresniji period u covjekovtl iivotu upravo djednjsrvo
i adolcsccncija. Cesto se dogada da ne shvaeamo dobro razliku
il.mcdll odgovornosti i suesa. Zivoti pusaea prirodoo posraju
sve strcsniji i srrcsniji jer ih duhan ne 0pusla bel. obl.ira na 10
sto !las drusrvo romc uC!. Upr.lVO obrnura: pusenje vas cini sve
iiveanijima i rasrrcst:nijima.
Cak i oni puS:iC! koji Sll se odvikli od pllScnja (vetina pripada
ovoj kalegoriji, Ij. svi Sll harem jcdnom preslali pU5iti) IllOgu bili
s.. wrScno srcmi i 7..adovoljni pa sc ipak opet 'navuer na dgarclc.
Cijcla m srvar s pUSenjcm poprilieno podsje6t na lumaranjc
ogromnilll bbirinrom. Onoga uenutka kad lIdcmo II labirilll
naS sc m07A1k zamagli i provodimo ostarak iivOla poku.savajuCi
iz njeg:t pohjeei. Mnogi ad nas napokon i uspiju pobjcCi da hi se
kasnijc ponm'no 1I njemu naSli.
lridcscl i ui sam godine pokuS:iYao pobjoci i7. tog labirinta.
Kao ; oSr.lli pll5..1ei, nikako ga nisam mogao svladati. Medulim,
7':lhvaljlljllci niw neuobieajcnih okolnosti, od kojih nid jcdna
nijc sa mllom i111ab nikakvc ielio s:am shvalili 7..:15tO je tako
lliasno tdko presrati pusiti, a kada sam napokon prestaO pusili,
shvalio s:.un da je to ne samo lako vee da u tome prilieno uiivam.
Otkada s:am presmo pllsiti, moj hobi, a kasnije i 7..:1nimanjc, po-
smlo je r.l7.rjciavanjc zagonelaka povez.anih s puSenjem. Tu
pleksnu i f.tsdnirajlleu zagonctku, kao i RubikoVll koeku, skoro je
nemoguCc r.l7.rijciili. Medutim, kao kad svih lakvih 7..agoncraka,
lad yam nelko poka:i.c rjcicnje, shvaeare da je one u srvari vrlo je-
dnoslavno. Ja 7.nam rjcienjeza lak preslanak puSel1ja. Izvesl eu vas
iz labirinra i pobrinUli se da sc nikada viSc u njcmll nc nadelc. Svc
sro [rebate uCiniti jest pratiti mojc UpUlC. Ako jcdnom pogrclno
skrenctc, osl:trak ec uputa bili beskorislan.
Ponovno naglasavam da svakome moie bili bko preslati pusid,
ali prvo moramo utvrditi ncke Cinjenice. Nc, ne mislim na nisra
zasrrasujuec. Znam da s[e poprilicno svjesni svih zasrtasujuCih
Cinjenica koje prale puSenje. Kada bi one bilc dovoljne da
18 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Perfidna zamka 19
nete pllSiti, SigllfnO biste [0 vee odavno llCinili. Mislim se vratiti
na zaSto jc tako tdko prestati pusiri. Kako bismo odgo-
vonll na to piranje, rrebamo biti svjesni pravog razloga zaho jos
llvijck pllsimo.
20 Allen Carr: Lako je prestat; pusiti
V to i dalje pusimo?
.......
$vi poeinjclno pllsiti iz glupih razloga, najccSce nas na to nago-
vori drusrvo, ali jednom kad pocnemo osjebti da smo se 'navukli'
na cigarctc, 1A1SW i dalje pllsimo?
Niri jedan pravi pliSaC ne zna 1.aStO II srv:lri pusi. Kada bi zna-
Ii pravi razlog, odrnah hi presrali pusili. "1"0 sam piranjc
vio risueama pusaC:! na svojim tebjcvima. Pravi je, i [OC:!n,
govor jednak za svc pusacc, a ipak S:llll dobio bczbroj ra:,dicirih
objaSnjcnja. Upravo mi jc raj dio mog konzulranskog rada naj1.a-
bavniji, a lIjcdno i najjadniji.
$vi pusaCi Sll na kraju krajcva svjcsni da sami scbe varaju. $vi
pUSaci znaju da prijc nego sro su sc 'navukli' na pllSenje nisu imali
apsolutno nikakvc porrcbc pusiri. Vetina ih sc dobra sjeea kako je
odvratan okus imala prva cigarcra koju su u iivotLl zapalili i kako
Sll SC marali jako rruditi naviknmi se na raj grozan okus. Najgore
je to Sto su svjesni da nepusaci ni u celllu nisu zakinuti, da imaju
puno pravo gledari s visoka kako pliSaCi bez razloga bacaju gomile
novca.
BC1_ obzira na sve 0 ccmu sam do sada govorio, pusaCi Sll intdi-
gcnrna, faZlllllna bica. PuSaCi dobro znaju da sami sebi ncvjerojar-
no ugroi.1.vaju zdravlje i da cc tijekom iivora na cigarcrc porrosiri
pravo bog:ltsrvo. Za[O im je porreban racionalan razlog kaka bi
objasnili svoj porak.
Zasto i dalje pusimo? 21
Pravi razlog 1..astO pllSaCi nastavljaju pusiti leii II kombinaciji
dvajll faktora 0 kojima ell govoriti u slijcdcea dva poglavlja. To su:
1. OVISNOST 0 NIKOTINU
2. I'RANJE MOZGA
nost 0 nikotinu
22 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Nikotin, bC'"lbojna uljasra supstanca - to je ra droga u dllhan-
skoln dirnu koja llas cini ovisnirna. Na svijeru ne posroji niti jedna
druga droga na kojt! sc tako brw rnoiemo 'navnei'; dostajc brb-
da samo jcdna jcdina cigarcta.
Sa svakim dimom cigarcre, kroz pluca pa II mozak, unosimo
malu dow nikorina koja ce djclovati watno bri-e od doze hcroina
koju ovisnik ubrizgava u vellu.
Aka jcdna cigarcra 'sadri-i' dvadcsct dimova, vi tom jednom
cigarctom primate dvadeset d07A1 droge.
Nikorin je draga brzog djelovanja. Razina nikotina u krvi brl.O
opada. Trideset minma nakon sro ste popusili cigaretll ona je za
polovicll manja, a nakon jedan sat srnanjlljc se na cetvrdnll. T;lko
se moZe objasniti zasto prosjccni pusaCi puse oko dvadcset ciga-
rera nadan.
U trenutkll bd pllsac ugasi cigarctll nikotin poCinje napustati
1ijelo i pusac poCinjc patiti od apsrincntske krizc.
Ovdjc moram raskrinkati 1.abludll koju rnnogi pusaci imaju 0
:Ipstincmskoj krizi. PusaCi misle da je apstinemska kriz.1. lliasna
rrauma kroz koju morajll proci bda pokusaju (iIi bda ih nctko
prisili) prcstati pusiti. Medurim, sve je to samo stvar psihe; pllSaC
se osjeea zakinmim z..1 svoj llobicajeni llzitak iii podrsku. Botje ell
lO objasniti kasnijc.
Ovisnost 0 nikotinu 23
Nikarinske apsrinemskc krize taka Sll blage da mnagi pusaci
praiive Citav svoj iivor nesvjesni da Sll u stvari ovisni 0 drogi. Kad
kaiemo "ovisnik 0 nikorinu", mislimo sarno na nekoga rko ima
losu naviku. Mnogi se puSaCi uiasavaju droga, ali ani su upravo
to - ovisnid 0 drogama. Sremm je to droga ad koje se zapravo
lako adviknmi, naravno, ako prije $Vega prihvatile cinjenicu da
ste ovisnik.
Nc posroji nikam tjdesna 001 u nikotinskoj apstinemskoj
krizi. Rijce jc rek 0 osjc6ju prazninc i u1.ncmircnosri, osjc6ju
da nam nciro nedostajc zOOg leg.. se mnogi pusaCi :lale da, ako
prest:tnu pllsiti, nCCe znati kamo s rukarna. Sro kriz:l dulje tr:ljc,
pusac jc sve iiveaniji, ncsigurniji i ncsnosniji. '1"0 izglcda kao glad
- gbd 1.a orrovom, N I KOTI NOM.
Sedam sekunda nakon SIO jccigareta zapaljcna. nova doza niko-
dna je srigla, zudnja prcstaje i sada je ru onaj osjc6j opuSlcnosti i
samopouzdanja kOji dgarera daje pu.sacu.
K:ld smo potcli pusiri, apstinelltska kriza i njen kraj hili Sll
tako hJagi da ih uopec nisrno primjceivali. Kada postanemo pravi
pus.1Ci i potncmo kominuirano pusiri. mislimo da je ro stoga Sto
u lome 1I1.ivarno iii Stoga SIO smo stekJi navikll. Istina je da smo sc
vee 'navllkJi'; iako toga nismo svjesni, malo nikorinsko cudoviSlc
vee sc nalazi 1I llakm trbuhu i svaka malo ga mOt:lIno nahraniti.
Svaki pusac poCinjc pllsiti iz gillpih ra7Joga. Nikome to nijc
potrehno. Jcdini ta7.1og Z:lSIO ncrko i dalje pusi, bel. ohzira pusi Ii
stalno iii povrcmeno, jest poncha nahraniri ono malo cudovistc.
Cijda rn priCa S pu.scnjcm nil. jc zagonetaka. Svi pu.saci napa-
met znaju da su prevarcni i da ih jc ohuzclo neko 1.10. Mislim da
je najuiasnija i najjadnija srvar u vezi s pu.senjem ra, da uiitak koji
pu.sac dobiva ad cigarere proizJazi iz pokuSaja da sc vrati u iSlo
ono srnnje duh
a
mirnoee i samopouzdanja u kojem je bio prije
nego StO je poeeQ puSiri.
Poznaro yam je kakav osjc6j stvara susjedov auro-alarm kOji
24 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
se slueajno ukljuCio i ruB cijc1i dan, iii pal< ncki bucni gradevinski
moj na ulici. Onoga rrenutka kada huka presrane imate osjeeaj
prekrasnog mira i tisine. Nije stvar u miru, vel u prestanku iri-
rantnih zvukova.
Prijc nego StO posranemo ovisnid 0 nikotinu, naSc je tijclo
komplctllo. Nakon toga sHorn unosimo nikotin u tijelo, a kad
cigaretu ugasimo i kad nikotin pocne napusrati tijdo, poeinje
apstincl1lska kri7...a - ne fi1.icka bol vee osje6tj pra7.lline. Mi i:ak
nismo ni svjesni da ona posroji. ali ona sc nala1.i u nama. Na.s
radonalni urn to nikako nc shv:lea, no to nije ni poncbllo. Svc
Sto Zllalllo jest da klimo ru dgareru i da kada zlldnja
prcstaje 1 rrcnutak smo 1':ldovoljni, onako kao sro smo to biB
prije nego iro smo posrali ovisnicirna. Mcdutim, je
samo privremcno jer da bismo 1.adovoljili zlldnju, potrehno nam
jc svc viSe i viSe nikotina. Cim ugasimo cigarclu, iclja je ponovno
tu i lanac sc nc prekida. Taj Cc vas lamc sputavati cijdoga iivota.
AKO GA NE PREKINETE.
SigllfllO vas ovo sve podsjc6 na vic II kojcm glavni lik nosi
tijcsne cipdc kal<o hi llzivao u ncnutku kada ih skinc. ZaSto svc
ovo nijc pu.saCima krisralno jasno? Tri su razloga:
1. ad rodcnja smo i1Jozcni iW7.crno snainom pranju mozga
kojc nam govori d:l pllsaci dobivaju vdik lliitak ifili podr.sku
od pusenja. laSto 1m nc bismo vjerovali? z..sro hi inacc
tfosili saY taj novae i i1Jagaii sc taka velikim rizicima?
2. uro sro hzicko apstiniranje ad nikotina ne ukljucuje nikakvll
Stvarnll bol nego je sarno osje6.j praznine i nesigurnosti,
neodvojiv ad g1adj iii normalnog suesa i zatO SlO su to rrenud
u kojima ohicno palimo eigaretu. taj osje6tj smarr.l!1lO
malnim.
3. Medutim, pravi fazlog zOOg kojeg pus.,ci ne vide puScnjc u
pravom svjerlu jest to stO ono djeluje u obrnUlom smjeru od
Ovisnost 0 nikotinu
nazad prcma naprijed. Kada ne pusire, pad[e zbog [Og osjetaja
prawine, ali kako jc proces navik.avanja vrlo suprilan i posru.
pan u prvim danima, prihvatamo raj osjc61j kao normalan i
ne opruzujcrno popllscnu cigarcru 1.3. njega. U lrenurku kada
zapali[e. dobiva[e gorovo rrenurno poticaj i srvarno se osjecHe
manje nervozno iIi vik opustcno. a za [0 zahvaljujc[c cigarc[i.
Taj je obrnuri proces odgovoran za [eSkole pri odvikavanju od
svih droga. Zamislirc paniku u kojoj se nalazi ovisnik 0 heroinll
kOji llema heroina. A sada zarnislite Cisti lIzirak kad ovisnik
napokon ubosri iglll u svoju venu. Mokre Ii osobll koja
stvarno uiiva u ubri7.gavanju neeega u sebe iii vas sarna pomisao
na [ako neSro ispllnjava u:i.asom? Ljudi koji nisi ovisnici 0 heroillll
ne patc od tog osje6.ja panike. Heroin ih ne oslobada rog osje6.ja.
Upravo suprotno, heroin ga i7.3.ziva. NepusaCi Ill: pare od osjceaja
praznine i l.dje 1..a cigaretolll i ne pocillju pal1icariri kad:1 se zalihe
cigarc[a iscrpc. NepliSaCl ne mogll r:J7.lImjcri kako pusaCi Illogu
lIziva[i u gllranju lih prljavih srvari u svoja usra, u paljcnju i srvar-
nom uvlacellju log sme6 u svoja pluta. I, ZIla[e SIO? Ni puSaCi
rakoJcr ne mogu razumjeri 7A1.S1O [Q Cine.
Covorimo 0 pusenjll bo 0 lleeClllu sto jc opuSrajucc iii
lIZit:lk. No, kako moiere bili zadovoljni osirn ako nis[e prvo bili
nezadovoljni? ZaslO nepusaci ne pale od rakvih s[anja nO.3.dovolj-
stva i za.sro, nakon obroka, PU.saCl nisu po[puno 0puSleni sve dok
ne zadovolje svoje malo nikolinsko cudovislC?
Dopusrire mi da se na trenurak 7A1dr-i.im na ovoj remi. Glavni
raz.log zasro puSaCi smatraju da jc Idko prestari pusiri je cinjeniea
da oni vjeruju da se odriclI pravog lIiirka iii podrike. Od najve<.'e
je vainOSli razumjeli da se ne odrieete apsolutno nicega.
Najbolji naein da shvarilc nijanse nikotinskc zamke jesr da
usporedilc pusenje s jcdcnjcm. Ako irnamo naviku redovi[ih
obroka, nismo svjesni glad; i'lmedll obroka. Jedino kada se obrok
odgodi poslajemo svjesni gladi, a tak i rada nema fizitkc boli,
sarno jedan osjetaj praznine i nesigurnosti koji poznajemo bo:
"li-cbam jesti." I praces zadovoljavanja gladi vdo je ugodan.
PlIscnjc je naizglcd skoro jednako. Osjeeaj prazninc i ncsigur-
nosti koji poznajemo bo ":i.clim iii rrebam cigarcru" isti jc kao i
kod gladi za hranom, iako jcdno nett zadovoljiti drugo. Kao i kod
gladi. nema hucke boli i osje6j je IOliko teSko primijctiti da ga ok
nismo niti svjesni iZllledu dvijc eigarcrc. Jedino onda kad poi..elimo
zapaliti, a llije nam dozvoljeno da 10 napravimo, poslajerno svjcsni
nellgode. No bd zapalimo. osjeeamo se zadovoljcno.
Ova slienOSI s hranom pomaie da sc pus..,Ci 7..WedU i pomisle da
dobivaju neko cisto 1..:J.dovoljsrvo. ekim je pUSacima tdko shvali-
Ii da Ilema apsolmno nikakvog zadovoljsrva iIi podrike u pliSenju.
Nelko hi rnog30 n:Ci: "Kako moiele reCi da nema podrskc? Sami
stc rekli ela sc osjecam manje ncrvOZ:ln bela zapaHm."
lako jcdcnje i puscnjc izgleJajll vrlo sHeno, 1..1.praVO su dvijc
sasvim suprome stvari:
1. Jedete da hislc preiivjcli i produljili svoj f..ivot, dok pUSenje
skracujc iivor.
2. Hrarl:l Slvarno irna dobar okus i jcdcnje jc srvarno ugodno
iskllSrvO 1I kojem lliivati cijdog:1 iivota, dok pllsenje
ukljucujc udisanje stcLnih i olrovnih dimova u svoja plua.
3. Jedcnjc ne izaziva glad i zapravo je zadovoljava, dok prva eiga-
reta 7.1poCinje iudnju za nikotinom i svaka slijede6, lImjcslO
da jc ucinir ce da patile zbog Ie iudnje eijc1i iivor.
Sada jc pravi IrcnuGlk 7.1 raskrinkavanje jail jcdnog od
uobieajenih mirova 0 pu.senju - onoga da je pu.knje navika. Jc
Ii jcdenjc navika? Ako mislite da jesl. poku.sajlc jc sc potpuno
rijdili. Nc, rvrdili da je jcdenjc navika bila bi jednako kaa da
navikom proglasimo i disanje. I hrana i kisik ncophodni su za
26 Allen Carr: lako je prestati puSiti Ovisnost 0 nikotinu 27
preiivljavanje. Isrina je da r:Jzliciri ljudi imaju naviku zadovolja-
vanja svoje gladi u razliCiro vrijeme i s razliCitim vrstama hrane.
No jedenjc sarno po sebe nije navika. Nije niri puSenje. )edi-
ni razlog zOOg kojeg ce bilo kOji pusac zapaliri cigareru jest da
pokusa 7.auSlaviri osje6j praznine i nesigurnosri kOji je srvori-
]a prethodna cigarera. fsrina je da razliciri pusaCi imaju naviku
pokusavati oslobodiri se apslinenrske krize u razlicilO vrijemc, no
pusenje kao rakvo nije navika.
Drusrvo cesto 0 pusenjll govori kao 0 navici i u ovoj knjizi, da
oi bio r:Jzumljiviji, i ja korisrim izraz 'navika'. Medutim, buclitc
llvijck svjcsni da pusenje nije naYika, lIpravo Sllprotno, pusenje
nijeniviSenimanjenegoOVISNOST 0 OROGI!
Kada pocnemo pllsiti moramo se prisiliti da se naucirno no-
siti s tim. Prije nego toga postanemo syjesni, ne sarno da redovi-
to kupujemo cigarete nego ih mornmo imat!. Ako ih nemamo,
pocinje panika i, kako idemo kroz iivot, pusirno sve vise i yise.
Razlog je u tomu sto, kao i kod dtugih vrsta droga, tijdo 1'0-
slaje imuno na djeJovanje nikotina i unos se pocinjc povecavati.
Nakon kratkog vremena cigareta prcscaje u porpunosti prekidati
apsrinentsku krizu i mada se osjecate ncllO borje nego rrenlltak
ranije, sigutllo sre iivcaniji nego Sto biste bili da niSle pUSac, bk
i bda upravo pusite cigaretu. To Sto radite jos je ncbuloznije ad
flosenja tijesnih cipcla jer kako idete kroz iiYot, sve veta koliCina
neugode oSlaje tak i kada skinete cipcle.
Srvar je jos gora, jer jednom kada ugasitc cigarctll, nikotin
brzo poCinje napustati tijdo, cime se objasnjava to Sto pusaci II
slrcsnim Sitllacijama ruse jednll cigarctu 1.3 drugom.
Kao StO sam vet. rckao, 'navika' ne posroji. Prayi razlog [Omu
seo pusaci i dalje rllse krije se u onom malom cudovis(u u urro-
bi. Svako ga malo treba nahraniti. Sam ce pusac odrediri kada to
treba bid, a to se dogada u slijedece ceriri situacije iii 1I njihovoj
kombinaeiji:
28 Allen Carr: lako je prestati pusiti
To su:
DOSADNKONCENTRACIJA - dvije potpuno suprotne stvari!
STRES/OPUSTANJE - dvije potpuna supratne stvari!
Koja to earobna droga moie odjednom imati u pmpllnosri su-
protan uCinak od onoga koji je imala sarno dvadeserak rninuta
tanije. Ako 0 tome malo porazmislite, postoji Ii osim spavanja jos
koja od siruacija, a da to nim ove c e r i r i ~ Prava jc istina da pusenje
ne pomo:i..c ni u nenllcima dosade nid u trenucima stresa. Ono
nam nc pamaze ni bolje se koncennirati, niti bolje sc opustiti. Sve
je to samo iltl7-ija.
UZ to sto jc nikotin draga, on je i vrlo mOCan otrov koji se ko-
risti bo insckricid (provjcrite II eneiklapediji). KoJiCina nikotina
koja sc nalazi u samo jednoj cigarcti, llbri7.gana direkmo u venu,
trcnlltllO bi vas usmrtila. U srvari, duhan sadrIi mnage onove,
ukljucujllci lIgljicni rnonoksid, a biljka duhan je iz iste obiterj i kao
i smrronosilo lJelebiije.
Ako sada razrnisljatc kako bistc sc prebacili na lulu iii na cigare,
moram vas upozoriri da sc moja knjiga odnosi na 5.W duhan i bilo
kOjll supsrancll koja saddi nikotin, ukljucujuci zvakace gume, Aa-
stere, sprejeve i inhalatore.
Ljudska je tijdo najsavrseniji objekt na nasaj planeri. A niti
jedno bice, eak ni ameba iIi cry, ne moZe ops[ati aka dobro ne zna
razliku i7.mcdll hranc i onova.
Kroz proeese prirodne selekcije tijekam tisuCa godina llaS je
um i tijclo razvilo tehnike kojima moZe razlikovaei hranu od Otro-
va i sigurne naCine izbacivanja orrova.
Svim je ljudskim biCima miris i okus duhana odbojan, sve dok
ne postanll ovisni. Ako pllhnete dim cigarete u lice malog djeteta
ili iivotinje, zakasljat ce i odrnaknuti se u stranu.
Ovisnost 0 nikotinu 29
Dok smo puWi SVOjll prvll cigareru, sigllrno smo se zakasljali.
Kad bismo popusili previ.se cigarera, osjc6li smo kako nam se
vni u glavi i bilo nam jc fizicki z.Io. Tijdo nam je rada govorilo;
"HRANIS ME OTROVOM. PRESTANI TO RADI-
TI". U ovom trenUlku najcciCe pada odluka posr3ri puSac iii
ostati nepuSac. Nije istina da psihicki slabi Ijudi, rj. Ijudi slabc
volje, posraju puSaci. Srerni su oni kojima jc prva cigarcra odvr:u-
na; njihova plu6. to fizitki ne mogu podnijcli i tako su izlijcecni
loa Citav iivot. IIi Illof.da Ii srctnici jednosl"avno nisu psihicki
sprcmni prolaziri kroz ozbiljan proccs llccnja lIvbtenja duhana
bez kasljallja.
Mislirn da je najrragicllija stvar u cijeloj ovoj priCi to sto sc tOo
liko mommo rrudiri naviknlHi se na puSenjc. Za.lo jc adolcsccllIi-
ma Idko prestari pusiri. BuduCi da jos uvijek uce pllsiri i buduCi da
im cigarerc j05 uVijck imaju gro'lan okus, misle da mogll prcslmi
kad god 1..aielc. ZaSIO im ne pada na pamel utili na llaSim po_
grclkarna? A LaSlO mi nismo ucili na pogrdkama nasih rodilelja?
Mnogi Sll puSaci uvjercni da lliivaju u okusu i mirisu cigarelc. I
10 jc jedna od iluzija. Ono SIO mi u srvari Cinirno dok sami ucimo
pusiti jcsi 10 da utimo naSe lijclo da pcmane imuno na los miris
i okus kako bismo dobili svoju dow. Na isri natin i ovisnici 0
heroinu misle da uiivajll II pikanjll samih sebc igl:tma. Ovisnicke
su krizc karl hctoillskih ovisnika znarno ozbiljnije i jedillo u CCI1lU
oni uiivajll jest rimal kOjim se apstinclltska kriZ.1 prekida.
PUSac se uti uciniti svoj moz.1k neosjetljivim na los okus duha-
na sarno da bi dobio svoju dozu. Upitajte puSaCa koji je uvjcren
da pusi sarno 'laro SIO uiiva u okusu i mirisu duhana bi Ii pTeStaO
pusiri da ne maZe doei do omiljenih cigareta i da moZe kupili
sarno one koji mu nisu ukusnc. Ni u korn sluCaju ne bi. PuSac
bi pusio i komad starog uf.('la radijc nego apstinirao i nema v ~
prebacite Ii se na puknjc cigarct3 kojc sami radile ad duhana, na
rnelllolke, na cigare iIi na lulu. Say raj duhan ima gro'lan okus
30 Allen Carr: lako je prestati pusiti
na koji ccre sc rek naviCi ako budcle dovoljno uporni. PusaCi ce
pusiti i kad su prehladeni i kad ih boli grlo iii imaju bronhilis iii
up<llu pluCa.
Uiirnk s lim nema nikakve v ~ . Kad bi imao, nitko nikada ne
bi popuSio viSe ad jedlle cigarerc. Nekoliko je tak tisuCa pUSaCa
ovisno 0 onoj groznoj nikotinskoj gumi za ivakanje koje lijcenici
prepisuju, a mnogi od njih Cak i uz nju puSe.
Na konzult<lcijama sam shvario da je nckim pu.saCima spoznaja
da Sll II st'vari ovisnici 0 drogi prilicno lIzncmir.wajuCa i mislc da
ce im i 1,bog toga biri jos (cie prestari pusiti. To ism raka nije lose
iz Iva va;.na razloga:
1. Ra1.1og 1..aSto veeina nas i daljc pusi, iako smo svjcsni da manc
watllo nadmaSuju prcdnosti, jcst u tomc SIO mislimo da pos-
toji ncllo u dgarcli SIO nam pruia uiirak iii potporu. Mislimo
da ce nakon Sto prcstancmo pusiri u n:lkm iivotu zavladati
praznina i da ncke iivorne siruacije vik nikada lleCc bili iSle.
To jc tina iluzija. Cinjcnica je da nam cigarcta niSta nc pnri..a;
ona nam samo uzima pa nam djelomicno vraCt kako bi kreira-
la i1l1zijll. 0 ovome ell dCI'aljnije govorili kasnije.
2. Iako jc nikotin najmotnija draga na svijclll po brljni kojom
nas tini ovisnima, ovisnosr nikada nijc jab. S obzirom na t'O
da vrlo brl.O djc1uje, treba samo tti rjcdna da 99 pOSIO nikodna
napusli naSe tijelo. Apstinemske su krizc tako bbge da vcCina
pliSaCa nikada nijc postala svjesna da je ovisna 0 nekoj drogi.
S pr.lvorn ccrc se 7.apitati WIO je onda lolikom blOju puSaCa tako
teSko prestati pusiti, mlo se mua: mjesecima i zaito dje1i svoj iivot
iude za cigarelOm? Odovor leii u drugom razlogu za.sto pu.simo - u
pranju mozga. Lako je nasiti se s kemijskom ovisnoSCu.
Nili jedan puSac ne pusi 7A'I vrijcme spavanja. Kako 10 da ih ne
probudi apsrinenrska kri1A'I?
Ovisnost 0 nikotinu 31
Vecina ce pUSab cak izab iz spavace sobe prije nego sto za-
pali prvu cigareru, mnogi cc cak prvo doruekovati, mnogi ee bk
pricckati da prvo dodu na posao i tek ramo 'l.apaliti prvu cigareru.
Kol.ko to dol. po nob mogu i'l.driati deser sari da ne zapale cigol.rctu
i [0 ih uopce nc uZIlemirava, dok bi po danu nakon desct sati vce
cupali kosu?
Mnogi ce pusaCi kupiti novi auto i sU7.drtwati se od puknja u
njemu. lei ce U kina, trgovine, crkvc ird., a to Sto puse
ncec ih ni malo smerol.ti. Kada Sll U Englcskoj puscnje
u pod'l.cmnoj ieljcznici, nijc doslo ni do kakvih demonmadja.
PusaCima jc go(Qvo drol.go da ih netko iIi ncS[O prisiljava da ne
pusc.
U danasnje cc sc vrijcmc mnogi pllsati bcl. problcma suzdri.ad
od pusenja tl kuti ncpusaea iii bk sarno u drustvll ncpuSaca. U
stvari, rnnogi sc pllsaci mugu pril ieno dugo suzdrIavati od puscnja
be'l. ikakvih n:lpora. Cak sc i lllcni dogadalo da sc cijclu VCCCt
mugu opusriri i dobro se zabaviti a da nc 7--:1palilll niti jednu ciga-
tcru. U rnojim kasnijim pUSackirn godinalll:l CCSIO sam sc vcsclio
vecctima II kojillla cu sc mob 'l.abaviti bcz da sc gllsim cigarcram:l
(smijeSne Ii navikc).
Lako sc mOZcmo nositi s kcmijskom ovisnoStu. Tisucc puhCa
titav iivor pusi samo povtemeno. I oni su ism tako ovisni kao i
tciki pusaci. Ima pUSaea koji su prestali pusiri, ali katkada popllse
koju cigaru; ta cigara odrl..1.Va njihovll ovisnosr.
Kao sto sam vet rekao, prava nikorinska ovisnosr nijc gtavni
problem. Olla sluzi samo kao katalizaror koji ee nas um odvratiti
od pravog problema. Ptavi problem je pranje mozga.
Onima koji puno pllse citav iivot moze bid utjeha to sto jc
njima jednako lako prcstati kao i onima koji povremeno puse. Na
neki cudan natin, njima je jos lakSe prestari. ISla tako, Sto dulje
i vise pusite to cc vas cigarere viSe unistavati pa te i dobitak kad
prcstanete bid yeti.
32 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Urjeha yam moZe biti i to da price koje sc CCStO cujll (npr.
"nakon Sto ptestanetc pusiti {rcba sedam godina da duhan izade
iz tijela" iii "svaka cigarcta koju popusire skracujc iivot 7... 1 pcr mi-
nuta") nisu isrinite.
Ncmojte sada pomisliti da to 7.naCi da sc prcrjeruje kada se
govori koliko su cigarcrc Stcrnc. Ako jc ncSto istina, anda je istina
to da sc njihov los utjccaj na l.dravlje podcjcnjuje bcl. obzira na to
sto je onih "pet minuta" proil.voljna procjcna koju nitko ne moie
dokal.ari.
Isrina je da duhan nikada u porplillosd nc izadc iz djda. Ako
ima pllhea u bizini, dim jc u anllosfeti i bk ce i ncpllsaci llVUti u
scbe mati pos('Qtak. Mcdurim, nase je tijc10 eudesan slroj koji illla
veliku moe oporavka, naravno ako vee nijc pokrcnlllo nckll od
ncizljcCivih bolcsd ciji jc okidac bilo pUSclljC. Ako s:ld<l prestane-
tc, tijeto ec vam sc oporaviti i l.a I1ckoliko cctc tjcdal1:1 bili skoro u
istom stanjll 1I kOjClll bistc bili da nikada niSfC lli pusili.
K:lo sto sam vet rckao, nikada nijc kamo d:l prcstanctc pusiti.
Pomogao sam mnogim:l da prcstanu pusiti II ccrrdcsctim i pcdc-
sctim godinama. Pomogao sam i nekolicini u scdarndcscrima i
osamdescrima. Nedavno jc u moju kliniku dusta gospoda sram 91
godinu :t... 1jcdnu 5:.1 sinum ud 66 godina. Kad sam je lIpirao :t.asto
sada ieti presrari pusiti, udgovorib jc da ieli bid primjer svome
sinu. Javila mi sc ponovno nakon SCSl mjescci i rckJa da sc ponov-
no osjeta kao 1lIiada djevojka.
S('Q ste gori pusac, to cc vetc biti olakSanjc kad ptcstanctc
pusiti. Kad sam napokon prcstao pllsiti, smanjio sam sa sto na
dan na NULA na dan - odjcdnom, bcz ikakvih problema. U srva-
ri, uiivao sam u Citavom procesu odvikavanja.
Mcdutim, motamo pobijediti pranjc mozga.
Ovisnost 0 nikolinu 33
11 nje mozga i
spavani partner
Kako i 7 ~ ' l S t O llopce pocinjcmo pusiti? Da biste Ll potpullosti
razurnjcli ovo pitanje porrebno je dobra pTOuciti kako macna
na llas utjece podsvijest, iii kako ja znam feCi, nas "uspavani
partner".
Svi mi mislimo da sma intcligenma bie;} koja 51 5ama odre-
duju put kr01. ZiVOL Istina je da je 99 posto nascg pOllaSanja
unaprijed odredcllo. Mi SOlO proizYod dru.stva u kome srno
odrastali - proizvod druStva jc odjcCa koju llosimo, stan II kojem
sranujemo, obibji i lllodcli ponasanja. Podsvijcsr ovdje igra izu-
zetna vaznu ulagu. Lovjckov:l vjcrovanja mugu biti pogreSnil,
nc samo u slucaju razliCitog misljcnja vee i kod konkretnih
Cinjenica. Prijc nego Sto jt prvi covjek oplovio svijcr, veCina
jc Ijudi mislila da je zemlja pIOSll:1ta. Mi danas ZIlamo da je
okrugla. Kad bih napisao desetke knjiga s ciljem uvjeriti Ijude
da je 7..emlja plosnata, ipak mi ne bi vjerovali. Medurim, koliko
je nas Ijudi otputovalo u svemir i stvarno vidjdo zcmljinu ku-
glu? Cak i ako pripadate onima koji su prcjedrili cijeli svijet,
kako mO:lete biti sigurni da nisre putovali u krug po plosnatoj
povrsini?
Reklamni strucnjaci dobro poznaju moc sugestije nad
podsvijeScu. Tome slu7.e ogromni plakari kojima nas bombar-
diraju dok sc vozimo u automobilu, reklame na televiziji iii
oglasi u casopisima. Mislite da je to najobicnije bacanje novca?
Sigurni ste da oglasi ne mogu uvjeriri ljude da kllpUjU cigare-
te? Niste u pravu! Uvjerite se sami. SlijedeCi put bd otidete u
kafic iii restoran i bda vas nctko iz druSrva upita sto cere piti,
nemojre reci samo "konjak" (iii samo ime nekog drugog piea).
Pokusajre svoju narudibu zaCiniti na primjer ovako: "Zna.s Ii u
cemu bih danas istinski uzivao? U profinjenoj aromi vrhunskog
konjaka." Vidjet cete da ce, zajedno s varna, konjak naruCiri
eak i oni kOji ga inacc uopce ne piju.
Od najranijcg djcrinjstva nasa je podsvijest ncprekidno
homban.lirana informacija koje narn govore kako nas cigarcre
Opustajll i d'lju rum sarnopouzdanje i hrabrosr te da je ciga-
rCta najdragocjenija stvar na zcmlji. Mislirc da prcrjerlljcm?
U svakom filmu iIi predsravi u kojoj nckoga neba slll<lknuti,
koja jc oSlidenikova posljednja -I.elja? Naravno, cigarcra. Utjccaj
ovoga Slo smo vidjcli nas svjesni um nc rcgisnira, lllcdutirn
uspavani partner ima dovoljno vrcmcn;l za upijanje poruke.
Poruka je zapravo slijcdcea: "Najdragocjcnija stvar na ovorne
wijetLl, ono na sto ell najvisc misliri i najvise kljeri u poslje-
dnjim trellucima svoga zivora jc cigarcra". U svakom rarnom
filmu covjcku kOji je ozbiljno ranjen prvo sc daje cigarcta.
Mislitc Ii cia su se u posljcdnje vrijemc stvari promijenile?
Nisu, nasu djecLl jos uvijek bombardira velika koliCina rcklama,
iako jc reklamiranje cigareta zabranjeno. Koriste se raznoraznc
lubvc metode. Sportske programe cesto sponzorira duhanska
industrija, najceSce upucujuci na vew izmcdu. pllscnj:l> e1imih
'portova i jet-seta. Auromobili Formule 1 izglcdaju kao kutijc
cigareta, a cesto se i zovu prema njima - iIi sc cigarc[e nazi-
vaju prema automobilima? Na rc1cviziji se u dana.snje vrijeme
moZe svasta vidjeri, na primjcr par koji LI krcvetu nakon seksa
pusi cigaretu. Dobro sc zna .5W sc time ieljelo red. Iii slijedeea
gcnijalna rcklama (ne mislirn da su cigarete koje reklamira ge-
34 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
PranJe mozga i uspavani partner 35
nijalne, vee natin na kOji ih reklamira): ncki eovjek gleda smni
U oei, njegov se balon 1.... palio i uskoro ce se srusiti iIi te njegov
motocikl upravo sleljcri s CCStC i razbiti se u provaliji. Nitko
niiita ne govori. Svira riha glazba. Tada on pali cigaretu i lice mu
se obasjava osjeeajcm 1.adovoljsrva. Na svjesnoj razini moida
uOpCc nista netcmo rcgisuirarij naSa cc podsvijest pak vrlo str-
pljivo provariti sve mogucc illlplikacije ovoga Sto smo vidjeli.
Istina je, postoje i rekJalllc i7. suprornog tabora - sttaSne price
o raku, ampuracijama nogu, loSclll 1.adahu - ali Ijudi g1edajuCi
ih nc prcsraju pusiri. I ~ i l o bi logitno da prcstaju, ali Cinjenica
jest da tomc nijc tako. One eak nc sprjcCavaju mladei da polne
pusitL Svih onih godina dok sam pusio bio sam iskreno uvjcrcn
da nikada nc bih I><>CCO pusiti da sam bio svjcslan vezc izmcdu
pusenja i raka pluCa. Prava jc isrina da bi sve bilo potpuno isto.
Sve te kampanje proriv pUScnja prilitno 'l.bunjuju covjeb. Cak
se i na samom proi1.vodu, l1a toj Sarenoj kutijici koja vas 1.Ove
da otkrijete njC'Lin sadrlaj, nalazi zlokobno upo1.Orenje. Koji to
pu.sac ikada tira, a kamoli da sc zamisli nad time stQ piSe?
Vjerujemda najveei proizvodati cigaret31.apravoiskoristavaju
upo1.Orcnja Minislarstva wravsrva na kmijama cigarcla kako bi
prodavali svoje proizvodc. Mnoge sccnc ukljucuju zasttaSlIjuCa
biCa popur paukova i vilinskih konjica. Upo1.Orcnjc 0 siernosii
cigarcta za zdravljc sada jc napisano tako vdikim slovirna da ga
pusac nikako nc moic izbje<:i, rna koliko se uudio. Kriza srraha
koju pusac osjcea izaziva asocijaciju ideje 0 sjajnom zlarnom
pakeru.
Ironija titave prite jc u cinjcnici da jc najjab snaga u svom
tom pranju mozga - upravo sam pusac. Nije istina da su pusaCi
Ijudi slabe volje i slabc tjdcsne snage. Trebatc biti vrlo jaki kako
bi.sre se nosili s otrovom.
To jc jedan od razloga zasto pusaci odbijaju prihvatiti do-
bro poznare statisticke podalke koji dokazuju kako pUSenje
36 Allen Carr: Lako je prestati puMi
uniSm.va 1.dravlje. Svi imamo strica Peru kOji je pusio cerrdesct
dgarcta na dan, nikad nijc bio bolestan i doiivio je osamdese-
fU. Pusacima ne pada na pamct prisjetiti se mnogih koji su sc
razboljcli II najboljilll godinallla, niti pak pomisliti da bi srric
Pero Illo-i.da jos llvijck bio iiv da nije pllsio.
Ako napravitc istf<l'i-ivanje medu prijateljima i kolegallla,
zakljucif cete da Sll v(.-cina pllsaea Ijudi vrlo jake volje. Medu
njima je najviSc priv:unih poduzcmika, direktora u podmccima
iii profcsija kao Sto su Iijocnici, advokari, policajci, profesori,
prodavati, medicinske SCStrc, rajnice, kUCanicc s malom dje-
corn _ sve su to Ijudi koji vode izuzcmo strcsan iivor. Najv(.-c..
jc puSa.cka zabluda ta da pUSenje smanjuje SHes te ~ a je stoga
pove'lorno s Ijudima dominirajuCcg karaktcra, tj. s onima koji
prcuz.imaju na scbc odgovornoSl a time i strCSj drugilll rijocillla,
s onima kojima sc divimo i kojc oponas...mo. Druga skupina
ljudi skJonih pu.scnju su oni koji rade jednolicne poslove jer je
drugi glavni raz.log pUScllju dosada. Bojim sc da se i ovdjc radi
o iluziji.
Ra1.mjcri do kojih se-i..c pranje mozga upravo Sll nevjerojarni.
Dobro vam jc 1>01.nalO kako se drusrvo lIZblldi pri spominjanju
'sniF.mja' Ijcpila iii ovisnosti 0 heroinu. U Engleskoj od 'sni-
fanja'ljcpila godisnje lllllrc l1lanje od desel, a ad heroina manje
od SfOtinu osoba.
I)ostoji jedna druga droga, nikotin, na kOju se II odrcdcl1oj
iivornoj dobi 'navllce' viSe od 60 posto nas i na kojll do kraja
iivota tfosimo ogromnc kolicinc novca. Pu.saci troSe najveti dio
svojc lIstoocvine na cigarete kOjc im lInistavaju iivot. PlIscnjc
vodi na tOP listi najvctih llbojica 1I zapadnom svijClUi na listi je
ispred promclllih Ilcsreca, poiara i e1emenrarnih nepogoda.
Z..s(Q smatramo 'snifanjc' ljepila i uzimanje hcroina [ako
strasnim 'Jom, kad smo do prije nekoliko godina smatrali dro-
gu na koju [rosimo velikc kolitine novca i koj.. nas masovno
Pranje mozga i uspavani partner 37
ubija, potpuno prihvadjivom drustvenom navikom? U poslje-
dnje se vrijeme ne smatra bas potpllno drustveno prihvatljivom
jer moze ugroziti zdravlje, ali sc ipak legalno prodaje u sjajnim
pakcriCima 1I svakom dueallu, II kaflCima, restoranima, k l u b o ~
virna... Od toga najviSe koristi irna driava. U Engleskoj drlava
od pusaea godisnje z.uadi preko 8 milijardi funta. Duhanska
induStrija pak trosi vise od 100 milijuna fuma godisnje samo
na promotivnc akrivnosti.
Moratc 'l.<.poCcti gradiri otpornost prCllla pranju mozga na
onaj nacin na koji biste to Cinili pri kupovini polovnog all-
tolTIobila. Pristojno bisre klirnali glavom dok varn prodavac
govori 0 svomc autu, ali ne bisre povjerovali niri jednu jedinu
rijcc kojll yam govori.
Pocnite na sjajne pakeriec gledati kao na pakerite koji
sadrie prijavStinu i orrov. Nelllojre da vas obmanjuju krisralne
pcpcljarc iii zlallli up;lljaci iii milijuni prevarenih. Pocnitc se
pitati:
Sw ja to radim?
Tteha Ii mi to zaisra?
NE, NARAVNO DA VAM NE TREBA'
Mislim da mi je najreie razjasniti upravo pranje mozga.
Zasto se osoba koja je inace radonalna i intcligentna pretvara
u pravog idiota kada je njegova ovisnosr u piranju? Najbolnije
mi je priznati da sam od svih tisuea Ijudi kojima sam pomogao
presrati pusiti upravo ja bio najveCi idiot.
Ne sarno zbog toga sra sam postupno stigao do srorinll ci-
gareta dnevno vee zara sw jc i rnoj otac bio tdki pllsac. Bio jc
to jak covjek koj! je lImro vrlo mlad. Sjeeam se kako sam ga,
kao djecak, promatrao kako se svako jutro gusi i kako povraea
ad kaslja. Silo mi je jasno da U tome ne lIziva i da ga je obuzelo
neko zlo. Sjceam se kako sam rekao svojoj majci: "Nemoj nika-
da dopllstiti da posranem pusaC".
38 Allen Carr: lako je prestali pusili
S pernaest sam godina bio zaljubljenik u zdrav zivot. Spon
je bio say moj zivot i bio sam pun hrabrosti i samopouzclanja.
Da mi je tada netko rekao da eu zavrsiti kao pusac koji pusi
stotinu dgareta na dan, okladio bih se u komplcrnu zivotnu
z.'lradu da to nikako neee biti tako.
S cetrdeset sam godina bio fizicki i psihicki ovisnik. 00-
yeo sam sam sebe 1I stanje u kojem nisalll mogao raditi niti
najjednostavnijc fizickc iii intclekrualnc poslove, a da najprije
ne zapalim cigarcru. Kod vcCine Sll pusaea okidaci lIobieajenc
stresne siruacijc, bo sto je zvonjava tcJefona iii dru7..cnje s Iju-
dima. la, naime, nisam bio u stanju niti upaJiti stolnu Iampu
iii promijcniti kanal na daljinskom upravljacu bez prethodnog
paljenja cig:lrcte.
Znao sam da me puscnjc ubij:!. Nisam sc lJ tom pog1cdu
mogao zavaravati. Ali, nijc mi jasno kako nisam mogao vidjcti
sto mi pusenje radi na mcnr:llnom planu. Nikako nisam razu-
mio sro se dogada, mada mi je objasnjclljc bilo djcJo vrijeme
prcd 1I0S0111. Najsmjdllijc II djdoj srvari je to Sto vedna pllsaea
iivi u 'l...abludi da uiivaju u cigareti. )a sam pusio zaro Sto sam
mislio da mi pomaic pri kOl1centraciji rc da pomaie mojim
iivdma. Sada, bd sam nepuSac, najteie rni je uopee povjero-
vati da sam nekada taka razmisljao. Promjcna koju sam doiivio
moze se usporediti s budenjelll iz noene more. Nikorin je dro-
ga koja 7..3magljuje vas razutll, vase culo okusa i mirisa. Najgora
stvar kod pllScnja llije to sro llniStava vase zdmvlje ili vas dicp,
vee to Sto lInistava zdrav tazum. Sralno traiite kojckakvc ra'lJo-
ge kako biste nastavili pusiti.
Sjcbm se kako sam sc u jcdnoj fazi prebacio na pusenjc lllie
(nakon neuspjelog pokusaja presranka pusenja), vjerujuci kako
je to manje Sterno i kako cu na taj nacin smanjiri pusenje.
Neki od tih dllhana 7..3 lulu apsolutllo su odvratni. Mogu
oni Bjepo mirisari, ali su grozni za pusenjc. Sjebm se kako me
Pranje mozga i uspavani partner 39
puna td mjeseca bolio vrh jez.ika. Nadalje, nckakva sc smeda
rekutina skuplja na dnu lule. Dogodi sc da ncnaOljcrno
dignete lulu iz-nad vodoravnog poloiaja i prije nego StO toga
postanete svjesni, vee ste progutali prilicnu kolicinu te prljave
tekuCine. NajceScc cere odmah povraeati, bez obzita na to u
kak"om sc drustvu nalazili.
Trcbalo mi jc tri mjcscca da sc nautim puSiti lulu i nikako
mi nije jasno 7..1.StO sc u ta tri mjescca nikada nisam zapitao
Cemu to sluii i cito sc svjcsno podvrgavam mm mucenju.
Naravno, kada jcdnom nauCe nositi se s lulom, od pUSaea
Iliia nitko ne izgleda zadovoljniji. VeCina njih je uvjercna da
puSe Z:J.to Sto uiivaju u luli. Ali zaito su se toliko namucili da
bi nautili voljcti lulu kad su mogli biti jednako tako zadovoljni
i bez njc?
Odgovor je slijcdeei: jcdnom kada postancle ovisnik 0 niko-
linu, pranje mozga sc pojaCaV:J.. vaSa podSVijesl zna da malo
cudoviste treba nahraniri i ona blokira svc drugo StO vaS lim
Salje. Kao SlO sam v<""C rebo, slrah jc one SlO Ijudc ljcra da puSc
- Strah od osjceaja pra7.ninc i ncsigurnosti koji cc vas Obllzeli
kad se prCSlanCtC opskrbljivati nikorinom. To SfO vi toga. niSle
svjesni, ne znati da to ne POSlOji. Vi toga nc morale biti svjesni
jednako bo sto mack:! nijc svjcsna gdjc sc u podu nala7.e cijcvi
od grijanja, ona sarno zna da ce joj ako sjedne na odredeno
mjesno na podu bili lIgodno roplo.
Pranje mozga je najve6 pOle.skota s kojom se susreeemo
kad se ielimo odreei cigarela. Pranje mozga koje nad nama
provodi drustvo dok odraslalllo, pojaeano je llaSim osobnim
pranjem mozga koje dobzi od naSe ovisnOSli i jos vise pranjem
mozga koji provodc nasi prijalelji, rodaci i kolege.
Jeste Ii primjctili da sam se do sada ceslO koristio izrawm
'odreCi se cigarera'. Koristio sam raj izraz na poccrku
dnog odlomka. To jc kbsicni primjer ispiranja mozga. Izraz
40 Allen Carr: lako je prestati puMi
1.apravo implicira irlvovanje. Prekrasna istina jest da se
pravo llicega nc lrebate odreei. Upravo osl:bodlt
eele se growe bolesti i dostiti cudesne pozlUvne stvafl.
ccmo poeeti uklanjati to ispiranje m01.ga. Od s.ada p.a.
netemo vi.sc koristiti izraz 'odreti', nego preslafl, st:lllih
yo: IZBAVITI 5E!
Prvi argument za poeinjanjc pu.senja jest: lO radc dru.gi
di. Ako ne pllsimo, mislimo da neSto 1..'tSigurno propUSl:llllo.
Zalim sc dobra pomllcimo da bismo sc ucinili ovisnima, iako
nikomc od nas nije jasno SlO smo to propuslali. Mcdutim,
svaki PUl kada lIgledalllo nekog drugog
uvjcrimo da Illora biti nceega u pUSenju, jer bl la!
pusio. Cak i bda presrane pusiti, puSac sc oSJeCa
svaki pUla kad netko 1I drustvu l.1.pali cigareru. OSJeca sc
glirnilll. Moi.e zapaliti samo ru jednu. I prije n<..'go stO jc toga
svjcslan _ ponovno jc poslao ovisnikom. .... .
Pranjc 1ll01.g<1 vrlo jc motno i zata morale bltl SVJeslll
diea. 5jc6m sc kako sam kao djeeak nakon drugog
rata powmo pratio delcklivsku radio-dramu I)aul ko!a
je lada hila iznimno popularna. U jcdnoj sc cpi:odl
havio ovisnoscu 0 marihllani iii kako su jc na1.ivailll SCflJl lra-
vi'. Zioecsti su Ijudi nesvjesnim pliSaCima prodavali cigarclC
1I kojil1la jc bib "'trava". Nijc bilo nikakvih slelilih
ali Sll Ijlldi poslali ovisni i morali Sll ncprekidno CI-
garclc. (Z:.I vrijemc mojih teeajcva stoline Ill; ic pm.nalo
da su probali mar;huallu. Nit; jedan nijc rebo da JC
njoj ovisan.) Imao sam samo sedam godina sam.slusao
program. Tada sam prvi put CUD 7.. 1 pojam OVlsnOStl o.
5ama pomisao na ovisnost, na to da vas ndto tjcra na lIi'.1111anJC
droge, 111A1savab me je i do danasnjih dana, i mada s.am
siguran da trava Ile stvara ovisnosti, nikada sc blh llsudlO
probati koji dim l1larihuane. Bas smijdllo, S ob,mom da sam
Pranje mozga i uspavani partner 41
poseao ovisnik 0 drag" d k . "b
me bareo PIT II 0 ole, se lla) rLC postaje ovisnik. Da
. " 1 au cmp e upozono na abiene cigarere. lronicno
sta ccrrdeser godin.a .nakon te serije covjeeanstvo trosi tisucc i
tlSllCc dobra na medlClnska isrraiivanJ";J 0 raku dok "'"
t' , J" , " se mr IJUOI
acc:jc adolescenata na smrdljivi ko
rov
i prirorn
113Jvecu arlst ubJrc upravo dri..ava.
Rijesit cerna sc p' N"
raop mozga. IJe ncpusac "I' k ... . k'
nut ,. "" .. OJIJcza J-
, vee )C pusac onaj koji jc z..1kinur za:
: ......... ...
.........
.......... .
............. .
. .......
ZDRAVLJE
ENERGIJU
BOGATSTVO
DUSEVNI MIA
SAMOPOUZDANJE
HRABROST
SAMOPOSTOVANJE
SRECU
SlOBODU
5to dobiva Z<luzvrat dok se odrice svega ovog ,
APSOLUTNO '., a,
N I,) 1 A - OSI01 iluziJ'c da k'
vratiri os'eea"' . . ' po lIsava po-
J J mira, spokop I samopouzdar'J'o k .. Y Y'
" k' . " "oJ! nepusaCl
UVIJC IrnaJu na raspobganju.
Kao sto sam vee govono, pllsaci misle da puse zbog uiitka,
0pllSt;\llja i poticaja. U stvari, to je i111zija. Pravi je razlog
olakSavanje apsrinenrskc krize.
Kad smo zapoCinjali pllsiri, Cinili smo 1'0 U pOllekim
druStvenim siruacijama. Nismo bas morali pusiti. McJutim,
pocco sc srvarari zabrani krug. Nas je podsvjcsni um poceo
uCiri da cigarcta konzumirana II odreJcnom trenutku moze
biri izvor llgodc.
Sto posrajemo veCim ovisnikom 0 raj drogi, veCa je porreha
da olakbmo apsrinelHsku kri:l.u, i sto nas vise cigarera povlaCi
prema dnu, to vise vjerlljcmo da olla irna apsolumo suprotan
uCinak. To se dogada tako tako poswpno da niste wga
ni svjcsni. Dan 'l..<l danom ne osjeCate sc nimalo drugacije od
prijasnjega dana. Mnogi pLlSaCi nisu ni svjesni da su posrali ovi-
snidma dok ne pokusaju prcsrari pusiti, a i tada mnogi od njih
to ne mogu priznati. Nekolicina njih cijeli iivot gllra glavu u
pijcsak pokusavajllCi uvjcriti scbc i druge da uiivaju u cigarcri.
Vodio sam slijcdeCi razgovor sa srorinjak adolescen:na:
JA: Shvaeas Ii da je nikolin droga i da je jedini razlog slo pusis
to slo ne mozes preslali pLlsili?
42
Allen Carr: lako je preslali pusili
Olaksavanje apslinentske krize 43
0,
JA:
0,
JA:
Ne mislim samo 1l;1 vel ike iiyome rragcdije, vee n3 svakidasnje
siwacije koje Ll nama izazivaju stres kao sto SLl druzenje, tele-
fonski razgovori, napetosr koju osjcea kucanica s mal am djec-
om i slicno.
Uzmitllo lla primjer telefonski razgovor. Za veeinll jc Ijlldi
telefonski razgovor pomalo stresall, pogotovo za poslovne lju-
de. VeCinli tdefonskih razgovora ne vodima s prczadovoljnim
muStcrijama iii sa scfom koji nas naziva kako bi nam Ccsritao.
Obicna je rijcc a barem malo napetoj situaciji; ncSto IlC ide
kaka spada iii nctka ima nckakvc U tom ce trcnu-
tku pusac, aka to vee nijc llCinio, zapaliri cigarctll. Uopcc nije
svjcsran Z:lstO to cini, ali zna da mu sc iz nckag razloga Cini da
mll pom:rk.
Ono sto se u stvari dogada je slijedece: iako toga nije svje-
stan, pUSac vee pari od apstinenrske krize. Ook djelomicllo
ublazuje iclju :fA'! cigarcwm, istovremcllo se smanjuje i sues
(istovremcllo, ali ne medusobna povezano) i pusac osjeea kako
dobiva podstrek. U ovom trenutku taj je podstrek stvaran.
Pusac sc osjcea bolje ncgo Sto sc osjcCao prijc ncgo jc zapalio
cigarctu. Medutim, cak i dok pusi tll cigarctu, puiiac jc napctiji
od nepusaea, jer sto vise pusi to je dubljc uvuccn u z3brani
krug i svaki put mu cigarera sve slabije llblaiuje iudnju.
Glupost! Ja uzivam u cigareti. Da ne uiivam, preslao bih.
Onda prestani na tjedan dana i dokazi da maies prestati
aka ieJis.
Neeu. Ja uzivam u pusenju. Bih. kad ne bih uiivao.
Prestani sarno na tjedan dana, da sebi dokaies da nisi
postao ovisnik.
0: A zasto? Ja uiivam u cigareti.
sam vee da pusaCi imaju porrebu olakhri si apstincn-
u srrcsa, dosade, kOllcc/ltracijc, OpuSt:lrlja
III kombm3cIJc nabrojanoga. 0 rome ell dcraljnije gavoriti u
IH.:koliko slijcdeCih pogbvlja.
44
Allen Carr: Lako je prestati pusi!i
SIres 4.
Obccao sam vam da yam ne spremam nikakvu sok-tetapiju.
U slijedeecm vas primjcru ne namjeravam sokirari, ielim salllO
naglasiti kako dgarerc unistavaju vaSe iivce, dok vi mislire da
vas opustaju.
Zamislitc da StC se dovdi u sranje u kojem yam lijeCnik kaz.c
kako Ce yam morari ampurirari noge aka ne prcsranere pusiri.
Zasranire na trenutak i pokuSajrc si zamisliri iivor bcz nogll.
Pokusajrc si prcdol:iti stanjc 1ll07..ga orobe kOja bi nakon takvog
upowrenja nastavila pusiti tc hi joj SlVarno bile amputir::mc
obje lloge.
Bio sam CUO nekoliko takvih priCa i smattao sam da jc tako
llcSto porpuno ncmoguee. Stovik, nadao sam se da ce i meni
lijclnik reCi tako ncito i da cu onda stvarno morati prcstati
pusiri. Tada sam vee iseckivao dan kada b.- doci do izljeva krvi
u m07..ak j kada tu ostati ne samo be-L nogu vee i be-L glave.
lakve price nisu ni u kOlll slliCaju besmislene vee jasno
ukazuju na to StO ta grol.na droga tini od Ijudi. Dok krocite
ktoz iivot, postupno yam oduzima hrabrost. 5to yam viSe odu-
zima hrahrosr, to StC viSe uvjereni da je njcn ucinak upravo
suprotan. Svi smo tuli 1.\ paniku koja obuzima puSaCa kada
kasno naveCer shvari da jc osmo bcz cigarera. Nepllsacima je
rakvo sranje potpuno ncpoznalO. Cigarera je lIzrok lOme sranju.
Litav vas iivor cigarcta ne samo da unisrava vak iivce vee jc i
ffioCan orrov koja unisrava i vaSe tjelcsno 1.dravlje. U rrcnutkll
kad se pusac dovede 1I stanje u kOjCffi jc svjcsran da ga cigarcra
ubija, duboko je uvjercn da mu upravo ona dajc hrabrosr i da
je iivot bez nje porpllno nC'I..amisliv.
Shvarite konacno da vas cigarera ni u kom slucaju ne opusta;
ona vas polako i sigurno uniStava. Jedna od najveCih koristi
koju eere imari kada prcstanete pusiti upravo je povratak samo-
pouzdanja i sigurnosri II scbe.
46 Allen Carr: Lako je prestati puMi
Ako u ovom rrcnurkll pllsire, siglltllo ste na lO vee 7.aboravili
do rrenutka kad sam vas ja na lO podsjctio.
Jos jcdna zabluda u vezi s pu.scnjem je ta da dgarcta smanjujc
dosadu. Dosada je stanje duha. Dok pusitc dgarclu vaS um nc
govori: "Ja pllsim cigareru. Ja pusim cigarcru". To se dogada
rck kad dugo apslinirate, kad pokuSaV3rc smanjiri pllscnje iIi
kad pllsitc prvih nekoliko cigareta nakon neuspjdog pokuSaja
da prcslancre.
Istina jc slijedeea: ako ste ovisnik 0 nikorinu, a IlC pusirc,
IlcSlO valll ncdosraje. Ako postoji ncilO sto nije strcsno, a moZe
ncko vrijcmc z..1bavili vaS mozak, proi:i ce prilicno dugo ra1.do-
bljc prijc ncgo sto vas 7.a.Smeta noooslarak droge u vascm rijclll.
Medurim, kad yam jc dosadno i kad se vaS m01.. 1k nitim nc
zabavlja, krenut ce hraniri cudovistc. Kad Yam je dosadno (a
ne pokll5..1vate prcsrari pllsiti), bk i paljcnjc cigarcrc prclazi 1I
sferu nesvjcsnc radnje. Cak i pu.saCi lule i oni koji sami mo-
rajll svoje cigarere obavit ce svoje rituale potplillO automarski.
Ako se pusac pokusa prisjetiti cigareta kojc je popusio tijckom
dana, sjetit ce se samo malog broja njih - npr. prvc toga dana
ili onc nakon jda.
Istina je II srvari ra da cigarera indirckrno pojaeava dosadu i
to rako sro vas cini letargicllima. I umjesto da ndto poduzmu,
Oosada 47
da se poCnu baviri nekom energicnom akrivnoscu, pUSaci se
prepusraju lijenosri i dosadi i ublaiavanju apsrinenrske krize.
Zato je loliko vaino suprorsravili se ispiranju mozga. Jcr
je Cinjenica da puSaci imaju obieaj pusiri kada im jc dosadno
i da nam sc ad rodenja govori da puscnje rje.sava dosadu, pa
nam nc pada na pamer ispirati ru Cinjenicu. Mozak mm je
rakodcr ispran da vjcruje da zvabnje :l.vakaCih guma pomaZc
opuhanju. Cinjenica jc da ljudi u srrcsnim situacijama cesto
skrgucli wbima. Svc sto zvakace glllllC r.ldc jesr da yam daju
raLiog za skrglltanje wbima. Slijt.xlcCi plu kad vidirc nekog
kako ivace promorrilc ga pomnijc i zapirajre se izglcda Ii ta
osoba opusrcno iii napero. Promarrajle pUSace koju puSe jer im
je dosadno. I dalje izgledajll kao da illl je dosadno. Cigarclc nas
nc rjciavaju dosade.
Kao bivsi ldki pllsac mogu ustvrditi d:t ne postoji nista do-
sadnije od paljcnja jedne prlj:lVc cigarclc Z:1 drugom, dan za
d:lllOlll, godinu z.. godinom.
48 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Cigarcra ne poma7.c koncenrradji. I ro jc jos jcdna od iluzija.
Dok sc pokuSavare konccmrirari, auromarski Cere z..1boraviti
na stvari koje odvlacc po7..ornosr, npr. na osjetaj hladnoce iii
vruCinc. !lubc vee pari: malo cudovisre treba svojll dow. A
kada sc rreba usredolOciti, on na to uopce ne Illora ni misliti.
AUIOtl1:lrski p:tli cigareru, djclomicno prekid:tjuCi apstinentsku
kriw, i nasravlja r:tdiri svoj posao, a da je vee zaboravio da
uoptc pusi.
Cigarera nc poma7.c koncenrradji. Pomaic jc unistiri, jer
nakon nekog vremena, Cak i dok pusirc, pliSacku apsrinemskll
krizu nikako ne mo7.cre 1I porpunosri prcvladar1. Pu.be rada
poveCava kolicinu cigarera i rako sc i problem samo poveeava.
Na kOllcenrraciju pllscnje urjcce i na drugi nacin. Progrcsi-
vno blokira arrerijc i velle orrovolll i tako llskracllje mozgu ki-
sik. U srvari, ako prcokrenere raj praces, marno cetc popraviti
konccmracijll, a s njom ce loti i inspiracija.
Kad sam pokllsao presrati pllsiti Merodom snage volje,
razlog mom ncuspjchll bila je upravo konccntracija. Mogao
sam se nosiri s ncrv07..om i s losim raspoloienjem. ali kad sam
se na neSro rrcbao usrcdoroCiri, jednosravno sam morao z a p a ~
lid dgareru. Dobro sc sjetam panikc koja me uhvatila kad sam
shvario da na mojim ispirima iz racunovodstva nije dopllStcno
Koncenlracija 49
pusiti. Tada sam vec pripadao medu pusace koji puse jednu 'lAt
drugom i bio sam siguran da ne mogll rri sara biri koncenttiran
bez cigarere. Medulim, ispirc sam poloiio i ok se ni ne sjeealll
da mi je llopce palo na pamet ptlsiti. DakJe, kad je doslo do
sitllacije II kojoj se srvarno trebalo konccmrirari, ociw mi ciga-
reta nijc bila pOlrcbna.
Manjak kOllcenrradje koji lllllCi pllsaec kad pokuSaju pre-
scafi pUSili ocito nc dola'l.i od tjclcsnih uCinaka apslinenrske
krize. Oak SlC pUSac, patilc od mcnmlnih blokada. Kad naidclc
na preprekll. Sto Cele lIradili? Ako vet ne pusirc. zapalit Cerc
jednu. To netc izlijeciri mcncalnu blokadu - Sro sada? PokuSar
cere se rijciili blokadc j(x1nako kao SlO bi ro uCinili nepusaCi.
Oak Sle pliSaC, ni za 510 na SVijClU nc krivire dgarcre. PuS:!ci
nikada ne pare od plls.1.ckog ka.slja, oni su samo kronicno
prehladeni. U rrenulkll kada prcsranclc pusiri. za sve loSe sro
Yam se U iivoru dogada krivil Cere 10 SIO sre prestali puSid. I
zato kad imalC mcntalnu blokadll, umjesto da ju pokuSale pre-
vladari, zavaravarc se: "Da barem sada mogu zapaliti. odmah
bih rijciio problem". I tako poeinjere preispitivari svoju odlukll
da presrancle pusiri.
Ako sre uvjereni da jc pu.scnjc jedina prava polllOC pri kon-
cenrraciji, briga 0 rome ce vas z.1.Sigurno dovesli do toga da se
netcrc moci konccntrirati. Sumnja lIzrokujc problem; ne ljclc-
sna porreba za cigarcrom. Zapannirc z.tuvijek: puSaci Sli ti kOji
pale od apstinemske krizc, a nc ncpuSaci.
Kad sam ugasio svoju posljednju dgareru. preko noci sam
sa srodnu cigarcra dobo na nula na dan bel ikakva gubirka
koncenrracije.
00 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
VcCina pu.sata misli da ih cigarcl3 opusta. Medmim, isrina jc
da je nikorin kcmijski slimulans. Ako si izmjerile puis pa 1'0-
rom popusirc dvije cigarere 'l..3 redom. primijeril Cele da Yam jc
puis zn311l0 porasrao.
Jedna od najdraiih dgarera veeini puSaCa ona jc nakon
obroka. Vrijcme obroka je vrijeme kada presrallcmo radiri; sjc-
dncmo i opustimo sc, 'l..3dovoljimo svoju glad i Zed rc Sll tako
llaSa cula potpuno zadovoljcna. Medurim. jadni se pus..c nc
m07,c opusriri. On mora zadovoljiri jos jednll glad. On misli
da ra cigarcla kojll pu.si dajc glavni zaCin hrani, dok 1I srvarno
sri on nc 'lAtdovoljava sebe, vcc ono malo cudovisrc koje [lcba
nahraniri.
Cinjcnica jc da se ovisnik 0 nikorinu nikada ne m07.c II
potpllnosri OpliStiri, i kako iivOl ide dalje - sve jc gore i gore.
Najncopustcniji Ijudi na svijclu nisll nepusaCi. vet pede-
scrogodisnji direkrori koji pu.sc jednu cigaretu 'l.<1 drllgom.
koji reSko disu i sralllo kaSlju, imaju visok dak i neprcsrano
Sli nervozni. U rim F.17..3ma cigarcra prcslaje cak i djelomicno
llblaiavati simptome kojc je prclhodno u'l.rokovala.
SjeCam se vremena kada sam kao mladi racllllovoda podizao
obirdj. Kad bi neko od mojc djcce llcinilo kakvu m:podophinu,
rrcnuracllo sam gubio iivce. Moje su bijcSllC reakcije bile u
OpuManje 151
poprunosri neprimjcrcne rd.ini ucinjenog 'nedjela'. Bio sam
rada uvjeren da me obuzco nckakav zloduh. Sada znam da su
cigarete uzrokovale problem. U to sam vrijeme bio uvjeren da
me muce svi problcmi svijcra, medutim, kad se sada osvrncm
na to razdoblje, nikako mi nije jasno sro je to bilo tako strcsno.
U svim sam drugim stvarima u iivoru ja irnao konrrolu. Jcdina
srvar koja je konrrolirala melle bilo je pusenjc. Najialosnije jc
to da danas nikako ne mogu uvjeriti svoju djccu da je upravo
pUScnjc bilo one sto mc Cinilo rako ncsnosnim. Svaki put kad
cujcm puSaCa kako opravdaV'.1 svoju ovisnost, cujcm iSlU po-
ruku: "Srvarno mc smiruju. !'omaiu mi da sc opustim."
Prije nekoliko jc godina u Englcskoj bilo govora 0 [Orne
da te se donijcri zakon kOjilll bi se onemogutilo puSacima da
usvojc dijcre. Jedan jc covjck rada bijcsno proresrirao: "Kakve Ii
su to gluposti. To je porpuno pogrcino. Sjetaffi se da sam, kada
sam bo dijcrc trcbao nato raspraviri s mamom, uvijek rekao
da sjedne i 7..."lpali cigarctu jer jc rada bila znarno opusrcnija".
laSto raj covjck nije mogao r:J.7.gov:u3.ti sa svojom mamom kad
nije pusila? ZastO su pUSaci tako neopusreni kad nc puSe, Cak
i nakon jcla u rcsroranll? Zasto Sll rada ncpliSaCi u potpuno-
sri opustcni? ZaSto sc pliSaci nc mogu opustiti be7. cigaretc?
Slijedeci put kad primijcritc Ilcku osobu kako u rrgovini urla
na svoje dijete isprarirc je poglcdom. Sigurno Ce zapaliri cigare-
tu tim izade iz rrgovinc. Na rclcviziji jasno mOttle vidjeri koji
jc od vodirelja pUSae, a kOji nije. Opuhenosr, rj. neopusrcnosr
izuzerno se lako uoeava u prilikama kada pusaCima nije do
pusreno pusiri. Obrarirc na [0 pa1.njll. Vidjct Cete kako pUSaci
stalno dric rllke blizu una iIi kako pucketaju prstima, rapkaju
nogama, igraju sc sa svojom kosom ili rade tame grimasc.
rubei nisu opuihcni. Oni su 7.aboravili sro to mati biti potpu-
no opustcn. Opustcnost jc jedna od mnogih koristi od pre-
stanka puScl1ja.
52 Allen Carr: Lako je prestati pllsiti
Cijc1u tll prilu s pusenjem mozemo povezati s llluhom i
biljkom mcsoidcrkom. Kad sled na biljku, muha isprva uziva
u slasnom biljnom nektaru. U jednom trenlltku situacija
srajc obrnuca. Sada vise Illuha ne jedc biljku, vet biljka poCinje
prozdirati lll11hll.
ije Ii vet. vrijcme da odletire s te biljke?
lS3
Ne, kombinacija sc nc odnosi na puscnje dvijc iIi vise cigareta
odjednom. Na nju ecre naiCi 1I rrcllutku kada se poenete pitati
zaS(Q 1I0pee pusite. Jednom sam si spalio dian pokuhvajuCi u
usta ugurati cigarelll u rrcnlltku kad jc jcdna vee hila 1I t1Slima.
U stvari, to i nijc tako glupo kao Sto vam mozda izglcda. Kao
Sto sam vee rebo, postupno cigareta prestaje ublai;!Vati apsti.
nenrsku kri1.l1 i cak i u rrenurku kad U llstima imalC 7..apaljcIlu
cigarelu, imalc dOj:Ull da IlcSto ncdoS{aje. avo lanbnog pllsaea
n.... jvisc frustrira. U trcnlllku bda yarn jc poticaj porrcb;m, vi
vee pusilc. 1'1. rog se razloga lciki plls.1ci okrceu alkoholu i dru-
gim drogama. Na ovu Ct. se temu vratiri kasnije.
Dakle, kada govorim 0 kombinaciji, mislim na kombinaciju
nasih lIobieajenih t:lzloga 7AUto pu.simo; npr. neki drustveni
dogadaj, zabava, vjencanje, veccra u rCSloranu. Postoje sirua-
cije koje su istovremcno i stresnc i opustajuCe. To isprva mo7.e
izgledari konrradiktorno, ali nije. Svab vrst druienja moze
biti stresna, eak i dru7..enjc s prijatcljima. U ism vrijcme 7..elitc
uzivati u drusrvu i biti potpuno opuSteni.
I)ostoje situacije u kojima su prisurna sva Cctiri nabrojana
razloga. Voinja automobilom moZe biti jedna od njih. Ako
upravo napuscace Strcsnu siruaciju, na primjer, upravo StC bili
kod stomatologa iii lijeenika, sada se u automobilu mottre
M Allen Carr: Lako je prestati puMi
"pustiti. Istovremeno, voinja podrazumijeva odredenu dow
,.teSa jer morate voditi racuna 0 svojoj sigurnosti. Morate se
I,lkoder konccnrrir;ui i na vo7.nju. MoZda nisre svjesni ova dva
I'0sljednja faktora jer Ie radnje obavljare nesvjesno. To stO ih
nbavlja vaSa podsvijest ne z.naci da to 7.3 vas ooovija netko dru-
b
i
. Ako pak 7.3pncte u nekoj promecnoj guivi iii sc voz.ite po
jcdnolicnoj aU(Qccsti, POStat ee vam i dosadno.
Jos jedan dobar primjer je kan::mje. Ako se radi 0 malo
l..ahtjevllijoj igri, morate sc koncenrrirali. Ako gubite, sigurno
cete biri pod snesom. Ako dugo vremena ne uspijevale dobiri
pristojnc kane, postar ee yam dosadno. Cijclo to vrijeme vi
bisrc sc ncbali 7.abavljari, ncbali biste sc opusrati. Za vrijcme
partije karara, bcz. obzira na to kako malo osje6 aps,inent5ku
kriw, pllsac ce lantano pusiti cigarctu za cigaretom, 10 ee ciniri
eak i povrcmcni pusac. Pcpcljarc ec bid pune II rrenurku. 1'1.-
nad igraCi stalno Cc lebdjeti oblak dima. Upitatc Ii 5.1da bilo
koga od pu.saCi-kanaS.1 llHva Ii u cigarcrama, rcCi ce vam da sc
zadjclo salitc. Nakon ovakvih n06. kada nam od kasljanja vee
posrane 1.10, cesto odillcujcmo da jc sada srvarno doslo vrijeme
da prcstanemo pusiri.
Upravo re cigarcte. ko;e pusimo u kombinaciji naizgled
oprccnih sitLIacij:l., cesta sm:ltramo onim posebnim. anima
kojc ce nam kada presranemo pllsiri najviSe ncdostajati. Misli-
rno da nikada viSe lleeemo moci uiiV3ti u iivotu kao nekada.
U srvari, rijeC jc ponovno 0 potpuno istolll fcnomcnu; i tC ci-
garete sluk s;lIno uro da Iakse prcvlad:l.mo apstinemsku kriw
koja je ponekad jab a ponckad slabija.
NeSto treba u porpunosri razjasniti. Nisu cigarerc uno StO
neku situaciju cini posebnom. Posebna je sama ra situacija. Kad
jednom prcvladamo pocrebll za pusenjem, u takvim eema situa-
cijama jos vise uiivati, a one srresne ce l1am bid 7Jlatllo manje
srresne. 0 ovome eu dctaljnije govoriti u slijedetcm poglavlju.
Kombinacija M
APSOLUTNO NICEGA! Ono sw prestanak pllsenja Cini
rc.skim jc strah. Strah od gubitka uzitka iii potpore. Strah da
odredcnc lijepe sitllacijc vise netc biti iste. Strah da sc nibko
ncccmo mati nusiti sa stresorn.
Drugim rijeCima, llcinak pranja mozga navodi nas na pomi-
sao kako u nama poswji neb slabost koju cigareta ublaiava te
da ce, ako prestanemo pusiti, u nama nastati praznina.
Shvatite jednom zauvijck: CICARETE NE [SPUNJA-
VAJU PRAZNINU. ONE JE STVARAJU.
NaSa SLl tijela najprecizniji strojevi na Zemlji. Bcz obzira
vjerujete Ii u Stvoritelja, u proccs prirodnog odabira, iii u ncSto
izmedu - sto god da je stvorilo nasa tijela, tiSllCll je puta mocnije
od covjeka. Covjek ne mo7..e stvoriti niti najlllanju 7-iVll stanicu,
a kamoli cudo osjeta vida, rcprodllkcije, cirkulacijskog sustava
iii mozga. Da je Ono sto nas je stvorilo kljelo da Ijudi puse,
opskrbilo hi nase tijelo nekolll vrstom dimnjaka, kao i filtra
koji bi sprjeCavao otrovillla ulazak u nase tijelo.
NaSa su rijela opskrbljena sarno odredenim mchanizlllirna
upozorenja kao sto su kasljanje, vrroglavica, mllcnina, a koje
rni ignoriramo na svoju stcm.
NajljepSa je istina u tome da se nemamo cega odrcci. Jcd-
nom kada istjerate malo cudoviste i kad shvatite u kolikoj yam
l56 Allen Carr: Laka je prestati pusiti
Je mjen ispran mozak, cigarete vise necete zcljeri nid ce yam
hiti potrebne.
Cigaretc nc popravljaju rueak. One ga unistavaju. One
llniiitavaju vase cu[o okusa i mitisa. Promatrajte pUSace dok
II restoranu puse izmedu obroka. ani ne lIiivaju II obraku,
oni jednosmvno ne mogu docekati kraj jda jer se jda uplice II
pusenjc. Cesto se nc mogu suzdri.ad od pusenja 1..1. jelom mada
znaju da to nepusaCima smera. Nije stvar u tome da su pllsaci
hezobzirna stvorenja, oni SLl jednosravno jadni bez cigarcta.
Moraju birad izmedu dva zla: ne pLlsiti i zOOg toga se oSjetati
jadno, iii pusiti i osjetari se jadno jer [Q smcta nepusaCima. U
oba sluCaja imaju osjetaj krivnje i sami scbe prcziru.
Promatrajte pLlSace na nekom sluzbcnom prijcmu na kojcm
se mora cekati na sluzbcnu zdravicll. Mnogi rad imaju "proble-
ma s mjehllram" i iskradajll sc iz prostorije kako bi Ll toaletu
'/.apalili cigarcw. U [akvim sc slllCajcvima jasno vidi kako je
pllsenjc prava ovisnosf. PusaCi ne puse zato Sto II cigaretama
uzivaju. ani puse zato Sto se bez cigaretc osjetaju jadno.
Mnogi od nas poCinju pushi u drusrvu, dok su jos mladi
i sramciljivi, te uskoro pocinju misliti da ne mogu Llzivati II
drustvu ako ne puse. To je apsolu[na besmislica. Dllhan covjeka
lisava samopollzdanja. Najbolji dokaz straha koji se llvlaCi II
pusaea je urjecaj cigareta na zene. Skora sve su 7-cnc iZU7..emo
osjerljive na svoj izgled. Uvijek kle biti adekvamo odjcvcnc i
besprijekorno mirisati. Bez ob1-ira na sve, to Sto im dah ima
miris pepeljare izgleda da ih nimalo ne obeshrabruje. Ja znam
da im to sigurna jako smet'l ~ znam da mrze mitis svoje kosc i
odjece - ali to ih ipak nc odvmca od puScnja. Toliki je srrah koji
je ta groma droga utjerala pusaCima u kosti.
Cigaretc nc pomazu pri druzenju. One ga uniiiravaju. Mo-
rate driati pite 1I jednoj, a cigarcru 1I drugoj rueL Stalno voditi
racuna 0 pepdu kojega treba otresti u pepcljaru, pokusavati ne
Cega sa to odricem? 57
izdisari dim Ll lice osohe s kojolll razgovaratc i ncprestano se
pitari nc osjeta Ii ta osoba pUSacki zadah iz vaSih usta i nc vidi
Ii kako su vam od eigarem poiutjeli zubi.
Ne samo da se nicega ncecte odrcei, vee tete odmah po-
stati svjcsni mnogih rantaSticnih koristi. Kad puiaci pol:.nu
razmis)jati 0 prcstanku pu.senja, obicnosu im misli usredotocene
na ror.J.vljc. novae i drustvo. Ovo su oeito vrlo billla pitanja. ali
ja medlltim mislim da jc najvcCa korist ad prcstajanja pu.scnja
lIpravo pSiholoska. IZlllcdu osraloga, iz slijcd(.'cih razloga:
1. Povrarak samopolJzdanja i hrabrosti
2. Sloboda od ropsrva
3. Nije vise potre-bno ici kroz :i-ivot smlno razmisljajuCi 0 tomc
kako vas polovica sranovnistva pre-/-ire nid, Sto je najgorc,
pre-/-iruCi samoga sebc_
Ne samo da jc iivot nepuSaCa kvalitetniji vet jc -laSigurno
i mnogo IjcpSi. Nc mislim samo na to da Cete biti 7.draviji i
bogatiji. vet i na to da cete zasigllrno biti srctniji i viSe uiivati
u iivoru.
o fant:J.Sticnim prednostima nepuscnja govorit cu viSe II
slijcdctim poglavljima.
Ncki pus:lci nikako nc mogu shvatiti sro :i.dim reCi kad go-
vorim 0 'praznini'. Njima ce moZda u razlll1lijcvanju pomoti
slijcdeea prio.
Zamislite da vam se na lieu pojavio neki gr07.an osip. )a
yam prcporucujem da svakako isprobate jcdnu m:J.St. PosluSate
me i osip ttenutno nesraje. Tjedan dana kasnije ponovno se
pojavljuje. Zatraiite od mene jos maJo one masti. Izlazim Yam
u susret i pokianjam cijelu tubu kako bistc imali dovoljno ako
se osip ponovno pojavi, Nakon primjcne masri, osip ponovno
nestaje. Svaki puta kada se ponovno pojavi sve je veti i viSe vas
fiB Allen Carr: Lako je preslati pusiti
svrhi, a vrijeme do pojavc novoga osipa sve jc krate. Nakon
nekog vremena osip prekriva cijclo vase lice i strahovito vas SVt-
bi. Sada sc pojavljuje svakih pola sara. Znate da ce ga mast pri-
vremeno izlijel:iti, ali ste vrlo zabrinuti. Hoce Ii se osip jednom
prosiriti na cijelo tijclo? Hatc Ii razmak izmedu dvije pojave
osipa potpuno nestati? Posjeeujete lijcCnika. On vas ne moZe
iz.lijel:.iri. PokuSavate s primjenom drugih srcdstava, mcdutim
nista ne poma7.c osim re clldorvorne masri.
Sada stC vet potpuno ovisni 0 masti, Ne izlai'.itc ii'. kuCe
a da niste sigllrni da Ui'A1 se imatc tubu masti. Kad plltujete.
uvijek sa sobom nosite llckoliko tuba visb. Uz to sro StC za-
hrinuti 7A1. svojc zdravljc, im:ue i drugi problem. Naimc, ja vam
n:lpbcujCill 100 funta svakll tubu. Ncmatc drugog izborn no
platiti mi.
Tada nailazite na clanak 0 osipu u novinall1a i shvaCate da
isti problcm s osipom nc muci s.1mo vas, vee i mnage druge Iju-
de. U srvari, farmaeclld Sll otkrili da vaSa mast lIopte ne lijel:i
osip. PomOCll masti osip se samo povlaCi pod kol.lI. Mast je ta
koja ga hrnni i lI"Lfokujc sirenje osipa. $ve SIO morate uciniti
kako !liSle sc rijciili osipa JCSt prest:J.li koristiti mast. Osip cc s
vremcnom llcstati sam od scbc.
Bistc Ii nakoll tog saznanja nastavili koristiti mast?
Bi Ii vam bila ponebna snaga voljc kako lle biste morali
koristili mast? Ako u l:bnak nc biste odm:lh povjerovaIi, i'A1.-
siglltllo biste ipak isprobali ima Ii u njcmll istine i kada bistc
shvatili da sc osip smanjllje, 7.clja za korisrcnjem Illasti sasvim
hi nestala.
Biste Ii sc osjcCali jadno? Naravno da ne. Imali ste uiasan
problcm koji ste smatrali ncrjciivim. Sada StC napokon prona.sli
rjcicnjc. Cak i u slutaju da je potrebna gadina dana da osip
u potpunosti ncstane, sa svakim dallom poboljSanja pomislit
cete: "Nijc Ii to fanrasticno. Neeu umrijeti,"
tega se 10 odricem? 59
]ednako sam se cudesno osjetao i ja kad sam ugasio svoju
posljednju dgareru. Jedna yam stvar mora biri sasvim jasna
kod usporcdbe pusenja s osipom i mascu. Osip nije rak pluta
iii arterioskleroza, rromboza, kronicna asrma iIi bronhiris iii
bolesr srca. Sve ro dolazi bo dodarak osipu. Nije sarno rijec 0
risucama marab koje smo spalili, rijcc je 0 ciravom ljudskorn
vijeku ispunjenom losim zadahom, zlltim zubima, lerargijom,
soptanjem i kasljanjem i godinama provedenim u gusenju S3-
mih scbe i ;;..aljenju zbog svega lOga. Rijec je i 0 vremellll u
kojem se osjcbmo z.1.kinlltima i kaznjenima jer pusenje nije
sVllgdjc dopuheno. Rijec je 0 orne sro se osjebmo prezrcno
i, jos gore, sra preziremo sami scbe. "1"0 Sll sve strasni dodaci
osipu. Osip je ono sto nas rjera da oCi pred svim
tim. Rijec je 0 panicnam oSjebju neurazive :i.dje Z.1 dgaretom.
NepuSaCi ne pate od tog osjceaja. Najgora stvar od kojc parimo
je strah i najvcea korisr kOju eete izvllti od nepusenja bir ee
lIpravo u rome sw cere se napokon rijditi lOga scraha.
Ja sam se bio osjcCao bo da se velika magla najednam po-
vukla iz moje glave. Jasno sam vidio da llloja panicna :ielja 1..a
eigarelOm nije bila posljediea nekakvc moje slabosti iii nckakve
earobne moti kOja mi je eigaretLI Cinila privlacllom. Uzrok roj
zelji bila je prva eigarcra, i svaka slijedcea koja tll zelju nije
uta:livala, vee jll je, naprotiv, pojaeavala. Vidio sam sve one
'srerne pusace' kako prolaze kroz isru nocnu moru kroz koju
sam ja prolazio. Nc tako lose kao ja, ali svi su oni pronalazili
slicne laine argumente kOjima su pokllsavali opravdari svoju
glllpOsr.
TAKO JE L1JEI'O BIT! SLOBODAN.
60 Allen Carr: lako je prestati pusi1i
Kad pokllsavaju prestati pusiti, puSaCi kao glavne razloge navo-
de zdravlje, novae i drusrveni ugled. Osim pranja mozga, ova
strasna droga prouzrokuje i najobicnije ropsrvo.
Apsurdno je sto SlJ Ijudi II proslolTl stoljecll raravali kako bi
se ukinllio ropstvo, a u danasnjc vrijclllc lOliko pllsaea pari ad
ropstva kojc su sami scbi namctnuli. Lovjck nikako nc moZe
shvatiti ci njcn iCll da kada III u jc dopuStcno pUSenjc iskrcno :lei i
postati ncpuSac. U vcCini cigarcta kojc II zivot'U popusi pusac
nc sarno da ne uiiva, vec nije niti .svjcst:l.n da ih je popusio.
Tck nakon nckog vremcna apstinendje poCinje se
mislju kako uziva u dgarcti (npr. u prvoj ujurro iii u onoj po-
slijc rucka).
Cigarela mm postajc dragocjcna tek u trenurku kad poku-
sarno smanjiti pusenjc, kad apstiniramo iii kada nam drustvcne
prilike ne dopusraju da pusimo (npr. u crkvi, bolniei, kazalist'll,
kinu i sl.).
Uvjereni bi pusac rrebao biti svjestan da ce s vrClllcnom
biri sve gore i gore. Danas je vee na mnogirn javnim mjestima
pllScnjc zabranjeno. Uskoro ec biti na svima.
U danasnjc se vrijcme rijetko dogada da pusac lllaZe prvi
puta doti k nekome u posjet i z..paliti nakon kunoawog pi-
tanja: "Smijcm Ii zapaliti?". LeW je prizor u kojem puSac prije
Dobrovoljno ropstvo 61
svega pokuSava spaziti pepeljaru, nadaju6 se kako ce u nJoJ
pronaCi opuske. Ako pepeljarc nema, pokuSat ee se nckako
sllzdri.'lti ad puscnja, ali aka mll to ne uspijc, wrrazit t.e
dopustenje da zapaH cigaretu. Odgovori kao: "Ako baS morate"
iii "Radijc nei tdko bismo se rijdili smrada", nisu viSe nikakva
rijetkost. Jadni sc pusac rada osjet.a srvarno 1I7..uno, najradije bi
propao U zcmlju od neugodnosti.
Sjceam se kako mi jc hilo nesnOSIlO iti u crkvu dok 5.1111
jos bio puhc. Cak i rijekom vjcnCtllja mojc kecri, kad sam
trcbao ponosno stajati u'lnju kod oltara, ra'lmisljao sam 0 dru-
gim stvarima. Mislio 5.1m: "Kada ce 10 napokon hiri got'ovo da
konacno mogu vani jednll zapaliti?"
Korisno je promatr:ui puSaCe u takvim prilikama. Uvijek sc
dri.e 7":ljcdno i Ilurkajll jcdan drllgoga cigarcrann "Nc hvab,
imam svoje, 7..1paJir ell jednu od vasih kasnijc", Ctvrljaju vescio,
uvlateei dim cigarcte mislcei prirom kako su srcrni jcr oni ba-
rcm imaju svojll malu nagradll. Jadni nepll5.1Ci rakve nagradc
nc dobivaju.
Srvar je 1I rome da "jadni ncpllsati" nc ncbajll nagradc. Mi
nismo srvorcni zato da idemo kr07. iivot ncpresrano trujuCi
svoja tijcla. Najgorc je kod pusenja to sro puSac niri dok pusi
cigarctu nc mUle postiCi uno stanje mira, samop01l7.danja i
hrabrosti kojll nepuSac ima cijelo vrijcme svoga ncpllsackoga
st:lia. Nije nepuSac raj koji se u crkvi osje6 zakinutim.
Sje6m se isro rako kako sam 1I kuglani gilimio da mi jc
mjehur prehladen kako bih svako malo mogao skokllllti do
roaleta. Nc, nijc hila rijee 0 terrnaestogodisnjcm skolarcu. vee
o cerrdeserogodiSnjcm raClinovodi. Kako Ii jc to sarno jadno.
Niei 7.01 vrijemc igrc nisam lIzivao. Vesclio sam sc kraju igre
samo z.1to sto sam mogao ... ..apaliti, iako sam kuglanjc tada s m a ~
trao najboljim naCinom za opusranje tc sam mislio da uiivam
u svom najdrazem hobijll.
62 Allen Carr: Lako je prestali pusili
Jedna ad najljepsih srvari koja mi se dogodila kad sam pre-
StaO pusiri hila je trenutno oslobodenje od ropsrva i novosreCena
sposobnost jednakog uiivanja u iivoru u svakomc trenutkll.
Nijc viSe hilo potrebno potratiti pob i.ivot3 na icljll za ciga-
retom, koja bi prestajala samo na trenlltak. kad hih zapalio ci-
garcru. Tada sc medutim javljalo ncleo drugo - po7.clio bih dOl
je nisam morao ....apaliti.
Pusati hi ucbali wad da kad sc nalaze u drusrvu nepuSaCa,
nisu nepuSaci ti zbog kojih sc osjc6ju 7.. ,kinutima. Zakinutima
ih cini lIpravo ono malo cudoviste.
Dobrovoljno ropstvo 63
x funta tjedno
Nije prerjcrano ni be-Lbroj puta ponoviti da je ra1Jog rcikotama
pri prcsranku puknja pr.mjc lllozga; S(o vik pokusaja pr:l.llja
m01.ga raskrinkarc, laksc cc vam bili posrici cHj.
K:ukada sc upusrim u ra7.go\lor s ljudima koje nazivam LlVjC-
rcnill1 puhCima. Moja jc dcfinicija uvjcrcnog pUSaea fa da jc to
osoba koja si puscnjc 11107,c pl'iusriri, koja nc vjCTUjC cia pLlscnje
skodi njczinu zdravlju i koju nije briga Sto drusrvo 0 rome mi
sli. (Takvih danas !lema b a . . ~ previse.)
Aka je rijec 0 mladom covjcku, feCi ell IllU kako nc magu
vjcrovati da nije ubrinut 'l.bog novca koji Hosi.
Tada inti sc obicno zacaklc olio Da $.'lffi mu spomcnuo 1.dra-
vlje iii socijalni aspekt pu.senja, maida hi odmah odusrao od
rasprave sa mnam, ali kael sma kod nova - "AJi, ja 5i [0 mogu
priusriri. Rijee je 0 sarno x fllma rjcdno i mislim da to IOliko i
vrijedi. To mi jc jedini porok iii uiirak
n

Ako pusire dvadescr cigarcca na dan, kaiem mu, nikako mi

nije jasno kako vas novac kOji rrosire ne zabrinjava. Za svoga
cere iivoca porrositi 40 risuCa funca samo na cigarete. Na sro
ce oriCi say raj silni novae? Vi ga Cak neeerc zapaliti iii baci-
ri. Upotrijcbir Cere ga kako bisre unisrili svojc zdravlje, iivce
i samopouzdanje. Njime ecre kupiri doiivotno robovanjc. los
zadah i rrule zube. To vas zasigurno mora zabrinuri.
64 Allen Carr: Lako je prestati puMi
Kad sc domknemo re reme, odmah sc vidi dOl, prvenstveno
mladi. puSac nikada ne razmislja 0 puScnju bo 0 rrooku koji ce
ga pratiti cijcli 7.ivor. Veeinu puSaCa zabrinjava vee i cijena jed-
ne jedine kurije. Katkada razmisljamo 0 rome koliko mjcsel:no
trosimo na cigarere i to nam vee zvuci prilicno alarmanrno.
Vrlo rijctko (najceSCc upravo onda bd pokuSavamo prescari
pusiti) procjenjujcmo koliko na cigarctc rrosimo godisnje i
svjcsni smo toga da je racunica prilitno 1.4lSrraSujuCa pa nam
ne pada ni na pamer racunari koliko ecmo porrosiri za svoga
Evota.
Kad lIvjercni pUSac pokuSava sam sebc prcvariri rccenicom:
"Ja si ro mogu priustiri, rijeC je 0 samo x fuma tjcdno", on sam
sebi prodajc StoS koji ste vec toliko pum culi 00 akvizitcra.
Tada ja uskaccm: "Dar Cll yam pOlludu koju 11(: mo-i.cre od-
biti. Evo, S:lC!:l mi c1ajte 1.000 fultra i ja cu vas opskrbljivari
cigarcram:l do kraja vaSega iivora."
Da He mu pOlludili cia ccre prcllzcti njcgov kredir ad 40
tisuGt funta 'l.a samo risucu funta, pube bi na to prisrao ismga
trcnurb. McdUlilll niri jedan uvjcrcni pusac (illlajre, molim
vas, na umu dOl sada nc govorim 0 llekoillc bo sro ste vi, rj. 0
osobi koja ieli presr,Hi pusiri. vet 0 nckonlc komc (0 nije niri
na kraj palllcri) nije prihvatio moju ponudu. ZaSro nije?
Za vrijeme rnojih reb.jeva. puSac bi na IllOjU ponudu 00-
govorio: "Slu5.1jtc. mene novac stvarno nc zabrinjava". Ako
slicno razmislj:ue. upirajre se zaSlO vas u ovom SlliCajU novac
ne zabrinjaV<l. ZaSro cere se u svim drugim podrucjima iivora
poprilicno namuCiri kako bistc llsrcdje1i nckoliko funta, dok
sada be-L raz.mi.sljanja rrositc risuce i tisuce bezraz.loino se
rrujuCi?
Evo odgovora na ro piranje. Svaka druga OOluka koju Sle
u iivotu dOllijcli rc:wltat je analirickog procesa vaganja "za i
protiv" koji je cloveo do racionalnog rjesenja. Maida odluka
Ustedjet cu x lunla tjedno 65
nije bib. dobra, ali je svakako bib re-what racionalnc dcdukcije.
Kada god pusac pokusa izvagari za i protiv puscnja, fCZultat je
uvijck isri: PRESTANI PUSITP '1'1 SI ZRTVA P R I J E ~
VA RE! Svi pUSaci puse ne zato sto to i.ele iIi zatO sro su jedno*
stavno odlucili pusiti, vee uto sto misle da nc mogu prcstati.
Oni imaju stalnu potrebu sami scbi ispirari mozak. Oni mOo-
raju gurari gb.vu u pijesak.
Smijcino je i iaJosno kako pUSaci i7.mcdu sebe skJapaju
paklOve, npr. "'Prvi koji prcstanc puSiti mora dati svakome od
oS(3lih pUSata po 50 fuma", i (Q na njih llljL-ce viSe nego tisuce
i risuce fuma kojc hi ustedjeli da prcstanu pllsiti. Sve je to po-
sljedica ispranog mozga.
Molim vas, ra1.mislire barem na rrcnlllak. PUSenje je lantana
reakcija, a i bn:lC kojim src ve-Lalli Cirav iivor. Ako taj lanac nc
prekinctc. ostar cerc pusac cijdoga iivora. Procijenite koliko
cete do kraja v;lscga iivora porrositi na cigarete. lwos ce sc
razlikovati od pusaca do pusaea. Mi ccmo za vjcibu prerposra-
viti da se radi 0 10 tisuca funta.
Uskoro ecre donijcti odluku da jc cigarera koju pllsite po-
sljL-dnja u vaScm iivQ[u (ne jos - prisjctire se upura s poCcrka
knjigc). Sve StO morare uciniti kao ncpuSac, jcsr nc pasri po-
novno u 7.amku. 10 :l.Ilati ne popusiri prvu slijcdeeu cigarctu.
Paljenje prvc slijedeec cigarcte kosrat ce vas 10 risu61 fuma.
Mislitc Ii da jc ovo pogreSan naCin gk-danja na srvar, juS se
uvijek z:Ivaravatc. Sarno izracunajtc koliko bisre novea u.srcdje1i
da nisle popu.sili prvu cigarcru.
Mislilc Ii da sam u pravu, poku5."1jre si predociti osje6lj koji
bi vas obuzeo da vas obavijestc kako stc na nagradnoj igri do-
bili svoru od 10 risu61 funta. Sigurno bisre skakaIi od sreee.
Pocnire sada skakati! Nagrada ce yam upravo sada posrupno
poccti priSti7AUi, a ro je sarno jedna od lijepih srvari koja ce yam
sc dogodiri kad presrancre pusiri.
66 Allen Carr: Lako je prestali pusiti
U fazi odvikavanja od pu.senja sralno cere biri izloieni kllsnji
da popusire jos jcdnll posljcdnju cigarerll. Podsjceanjc na onih
10 tisu61 funta (iIi kolika god vaSa procjcna bila), pomoCi cc
vam da lakSe odolirc toj kusnji.
Godinama sam u radijskim i tdevizijskim ernisijama nudio
pUSacima da tu ih doiivotllo opskrbljivari cigarcrama ako mi
unaprijed daju i7.llos koji porroSe na cigarctc u godini dana.
Cini mi se upravo ncvjcrojarnim da na moju ponudu baS nirko
nijc pristao. Clanove svoga golfkluba i7.azivarn svaki pura kada
ih cujcm kako se iale na ponovno poskupljenje cigarcra. Hvala
Sogu, nirko jos nije prisrao, jer da jcsr, izgubio bih ciravo 00-
gatsrvo.
Naidere Ii na kakve srernc i vcsele pusace koji yam rvrde d;l
jako llzivaju 11 pukllju, slobodno im recite da ware za jcdnu
budalu koja ce ih ako mll daju iznos koji pot rose na cigare{c u
godini dana, opskrbljivari bcsplarno cigarerama do kraja njiho-
vih iivO[a. MO'l,da ipak lIspijcrc pronaCi nckoga (ko tc pristati
na Illoju pOlludu?
Ustedjet 6u x funta tjedno 67
cijske svrhc. Njih ionako glcdaju samo ncpusaci. Ovo takodcr
objailnjava zaSto se pusaci vrlo dobro sjL-caju striG! Perc koji je
pusio cctrdeset cigareta na dan i doiivio os.1.mdesctll, a ignori-
raju tiSlice drugih koji Sli umrli mladi ad bolcsti uzrokovanih
pu.senjem.
Otprilike Scst dana u tjednu vooim S pus.1cima (uglavnom
mladim Ijudima) razgovor sliean ovomc:
Upravo tako. Pu.saci dobra pa7 da nc 7,..1.VrSc pod tramvajclll,
mada Sll sanse da ih tramvaj pogazi jedan naprema s(()tinu
tiSliCa. S druge se Slranc nc obaziru na iZll7.ctnO vdiku sanSli
da sc r:l7.bole od bolesti kojc sc javljaju kao posljcdiea pllscnja.
Ero, t'olika je snaga prallja mozga.
Sjetam se jednag poznarog briranskog igr:.1Ca golfa koji nije
is:lO na americka n:ltjcG!nja sarno zbog velikogstraha od letcnja.
U igri jc pak pusio cigarctu za cigaretom. Zar nije ludno to sto
nam, ako smatramo da POStoji i najmanja pogrcika.
na zrakoplovu, nijc ni na kraj pameti u njega se ukrcati, iako
mamo da rizik iznosi jtxlan naprema stotine tisuCa.. Na rizik 00
jedan naprema lctiri, koji dolazi s pllscnjcm, pristajemo bez.
razmi;ljanja. I sto Ii timc dobivamo?
APSOLUTNO NISTA!
U ovom jc podrucjll pranjc mozga naj7.cscc. PUSaci SLJ uvjcrcni
da Sli svjesni Stete kOjll puscnje uzrokujc zdravlju. Nisll.
(:ak i u mom sillcaju, u trenucima kad sam bio sigman da
cc mi glava eksplodirari i kada sam iskrcno vjcrovao kako sam u
potpunosti svjestan posljcdiG! pusenja, ipak sam se 2..waravao.
Da sc svaki pUla kad sam palio cigarcru u mom dicpu upa-
lio mali beeper nakon kojcga bi sc javio glas: "Dobro, Allcne,
ovo jc tal Srceom, upravo smo te lIspjcli upowriti. Zapalis Ii
ovu cigareru, eksplodirat Cc ti glava", mislitc Ii da bih
tu cigarctll?
Ako nisrc sigurni II odgovor, otidirc na ncku prometnu
ell i sranirc na rub plocnika. Zarvoritc oei. Sada 7A1mislitc da
vam jc d:lll ovabv ulrilll:lrum: ako iclitc z:llxlliti slijedccLl eiga-
retu, morate prvo zatvorcnih oCiju prijcCi eesru.
Nema apsolurno nikakve sumnje sto biste uCinili. Ja sam ra-
dio ono .StO Cini svaki pusac cijeloga svog iivota: zatvarao oei i
gurao glavu u pijesak u nadi da eu se jednog dana probuditi ida
viSe neeu ieJjeti pusiti. PuSaCi si ne mogu priustiti razmisljanje
o koliCini stete koju nanose svome zdravlju. Kad bi 0 tome
Taz.misljali, nestala bi i i1uz.ija 0 tome da uiivaju u svojoj navici.
Ovo objasnjava i ncdjelorvornost cmisija 0 puScnju koje
cmitiraju sokanrnc priwrc koji bi trcbali posluziti u
JA:
puS,,::,
JA:
PUSAC,
JA:
PUMC,
JA:
PUMC'
Zaslo !elile preslali pusiti?
Ne mogu si 10 vise priustiti.
Zar niste zabrinuti za svoje zdravlje?
Isla me taka sutra maze pogaziti Iramvaj.
Zar biste se vi dolxovoljno bacili pod tramvaj?
Naravno da ne bih.
Zar ne 91e<:tate lijevo i desno kada prelazite cestu?
Naravno da gledam.
88 Allen Carr: Lako je preslali puMi Zdravlje 69
Jos je jedna uobicajena pusatka zabluda pusacki Walj.
VeCina mladih Ijudi koji dolaze lla mojc rctajcve nije zabrinuta
za svoje zdravlje upravo zbog fOga SfO jos nc kaSlju. Nisu ni
svjesni da se radi 0 upravo obrnuroj srvari. PUSacki kaSalj jed.
na je od prirodnih 7.aSrira naScg organiuna - lako izbacujemo
otrOV iz. llaSih plu6. Kasljanje samo po sebi nijc bolesr. llCgO
rck simpfOm. Kad pll5.1C kaSljc. njegova pluta pokusavaju izba
citi iz scbe kancerozni katran i nikarin. Ako ne kaslje. kallce
rozne se rvari zadri.avaju u pluCima i lIZrokUjll rnk pluCa. PliSaci
iz.bjcgavaju vjd.banjc i sreknu naviku plitkog dis.1nja kako nc
bi kasljali. Ja sam l1ckada vjerovao da ce me moj pu.sacki kaSalj
ubiri. Izbacivanjcm vdikog dijc1a prljavstine iz mojih pluta 7.3-
prnvo mi jc moida spasio iivol.
R.1.7.misljajtc 0 svemu ovome na slijcdeei natin. Kad biste
imali lijep autolllobil i dopustili da 7.ahrda ne eineCi pritom
niha kako bisrc to sprijecili, bilo bi to priHeno glupo s vase
stranc jer hi sc aUlOlllobil vrlo brl.O prclVorio u hrpu rde i usko
ro yam vise nc bi mogao slllziti. Medurim, to nikako ne bi bio
kraj svijeta, jcr ri;et jc sarno 0 novcu i uvijck bisle tllogli kupiti
novi aUlomobil. Va.sc je tijdo takodcr prijcvozllo srcdstvo; ono
vas voz.i kroz fivot. CestO eujemo da jc zdrnvlje jcdino prnvo
bogarstvo. Svaki ce Yam bolesni bogamS potvrditi kako u roj
izreci ima isrine. Veeina nas moze se prisjctiti kako smo, part-ci
zbog llckc ozljcdc iii bolesri, tllolili za svoje 7.dr.tvljc. (KA KO
LJ SAMO BRZO ZABORAVLJAMO) Kao pusac, ne
samo da dopllstarc reli da se sid i ne poduzimarc baS nista u vczi
s tim, vee unisr3vare ono prijcvozno sroostvo koje vas vadi kroz
iivot. Zapamrirc da nikada neecte imati prilike kupiti 1l0vo.
Opamerire se. Nc morate puSiti i zapamrirc: PUSE JE
NE (INI BAS NISTA DOBRO!
Iz.vucire na rrenutak glavu iz pijeska i zapira;rc se bistc Ii
zapaliH slijedeeu cigarem kad bisrc wali da jc upravo ra ciga
70 Allen Carr: Lako je preslati pusiti
reta okidac kojim ccte pokrclluri srvaranjc raka 1I vasem tijelu.
Zaboravite na bolcS( (rciko jc predociti je kad nismo bolesni),
dovoljno jc da zamislire kako morntc iCi na preglede u bolnicu,
!cako se mornte podvrgavati bczbrojnim bolnim pretragama,
zraeenjima i sHtno. U rom sluCaju ne mokte donosili planovc
o tijcku vaSegd iivota. Jedino SlO rada mo7.cte planirnti vaSa jc
sinn. Sro Ii cc se dogoditi s vasom obitelji i najdraiima, s vaSim
planovima i snovima?
CCStO se stlsrtccm s Ijudilll:l kojima sc dogodilo uprnvo to.
Ni oni nisu mislili da cc sc to baS njima dogoditi. Najgore u
djdo; stvari jc [0 sto su svjcsni da su sami pridonijeli svojoj bo--
Icsri. Cijeloga iivota pusaci sami sebi govorc "presrat CU sUlra".
PokuSajrc zamisliti kako sc osjebju oni koji su stvarno dobili
rak pluCa. Za njih jc pranjc mozga zavrScllO. Tck sada vide sro
sc II stvari krijc i7.3 'navikc' i provcsr Cc ostatak iivota pitajllti
sc jcslI Ii Stv3rno lrebali pusiti, 7...aleCi sto sc llC mogu vratili u
proslosL
Presranire sc 7A1v3r:lVati. Jos lIvijck imatc sansu. Rijec jc 0
IanCanoj reakciji. Ako popusitc slijooceu cigarcru, ona ce vas
navuCi na slijcdeeu i slijcdccu. To yam se vee dogada.
Na poCctku knjige obe6o s.1.m yam da se nceu sluiiti ktk-
rcrapijom. Ako src vee odlucili presrati pusiti, preskocite OSta-
uk ovog poglavlja i vr.l.litc se na njcga tck kad procitatc d;c1u
knjigll.
Napisano jc vd bezbroj knjiga pllnih sratistickih podataka
o stcmosti pllScnja 7A1. zdrnvljc. Problcm jc II tomc Sto, dok sam
nc odluCi presrati pusiti, pUSac za takve podatkc ne i.eli ni euri.
Upozorenja ministarsrva zdrnvsrva tiskana na svakoj kutiji ci-
gareta puSac uOpCc ne primjeeujc. Ako ih i procira, prva stvar
koju ce tada uciniti jest 7.3paliti cigarcru.
PuSaCi smatrnju da opasnost za roravlje koju u sebi nosi d-
garcta ovisi 0 srcCi, sHeno $.1nsi da sranete na minu. Uruvitc si u
Zdravlje 71
glavu: rizik je sralno prisutan. Svaki puta kad zapalite cigaretu
u pluea lInosite kancerozni dim; rak je svakako najgora bolest
kojoj cigareta pridonosi, a tu su i sreana oboljenja, anerioskle-
roza, emfizem, angina, tromboza, kronicni bronhitis i astma.
Ook sam jos pusio, nikada nisam CUO za aneriosklerozll iii
em/izem. Znao sam da Sll pisranjc kod disanja, kasljanje tc sve
llcestaliji napadi astmc i bronhidsa izravna posljedica toga Sto
pllsim. Meeturim iako Sll posljedicc bile nellgodne, nije bilo
prave boli, a neugodu sam mogao podnijeri.
Priznajelll da me pomisao da bih mogao dobiri rak pluea
uzasavala, pa jll jc moj mO"l."lk il'. 109 razloga vjcrojarno bloki-
rao. Zapanjujucc je kako je strah od srravicnih rizika 7A1 zdravlje
povC'"IA"lnih s pllScnjelll zasjenjen snahom od prcstanka pusenja.
Ne radi sc has 0 {Orne da je ovaj drugi snah veCi, Ilcgo 0 tome
da ako preStanClllO danas, strah nastupa odmah, dok jc strah
od dobivanja raka pluea, strah iz buduenosri. Zasro glcdati
stvari emo? Valjda sc neee dogoditi. [onaka bih do rada vee
Z,;.\sigurno prestao.
N3 pusenje cesro gledalllo kao n3 potC'"unjc u'l.,c[a. S jcdnc
je srrane strah: to je nC'"l.dravo, skupo, prljavo i gura IUS U rop-
stvo. Na drugoj Sll strani pluscvi: to je moj t1iitak, Illoj prijardj,
llloja potpora. Nikako da shvatimo da se i na drugoj strani radi
o stralll\. Ne radi se 0 tome da u lljima uzivamo, vee 0 tome da
se osjecamo jadno bez njih.
Zamislite ovisnike a heroinu kojima je heroin llskraeen:
zamislirc strasan jad kroz koji prolaze. Sada zamislite njihovo
neizmjerno vcsdje u trcllutku kada im je dopustcno "l."lbiti iglu
u vene i zavrsiti sa strasnom apstinemskom kril'.om. Pokllsajte
zamisliti kako itko moie stvamo vjerovati u to da uiiva u zaba-
danju igle u venu.
ani koji nisu ovisnici 0 heroinu ne pare od tog panicnog
osjeeap. Heroin ne ublaiava raj osjeeaj, naprotiv, on ga UZTO-
kuje. Ncpusati se nc osjeeaju jadno ako im nije dopusteno
pusiti nakon obroka. Samo pusaCi pare od rag osjeeaja. Niko-
tin ne ublaiava taj osjeeaj, on ga naprotiv llzrokllje.
Srrah od toga da eu dobiti rak pluta nije me narjerao da pre-
stanem pusiti jer sam mislio da se ovdje radi 0 rizikll slicnom
onom kod prelaska preko minskog polja. Aka yam je llSpjelO
- odlicno. Ako nisre imali sreee, nagazili ste na minll. Bili ste
svjesni rizika II koji se upllstate i aka ste bili sprcmi prcllzcti raj
rizik, kakve je to veze imalo s bilo tim drugim?
Taka bih svaki pura kada mi je neki ncpusac POkll.saO obja-
sniti rizikc puscnja, koristio llobieajcllc izgovorc koje su bcl'_
i7.llimkc llsvojili svi ovisniei:
"Od netega se mora umrijeti."
Naravno da se mora, ali je Ii /0 logican razlog za namjerno
skrativanie vasega iivota?
"Kvalileta zivota je vainija ad
Istina ie, ali valida ne smatrate da je kvaliteta iivota iednog
alkoholicara iii ovisnika 0 heroinu veta on kvalite/e iivota nekoga
tko nije ovisan 0 alkoholu iii heroinu? lal stvarno vieruiete u to da
ie kvali/eta iivota iednog pusaca veta od kvalitete iivo/a jednog
nepusaca? Naravno da pUSac gUbi na oba fronta - niegovje iivot
i krati i jadniji.
"Moja pluca vjerojatno trpe vecu stetu od ispusnih plinova auto-
mobila nego od pusenja."
Caki daie to istina, je Ii to logican razlog za dadatno kainjavanje
vasih pluta? Moiete Ii uopte zamisliti nekoga tko bi bio toliko
glup da doslovno stavi u svoja usta Ispusnu cijev i svoievoljno
udise Ie plinove u svoja pluta?
72 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Zdravlje 73
TO JE UPRAVO ONO 51'0 I'U5A(;1 ZAI'RAVO
(;1 N E'
Razmislirc 0 rome slijedcci pur dok promatrate jadnog
pusata kako duboko lIvlaci dim ;cdne od tih 'dragocjcnih'
garcra!
Jasno mi je 7Auro mi gUSclljc i svjcsr 0 riziku za dobivanje
raka nisu pomogli da prcsrancm pllsiti. S ovim prvim sam se
mogao 1l0Sili. a ono drugo je rno; m07.tk jcdnoslavno blokirao.
Kao SIO vee ware, moja se metoda nc bazira na plaknju vee na
sasvim suprofllomc -7..clim da shvatirc koliko Cc Ijepsi hili vaS
iivol kad pobjcgnclc iz ropstva.
Medurim. ja sam lIvjcren da hi mi mogucnosl lIvida u to
510 sc dogada unutar mag:.. tijcla hila poll1ogla da prestancm
pl/sid. Ne mislim S<lda na wk lCr3piju pokaz.ivanjcm puhcli
izgled i boju pUSackih pluCa. Bilo mi jc jasno po illtim whima
i prsrima da ni rnaja pluCa nisu lijcp pri'l.Or. Dok su obavljab.
svoju funkciju, hila me jc manjc sram njihova izglcda od
da mojih zuba i prstiju - barem nirko nije mogao vidjcti moja
pluta.
Ono 0 cernu govorim jc progrcsivno 1.3cepljivanje ancrija i
vena i poSlupno izgladnjivanjc svakoga misi6 i organa nakg
rijcla time sw im lIskracujcmo kisik i hranjive rvari mijenjajuCi
ih 1.3 O(rov i ugljicni rnonoksid (ne samo od ispusnih plinova
vee rakoder od pu.senja).
Kao i vceina vOlaea. nijc mi draga pomisao na zaprljano
ulje iii na prljavi filler 1I mowru. Moicrc Ii 1.3mislili da kupite
potpuno novi i nikada ne 7..amijenire uljc iii uljni
filter? To je upravo ono sw Cinimo llaSem tijelu kad postanemo
pusaci.
Velik broj lijecnika sada pusenje dovodi u VCZll s
Yom raznih bolcsri ukljuclljuCi dijabercs, rak grla marernice i
rak dojke. To me ne izncnadlljc. Dllhanska industrija koristi
74 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Cinjcnicu da mcdicinska profesija nikada nijc znanstveno do-
ka7..ala da jc pUScnjc izravan uzrok raka pluta.
Sraristicki su pokazatclji toliko snaini da znanstvcni dokaz
nijc porrcban. Nitko mi nikada nije znanstvcno dokazao 7.3Sto
me wcno bali kad se lldarim cekicem po paleu, ali sam to brzo
sam shvario.
Mornm naglasiti da nis.'llll lijecnik, ali jednako tako kao stO
je to sluCaj s cekicclll i palccm, vrlo mi je brl.O postalo oeiro
da su gu.scnje. sralni kaSalj. kronicna astma i napadi bronhitisa
iuavno povC"/A'll1i s pliSenjem. Naime. dubako s.'lm uv;crcn da
jc najvcCa 01Y.lSnost koju puSenje donosi nakm 7.dravlju
srupno i ubr/..3no propadanje nakg imunoloskog sustava koje
u'l.rokujc raj proccs zacepljivanja.
Sve biljke i 1.ivotinjc na ovom planetu 7..3 vrijeme njihovo-
ga vijeka napadaju baktcrijc, virusi. para7.iti. itd. Najmocnija
obroma koju imamo od bolcsti jc naS imul1oloski sustav. $vi mi
p:uimo od infckcija i bolesti cijeloga iivO(a. Vjcrujcm da svi
mi bolujcmo od nekog oblika raka za vrijeme svojcga iivom.
Mcdurim, nc vjcrujcm cia je Ijudsko tijelo oblikovano da bi
bilo bolcsno. i ako sre jaki i zdravi. vaS ce sc imul1oloski susrav
boriri s tim napadima i poraziti ih. Kako vas vas imllnoloski
susrav moi.e uCinkovito braniri, kad izgladnjujcrc svaki svoj
OlisiC i org:lIl lIskraCivanjcm kisika i hranjivih rvari i hrnnitc ih
lIgljicnim monoksidom i orrovima? Nc radi se toliko 0 tome da
pu.senje uzrokujc ove druge bolcsti. ono Cini slicnu stvar kao i
AI DS, postuPl10 unis(:lva vaS imlilloloski sustav.
Nekoliko s(cmih nuspojava koje je pusenje imalo na mojc
zdravljc. a ad nckih sam pario godinama, nisll mi postale jasne
svc do mnago godina llakan sto sam prcstao pusiti.
Dok sam se 1.3marao preziranjem onih idiota i bijcdnika
koji bi radijc os(ali bcz vlasritih nogu nego prestali pusiti. nije
mi llopec bilo jasno da i sam vee parim od aneriosklerozc. Svoj
Zdravlje 71'S
skora stalni sivi ten pripisivao sam nasljednom karakteristikom
i manjkom tjdovjdbe. Nisam bio svjestan da je to zapravo 1'0-
sljedica zacepljenja bpilara. Imao sam vene na nogama Ll rride-
sctim godinama kojc su cudesno iscezlc nakon sto sam prcstao
pusiti. Otprilike per godina prije ncgo sam prestao pusiti dosao
sam u stanje u kojcm sam svake vcCcri imao neki cudan osjceaj
u nogama. Nije to bila ostra bol, vce ncki osjceaj nelllira u no-
gama. Nagovorio sam Joyce da mi masira noge wake veteri. Tek
sam nakon najmanje godinu dana nakon sto sam presrao pusiri
primijetio da mi masa'l';} vise nijc bila potrcbna.
Otprilike dvije godine prije nego sam prestao pusiti, povre-
meno bih osjcrio snainu bol Ll prsima, za koju sam strahom
pomisljao kako bi mogla biti posljedica raka pluea, ali
mislim da je to bila angina. Orbd sam prestao pusiti, nikada
mi se to vise nije dogadalo.
U djctinjstvll sam vrlo jako krvario nakon posjekotina.
To me plasilo. Nitko rni nije objasnio da je krvarenje Ll srva-
ri prirodan i koristan proees lijeeenja te da ee se krv zgruSati
nakon sto svoju iscjcljitcljsku zadaeu. Brinuo sam se da
sam helllofiliear i da bih mogao iskrvariri do slllrti. Kasnije u
iivotu, kad bih se vrlo cluboka porcz.10, jcdva da sam krvario.
SmeebstOcrvena Ijepljiva masa pobko bi se cijedila iz rane.
Boja me je zabrinjavala. Znao sam da bi krv rrebab biti
svjerlocrvena i mislio sam da imam ncku balest krvi. S drllgc
sam strane bio 2.1.dovoljan gllStOeOll1 krvi kojoj vise
nisam jako krvario. Tek sam nakon prestanka puscnja otkrio cia
pusenje zgruSava krv i da je njezina srncebsta boja bila takva
radi manjka kisib. Nisam tada bio svjesran llCinb na zdravlje,
ali me nakon sto sam shvatio 0 cernu se radi upravo taj uCinak
na zdravlje ispllnjavao stravom. Kada sarno zamislim svoje ja-
dno srce bko se llluci pllmpajuCi ugruske kroz zakreene vene
svakoga dana, nc propliStajllCi niti jedan orkucaj, mislim da
76 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
je pravo eudo to sto nisam imao moidani iii sreani udaL To
me nije nauCilo da su naSa tijela krhka, vec naprotiv da je to
snazan, gcnijalan i zapanjujuc srroj!
Vee u cetrdesetima imao sam jcrrelle mrlje na rubma. Ako
nisre mali, jerrene SLl mrljc one smedc ili bijele tocke koje vrlo
stari Ijudi imaju na lieu i rllkama. Trudio sam se ignorirari ih,
smarrajuCi da SLl posljedica rane srarosti koju je uzrokovao jako
brzi stil :t.ivota koji sam bio vodio. Per godina nakon sto sam
prestao pLlsiti jedan mi jc pUSac u klinici Raynes Park reba
kako su mLl jetrene mrlje iscczle bd je prestao pusiti. Ja sam
do rada zaboravio na mojc mrljc, i na svoje velika iZllcnadcnjc,
primijetio sam da su ncsrale.
Koliko god parmim, sjeeam sc da su rni se svaki put bda
bih brlO Llstao pojavljivalc ro<'::kice ispred OCijLl, posebicc nakon
kupanja tI kadi. Osjerio bih vnoglavicLl, imao sam osjceaj da
Ctl pasti u nesvjcsr. Nibda to nisam pripisivao pllScnju. U stva-
ri, bio sam sasvim siguran da je to potpuno normal no i cia se
to dogada svima Jrugima. Tek sam prije pet godina, bd mi
je jedan bivsi pUS:l.C isprieao kako se njemu ro vise ne dogada
nakon sto jc prcstao pusiri, shvatio sam da se niri meni to vise
ne dogach,
Moida biste mogli zakljl.lCiri cia sam pomalo hipohondar.
Mislim da sam bio hipohondar dok sam bio pube. Jedno od
najveCih zala koje donosi puknje jest to da navodi na krivo
vjerovanje da nam nikotin dajc hrabrosr, dok lIam je II srvari
postupno i suptilno oduzima. Sokiralo me bd sam cuo svoga
oca kako govori cia nema zcljll. do'l.ivjeti pedeset godina. Ni-
sam tada bio svjcsran da cc dvadeser godina kasnijc i mcni na
jednak ruCin nedostajati zivotne radosti. Mogli bistc zakljuCiti
da je ovo poglavlje jcdno ad neophodnih, iIi neporrcbnih,
iSpll.lljenih tugom i jadom. Obecajem cia jc rijcc 0 potpuno
suprotnOtll. Kad sam bio dijere, bojao sam se smni. Vjerovao
Zdravlje 77
sam da puscnje mkJanja raj strah. Maida ga i otklanja. Ali ako
ga stvarno otklanja, ana ga z..1.mjenjuje necim neizmjerno go-
rim: STRAHOM OD ZIVOTA!
Sada se 11l0j strah od smni vratio. Medutim, ne zabrinja-
va me. SvaCalll da postoji salllO zato stQ sada uzivam u iivmu
neizmjerna viSe. Ne strepim md sojim strahom od smni nista
vise nego sra sam strepia dok sam bio dijcre. Prcvise sam "lA1-
poslen ziveCi svoj zivot 1I potpunosri. Izgledi da Cli doiivjeti
stotllnisu na mojoj strani, ali pokusarclI.1 rakodcrcll pokllsari
uzivati u svakom dragocjenam rrenutku!
Jos su dvije prcdnosri na snani zdravlja kojc nisam pri-
mijcrio svc dok nisam prcstao pusiti. Jcdna je ta da sam svake
noti imao nocne morc koje su se ponavljalc. Sanjao sam da
me nctko progoni. Prerposravljam da Sll ove Ilocnc morc bile
rezultar toga Sto jc momClll tijelu bii uskracen nikotin "lA1. vrijc-
me 1l0Ci te bi se javio raj osjceaj nesigurnosti. Sada mi je jedina
nocna rnora kOje mi se povrcrneno javlja ona kada sanjam da
ponovno pllsim. Taj je san kod bivsih pusaCa vrlo test. Neki sc
brinu cia to znaCi da jos uvijek podsvjesna 'l.ele cigarctll. Nc-
mojre SC "lA1.brinjavari oko rOt,'a. Cinjellica da se radi 0 Ilocnoj
mori znaci da stc vrlo 7A1dovoljni time Seo ste nepllsac. Postoji
ana zona sumr:lka nakon svake nocne more kada stc budni,
ali nistc sigurni je Ii taj lI'l..<lS koji ste sanjali srvaran. Nije Ii
prekrasan onaj osjccaj koji vas preplavi bda shvatite da jc to
bio samo san?
Ook sam opisiv<lo bko me nctka svake noci II snu pokusava
uloviti, pogrdno sam otipkao rijcc 'uloviti' (chase, 01'. p.) i na-
pisao 'chaste' (Seo znati 'suzdri.avati se od seksualnih odnosa'
op. p.). Moida je ro bila najobitnija 'Frojdofska pogrdka', ali
me vrlo praktitno uvela u slijedecu prednosr 0 kOjoj eu govari-
ri. Kad sam na klillici obja.snjavao utinke koje pusenje ima na
koncenrraciju, katkada bih upitao: "Za koji je organ u va.sem
78 Allen Carr: Lako je prestati pllsiti
tijelll naJvazl11Je da bude dobro opskrbljen krvlju?" Blesavi
osmijesi, najceSce na licima muskaraca, upuCivali bi na ro da
llisu shvarili poantu. Medurim, bili su sasvim u pravLl. Kako
sam tipieall srameiljivi Engle'"l, i ja ovu remu smarram prilitno
nezgodnom, rc nemam ni najmanju namjeru od ove knjige ra-
diti skraceni 'Kinseyjev izvjdtaj' ulazcCi u detalje 0 tome ko-
liko je puscnjc sterno djclovalo lla moje seksualne akrivnosri i
uiitak iii drugih bivsih pUS:lCa s kojima sam razgovarao 0 toj
remi. Ponovno, nisam bio svjestan tog sternog uCinb do nckog
vrCl11cna nakon Sto sam prcsrao pusiri, a pripisivao sal11 svoje
sposobnosri i aktivnosri, iii jos boljc njihov ncdosrarak, svojim
odmaklim godinama.
Mcdutim ako glcdatc z<mstvcno-dokumcnrame filmovc 0
prirodi, posrar cere svjesni Cinjcnice dOl jc prvo pravilo prirode
opstanak, a da je drugo pravila opstanak vrsta, tj. reprodukcija.
Priroda osigurava da se rcprodukcija nc dogodi osim ako se parr-
neri lle osjebju rjelcsno zdravi i znaju da su osigurali sigllran
dorn, tcritorij, izvor IHane i prihvarljivog partnera. <":ovjckova
jc gcnijalnosr omogueila da nasa vrsta "I..<lobide ta pravila na ncki
natin, mcdutim, ja znam da jc Cinjcnica da pllscnjc 11107.e do-
vcsti do impotcncijc. Takoder vam jamcim da, kada se osjeeare
fit i zdravi, pLlno cere vise i teSce lliivati II scksu.
PusaCi ism takQ zivc u uvjercnju da su losi llcinci pu.scnja za
"I.dravljc prccijcnjeni. Stvar jc llpravo obmura. Nema nibkve
sllmnje da je cigarera. ubojica broj jcdan u z..1padnome svijc-
tu. Problem je stovise u rome sto starisrika u velikom broju
slucajeva u kojima je cigareta bila uzrokom smrti, iii joj je pri-
donijela, neee za smn okriviri cigaretu.
Procjenjuje se da je oko 44 posto kllcnih poiara posljedic.1
upaljene cigarere. Piram se takoder koliko je prometnih nesreea
uzrokovao ona; trenlltak kad vozat skrece pogled s cesre kako
bi zapalio cigaretll.
Zdravlje 79
Smarram sc odgovornim puSacem. no najbliie SlO sam ika-
dOl dobo smrti (osim zOOg pusenja samog) bilo je kada sam
pokusavao z.<paJili cigarcru u voinji, a nm:im sc prisjeCari
liko sam puta iska.sljao cigareru ;1. usta dok sam voz.io - i uvijek
je z.avrSiia i'l.mt...du sjedala. Siguran sam da sc mnagi pusac.i
mogu prisjctiti kako su sc rrudili pronati 7""paljcllll cigarctll
j<.-dnom rukom dok su drugom rukom pokuSavali voziti auto
mobil.
UCinak koji ispir..mje mO'l.ga ima na Il::tS mo'l..cmo lIsporcdiri
s Covjckom koji sc poskliznuo s vrha slOkarnicc i koji ce. bd
dOOc do pcdCSClOg kara. pomisliri: "Za sad sam dobro prasao."
Mislimo da nam, ako sma do sada tako dobro prosli, jcdna
cigarcra vise Ilecc Ila.skoditi.
Gledano i'l.drugoga kUla, 'navika' nas dri.i prikovanima cijeli
zivor. Svaka cigarcra stvara porrcbu 7A' slijcdeeom. Kad poenere
pusiti, 7...apalili sre firilj. Problem je 1I tome sro NE ZNATE
KOLIKO JE FITILJ DUGACAK. Svaki puta kad
lite dgarcru jcdan ste korak bli'l-c eksploziji bombc. KA KQ
MOZETE BIT! SIGURNI DA UPRAVO SLiJEDEl:I
KORAK NE E DOVESTI DO EKSPLOZIJE?
80 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Vl..-Cina pus.tea jc svjcsna ucinka kaji ovaj progrcsivni proecs
zakrcecnja i lIskrativanja kisika i hranjivih tvari ima na njihova
pluCa. Mcdutim, nisu toliko svjcsni lIeinka kaj; ra ima na nji-
hovll ITl7.inu cnergije.
Jcdna od Sllptilnosti 1A'unkc pllSellja jest da sc lltinci koje
Olla ima na nas, kako fizieki raka i psihil:ki, dogadaju lOliko
poslupno i nevidljivo da ih nismo svjcsni i odnosimo se prema
njima bo prema nccem normal nom.
a sUbn naein na nas utjeCli lose prchrambcnc navike.
Trbuscic se pojavljuje roliko poswpno da ne iz.az.iva nikakvu
lI'l.bunu. Slisrecelllo ljude koji su jako gojaz.ni i pitamo se kako
Sll si uOpCe lllogii dOpliStiti da dodll u takvo sranje.
No 7..a.mislimo da sc to dogodilo preko noei. Otisli sre u
krevcr s ideal nom tjclesnolll tcZimom, bili sre u formi. napetih
miSib i w. i trll1lke s.,b na vaScm rijclu. Budire se 7A' trctinll
tc7.i. dcbcli, podbllhli i s trousinom. UmjcsfO da se probuditc
porpllno oomorni i puni cnergije, buditc se s osjetajcm jada,
letargije i nelllale bas nikakvu i.clju olVoriti oti. Naravno da
bi vas uhvalila panika. pirali bisle se koju ste to groznu bolest
dobili prcko noei. Pa ipak, radi se 0 potpuno jednakoj OOlesti.
Cinjenica da vam je dvadescl godina da se dovedete u
takvo smnjc nije U ovom slueaju ad neke vainosti.
Energija 81
Jcdnaka je Stvar s puknjem. Kada bih mogao odmah
prcmjcstiti vas 1II11 i tijelo kako bih vam daa izravnu usporedbu
o tome kako biste se osjeCa.li da ste prestali pusiti na samo Hi
tjedna, to bi bilo svc Sto bi llli bilo potrebno da vas uvjerim da
prcstanete pusiti. Mislili biste: "'Hoeu Ii se stvarno tako dobra
osjeclti?" IIi ono do Ccga to svc vodi: "Zar sam stvarno pao
tako nisko?" Nagla.savam da ne mislim samo l1a to kako bislc
sc osjc61i bolje. 1.dravijc i pllni cncrgijc. nego kako biste sc
osjctali puniji pou1.danja i opustcnije. s boljom sposobnostu
koneentracije.
Sje6J.m sc da sam kao tinejdier stalno jurcao unaokolo bcz
nekog poscbnog razloga. rnjckom 30 dugih godina bio 5.11ll
stalno ullloran i letargiean. Morao sam sc boriti da ustanelll u
devel sati ujutro. Nakon veecrnjeg obroka sjeo bih na sofu pred
televizorolll i 1.aspao nakon pet minuta. Kako se i OlOj olae
upravo r.ako pona.sa.o. mislio sam da jc to normal no. Vjerovao
sam da jc encrgija rezcrvirana z.a djecu i rinejdiere i da starOSI
potinje 1I ranim dvadcsctima.
cdugo nakon sto sam ug'lSio svoju posljednju cigare-
tu, osjctio 5.1m olakSanje jer Sll gu.senje i kaSalj iscezli. a ja od
toga dana nisam imao niti jedan napad astme iii bronhitisa.
Mcdurim. dogodilo se i neito eudcsno i Ileoeekivano. rocco
sam sc bllditi 1I sedam sati Ujlltro potpuno odmoran i pun
energije, s iskrenom ieljom z.a vjeibanjem, treanjem iii pli-
vanjem. S cctrdcsct i osam godina nisam mogao potreati niti
koraka iii zapliv:ui jcdan zamah. Mojc Sll sponskc aktivnosti
bile ograniecnc na tako dinamicne podllhvatc kao Sto Sll ku-
glanje, koje sc ljuhazno proglasava igrom za starcc. i golf. za
koji sam koristio mowrizirani buggy. Sada, II dobi od kaleset
i cetiri godinc trtim dva do Hi kilomctra dnevno, vjeiballl sat i
pol i plivam dvadcsct dllzina hazena. Odlicno jc imari energije,
a kada se osjcCate fizicki i menralno snaini. odlicno je biri iiv.
82 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Problem je 1I tome sro kada prcstancte pllsiti, povratak
psihitkog i mcnralnog zdravlja takodcr je .postupan. I.suna JC
da nista nije sporo kao spustanje u jamu. I ako prolawc
tr3Ulllll Mctodc prcstanka snagom volje. svaki zdravslVcill Iii
financijski probitak bit te izbrisan deprcsijom kroz kOjll cetc
morari proti sami.
Na7.alost. nc mogu vas odmah prebaciti u vaSe tijdo i mozak
kakvi cc bili nakon tri tjedna. No. vi mo1.ete. Znatc inruitiv-
no da jc 0110 sto vam kaicm istina. Sve StO rrchatc ciniti JCSt
sHjcdete, KORISTITI SVOJU MA$TU!
Energija 83
UiZ''C41..,e i daje mi
danje
Ovo je l1;ljgora la:i. 1I vC'"l.i S pllsenjem. Bel. prcrjerivanja mogu
prcstanak puknja lIsporcditi s ukidanjem ropsrva. Najve6 ko-
fist koju cete stcei prcsrankom pllScnja upravo je (3 S(O vas kroz
iivor vi.sc netc pmIid stalni osjc6j ncsigurnosti koji proganja
sve pus.'Icc.
PUSacim3 jc rciko povjcrovari da jc upravo cigarcr;). ono sto
uzrokujc I1csigurnosr koju osjc6ju kada im u sirnim sarima
poncsrajc cigarct:l. NcpuSaci nc parc od (c ncsigurnosri. Duhan
jc ono 5tO jc l1zrokujc.
Ja sam postao svjcslrm svih prcdnosri ncpu.scnja tck ncko-
liko mjCSt.'Ci nakon SID sam prcsf30 pusiti i to rck nakon StO
sam r:l7.g0varao s mnogim puSaCim3.
Dvadcsct i pet sam godina odbijao oriCi na sisrcmarski pre-
gled. K:ld sam uplativao 'i.ivmllo osiguranje, pristao sam pbtari
vecu premiju sarno da llC moram 0(i6 na pregled. MrLio sam
posjcre holnicama, lijcl:nikll, 'llIharu. Nisam se mogao sllocid s
Cinjcnicom da starim, s mirovinom i slicnim stvarima.
Nid jcdnu ad ovih s(Vari nisam povczivao s pllscnjcm, ali
bd sam prcstao pusiti, irnao sam osjceaj da se blldim iz nekog
ruinog sna, Danas se vcsclim svakom novorn danu. Naravno,
dogadaju mi se II ZiVOlll i ruine srvari i prolazirn i dalje kroz
mnogo srrcsnih situacija. Promjcna je u come sco sada imam
84 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
dovoljno samopollzdanja sllobti se s takvim sltllacijama, a
isto mko imam i dodatnu kolibnu zdravlja, cnerglJc i samo-
pOll1.Clanja da lijcpe stvari uCinilll jos ljepsima.
Opusta me i daje mi samopouzdanje 8 ~
.
mracna sJena
los jedna od mnogih velikih korisri kad prestanete pusiti jest
i II IOllle sto cere se trajno rijclirj prijeteec mracnc sjcnc kOj ..
vrcba skrivena U llaSim ull1ovima.
Svi pliSaci znaju da su lakovjcrni, ali ipak zarvaraju oei pred
znakovima hernosti pliSellja. Z:.l vcCinu llas puscnje jc auroma.
rsb radnja, ali mracna sjena sralno vrcba iz n : L ~ c g a ncsvjcsnog
uma, rik ispod povrsinc.
POSloji nckoliko cudcsnih prcdnosti koje se mogu posliti
prcsrankom puscnja.)a sam bio svjcsran nckih ad njih tijckom
mog pusackog iivora, leao Sto Sll ri".ici 7..1 zdravlje, bacanjc no-
vac.. i cista gluposr cinjcnice da sam pusac. Medurim, moj jc
sHah od prcsr3nka bio roliko snaian, bio sam roliko opsjcdnur
pruianjcm orpora svim naporima dobronamjcrnih Ijudi i svih
drugih koji su me poku.sali uvjeriri da prestanem, da su sva moja
maSta i energija bile usmjerene na pronala:ienje bilo kakvogsla-
bog izgovora kOji t.e mi omoguCiti da nasravim pusiti.
evjerojafno, ali najgenijalnije sam ideje dobivao kada sam
stvarno pokuSavao prcsrad pusiti.ldejcsu naravno bile inspirira.
ne srrahom i jadom kroz koji sam prolazio pokuS:3vajuCi prcstati
pusiri korisrenjem snage volje. Nikako nisam rnogao sprijociti
misli 0 zdravlju i financijskoj srrani puScnja. Ali sada, kada sam
slobodan, zapanjuje me kako sam uspje.sno sptjeeavao misli 0
86 Allen Carr: Lako je prestati puMi
vainijim ptcdnosrima koje bih dobio prcsrankom pllsenja. Vce
sam spomcnuo obicno tOpstvo - ptovodcnje polovice fivora
u situacijama kada je puscnje dozvoljeno, osjc6.jllCi se jadno
i zakinuto 1I drllgoj polovici jet nam dtllSrvo llC dozvoljava
da pllsimo. U ptoslom poglavlju govorio sam 0 velikoj sreti
izazvanoj osjcCajcm da pollovno imam puno cnetgije. No, one
sro me najvi.se vcselilo kod novoSlcecnc slobode nijc bilo zdra-
vlje, novac, cnctgija iii kraj topstva, nego lIkbnjanje tih zle-
kobnih crnih sjena, lIkl:mjanjc osje6ja prczrenosti i potrebe
za isprieavanjcm ncpliSaCima, i najviSc ad svega mogucnosr da
ponovno poslujcm 5.'I1ll sebe.
V<..-Cina puSaCa nisll beskiemenjaci kakvima ih smalra drusrvo,
au sro 1.naju vjcrovari i oni sami. Imao sam porpunu kontro-
lu u svakolll drugom podrueju svoga ;i.ivora. Ptezirao sam se
zbog ovisnosti 0 zJoj biljci 7..3 koju sam 1.nao da mi upropasrava
livor. Nc mogll vam opisari bsti u;i.itak slobodc od rih zlokob
nih crnih sjena, ovisllosri i samoprczir<ll1ja. Nc mogu yam reCi
kako je lijcpo moti gledati sve oHalc pusacc, bili oni mladi,
stari. povrclllcni iii tciki, ne s osjceajcm 1..wisli, vce s osjceajem
sabljcnja is ushirom jer ja vise nisam rob Ie podmuklc biljkc.
Z.'Idnja Sll sc dva poglavlja bavila znarnim prcdnostima
nepllsackog iivora. Mislim da jc porrebno napraviri ravnOte-U
pa ce slijcdccc poglavlje nabrojari prcdnosti puSenja.
Ta zlokobna mracna sjena 87

88 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Prednosti p u ~ e n j a 89
usenja
p';,;;::s"nage volje
U nasem jc drusrvu opceprihvatcna Cinjenica da je jako Tcika
preswi pllsiti. Cak i knjige kojc govore 0 (OJ tcmi najccSce
poCinju s time kako je fa teSka. Prcscari pusid jc smije.sno
IlQstavno. Naravllo, shvabm da sc cudite ovoj mojoj izjayj,
Illcdutim molim vas da 0 njoj dobra promislitc.
Aka imarc za cilj isrreati milju za manje ad cctiri minu-
te, to jc stvarno teSka. Moratc godinc i godinc l1:1por-
nih [feninga i bk i rada je moguce (1:1 za rakvo sro nccctc biti
rjclcsno sposobni. (VcCiIl3 dostigllllb lczi Ll nasc/ll IIIllU. Zar
nijc cudno kako jc istreati raj rczultat izglcdalo ncmogucc sve
dok to nijc ucinio Bannister, nakon njega ro je posmlo sasvim
lIobibjeno.)
Naime, da bisre prcsrali pusiti, svc sto rrcbate uCiniti jest
vise nc pusiti. Nitko vas ne tjera da pllsitc (osim vas samih) i, za
tazliku od IHane i pica, ne treba yam da bistc prdjvjeli. Daklc,
ako felite prcstati pLlsiti, z...1Sto bi to trcbaJo biri tciko. U stvati,
uopce nijc. Pusaci su oni kaji to i.de llciniti teSkim koristeti
Merodll snagc volje. Moja je definicija tc mctode slijcdeea: to
je metoda kOja pusaca tjera da pomisli bko sc jaka irrvllje.
Promislimo malo 0 Metodi snage volje.
Mi ne donosimo OdJllku 0 tome da cerno postati pusaCi. Mi
tek eksperimentitama s ptvih nekoliko cigareta i, buduCi da
90 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
imaju odvratan OkllS, uvjereni smo da mozemo k,l\1
zaielimo. U pravilu, tih prvih nekoJiko dgareta P0I'II\1I \\'11'"
bd to budemo ieljeli i to najceSce u drustvu 1"1\.11.1
Prije nego toga postanemo svjesni, ne salllO d.1 Ilr,.11l II
poCinjemo kupovati redovito i pusimo Iud god .,.Ikllllll'. 1111
vet pllsirno svakoga dana. Plisenje je postalo dio 1l,I\q', /1\"'1
Osiguravamo sc da lIvijck irnamo cigarete kod VIIIIIII
rno da su nasi socijalni kontakti i druienja hnlji Ih"g IlIlh I
da nam pornaiu da se nosimo sa Stresom. [;'_gkd.1 .1., 11.1111 III
pada na pamet do. cc ism cigarera iz iste kUlijl' illl.1l1 "I'I
nakon jeb hlo StO ima i ujUtfo. Zapravo, pU.\l'lljl' 11111 "11' I' I.
ukusnijim, niti dru:i..cnja boljim, nid nas oslol\.l(l., III 1'."
pubCi vjcruju da llc mogu uzivati u jelu iIi .'il 1l0'illl 'i,l 'iOIIi
bez cigareta.
Najcescc treba proci dosta vremena da 'i11\,IIII, I,ll",
smo posraJi ovisnicima 0 cigareti jer patill10 wi illl/l)' d,1 I'll 'i." I
puse zato Stu ll"/-ivaju u cigareri, a ne zalO jedno'il"\ II" 11111
raju pllsiti. S obzirom na to da u cigareli Ill' lI}iv,1I110, 1',1111111'
od iluzijc cia mo7.cmo pres[ati u svakolll Irl'lllldw
U pravilu, svedok nl' pokusamo p1l1,1I1, WI"
sni da to IllOi.C biti problem. Prvi pUl.1 POkll\,II'.IIIIH p'nl.111
dok SOlO jOs rclativno novi pusaci, Ugl.IVIWIll IH.1.I11111111 llrdo
sratkom novea. Na primjer, mJadi par poklll,.lV.I ui,lnlj{'1 i IHIV,ll
'l.a zajednicki pa ne feJi bacari llOV'l\,. ILl I)rugi jc
razlog zdravJje, npr. netko tko jc akliv.lll cia ne
moze vise doci do zraka. Koji god hin. lHlV.IC iii zdravlje,
puSac uvijek ceki neku stresnu SilU:Kiju l,1 pusenja.
U trenutkll bd prestane, malo clldovi;IC lr.l:ij da ga se nahra-
ni. Plisac feli cigaretu, a s obzirom lI;l 10 dOl je nema, jos je
vise pod stresom. Ono sto IllU inace S1tI"/-i za prcvladavanje stre-
sa, sada Illll nijc dosrupno i udarac koji doiivljava je trostruk.
Najvjcrojatniji seenarij nakon adrl'denog razdoblja mucenja
Prestanak pusenja metodom snage volje 91
je kompromis: "smanjit eu" iJj "izabrao sam krivi rrenutak da
prestanem" iii "pricekat eu da ne blldem pod Stresom pa ell
ponovno pokusari". Medutirn, jednorn kad prode stresna si-
ruacija, pusac ee zakJjuCiti kako sada nema razloga da presrane
pllsiti i pricekat ec novi stres kako bi ponovno prestao pusiti.
Naravno, nikada nc dode to pravo vrijemc jer za vcCinu Ijudi
zivot s vrcmenom postaje svc stresniji i srresniji. Napusramo
roditcJjski dorn i kreeemo Ll svijct rjdavanja stambenih pro-
blema, kredita, podi7A'llja djeec, svc odgovornijih poslova, itd.
zivot pusaea nibda ne moze postati manje stresan
Jer Je upravo cigareta ono sto uZfoklije stres. Kako raste razina
nikotina koju puSac lInosi Ll scbe, tako i i iluzija 0
nasoj ovisnosri posrajc svc veea.
U srvari, ill1zija jc dOl ZiVOf posraje sve srresniji, :1 pllknje
samo po sebi stvara ru iluziju. 0 ovomc eu vise govoriti II 28.
pogbvlju.
Nakon poeetnih ncuspjeha pusae se najeeSCc oslanja na
llvjcrenje da ee se jednog dana probuditi i vise neec morati
pusiti. Tll nadu ugbvnom podgrijavaju price koje znaju pricati
bivsi pusaci (npr. "imao sam gripu i nakon roga mi cigareta vise
nije mirisala").
Nemojte sc z."lVaravati. Dobro sam prolleio sve te price i
zakljuCio da to bas i nije tako jcdnostavno kao Sto se u prvi mah
Cini. NajccSee se pusac vee bio pripremao da prestane pusiti pa
mu je gripa posluzila kao poricaj. -n'idcserak sam godina eebo
da se jcdnog dana probudim bez zelje da ibda vise z..palim
cigareru. Kad sam god bio bolcsran, jedino cega se sjeCatll je
to da sam jedva eekao da owravim kako bih mogao zap::diti
Clgareru.
Znarno su ceSte oni koji su presrali pusiri 'samo rako' to
ucinili zbog nekog sob. Mozda zato jer im je nerko blizak
umro od balesti povezane s puscnjeOl iIi su se sami pobojali
92 Allen Carr: Lako je prestati puSiti
za svoje 7.dravlje. Puno je reCi: "Sarno sam jednag dana
odlllCio presrati. Ja sam jednosravno takva osoba." Prestanitc
se zavaravari! To se sigurna neec dogoditi ukoliko vi sami nc
uCinire neSto da se to dogodi.
Ra7,motrimo deraljnije uSeo je taka rdko presrari pusiri
Merodom snage valjc. VeCitHl iivora najdraia nam je metoda
guranje glave u pijesak, rj. "Presrar eLI surra".
Katkad ee se pojavljivari razni paticaji da presranclllo pusiti.
Bit ee to briga za zdravlje, novae, druStvo, iii eClllo jednosta-
vna shvatiri, nakon gllsenja tdkim kasljcm, kako II stvari nc
L1zivamo u eigarcti.
Bez obzira na vrsru poticaja, vadit eCfllo glavu iz pijcska i
poceti vagati razlogc 7A' i protiv. Tada eCfllo konacllo shvarid
uno sto znamo Citavog zivota: nakon racionalnog promisljanja,
nckoliko dcscraka pllta doCi eClllo do 7A.kljllCka da treba
STAT] PUS]Tl.
Kada bismo sjdi i pocdi bodovari razlogc za i protiv pusenj3
bodovima od nula do dcscr, bodovna razlika u korist prcsranka
pllScnja bila bi ogromna.
Medurim, iako je pusac svjesran da bi IllLl bila znama
bolje da prestanc pusiri, on jos uvijek vjeruje da bi preSrankOll1
pusenja prillosio nekakvu :I.nvu. lako je to obicna iluzija, ona
je vrlo moblfl. lako ne zna zasto, pLlsac je uvjcren da Illll je
upravo cigarera bila uno na sto se aslanjao kroz zivome L1spone
i padove.
Prijc no sto pokusa prcstati pusiri, Illora sc prvo razracunarl
s pranjem tllozga koje je nad njim izvrSilo drusrvo, a koje je
pojaCallo pranjeOl Illozga koji je nad njilll izvrsila sama njegova
ovisnost. lome trcba pridodati i najgori oblik pranja rnozga
koji postoji, a ro je iluzija da jc jako tdko presrari pusiti.
CliO jc price pLlsaea koji Sll prestali pusiti prijc nckoliko
mjcseci i jos uvijck oeajnicki zude z.. dgarerorn. Sve su to frLl-
Prestanak pusenja metodom snage volje 93
srrirani 'prcsrajaCi' (rj. oni kOji jesu presuli, ali Ce cirav iivOi
jadikovari da oOOi.waju cigaretu). Cuo je priCe pusaca koji niSll
pusili nekoliko godina i onda jednom prilikom zapalili dgare-
rtl i ponovno posrali ovisni. Vjerojatno isri raj pUSac poznajc
nekolidnll PliSaCa kOji su se zOOg pu.senja lciko r:J.zOOljeJi i koji
sc i daljc llnisravaju, oCim vise ne uiivajuCi II cigareti _ ali ipak
nastavljaju pusiri. Na kr:J.ju krajeva, i sam je vjcrojarno proiivio
neko ad ovih iskusuva.
Daklc, urnjcsto cia pocerak prcsranka puknja bude popracen
na slijedcCi [1:ICin: "Divno, jcsi Ii CUO sro ima novo? Ne rnoram
viSe pusirW' njcgov je prcsranak puknja pracen osje6!jern ruge
i nemoci kao da je pred njcga postavljen 7..ahrjcv da sc popne
na Me Everesr. On je sro posro siguran da jcdnol1l kad re malo
cudovisre UI'.mc 'pod svojc', ne pusr3 re cimv fivor. Ncki puSaCi
Cak najavljuju da Ce prcsrati pusiti isprikom prijareljima i rod-
bini: "Znare, pokusavam prcsrari pllsiri. Vjerojalllo Cll bili
sn05.1.n slijedeCih nekoliko tjedana. Molim vas da me pokusate
podnijcri." Veeina je pokuSaja osudena na propasr prije nego
uOpCe zapocnu.
Prerposravimo da pllS:tC prciivi nekoliko d:ma be'!. cigarcre.
Zagadenost naglo nestajc iz njcgovih pluta. Nije kupio cigarcre
pa eako ima u diepu viSe novel. Razlog Z3SlO je prestao pusiri
rakodcr naglo ncsrajc iz njcgovih misli. Slicno cere poseupiri
bd vidirc rciku promcrnu ncsn.:cu na cesli dok vozire auromo-
biL Neko cere vrijeme voz.iri sporije, medurim, kad sc dogodi
da kasnire na sasranak, porpuno cete zaOOraviti na I1CSreCll i
stisnut cere gas do daskc.
Druga je srr:J.na medaljc to .seo malo cudovisre u vaSem tr-
buhu nije dobilo svoju dozu. Nema tu nikakve rjeJcsne OOli;
ako biste se slicno oSjecali zbog lOga Seo sre prehladcni, ne bisrc
presraJi raditi, nid bistc bili dcpresivni. Lako bisrc prcili prcko
lOga. Sve sro pUSac zna jest da ieli cigaretu. ZaSto mu je ona
94 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
."liko porrebna, to ne zna. Malo cudovisrc u njegovom trbuhu
I po
taknc veliko cudovistc u njegovom umu i tako osoba
1.1\ .\
luja je prijc nekoliko dana nabrajala ra7-loge 7..asto rreba
.wi pusiti, otajnicki poeinje tr:J.iiri r37Joge da ponovno poCne
I'llsiri. Sada poeinje ra:z.misljati na slijedeti nacin:
I. Zivot je prekr:J.tak. Svaki Cas m07 eksplodirati bomba. Su-
rra me m07-C pregaziti 311tobus. Sad je vet prckasno. Kaiu da
se od svacega mo7.c dobiti rak.
2. lzabrao sam pogrdllo vrijeme. Treb:1O sam prii:ekari da
prode Bo7.itlpr:J.7.nici/ovo stfCSllO r:J.zdobljc .
3. Ne mogu sc konccnrrirati. Post3jcm irilantan I zlovolpn.
mugu poSteno obavljari svoj pOS:IO. Idem na i.ivcc obire1J1
i prijateljima. Rcalno gledano. '7.. 1. sve nas je OOljc da. oper
poCllcm pllsiti. Ja !kim zadrti puSaC i nema da
budclll srefan I)C'"L cigaretc. (Ova me 7...abluda slbla da pllSlm
punc rridescr i [ri godillC.)
U ovoj fa7.i pllsai: najcciCc popusti. Pali cigarctll
sc pojaeava. S jcdnc srrane nasrupa Jer JC
iudnja za cigarcrom zadovoljena, ma.lo clldoVIStC do-
biva svoju dow. S druge strane, ako jc i7.dri.ao dovolJllO dugo,
cigarcra ima ogavan OkllS i puSac llC mo?.c shvatiri .. 1.sto
llSi. Tad pusac pomislja da mu nedosr3Jcsnaga volJc. U stvan,
rij(.-(; 0 nedostatku snage volje; sve 510 rreba uciniti jest
predomisliri sc i donijcti savrScno racionalnu u skladu
s posljcdnjim dogadajima. (emu bid 7.drav ako SI pntom rako
nesrctan. Ccmu bid bogar ako si prirom tako ncsretan. Nema
nikakva razloga. Znatno je OOljc iivjeri krarko i srcrno nego
dugo i nesrcrno.
Na srcCu, ovo nijc isrina - isrina je porpuno
Zivjeti kao nepusai: zaisra je mnogo Ijepk i srernije, aJl srvar Je
Prestanak pusenja metodom snage valje 9fi
II samozavaravanju koje je mene rjeralo da pusim eak tridescr i
ui godinc i, llloram pri7.l1:ni, da to nijc tako, jos bih lIvijck bio
pusac (ispravak - nc bih vise bio medu iivima).
To Sto se pusac osje6 tako jadno nema nikakve ve'l.c sap
srinentskolll kri7.0m. Naravno, apstinentska kti7..a tu igm ulogu
okidaea, ali agonija d01a7.i iz. nakg uma a uzrok su joj naSe
sumnje i ncsigutnosr. Kako puSac misli da se irtvuje, potinje
se osjecui zakinutim - i tako se javlja stres. U uenmku kad
mu um daje natedbu "Z."lpali cigaretu!", pubc je pod srrcsom.
laro cim presrane pusiri ponovno icli cigatetu. Sada medurilll
ne mo:i.c 7..apaliti cigarctu jer jc prestao pusiti. To ga cini jos
depresivnijim i okidac jc ponovno u akciji.
Jos j<..-dna stvar koja sve ova tini jos rdim jcst cekanjc da
sc ncito dogodi. Ako Yam je cilj poloiiri vozacki ispir. kad
poloiire tcsrovc i voinju, ponigli ste svoj cilj. Metoda snage
voljc sugcriral cc yam stije(kce: "Aka dovoljno dugo i7.driilll
bel cigarele. :i.clja 7..a pu.scnjem jednom Ce nestati."
Kako moicre biti sigurni da ste [Q postigli? Odgovor jc da
nikada ne mo:i.ctc biti sigurni jet ncprekidno iSeckujetc da lie
ncSlO dogodi, a nisla sc netc dogoditi. Prestali ste pusiri OllOga
ucnulka kada Sle ugasili posljednju cigaretu i sve sto sada radi-
te jest cekanje da vidite koliko ce vremena ptoli dok konacno
ne popuslite.
Kao sto sam vee rebo, agonija kroz. koju prola7.i pllS.,C u
potpunosti je menralne prirode a uzrokllje ju nesigurnost. Jako
nema nikakvc tjelesnc boli, ipak mu je izuzctno rciko. PUSac se
osjeta jadno i ncsigurno. Daleko od loga da postllpno
vlja na puscnje; on poslaje opsjednut puSenje01.
Mo:i-c se dogoditi da depresivno raspolozenje traje danima
iIi eak tjednima. Opsjedaju ga sUlllnje i srrahovi:
"Koliko ee dugo iclja za cigaretom trajari?"
"Hoeu Ii ibda pOllOVIlO biti sretan?"
96 Allen Carr: Lako je prestati puMi
"Hoell Ii se ikada ponovno radovati usrajanju ujurro?"
"Hoeu Ii ikada viSe uiivari u hrani?"
"Kako eu se uopce ubuduce nosiri sa streso01?"
"Hoeu Ii ikada vise uiivari u dru:i.cnju?"
PUSac iscekuje da se stvari popravc, ali dok god ruguje 1..3
cigaretom, ona mu posraje sve dragocjenija.
U srvari, nciro se stvarno dogodi, ali pUSac toga nije .svje-
stan, Ako uspije ptd.ivjeti tri tjedna bel (uvlacenja) nikotina,
tjelcsna iudnja za cigarerom ncslaje. Kako sam vet. rebo, tje-
lcsna ovisl1ost 0 nikotinu toliko jc mala da je pubc nije nili
svjc.srnn. Nakon otprilike rri tjedna mnogi pu.saci shvate da su
prevladali tjclesnu ovisnost 0 nikotinu, lada pale cigaretu kako
bi to sami sebi dokazaJi, U tome i uspijcvaju jer rn cigarel'a
illla ogavan okus. Meduri01, bivsi je pu.sac tako opskrbio rijclo
novom d07.001 nikotina i tim ugasi cigarelU, nikolio potinjc
napusrati tijelo. Sada lie javlja onaj zli mali glasie iz (XYLadine
koja l1lU govori: "Z.elim jos jcdnu." Sw lie u slVari dogodilo?
PUSac se odvikao od cigarela i ponovno se na njih navikao.
PUS:J,C najCciCe ncee odmah z.:.paliti slijedeeu cigarclU.
ovako: "Ne idim ponovno postati ovisan 0 cigare-
tama," Radije ceka da prode ncko vrijeme. To mogu biti sad,
dani, ta.k i ljcdni. Sad bivsi pUSac moZe reCi: "Ew, dokazao sam
da nisam ponovno posrao ovisnikolll pa sada slobodno mogu
zapaliti jos jcdnu." Upao je tako u isru onu zamku u koju je vee
upao kad je polinjao pllsiti. u isti onaj 1.aearani krug.
PusaCi koji su se uspjeli odviknuti pusenja Metodom snage
voljc, smatraju proces odvikavanja dllg()(rajnim i tcikim jer im
je mozak jos llvijek ispran. Zaro zudnja 1..3 cigarewm jos uvijek
poswji i nakon sto pobijcde tjelesnu ovisnosr. Ako ipak prezive
bez cigatete dovoljno dugo, postaju svjesni da bi bilo glupo
popustiri. Tada presraju rugovati 7.a cigaretama i ugodan iivor
bez cigarera pocinje.
Prestanak pusenja metodom snage volje 97
Mnogo jc pusaea uspjelo odviknuti se ovom metodom, ali
ona je tdka i naporna i mnogo ih je vise odustalo nego Sto ih je
uspjelo. C'lk i oni koji uspiju, cijeloga su iivora vrlo osjedjivi na
iskuknje koje pusenjc 7... njih jos llvijek predstavlja. Jos lIvijek
se nisu rijdili odredenih zahluda jer su jos llvijek pod udarom
pranja mozga pa vjeruju da jc cigarela covjeku daje snagu i po-
ticaj krol. fivot. (Mnogo ncpuSaCa pati od istih zabluda. I nad
njima sc konsranmo viii pranje mozga, ali oni iii nikako nc
mogu naucili 'uiivati' u cigarerama iii su svjcsni losih srrana pa
ne ide pusiti.) Ovime mo7..emo objasniti zaStO su mnogi bivsi
puSaci ponovno paCeli pusili nakon dugih perioda nepliSenja.
Mnogo ce bivsih pUSaCa povremeno zapaliti cigaru iii
retu kako bi se 'pol:astili' iii kako hi se ponovno uvjerili kako
cigareta illla ogavan okus. Upravo to i cine, medurim tim uga-
se cigarctu nikotin potinje napustari tije!o i mali glasic iz po--
zadine mll govori: "Zclim jos jcdnu." Ako zapali i ru slijedeeu,
j ona ima ogavan okus pa 'bivsi' pUSac za.kljucuje: "Divno! S
obzirom da mi cigarera nijc hna, ne mogu posrali ovisan 0
njoj. N3kon BoiitalpraznikaJovog strcsnog razdoblja, presrat
eu puSiri bez problem3."
Prekasno. Vee jc ponovno poStao ovisan. Zamka u kojoj je
davno vee bio uhvacen ponovno se docepala svoje z.rtve.
Kao SlO uvijek govorim, nema to nika.kve vcrc s uiitkom.
Nikada nijc ni imalo! Kad hismo pusili zaro Sta uzivamo u
cigarcri, nitko nikada nc bi popusio viSe od jednc cigarere.
Mi mislimo da u cigaretama uiivamo jer ne mokmo
vati da bismo mogH hiri tako glupi da pusimo, a da pri tom u
(Orne ne lIzivamo. z'uo cesta pusimo sasvim nesvjesno. Kad
bismo, dok palimo svaku cigareru, bili u potpunosti svjcsni
nezdravih dimova kOjc unosimo u rije!o i kad hismo svaki pura
ponavljali: "Ovo CC Ie rijekom iivora kostati 50.000 fuma,
a upravo ova cig:ucra mok biri okidac koji ce pokrenuli rak
98 Allen Carr: Laka je prestati puMi
pluta", eak bi i iluzija da uzivamo u cigareri sasvim isccz.nula.
Kad pakusavamo 1.3tvarari aei pred losim srranama pusenja,
osjceamo se glupo. Bila bi neizdriivo kad bismo se s njima
rrebali suoCiti. Ako prouCite kako se pusaCi pona.saju, osobilo
u nckom vctem drllstvu, vidjct cere da sc ugodno osjetaju tck
kad nisu svjcsni da puSe. Kad roga postanu svjesni, osjctaju se
nelagodno i kao da imaju potrebll stalno se isprieavati. Pusimo
kako bismo nahranili malo cudovistc... jednom kad isrjcr.tlc
malo cudovi.sre iz. svog rrbuha i veliko cudovistc iz svog mozga,
neeCle imati ni potrebc ni ielje 1.3 pliSenjem.
Prestanak pusenja metodam snage valje 99
manjivanja
Mnogi se pubCi odlucuju na smanjivanje braja popusenih
cigarcra. To bi im rrebalo posluiiti luo poCetak porpunog 00-
vikavanja iii kao pokuSaj stavljanja malog cudovisra pod kon-
Hoili. Dokrori cestO preporucuju smanjivanje broja cigarer3
luo pomot pri odvikavanju.
Naravno. SlO manje pusire - ro Cele se bolje osje6ti, ali kao
porica; potpunom ocIvikavanju od puknja. smanjivanjc braja
cigarcLa potpuno jc beskorisno, srovik ono je i sterno. PokuSaji
smanjivanja broja cigarera mogll !las dovesti u zamku iz koje
neCcffiO nikada iz..1.ti.
Na smanjivanje sc odlucujcmo uglavnom nakon nClIspjclog
pokuSaja presranka puScnja. Nakao nekoliko s."ui iii dana bez
dgarcrc pllsac zakljucujc: "Nikako nc mogu bez cigarcrc pa eu
od sada na dulje pusiti samo kad mi srvarno treba. Taka eu
smanjiri flU deserak dnevllo. Aka se n3viknem pusid sarno de
setak na dan, mati cu se na tom zadriati iIi eak jos smanjiti."
Sada sc dogadaju groz.nc srvari.
1. Sada je siUlacija 7..a pusaCa najgora moguCa. Jos je uvijck
ovisan 0 cigarcrallla tc i daljc odrLwa cudoviihc na i.ivoUl, i
to nc sarno ono kojc sc nala'li u njegovom tijelu, vee i ono
kojc s nala'li u glavi.
100 Allen Carr: Lako je prestati pUSiti
2. Sada vodi racuna sarno 0 trenutku kada ce 'smjed' popusiti
slijcdceu dgarc[lI. . .
3. Prijc ncgo StO je smanjio koliCinu cigareta, zapabo JC
god bi zai.clio i tako barcm .
nClltsku krizu. Sada pak, uz say sues kOJcm Je uoblcaJcno
izloi.cll, sam sebc tjcra na jos vetu patnju. Sad ce vceinu vre
mena paliri od bolnc apstinentske kri7.e. Sam ce scbe uciniti
jadnilll i loSe raspoloi.cnim. .. y.
4. Kad sc u potpllnosti prcpustao svojcm poroku, OlJC U7.lvao
II vceini popu.senih dgarcta, eak nije ni bio svjcstan vceine
popuSellih cig3rcta. PUSenje jc 1.3 njega bilo au-
tomatski proces. Jedine cigarete u kojima mu se Cllllio da
uf.iva bile su onc kojc hi popusio nakon duljcg ra7.doblja
apstinencije (npr. prva cigareta ujuuo uz kavu iii ona nakon
obroka).
Sada pak ceka jos po dodatni sat da bi 7A'palio cigarctu pa
tako 'ui.iva' u svakoj cigareti koju popusi. Sro dulje ccka, to mu
dgareta prividno donosi vi.sc 'uf.ilka'. Naravno, 'lIi.irak' u
dgarcti samoj, nego U okoneanju parnje uzrokovane apstlnen
rskolll krizom, bilo da je rijec 0 laganoj rjc1csnoj potrebi za
nikotinom iii 0 'mentalnoj gladi'. Sro se dulje mucitc, to viSe
'ui.ivatc' u cigareli. .
Najvetu potcSkoeu kod prcsrajanja pUSenja ne
kemijska ovisnosl. (S njom je lako). PusaCi mogu ne PUSIU clJe
III not, pOl reba za cigaretom neee ih probudili. Vceina ce prvo
iz..,Ci iz spavacc sobc pa rek onda zapaliti prvu jutarnju dgaretu.
Mnogi CC prvo doruckovati. Neki ce eak pricekati da stignu na
posao pa ce tek tada zapaliri.
ProCi ee desctak sari da nisu zapalili i to im uopcc ncec SOle
ratL Kad hi ism vrijeme proveli bC'"l. cigaretc danju, pocupali bi
si SVll kosu.
Cuvajte se smanjivanja 101
Vclik ce se broj puSaCa odluciti ne pusiri u novom automobi-
lu. Odlazit ec= u rrgovinu, kazaliste, doktoru, zubaru, bez ibkvih
problema. Mnogi Ce pUSaci apstinirati u drusrvu nepuSaCa. Kad
jc= pu.scnje posralo zabranjeno u auwbusima i avionima, Ilije
d05lo do pobullc puSaCa. MoZe se reCi ok da je pliSaCima drago
k.1da illl netko zabrani pusenje. U stvari, dulja razdoblja be-/.: ci-
garerc pllsacima donose i neku vrstu 'mjnog uZilka'. To im dajc
nadu da ce moida joonom doci dan kad viSe netc= ieljeti pusiri.
Pravi problem kod odvikavanja od puknja jc pranjc mozga,
koje podgrijava ilu7.iju da jc cigarera ncb vrst poticaja iii
de i da iivor bc-Lcig.ucte nikako IlC moie biti isri. Nc samo da vas
netc navcsri da prestancrc pllsiti, vec ec vas naprotiv smanjcnjc
broja cigareta uCiniti jos jadnijirna, uvjeravajuCi vas da jc
gocjcllija srvar na svijctll upravo slijcdcea cigarera kOjll cetc 7.'1-
paliti i da nc posroji nibbv natin da bllderc srcUli bc-/.: nje.
Ne postoji nisra jadnijc od puSaCa koji pokusava smanjiri
broj cigarera. On pati ad 7A1hludc da cc mu iclja 7..1 cigarctom
bid ro manja sro manjc pllsi. Isrilla je 7,,'pravo porpUllO obrnu-
tao Sw manjc pusi, ro dulje pari od apsrincntske krizc; sto vise
llziva u cigarcti, to mu jc olla ogavnija. Ali ovaj ga paradoks
nete natjerati da prcstane pusiti. Nikada nijc rijce 0 okusu.
Kad bi pu.saci pusili zatO Sto uiivaju 1I okusll dgarctc. nitko
nikada ne bi popusio vi.sc ad joonc dgarcre. Tciko yam je II
ovo povjerovati? OK, raspravimo to malo. Koja nam cigarcra
illla najgori OkllS? Da, naraVIlO, ona prva jutarnja, ona koja
Ilas zimi tjera na strasan kasalj. Koja je cigarera vecini pusaea
najdragocjenija? Da, naravno, upravo ona prva jurarnja. jcste
Ii srvarno uvjereni da pusitc zato Sto uiivate u okusu i miriSlI
dgaretc iii ipak smatrate racionalnijim objasnjenje da je rijee
jednostavno 0 prekidu dcverosame apstinencijskc krize?
Kljucno je ukloniti sve iluz.ije 0 puse-nju prije nego sro uga-
site ru posljednju cigaretu. Ako nisre uklonili iluziju cia uiivatc
102 Allen Carr: Lako je prestati
u okusu odredenih cigarcra prije nego stO ugasite tu poslje-
dnju, neOla naCina da si to kasnije porvrdirc= a da se ponovno ne
navuCete na cigarete. Prcma tome, ako sada ne puSite, zapalite
jednu. Udahnite sesr puta punim plutima raj slavni duhan i
upirajLC sc sto je tako odlicno u tom okusu. Moida vjcrujete
da samo odrcdene dgaretc imaju dobar okus, kao StO je ona
nakon jcla. Ako je rako, zaSto ollda pu.site druge cigarete? Jer
yam jc to prcilo u naviku? Pa dobro, zaSto bi neko Stckao na-
viku puknja cigarcta koje smatra neukusnima? I za.sro bi isra
cigarcta ii', iSle kutijc imala razlitit okus nakoll jda nego sto
ujmro? Hr:ma ncma drugaCiji okus nakon cigarcte, pa kako b_
onda dgarcra imala dnlgaciji okliS nakon jcla?
Ncmojtc sc osl:l.I1jati sarno lla mellC, provjeritc, popllsitc
svjcsno dgaretu nakon jda kako bistc dokaz.1.li d3
drugaciji okus. R.1.i'Jog iz kojcg plls.1.ci vjcruju da cigarctc 1Il1aJU
halji okus llakon jela iii u drusrvu s alkoholom jc i'.ato
to tfelllld u kojima su i pu5.1.ti i ncpuSaci srvarno Srctlll, all
ovisnik 0 nikotinu ne mo-i-c nikad bid srvarno srctal1 ako ta
mala nikotinska clldoviha OSlanu Ile-I.adovoljcna. Nijc Stvar u
lOme da pllsaci 111.ivajll U okllsu duhana nakon jda, napokon,
ne jedemo duhan, i otkud je s.1.d to pit:lIljc okusa? Jednostavno,
rijee jc 0 tome da su pliSaci jadni ako im sc ne dozvoli da ublaZe
simprome apstincnctske krize u rim rrenucima. Prema rome,
razlika iZlllCdu pllsenja i ncpusenja je razlika iz.mcdu osjcCaja
srccc i jada. Zato se cini da dgarcta ima bolji OkliS. Pllsaci koji
zapalc odmah UjllUO jadni su bcz obzira pusili ili nco
Smanjivanje broja dgarera ne samo da nijc djclorvarno vee
predsravlja najgori moguCi oblik mucenja. Nije djdorvorno
zara .sto sc PuSat u poeetku nada da ce se naviknuti na sve
manji i manji broj cigareta re da ee se raka slTIanjiti i
ielja za dgaretom. Nije rijec 0 navici. Rijcc je 0 ovisnOStl, a u
prirodi svake oviSllosti JCSt da onoga 0 eemu smo ovisni i.elimo
Cuvajte se smanjivanja 103
sve viSe i vise, a nc sve manje i manjc. Stoga, da hi mu uspjela
smanjiti braj cigarcta, pusac mora imati izuzerno snainu volju
i biti discipliniran cijeloga ;ioivota.
NajvcCi problem kod prcstajanja pusenja nije kemijska ovi-
snost. S njom je lako. PogreSno je vjerovanje da cigare1'a dono-
si ncku vrsru ugodc. To pogrcino uvjerenje rezuJtat je pranja
mo'lga kojc 1.:1poCinjc i prije nego 5to poenemo pU5iti, a koje
sami pojaeavamo kad sc dovooemo u stanje ovisnosti. Svc 5to
smanjivanje broja cigarcta tini jest podgrijavanje naSe ovisnosti,
tako da puScnjc poeinjc u potpunosti vladati na5im iivOlom,
tjerajuCi nas da vjerujcmo kako je najdragocjcnija srvar u iivotu
upravo slijedeta dgareta.
Kao 5(0 sam v(''C rebo. smanjivanje broja cigarcta nije djc.
IONomo i stoga sto moratc imati i'lUleWO snainu volju i disci-
plinu. Ako ncmate dovoljno snainu volju da prestanctc puSiti.
sigurno nematc dovoljno snainu volju dOl smanjitc bro; cigarc-
tao Prest:ui pusiti puno jc laUe i bc-l.bolnijc.
Cuo sam 7.a doslovno tisucc poku.saja smanjivanja koji su
zavriili neuspjehom. Dosta jc uspjdnih pokuSaja postignuto
nakon rclativno kratkog razdoblja smanjivanja kojc jc pral'i-
Ia [db apstinclHska kriza. PUSaci, u srvari, uspijevaju presta-
ti pusiti unatoC, a nc zahvaljujuCi. smanjivanju. Smanjivanje
samo produiuje agoniju. Ncuspjcli pokuSaj smanjivanja od
pUSaea tini i.iveanog ncsrewika jos vise uvjcrcnog kako CC osta-
ti ovisnikom do kraja svoga iivota. To jc najCeSCc dovoljno da
za barcm pet godina odgodi slijcdeCi pokuSaj odvikavanja ad
pusenja.
Mcdurim, smanjivanje broja cigarcta nam pomaie pojasni-
ri svu nesuvislost pusenja, doka'lujuCi nam kako nam dgareta
pruia llzitak tck nakon odredenog razdohlja apstincncije. Kao
da imate ponebu lupati glavom a 'lid (1'j. patiti ad apstinenrske
krize) kaka hi vam hila lijepo kada prestanete.
104 Allen Carr: lako je prestati puMi
Dakle. maicre donijcti jednll od slijedetih odluka:
1. Doiivotllo smanjiti broj cigareta. Taka cete samo sami sebc
mliCiti, a ionako neCcte dugo izd.riati.
2. Doiivotllo sc gusiti cigarcrama. ZaSte?
3. Biti dobri prema sebi. Odustati od idcjc 0 pusenju.
Jos jcdna bitna srvar kod smanjivanja braja cigarcta jc dokaz.
da nc postoji slueajllo 7..1.paljcna cigareta. PUSenje je lanCJ.na
reakcija koja cc sc ponavljari citavog iivora ako nc ucinirc mali
napor da to ovisnos[ prekinete.
ZAPAMTITE, SMANJIVA JE BROJA CIGARE-
TA SMANJ IT (:E I VASU SANSU DA KONA(:NO
PRESTANETE PUSITI.
Cuvajte se smanjivanja 1 0 ~
E::Sa cigareta
"Samo jednu dgareru..... jc zabluda koju 51 odmah morale iz-
bid iz glave.
Rijec je 0 sarno jednoj cigarcri s kojom 7.3poeinjcmo llaS
puS:tcki SI:U..
Sarno jedna dgarcl3 je fa koja nas je loliko pUla sprijceila
krenuri pravim putem i konacno prcsc:ui pusiti.
Rijcc jc 0 samo jcdnoj cigarcti koja nas jc ponovllo narjcrala
u zamku, nakon Sto SOlO vee lIspjeli preslari pusiri. Katkad je
palimo bko bismo sami sebi dOk.a7..ali da nam dgarclc vise nisu
potrebne, i ana upravo to i cini. lOla ogavan okus i rime nas
uvjcrnva da viSe nikada ncecfllO postali ovisnicima, 5(0 ponov-
no Opel vet jcsmo.
Razmislj:mje 0 oj jednoj raka posebno; cigareri Ccsto nas
sprjcCava da prest3ncmo. To je obicno ana prva u juno iii ana
nakon obroka.
Zapamtirc da nc posLOji lleSfO S[Q hi sc zvaJo 'jos samo ta
jedna cigarer:t'. Rijec je 0 lanCaooj reakciji koja ce vas pratiri do
kraja iivora, naravno ako ne odlutire defioitivno prekiouri.
Upravo zabluda da posroji ona jedna posebna cigarera tini
puSaCa jadnim i ncsretnirn bd pokuSa prcsrati poSiti. Shvatite
da nibda nisre, nid Cete ikada, vidjeri posebnu cigaretu iii po_
scbnu kutiju cigarera - tako neSro postoji sarno u vaSoj rna.sri.
106 Allen Carr: Lako je preslali puMi
Kad god poielite zapalili, zamislite iivot u kojem sre okruieni
ptljavim duhaoskim dimom i pepelom, iivQ[ u kOjcm citavo
bogarsrvo uosite na svojcvoljno unistavaoje vlastiroga rjelcsnog
i menrall10g zdravlja, iivQ[ u kojem robujete cigareri, iivQ[ u
kojem vas se prepoznajc po losem zadahu.
Srvarno je steta sto oe postoji llciro slicno cigareti, Sro bi
l1am kro1. iivotne usponc i padove prui.110 uiitak i poticaj. 2.1.-
pamtitc, cigarcta to nc cinL Ona vas prisiljava na :t.ivot pun
nezadovoljstva iii yam ga jcdnostavllo llskracujc. SiguTIlo nik3-
da ne bistc pomislili U7..crl malo cijanida samo 7 ~ 1 r o sro v:.lm sc
svida okus hadema; 7..;1(0 sc prcstanirc kainjavati ra:z.misljanjima
o posebnoj cigareri iii cig3ri.
Upirajrc bilo kojcg puSaCt slijedcec: "Kad bisrc imali priliku
vrariti sc vrcmeplovom u doba kad niSle pusili, biste Ii uopCe
poleli pusiti?" Odgovor CC sigurno biti: "Vi se salite", A opet,
svakom jc pusacll dar upravo takav i7.bor svakoga dana, Zasto
TO pravo ne iskoristi? 11. srraha. 17. straha da ne moItre prestati
iIi da 'l.iVDt nece biti isti bC"/. dgarete.
Prestanite sc zavar-.Ivati. Vi to m07.ctc. Svarko to moZe. To je
smijcino jcdnosravno.
Kako bi vam prcsranak pUSenja bio 13k i jednosravan, mo-
rare shvariti neke bitne Cinjenice. DoS.1d smo vec govorili 0 rri
takve bilnc cinjenice:
1. Niccga sc ne odriccrc, Naproriv, bit cere na dobirku,
2. Ne razmisljajte 0 poscbnoj cigarcri. Ona nc posroji. Posroji
samo 7.iVOt u bolcsti i smradu cigarcra.
3. Vi nisrc nikabv posc:ban sluCtj. Svakom puSacu moic bid
lako i jednosravno prcsrari pusiri.
Mnogi pu.sati vjeruju da su zaklcri puSaCi iIi da imaju
ovisnicki karakter. Uvjcravam vas da tako neSto ne posroji.
Samo jedna cigareta 107
Nitko ne treba pusenjc prijc nego Seo postane ovisan 0 drogi.
Draga je fa koja vas Cini ovisnim, a ne vas karakter iii osob-
nost. Takav je ucinak tih droga, Cine da povjerujere da imare
ovisnicku osobnost. Mcdutim, kljucno je da uklonite ovakvo
vjeravanje, jer ako vjerujete da Stc ovisni 0 nikotinu, bit cere
to, cak i nakon Seo je malo nikorinsko cudoviste u vasem rijelu
nuevo. Nuzno je ukloniti sve posljedice pranja mozga.
pusaci,
v v.
, nepusaci
Straseveni pusaCi obicno zavide povremenim pusaclma. Svi
sma sreli takve osobe: "Ma, ja mogu i tjedan dana bez ciga-
reta, stvarno me to ne muS'. Mi mislimo: "Volio bih da ja to
mogll". Znam da je tdko povjerovari, ali niti jcdan pubc ne
uziva II tome da je pusac. Nikada nemojre zaboraviri:
Niri jcdan pusac nikad nijc adlucia posrati povrctllcni iii
ncki d rugi pusac, stoga:
Svi sc pusaCi osjctaju glupa, stoga:
Svi pusaCi biu scbi i drugim Ijudima u lIzaludnom
pokusaju opravdavanja vlastitc gluposti.
Bio sam fanatiean igrac golfa. No, volio sam sc hvaliti kako
cesta igram i Zelio sam igrati jos vise. ZaSto se pusaCi hvalc ko-
liko malo puse? Ako je to pravi kriterij, onda je stvarno vrhun-
ska pastignuce ne pusiti uopce.
Da sam yam rekao: "Znate Ii da mogu izdri.ati djeli tjedan
bez mrkvc i to me ni najmanje ne muct, vi biste me vjerojat-
no smarrali za nckakvag clldaka. Ako volim mrkve, zasto bih
onda izdri..avao cijeli tjcdan bez njih? Ako ih nc volim, zasto
bih davao takvu izjavu? Prcma rome, kada pusac kaie ndto
108 Allen Carr: lako je preslati pusiti
Povremeni pusaci, adolescenli, nepusaci 109
kao: "Mogu izdri..ui cijcli rjedan bcz cigarcte, srvarno mi to nijc
vaino", on pokuSava uvjeriti i sebe i vas da nema problem. Ono
s[Q on zapravo govori jest: "Uspio sam prdivjeti cijeli tjedan
bez pliSenja". Kao i svaki pUSac, vjerojatno se nada da ee nakon
toga moci prdivjeri osrntak svog iivorn. o. uspio je prei.ivjeti
sarno rjedan dana. i morele Ii z.amisliti kako mu je ta dgareu
morala biti dragocjena, jer se osjeCao zakinutim djeli tjedan?
10 jc razlog zaS[Q Sll povremeni pusaci 7.apravo viSe ovisni
od straslVcnih puSaea. Nc samo da jc ilU7.ija ui-itk<! veea, ncgo
imaju manje poticaja fA1 prcstanak jer trose manjc nov:lca i
manje su osjetljivi na :r.dravsrvene rizikc.
Z:lpamtitc, jcdini uiitak kOji pusaCi dobivaju jest smirivanje
apstincIHskc krizc i, kako sam vee ohjasnio. cak je i taj uzicak
illlzija. ZamislilC malo nikotinsko cudovisrc u vakm tijclu kao
trajni svrbci, roliko ncprimjctan da ga nismo niti svjcsni veti
dio vrcmcna.
E sad, ako imate trajan svrbci, prirodno jc da sc 7.elirc
poCeSati. Kako naSa tijda posrajll sve viSe imuna na nikotin.
prirodno jc pol:eti Iantano pllsiti.
Tri Sll slVari kojc sprjctavaju pUSata da doslovno pali jedllU
cigaretu 7A1 drugom.
1. Novae: Najved dio pllsaea si [Q jcdnosravno ne moze
priustiti.
2. Zdravlje: Kako bislllo obksali apstincIHskli krizu, moramo
u sebc unijeti otrov. Sposobnosr podlloScnja otrova razlicirn
je od osobe do osobe, a razlicita je i u razlicitim iivotnim
razdobljima. Ovo djeluje leao auromarsko ogranicenje.
3. Disciplina: Nju jc nametnulo dru.stvo, puSaCev posao. pri.
jatelji iii rodaci, iii tak sam Pll.saC u cijoj se glavi neprcstano
vodi OOrba izmedll :i.elje za puknjem i iclje za prcsrnnkom
pusenja.
110 Allen Carr: lako je prestati puMi
Nckad sam mislio da jc moje laneano puscnje slabost. Nisam
mogao shvatiti zaStO moji prijarelji magu ograniciti svoj unos
na deset iii dvadeser cigarera dnevno. Znao sam da sam 050-
ba vrlo snaine volje. Nikad mi nije palo na pamet da veeina
puSaCa nije u scanju Ianena pu.siti, jer moras imati vrlo snaina
pluta da hi to mogao radiri. Neki ad onih 'pet-na-dan PuSac'
kojima zavide tciki pu.saci, puk per cigareta dncvno jer zOOg
fizitkih ogr::micenja svoje konstitucije ne mogu pusiti visc,
iii zatO sro si ne mogll priustiti da puse vi.sc, iii zbog posla,
drustva iii se sami sebi wliko gade zbog roga sro su ovisni 0
puscllju da im ta mrlnja ne dopusta da puSe vise od tih neko-
liko cigarera.
Mo7.da hi bilo korisno l1avesli nekoliko definicija.
NEI'US",C. Osoba kOja nikad nije pala u pUSacku zamku. Onaj
koji pripada ovoj karcgoriji ne bi trebao likovati jer se ovdje
nal37.i iskljucivo miloscu Boijom. Svi su pu.saci bili lIvjereni
da nikada neee postati ovisnicima, a ncki ncpll.saci se baS
trude katkada probati oml povrcmcnu dgarctu.
l'OVREM EN! ruSAC. PoslOje dvijc osnovne klasifikacije povre-
menih pllSaca:
1. Pusac koji je upao u Z:lmku. ali tOga nijc svjcsran. Nemojte
zavidjcti takvim pusaCima. Oni se zapravo nalaz.e na prvoj
prceki Ijestvice i uskoro te svaki od njih postati pravi srras
lVeni poSac. Prisjetite .se, i vi sre jednom poee1i kao povre
meni pu.sac.
2. Pu.sac koji je nekada bio straslVeni pliSaC. On misli da ni-
kako nc more prestati pusiti. 11 su pUSaci najjadniji. Oni se
Setu iz kategorijc u k:m.-goriju; za svaku je potreban poseban
komenrar.
Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 111
I'USAC KGJ] PUSI PET CIGARETA NA DAN. Ako uziva 1I ci-
garctama, za.sto pusi sarno pet cigarcta na dan? Ako maze
regulirati kalieinu cigareta, zaSto uOpCc pusi? Zaparnritc, to
zvuCi jednako kao kad biste glavom udarali 0 zid sarno zOOg
olakSanja koje biste osjctili onaga trenutka kad bistc prestali
s udaranjem. PliSac koji pu.si pet cigarcta na dan olakSava si
apstinentsku krizu manje od jednoga sata dnevno. Osratak
dana, iako on toga nijc svjcsran, lupa glavolll 0 zid i to Cini
veeinu svoga iivota. On pllsi pet cigarcta na dan iii zato Sto
si viSe nc mo:ie priustiti iIi 7..:lm Sto se boji utjccaja pUScnja
na zdravljc. bko jc uvjcriri strasrvcllog plls:Jea da nc lIiiva II
puscnju, ali pokuhjrc II to lIvjeriti povrClllcnog pllsaea. Sva-
tko tko jc pokusao smanjiri broj popuscnih cigareta, znar Cc
da jc to jcdno ad najgorih vfSta mueenja koje postoji ida je
to najOOlji naein da cijeloga zivota ostane ovisnikom.
PUSAC KOJI I'US, SAMO U jUTRO III SAMO U VECER. On
sc kainjava na raj naein da pola dana pari ad apsrincntske
krize kako bi pola dana U7.ivaO bez njc. I njcga trcba upitati
za.slO ne pusi cijeli dan ako uiiva u PllSclljU, a :tko nc, Z.1StO
uopec pllsi.
PUSA(: KGJI SEST MJESECI PUSI l'A SEST MJESECI NE puS!.
(IIi, "Mogu prcsrati u bilo kojcm trenutku. To llli je uspjclo
vee tisueu pura.") Ako uiiva u pllsenjll, zaSto uOpCe preki.
da na Sest mjeseci? Ako u pu.senju ne uiiva, zasro ponovno
potinje pusiri? lsrina je 1I tome da je jos uvijck ovisan 0 ci-
garerama. Iako se oslobodio rjelesne ovisnosri, nije sc rijciio
glavnog problema - pranja mozga. Svaki se puta nada da jc
prestao zauvijek, ali uskoro ponovno upada u isru zamku.
Mnogi pusati zavidc onima koji 'malo puSe, malo nc puSe'
razmisljajuCi: "Kako Ii su sarno srerni oni koji to mogll tako
112 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
uspjeSno konrrolirati, koji mogu pusiri kada to :ielc i pre-
stari kada to We." Ono sto im nije jasno jest to da takvi
koji prcstaju i ponovno poeinju uOpCe ne konrroliraju raj
proccs. Kad puSe, :ieljeli hi ne puSiti. Ook sami sebe mute
privremenom apstinencijom, osjei:aju se strahovito z.a.kinu-
rima pa ponovno upadaju u zamku. Naravno, ne :ieleei to.
Takvima je najgore. Ook ne puSe, :i.e1jeli hi pusiti, a kada
puse, 7.djeli bi nc pusiti. Cigarctc nam se cine neopisivo
dragocjenima tek kad l1e moz.cmo pusiti. To jc ta straSna
pusacka dilcma. Nikada nc mogu pohijcditi jcr je objckt
njihovc zudnjc niSta drugo ncgo mit, najobicnija illlZija. Jc-
dini naein na koji Illogu pobijcdiri jest da prcstanu pusiti i
pobijedc mentalnu glad!
I'U$AC KOjl PUSI SAMO U POSEBNIM PRill KAMA. DOl, svi
smo tako poeeli, ali zar nije vrlo z.animljivo to kako broj po-
scbnih prilika rapidl10 rastc i kako ubrw poeinjemo puSiri
u svim prilikama?
PU$AC KOJI jE PRESTAO I'U$ITI, ALI l'OVREMENO POI'USI
JEDNU CIGARETU 11.1 CIGAIW. Na ncki su naCin ovi pu.saci
najjadniji od sv;h. Oni ec sc iii cijeloga zivota osjeCati z.'lki-
nutima iii ee, jos teSee, jcdna povrcmena cigarcta postati
dvijc. Oni jos uvijck halansiraju na oStrici britvc i 7..asigurno
ee se poskliznuti i krenuri prema DOLj E. Prije iii kasnije,
ponavno Ce pos(3ti strasrveni pu.saci. POl1ovno ee pasti u
onu istu z.amku u kojoj su vee bili.
Posroje jos dvije kategorije povremenih puSal::a. U prvoj su
kategoriji oni koji PuSe sarno po cigaretu iii cigaru prilikom
nekog poscbnog dogadaja (rodenje djercra, vjenl::anje i sl.). 1i
su Ijudi u srvari nepusaci. On; ne uiivaju u pusenju vee sarno
Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 113
imaju osjeeaj da bi, kad bi odbili ponudenu cigaretu iii cigaru,
bili liseni nekog vainog iskusrva iIi se ne bi smarra.li dijelom
drusrva. lato i oni ide dad svoj doprinos. Svi smo mi tako
poceli. Kad se slijedcCi pur budu dijelile eigare, promatrajte
kako, nakon nekog vremcna, pusati prestaju paliti tc ciga-
reo Cak i najstrasrveniji pu.sati cigarera ne mogu docckati da
popliSC re 'prigodnc' cigarc do kraja. Puno bi radije pusili svo;e
cigarerc. Sto jc cigara skuplja i dulja, to ih viSe frustrira ~ pro-
kleta cigara kao da traje citavu nOC.
Druga k:ucgorija je izuzcrno rijerka. U srvari, od tisuc. Ijudi
koji su zatraiili moju pomoc, u ovu kategoriju mogu smjestiri
jedva deserak njih. Najjednosravnije eu yam objasniti tko p t i p a ~
da ovoj kategoriji ako yam opiSem jedno od svojih iskusrava.
Jedna me gospoda zamolila da joj odrl.im individualni rel:aj.
Po zanimanju je odvjernica. a pusi oko dvanaesl godina. Za sve
to vrijeme nikada nije popusila viSe rxI dvije cigarere dnevno. Ta
jc gospoda zapravo imala izu1,crno snainu volju. Objasnio sam
jo; da znarno vik uspjeha imam na grupnim tel:ajevima i da
individuaJne rebjevc uglavnom dri.im sarno poznatim osobama
Cije bi prisustvo na grupnom teeaju ometalo rad grupe. Tada jc
poeela plakati. a ja nis.1.m mogao odoljcti suzama.
Tel:aj za s.1.mo jednu osobu bio je, naravl1o. vrlo skuI" Mno-
gi bi se pWaci l.1.pitali za.ho je ra gospoda uOpCe zcljela p r c ~
stati pusiti. Oni bi rado platili onoliko koliko jc ona pla61a
meni, samo kad bi mogli pusiti samo dvije cigaretc dnevno.
RazmisljajuCi na ovaj natin, Cine pogrcSku jer vjeruju da su po-
vremeni pusaei srerniji i da imaju vise kontrole. Moida imaju
viSe konrrole, ali nikako nisu srcrniji. Oba rodirelja moje klijcn-
tiee umrla su od raka pluta pdje nego SlO jc ona pocela pusiti.
Kao i ja, i ona se bojala pu.senja prije ncgo sto je popusila prvll
eigaretu. Kao i ja, ipak je popustila pritisku drustva i ku.sala
tu prvll cigarctu. Kao i ja, sjeb se kako je odvratan okus irna-
114 Allen Carr: Lako je prestali pusiti
la ta prva cigareta. Za razliku od mene koji sam kapitulirao i
llbrw pocco pusiti jcdnu Z.1 drugom, moja je klijentica uspjcla
odoljcti napasti.
Jedino II ccmll mOZCle uiivati dok pusite jest prcstanak apsli-
nentske krizc zbog skoro bez.n3tajnc tjclesne ovisnosti 0 nikoti-
nu iii mcntalne torture koju je llzrokovalo to SlO se jcdnoSt3vno
ne mOZCle poCeS3ti tamo gdje vas svtbi. Same su cigarcle prljave i
orrovne. Zhog lOga mislitc da II njima lliivate nakon odrcdcnog
periocla apstincndje. SHeno Iuo kod gladi iii icdi, SlO dulje trajc
apstinencija, to Cere vise uiivati kad je prekinctc. Pusaci grijeSc
kad ,"isle da jc pUScnje sarno navika. Uvjereni su da bi mogli,
ako smanje pUScnje na rxIroocnu mjeru iii ako odilice puSiti
samo u poscbnim priHkama, odriavati ru razinu pu.scnja (mi-
sic da bi im sc djdo na to naviklo) re jos vi.sc smanjiti kada to
po'i.ele. Zaparmite jednom zauvijek: navika ne posmji. Pu.scnje
jc ovisnost, kao i narkomanija. Prirodno jc apnincntsku krizu
prckilllui, a nc pokuSavad prctrpjcti jc. Cak i kad bistc rxIlucili
odri.avati razinll pliSenja na kojoj SIC sada, morali bisfe se jako
potrudidj ostatak bisrc iivot3 rrebali bid izuz.etno disciplinirani
jcr yam rijc10 s vrcmcnom posfaje irnuno na drogu i traii sve
veCe i velc kolicine. Kako vas droga poeinje unisravati tjclesno
i mcntalno, kako posfUpno llnistava vaS iivl:ani Sllsrav, vaSu
hrabrosl i 5.1mopollzdanje, svc ste manje sposobni oduprijc-
ti se porrebi da smanjire inrerval izmoou dvijc eigarcte. z.1.tO,
kad tck potinjemo pusiti, moicmo prestati u svakom lrenlllku.
Ako sc prchladimo. jcdnosravno ne pusimo dok ne ozdravimo.
Tako mogu objasniti i 23sm sam ja. koji nikada nisam bio llU-
bilidi da uiivam 1I cigaretama, morao pusiti jednu za drugom,
iako je svaka cigarera za melle bila Ijelcsno mucenjc.
Ncmojte zavidjeti klijentici 0 kojoj sam govorio. Kad pusite
sarno jcdnll cigaretll svakih dvanaesr sari, ona yam se cini
najdragocjenijom stvad na svijetu. Dvanaest je godina moja
Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaCi 110
klijcntica Illucila samu sebe. Nikako nije mogla prestati pusiti,
a bilo ju je strah povcctti braj dgareta kako ne bi dobila rak
pluCa kao njezini roditelji. Tako se svakoga dana dvadeset i tri
sata i deset minuta morala OOrid s napaStu. Za to je potrebna
iwzctno snaina volja i, kao sto sam vee rekao, takvi su pri-
mjcri rijetki. Na kraju se sve svelo na SU7.e. Sagledajmo sve ovo
logicki: pravi uiitak u puknju iii posloji, iii ne postoji. Ako
postoji, tko na njcga :i.eli tek:ni jedan sat iii jcdan dan iii jcdan
tjcdan? Za.ho hi se osratak vremcna libvali lIiitka? A ako pra-
vog uiitka nema, zasto onda uopec pusiri?
Sjcealll sc jos jcdnog primjera, osobc kOja jc pusib pet ci-
garera na dan. Zapocco jc telefonski r:tzgovor promllklim gla-
som: "Gospodine Carr, ja sarno iclim presrati pllsiti prijc ncgo
umrem." Taj je Covjck ovako opisao svoj Hvot:
"Imam Sezdesct i jcdnll gadinu. Dobio sam rak grla ad pu-
Scnja. Sada mogu fizicki podnijcti najviSc pet cigarera dncvno.
ekada sam hez problema spavao cijclll nOC. Sada sc blldim
svakih sat vremena i jcdino na SIO mislim su cigarcl'c. Cak i
sanjam da pusim.
Do dcsct sati u jUlro nc smijcm 7,,'paJiti prvu cigarcru.
Ustajcm u pet sati i kuham prvu ad Ix/,bra; salica Caja. Sllpruga
lIslajc II osam i svako me jutro moli da sc maknem iz kuee jer ne
moze podnositi mojll zlovolju. z:'HO u jutrO pokusavam ndto
radiri u zimskom vrtll. ali mozak mi je opsjednut pllscnjem.
U devet sati poeinjem 7.amatati svoju prvu cigaretu. Time se
bavim tako dugo dok cigarera nc izglecb. savrScno. Naravno da
moja prva jutarnja cigarera ne mora izgledali savr.seno, ali tako
sc barem 7.abavim dio jUlra. Zatim cekam do desct sati. Kad
kazaljke na salU pokaiu deset sati. ruke mi se vee neohuzda-
no tresu. Ne palim cigarctu odmah. Kad hih je zapalio lolno
u dCSCl, morao bih eekati tri sada do slijedcee. PokuSavam se
jos malo suzdriati. Napokon paBm tu cigareru, uvlacim jedan
116 Allen Carr: lako je prestati puMi
dim i odmah zatim je gasim. Na taj nacin mogu jednu cigaretu
pusiti cimv sat vremena. Popu.sim je skoro do saroog kraja i
lada cekam slijedceu."
lh sve ostale probleme, taj jadan covjek ima opekoline po
usnicama jer cigarete koje sam zamata (hez filrra, na.ravno)
popusi skora do kraja tako da svaki opuSak nema viSe od pola
cenrimetra. Sad vjcrojall1o mislite da se radi 0 najobicnijem
imbecilli. To. medutim, nije tako. Osoba 0 kojoj govorim vi-
sob jc skora dva metra i umirovljcni je narednik specijalnih
jedinica brilanskc vojskc. Nckada je bio vrstan sportaS i nije ni
pomisljao da ee ikada postati puSac. Medutim, kako se jos 1I
vrijemc posljednjeg rata u kojem je slldjclovao vjeravalo da ci-
garct3 daje snagu, vojnicima su se dijelile odredene kolitine ci-
garel3. Ovom je covjcku doslovno narcdeno da postane puSac.
Tako jc do kraja iivOla skupo plaCID to 510 je postao puSac.
a i propadao je tjelcsno i mental no. Oa je rijd 0 iivotinji,
drusrvo bi se pobrinulo da lie pali, ali isto to drusrvo jos uvijck
dozvoljava tjelesno i menralno zdravim adolescentima dOl se na-
viknll na cigarele i postanu ovisnicima.
Moida mislite da prcljcrujem. JCSl, rijel je 0 ekstremnom
primjeru, ali svakako nc 0 jedinom. Posrojc doslovno tisuee s l i ~
cnih. Taj mi je covjek otvorio dllSU, ali buditc sigurni da 11111
mnogi od njegovih prijatclja i znanaca 7AWidc na tome Sto uspije
va pllsiri samo pet dgarcla na dan. Ako rnislitc da se to vama ne
m07.edogodili, PRESTANITE SE ZAVARAVATI.
............. - - .
VAMA SE TO VEe DOGAElA.
PUSaci su u srvari notorni lailjivci, laiu tak i sami sebi. J e d ~
nostavno moraju. VeCina povremenih puSaCa pusi ,namo vise
Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 117
cigareta u znatno vise prilika nego sto su to spremni primati.
Cesro se dogadalo da razgovaram s onima koji sebe ubrajaju u
kategoriju koja pusi pet eigareta na dan, a koji su sarno za naseg
razgovora popusili vise od pet cigareta. Promatrajre povreme-
ne pliSace z.1. vrijeme nekog posebnog dogadaja, na primjer na
vjenCallju iii nekoj proslavi. Pusit ce eigaretu za eigaretom kao
i okorjeli puhCi.
Nije pamcmo 7_widjcti povremenim pllsaCirna. Nije p a m e t ~
no ni pllsiti. Zivot je dcfinirivno sladi bez cigarete.
Adolesccmc je II pravilu mamo tcic izlijeCiti, nc "l..1.[Q sro mi-
sic da bi im bilo rdko prcsrari, vee 7.-a[Q Sto Sll uvjcrcni da nisu
ovisni 0 cigarcrama i da se nabzc rck na prvom pllsackolll srup-
nju. Mislc da ce alltomatski prcsrari prijc nego dodu na drugi.
Poscbno bih 7.clio llpozoriti rodirdjc mladih Ijudi kOjima se
gadi dim cigarcm da sc ne prcpllstC osjeeaju bzne SigUfllOsri.
Niri jcdnom se djercru nc svida miris cigarcrc dok ne pOS{ane
ovisnik 0 njirna. 5 varna je bio isri slucaj. T:lkodet, ne dajrc da
vas 7..avarajll vladine kampanje proriv pllscnja. Jednako je bko
pasti u zamku kao sto je ro uvijck hilo. Djeea Sll svjesna da
pusenje ubija, ali Sll jednako tako svjesna da ill jedna cigareta
neee llbiti. U odredenom ce lrenlllku na njih lltjeeati djevojka
iii mladic, prijatelji iz skole iii kolege s posla. Nemojte misli-
ti da je dovoljno da probaju jednu cigaretll, da im ana bllde
odvratna pa da neee imati ielju ponovno probati.
Smatram da je propust drllStva u sprjebvanjll da nasa djc-
ea postanu ovisnici a nikorinll i osralim drogama jedna od
najllmemirujllCih od svih losih strana ovisnosti 0 drogama.
Puno sam razmisljao 0 ovom problemu i napisao sam knjigu
(u izdanju Pcnguina) poscbno srvorenll kako bi sc bavila pro-
blcrnom prcvcncije S ciljcm da nasa djcca nc postanu ovisnici i
kako im pomoCi ako su vet postali ovisni. Cinjenica je da je ve-
lika veCina mladih koji postanu ovisnici 0 tdim drogama uve-
dena u konccpt kemijske ovisnosti padajuCi prvo u nikorinsku
zamku. Ako im moicre pomoCi da izbjegnu nikotinsku zamku,
jako Cete smanjiti njihove Sanse da posranu ovisni 0 tdim dro-
gama. Molim vas da ne gledale na ovu temu s visoka. Porrebno
jc srititi Illlade ad sto ranije dobi i, ako imate dijete, toplo yam
prcpotucujcm da procitate tu knjigu. Cak i u sluCaju da su-
mnjale II mogucnosr da je vee ovisno 0 dtogi, ova ce knjiga dati
odlicnc upUIe kako da pomogncre svome djcrcru.
118 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Povremeni pusaci, adolescenti, nepusacj
119
usi u tajnosti
Pubea koji pu.si u rnjnoslj mogli bismo svrsrari u povremene
pUSace, ali uCinci pornjnog puSenja taka su uiasni da zasluiuju
posebno poglavlje. Oni mogu dovesti do prekida veza medu
Ijudima. U mom su slueaju zamalo dove:li do rasrave hraka.
Prollo je rri tjedna ad jcdnog od mojih neuspjelih pokuSaja
da prestanem puSiti. Moja jc supruga bib. zabrinuta jer sam bez
prestanka kaSljao. Kad sam jo; rckao da nisam nimalo zabrinur
za svoje zdravlje, odgovorila mi jc: "Zoam da nisi, ali kako hi
se osjeeao da moraS glccb.ri osobu koju valis kako se sust3vno
unistava?" Na ovo nisam imao odgovora i odlutio sam pokuSati
prest3ti puSiri. Poku.saj jc postao ncuspjdim nakon jedne ruine
svade sa starim prij3teljcm. Tek sam kasnije shvatio da jc rnaj
devijantni urn sam potakao svadu S3.mo kako bi imao izgovor
d.:l ponovno poencm pusiti. BaS me tada Olo; prijatclj toliko
uzrujao, a sigur'an sam da to nikako nije hilo slub.jno jer se
nas dvojica nibda ranije, niti kasnije, nismo posvadali. Malo
je cudovi.Ste zasigurno ovdje imalo svoje prstc. U svakom sam
slucaju imao savr.seno opravdanje. OCajnicki mi je hila ponch-
na cigareta i ponovno sam poceo pusiti.
Nikako nisam mogao podnijetj pomisao na rarocaranje koje
ce moja supruga 1.bog toga doiivjcti pa sam odJucio ne priznati
120 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
joj da opet pusim. Zaro sam puSio same kad sam bio sam.
Nakon (Oga sam postupno poceo pusiti i u drusrvu prijatelja
dok nisam dobo do faze u kojoj su svi osim moje supruge znali
da ponovno pusim. Sjelam se d3 sam tada bio poprilicno z a d o ~
volj3n svojim stanjcm. Mislio sam da tako barcm smanjujcm
unos nikorina II rije1o. Napokon me supruga 'optuiila' da sam
ponovno paCco pusiti. Nisam hio ni svjestan da sam tad3 vrlo
testa izmislj30 razloge za svadu, sarno da bih mogao bijcsno
izlerjcti iz kute. Svaki sam Cas odlazio u dulan po neku sitnicu,
i ne hih se vrafio kuCi po dva sara. Takoder sam cesta izmisljao
raz.logc 7.bog kojih sam iclio iCi sam nekamo kamo smo uvijck
isH 7.:Ijcdno.
Kako se drusrveni jaz i7.medu puSaCa i nepuSaCa svc viSe
povc6va, ima doslovno fisuCe sluCajeva u kojima se druienjc
s prijatdjima iii rodacima reducira iii iz.bjcgava upravo 1.bog
tC grozne hiljkc. ajgora srvar kod puSenja u tajnosti je pod-
grijavanje puSaccvc 1.ablude da sc Iisava neecg vainog. U ista
vrijcme, dovodi do ogrornnog gubitka samopoStovanja; inaa:
postena i iskrena osoha, natjerana jc na varanje svojc obitclji i
prijatelja.
Ovo se vjerojatno dogodilo iii se jos uvijek dogada u nekorn
nhliku i varna.
Meni sc to dogodilo nekoliko puta. Jcste Ii ikad gledali dc
lcktivsku TVseriju Kolumbo?Tcrna svake epiwde je vrlo slicna.
/..Iatinac, obicl1o bagat i ugledan poslovni covjek polinio je,
po svom misljcnju, savrScno ubojsrvo, i njegova uvjerenosl da
(c zlatin proci nekainjeno porastc kada otkrijc da jc prilicno
i1Jiz.an i obican dctektiv Kolumbo zaduzcn z.a slucaj.
Kolumbo illla svoj poznati frustrirajuCi obitaj da zavr.sivsi s
hpitivanjem zatvori vrata - nakon Sto jc uvjerio osumnjiccnika
da maZe hiti rniran, a prijc nego Sto izraz zadovoljsrva ncsranc s
lica osumnjiCel1ika, Kolumoo sc ponovo pojavljuje s recenicom:
Pusac koji pusi u tajnosti 121
"Samo jos jedna stvar, gospodine, siguran da je mozere
ri. .." Osumnjiceni se ukoci, i od rog rrenurk3 mama i mi ion
da ec ga Kolumbo na kraju raskrinkari.
Be--L obzira na to koliko jc zlotin bio gnjusan, od tog tre-
nurka moja je naklonosr na strani ubojice. U porpullosri sam
suosjcCao s kriminalcem jer sam se tacna tako ja osjeeao dok
sam pusio u rajnosri. Sari u kOjima nisam mogao pusiri, suljanje
u garaiu l1a par dimova, deser minura Smr/A1.Vanja na hladnoCi,
pitajuti sc gdje jc nestalo zadovoljsrvo. Srrah da eu biti uhvaeen
na dje1u. Hoec Ii ana orkriri gdjc sam sakrio cigarerc, upaljac
i Cikovc. Olaksanje kad bih sc neprimjceeno LlVUkaO u kueu
slijedio jc srr.lh da ce osjcriri smrad dllhana II mom dahu i
na adjeti. Kaka sam riskir.1O $ve teSte i sve dLl1.c, bilo mi je
jasllo da ell prijc iIi kasnijc sigurno biri orkriven. Konacno,
ponizcnje i sram kada sam napakall ockrivcn i trenuUli
tak lancanam pllScnju.
OH, LIjEI'OGA 1.1 I'USACKOGA ZIVOTA'
Glavni razlog tomu sto jc od ranih sezdescrih do sada u
likaj Briraniji pemacst rnilijuna ljudi prestala pllsiri llpravo jc
drusrvcna rcvolucija kaja jc jos llvijck 1I rijcku.
Da, naravno: zdravlje, pa 'larim novae, glavni su razlo'li 'laSto
klimo prestati, ali, tako jc to oduvijck. Srv;lfllO nam nijc 1'0-
trcbno plaScnjc rakorn da bislno bili svjcsni kaka !las cigarere
unisravaju. Nasa Sll rijcla najfiniji mchanizmi na planed i svaki
pusac instinkrivno zn:l, od prvog dima kaji u zivotu povuce, da
su cigarcrc orrovnc.
Jcdini ra7.1og 7.asro Hopee poCinjemo pllsiri je drusrveni pri-
risak koji na [US vrse naSi prijatelji. Jcdini kredibilni 'pillS' koji
se ikada mogao sraviti liZ pusenjc je ro Sto je nekada pllsenje
sm:l.lrano porpLlno prihvadjivom drusrvenom navikom.
U danasnje se vrijeme pLlsenjc smatra, Cak i od samih pllS3Ca,
apsolumo asocijalnom navikom.
Nekada su pusili pravi muskarei. Ako nisrc pusili, smatrali
bi vas slabicem pa su sc svi jako rrudili da sc naviknu na cigare-
rc. Na svakom javnom mjcsru, kaficu iii klubu velika je veCina
muskaraea ponosno udisala i i'ldisala duhanski dim. U rakvim
je prostorijama uvijek bilo dima na prerek, a srropovi i zido-
vi kOji nisu bili redoviw bojani odmah bi poprimili poznatu
iutkastOsmedu boju.
122 Allen Carr: lako je prestati pusiti Drustvena navika? 123
Sada je priea potpuno drugacija. Pravi muskard naseg vre-
mena ne puse. Pravi muskard naSeg vremena ne trebaju pusiti.
Pravi muskarci naseg vremena nisu ovisnid 0 drogi.
Drustvena je revoludja natjerab dana.snje pusaee na oz-
biljno razmisljanje 0 prestanku pusenja jer SLl u nase vrijeme
pusaCi ti koje drustvo smatra slabicima.
Najuoeljiviji trend na koji sam naisao od 1985. godine,
kada je i ~ s l o prvo izdanje ove knjige, jest stalna rastllCi na-
glasak na asodjalnim aspektima pusenja. Dani bd su dgarete
bile wak raspomavanja sofisticiranih dama iIi pravag, snainog
llluskarca z.auvijek Sll z."l nama. Svi znamo da je jcdini razlog
7"asro ljudi j o . ~ uvijek puse taj sto nisu uspjeli prestati iii taj
sro ih je previse strah pokuSati prcstati. Svakoga jc dana pusae
pod udarom uredskih zabrana, 7_"lbrana puscnja na sve vecem
broju javnih mjesta, 'prodika' bivsih pusaea, a sada fanaticnih
nepusaca, i svakoga je dana ponasanjc puSaCa pod svc vcCim i
veCim povctalolll. Ncdavno sam bio svjcdokom jcdne situacije
koju sam zadnji puta vidia kaela sam bio dijete - vidio sam
pUSab kako tresc pepeo u ruku i II diep jer nUl je hilo neugo-
dna zatraiiti pepeljaru.
Prijc nekoliko godina bio sam u resmranu. Bib jc ponoe. Svi
su vee bili pojeli uno sto su narucili. U doba bda sc uobibjeno
pale dgarere i cigare has nitko nije pusio. Pamislio sam, "Div-
no, moja pojava je poeela ne.sto znaCitil" Upitao sam konobara:
"Zar je u ovom restoranu z.,branjcno puscnje?" Odgovor je bio
nijecan. Pomislio sam kako je to s(varno jako cudno jer iako
je mnogo Ijudi presralo pusiti, nijc maguee da u djelom rcsto-
ranu nema bas niti jednoga pusab. Napokon je netko II kutu
restorana zapalio dgaretu, a nekoliko trenlltaka zatim mala je
'bakJjada' krenula po Ciravorn rcstoranu. Svi su ti puSaCi dotad
mirno sjedili i ovako razmiSljali: "Nemoguce je cia sam ja ovdje
jedini pusac."
VeCina pusab ne pusi u rcstoranu izmedu jda jer osjeeaju cia
to ne bi hila pailjivo prema drugima. VeCina pusaea ne sarno da
se ispricava svorn drustvu prije nego sto zapali vee prijc puscnja
provjerava pusi Ii jos tko od prisutnih. Kako dan za danam svc
vise puSaCa napuiita brod koji rone, oni koji ostaju u strahu su
da ee biti posljednji.
NEMOJTE TO BITI BAS VI'
124 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Drustvena navika?
12'
ga trenutka
(aka je ociro da je, S ob'l.irom da yam pu.senje ne cini nikak
vo dobra, baS sada pravi trcnutak da pr("Smnctc, mislim da je
odabir pravog ucnutka ipak iZ1I7-CtnO V3'l.an. Nak drusrvo vrlo
povrSllO rretira pllScnjc kao pomalo odurnu naviku koja maZe
ugroz.id zdravljc. PUScnjc to nikako nije. Pukllje je ovisnost
o drogi, bolcst koja ;e ubojica bra; JOO.:1.1\ u zapadnom svijClU.
Najgora srvar koja se vcCini Ijudi dogodi u iivOfU upravo je
ovisnost 0 tom gr01.110m korovlI. Aka se ne odviknu, dogadaju
se uiasne stvari. Ddabir pravoga trcnurka za prcSfanak iZU1.etno
je vaz.an kaka bisrc si priusrili ispravan !latin lijeecnja.
Kao prvo, prisjetire se iivotnih trcllluaka i siruadja u kojima
yam ;e pu.senje hila jako vaz.no. Aka mdire neki odgovoran po-
sao i tini vam se da vas pu.senjc oslobada srresa, odaberite neko
mirnije vrijeme, "pro pamcmo jc i1.3brati vrijeme godisnjeg o d ~
mora. Ako pusitc kad sc odmar:ltc iii kada yam jc dosadno.
odaberitc upravo suprO[l1O vrijcme. U svakom slueaju, uzmite
svoj pokuSaj s.'1.svim ozbiljno i Sto god radili, upravo prcstajanje
pUSenja neka yam budc najvainija srvar na svijctu.
Odaberitc odgovarajuCc razdobljc ad lri tjedna i unaprijcd
pokuSajtc predvidjed svc pOleSkotc do kojih bi moglo doti, a
kojc bi vas odvcle u ncuspjch. Ncb posebni dogadaji, kao SlO
su Bozic iii ncCijc vjcncanjc, nc bi lrcbali uljecati na vas ako
126 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Ste sc na njih unaprijcd pripremili i aka ne OSjCCalC da biste
u lim lrenudrna mogli bid 1.3 neSW prikraceni. Ncmojlc u
mcduvremenu pokusavati smanjivati broj cigareta jer CCtC na
taj natin sarno stvoriti iluziju da uiivatc u cigarctarna. U S l Y a ~
rio pomoci cete si ako se prisilite da u svoja pluta unCSC1C SlO
viSe ogavllog nikotinskog dirna. Kad budctc pusili svoju po_
sljednju cigareru, pokus:ajle biti svjesni njcnog srnrada i 10Seg
okusa i pomislile kako cc Yam biti divno kad se napokon pre-
stanctc trovati.
STO GOD CINILI. NIKAKO NEMOjTE PASTI
U ZAMKU EODLUC OSTI, " E SADA. KA-
SNljE Cu POKUSATI". PA POTOM POTPU 0
ZABORAVITI NA SVOjU ODLUKU. ODLUCITE
SADA I ODMAH ODABERITE PRAVI TRENUTAK
ZA PRESTAjANjE PUSENJA I U APRljED SE RA-
DUJTE SVOME USPJEHU. Zapamtitc da se niCcga ne
odriCctc. Naproriv, postiCi cete vclik broj korisnih dljeva.
Godinama sam govorio da mam viSe 0 misterijima pUScnja
od bilo kojeg covjcka na zcrnlji. Problem leii u slijcdeecm: iako
svaki pUSac pusi samo 1.3[0 da bi sam sebi olak.sao Ijelesnu ielju
za pUScnjcm, nije rijee 0 nikotinskoj ovisnosti sarno; po sebi,
vee 0 pr.l.Ilju mozga kojc rczultira iz lC ovisnosti. Imeligcm-
na &:, osoba pasti na ispitu samopouzdanja. Sarno ~ budala i
dalje padati na lorn ispiru kad shvati da je stvarno rijeC sarno
o problcmu sa s.,mopou:ui:l.lljcm. Sreeom, veeina pusaea nisu
budale, oni sarno misle da jesu. Svakj pojedini pu.sac posjedujc
svoju vlasdru praonicu mozga. Zata nam izgleda da postoji
tako vclik broj ra7.llih vrsta puSaCa, a to jc sarno jcdna ad slYari
koja pridonosi djdoj mislcriji pusenja.
UzimajuCi II obzir odjeke prvoga izdanja moje knjigc i vocleCi
rac.una 0 tome da svaki dan nauCim lleSW novo 0 pusenju, bio
sam prilic.no iznenadcn svjeiinom j razumnOSCli idcja koje sam
Odabir pravoga trenutka 127
iznio u prvome izdanju. Godinama skup[jano znanje i iskusrvo
nauCilo me kako SVOjll reoriju pribliiiti svakom pojedinom
pusacu. Cinjenica da ZIlarn da svakom pusacu moZe biri lako
presrati pusiti i da u tom procesu moze istinski uzivari, vrlo je
frustrirajuCa ukoliko mi IlC uspijc navesti pllsaea da sam dode
do toga 'l...1.k1jllCka.
Mnogi su mi prigovorili sto preporueam pusaCima da ne
pokusavaju presrari dok IlC prociraju knjigu do kraja. Kazu da
se tako dogada da mnogima treba Citava vjccnost da proCitaju
knjigu iii je jcdnostavno nikada do kraja nc proCiraju. Zato
mi predlazu da promijenim tu uputu. Da, to zvuCi popri[icno
!OgiCllO, mcdutim, siguran sam da ako bi moja uputa bila "Od-
mah presranire pusiti!", vetina pLisaea nikada ne hi ni pocela
citati ovu knjigu.
Kad sam se rek poceo baviti ovim pos[om, jedan je zanimljiv
covjck dosao u savjetova[ihe. Kazao mi je s[ijedece: "Srvarno
prezircm sam sebe SlO sam morao doti k vama traziti pomoc.
Znam da sam osoba snazne vo[je. Svako drugo podrllcje mog
iivora pod mojom je apsollltilom konrro[om. L"lsto svi drugi
plisaCi mogu presrati jcdnosravno snagom svoje vo[je, a ja sam
morao doti k vama?" Nasravio je: "Mis[irn da bih i ja ro mogao
sam, sarno kad bih mogao pusiti ook to cinim."
Ovo maze zvueati prilicllo konrradiktorno, ali ja mam sto
je raj covjek mis[io. Svi mi 0 prestajanju pusenja mis[imo kao
o necemu sto jc vrlo rdak i zahtjevan posao. A bel rrcb3mo
uCiniri ne.sto tei;ko i zahtjevno, sto nam je II rom slubju poneb-
no? Potreban Ilam je nas mali prijatelj. Zato presrajanje pusenja
izg[eda kao dvosrruki iz..azov. Ne samo da je pred llama izuzetno
zahtjevan zad3tak koji je sam po sebi dovoljno tehk, vec nema
ni porpore n3 koju se u takvim trenucima oslanjamo.
Nije mi palo na pamet prilicno dugo nakon sro je ra osoba
orisla, da u mojoj llputi da nastavire pusiti [di ljepota moje
metode. Nasravljate pusiri dok prolazire kroz praces presrajanja
pusenja. Prvo se oslobadare sumnji i srrahova, i bd gasire tu po-
sljednju cigarerll, vee ste postali nepusac i vec uZivate u rome.
Jedino poglavlje koje me natjcralo preispitati savjere iz pr-
vog izdanja jc poglav[je 0 odabiru pravoga rrenLlCka. Savjerovao
sam yam oa ukoliko je vasa "posebna cigareta" upravo ana koja
yarn olaksava stresnu siruaciju u uredu, odaberite praznike Zd
vrijcme kada cere pokuSati prestari pusiri, i obrnuto. U srvari,
to bas i nije naj[aUi naCin da uspijetc. NajlakSi je JuCin upravo
da izaberere razdoblje koje smatrate ufljteiim, bilo to stresno
razdob[je, neki drusrvcni dogadaj, pomoc pri koncemraciji i[i
jednostavno dosada. Jednom kad si dokazerc da se s tim mOZete
nositi, da sre sposobni uzivati zivot i u najgorim siruacijama,
svaka druga siruacija bit ce laka. Medlltirn, kad bih vam raj
problem iz[ozio llpravo na takav llaCin, biste [i llopce pokllsali
. , ..,
prestan PUSlt!.
Upotrijcbit ell jcdnu analogiju. Supruga i ja cesto smo zaje-
dno odlazili na plivanjc. Dolazili smo na ba"l..en u isto vrijeme,
ali sma rijctko zajedno p[ivali. Raz[og jc bio raj sro bi moj3
suprllga prvo ulllocila Iloznc prsrc i rck bi nakon pob sata,
malo po malo, cijela monila u vodu i pocda privati. Ja nikako
nisam mogao podnijeti ru sporu tonuru. Znao sam unaprijed
da eu jcdnom, bel'. obzira kako hbdr13 voda bila, morari cijeli
uroniri u vodu, pa sam odabrao bUi nacin: skakanje. Prerpo-
stavimo da sam mog3o narediti supruzi da ukoliko ne skoCi
kao ja, uopce ne smije plivari. U tom bi s[uCajll moja sllpruga,
sasvim sam siguran, potpuno odustala ad plivanja. Zasigurno
shvaCate 1I cemu je problem.
Odjeci moje knjige nauCili su me da je mnogo pusaea pos[u-
Salo savjet da odgode raj grozan dan. Razmisljao sam 0 tomll
da se nakon toga posluzim tehnikom kOjll sam upotrijcbio u
poglav[ju 0 prednostima pllsenja, da napravim Ilc.sto slicno,
128 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Odabir pravoga trenutka 129
na pnmJcr: "Odabir pravoga trcnucka jc izu1mo vaian i u
slijedeecm eu poglavlju govoriti 0 najboljcm moguecm trc-
nutku da pres[anetc pu.siti." Kad bistc okrenuli stranieu na
kOjoj potinje slijedeee poglavlje, preko djde stranice pisalo
bi SADA. To je naravno najbolji savjet, mooutim, bistc Ii ga
posluSali?
Evo u ccmu leii najprofinjenija zamka za pusacc: kad smo
pod najvecim srrcsom, nije vtijeme da prcstanemo pusiti, a kad
nismo pod srresom, Ilernarno ni iclju prcstari pusiti.
Posravire si ova pimnja:
Kad src popusili prvu cigarctll u iivO[u, jesrc Ii stvarnf)
odluCiIi da tete djc1i iivO[ pusiri, svaki dan, dall za dallom, i da
neeere moli prcsrari?
NARAVNO DA NISTE!
Namjcrav:uc Ii nastaviri eijcli ;;jvOt pusiri, SY.lki dan, dan za
danom, bc-/. moguenosri da ikada prcsmncre pu.siri?
NARAVNO DA NE!
Oakle, kad cere presrari? Surra? Slijcdccc godille? Z'l dvije
godine?
Nisre Ii si upravo ro piranje postaviii kad sre prvi pur po-
stali svjcsni da src ovisnik? Nadare Ii se da Cere sc jednog jutra
probudiri i da viSe neecre imari ;;.clju Z3 eigarcrom? Ncmojrc se
zavaravari. Ja sam cekao rridcscr i rri godine da sc tako ncito
meni dogodi. Svaka ovisnost sc sarno pojaeava; nikad se ne
smanjuje. Mis!ire Ii da ce surra bid jt."dnosravnijc? Ponovno se
zavaravare. Ako to ne mOZete uciniti danas, zaSto bi yam bilo
lakSe surra? Zar cere cekari do rrcnucka kad se blldcrc ozbiljno
razboljeli?To hi hilo prilicllo bcskorisno.
130 Allen Carr: lako je prestati puMi
Prava jc zamka u uvjerenjll da sada nije pravi rrenutak -
uvijek te biri lalde suua.
Uvjereni smo da iivimo iivor pun stresa. To u srvari nije
istina. Oslobodili smo se mnogih uzroka stresa. Kad odlazimo
od kute, nije nas Strah napada divljih zvijeri. Veeinu nas ne
brine od kuda dolazi naS slijedeei obrok niri hoeemo Ii ove noli
imari krov nad glavom. Zamislite samo iivO[ divlje iivotinjc.
Svaki pllta kad ::r.ce izade iz svoje rupe, nalaz.i sc na pravom
raristll. I tako djclog iivora. Zce se s lime, rnedurim, zlla nosiri.
Pomaiu mll adrcnalin i osrali hormoni - kao i nama. Najsrrc-
snije razdobtjc 1l3scga iivora je rano djerinjsrvo i
cija. Tri milijarde godina prirodnog odabira oprcmili su nas
oruijem kojim svladavamo srrcs. Imao sam samo per godina
kad je poCt."O drugi svjctski ral. Bombardirali su nas i bio sam
odvojen od roditclja pune dvije godine. Bio s.. 1m na brizi kod
Ijudi koji Sli prema mClli posrupati prilicno loSe. To je bio vrlo
nellgodan period moga iivota, ali naucio sam nosiri se s njim.
Nisam baS siguf:l.1l da je 1I meni osravio neke rf:l.jne o;;.iljke,
naprotiv, mislim da me uCinio jaCim. Kad sada bacim poglcd
na svoj iivor, jcdina srvar s kojom sc nisam mogao nosiri bila je
moja ovisllosr 0 rom prokletom korovll.
Prije nckoliko godina mistio SHm da su me snaSlc sve brige
ovoga svijcra. Im30 sam samoubilackc ideje - IlC II smislu da
bih skoeio s krova svoje zgra.de, vee 1I lOme da sam bio svjcstan
da Ce me pllsenjc polako lIbiti. Bio sam rako jadan ra.z.misljajuCi
o rome kako rakav ovisnicki iivot nema nikakva smisla. Tada
nisam bio svjesran da, kad jc covjek 1I {jelesnoj i pSihickoj de-
presiji, svaka ga srvar moZe baciri u jos dublju depresiju. Sada se
ponovno osjetam kao mladic. Dogodila se sarno jedna promjc-
na: konacno sam prolla.sao i?!az iz pUSacke za.mke.
2nam da ovo ZVllCi kao praS{ari kliscj: "Ako neOlaS zdra-
vlje, nemaS nisra", medutim, to jc apsolumo rocno. Nekada
Odabir pravoga trenulka 131
sam mislio da su fitness-fanarici kao sro je Gary Player obicni
dosadnjakovici. Mislio sam: "Ima puno boljih stvari u iivotu
od dobre kondicije, to Sll 'cuga i pljuge'." Kako sam sarnO hio
glup. Kad se osjeCare tjclcsno i psihicki jakima, moiere lliivad
u usponirna u iivotu i lakSc podnijeri padove. Cesw brkamo
pojarn odgovornosri sa srresom. Odgovornosr postaje stresna
kad se ne osjeCate dovoljno jakirn da se s njorne nosirc. Richar-
di Burtoni ovoga svijcra su fizicki i mentalno jaki. Ona StO ih
uniStava niSll iivorni suesovi koje donosi posao iIi godine nego
takozvane porpore na koje se oslanjaju, a koje niSll niha drugo
osim illlzije. NaZalost, u njegovom SlllCajll, a i u slueaju miliju-
na onih popllr njega, porpore ubijajll.
Pogledajte to na ovaj naCin: vee sre donijcli odluku na necere
dopustiri da cijcli iivot blldete Llvuccni u zamku pusenja. Dak-
Ie, jed nom cere u zivotll, bez obzira bilo to tdko iii lako, mora-
ri prob kroz proces oslobadanja. PUScnjc nije navika ni uzitak.
Pusenje je ovisnosr i bolest. Vee smo usranovili da prestari
pusid sutra nije jednostavnije vee tde, i da ce posrajari svc rde
i tc:i..e. Bolest koja sc ncpresrano pogorsava lreba izlijeCiti od-
mah SADA - iii Sto jc prije moguce. Sarno se sjcritc kako hrzo
prolazi vrijeme 1I naScm iivotu. To je sve Sto trebate uCiniti.
Sarno zamislite kako ec lijepo bid u[jvati u iivotu bez rc stalne
rastuce sjenc koja visi nad vama. Dakle, ako prarirc moje savje-
te, nece biri pouebno cekati ni pet dana. Nc sarno da ce yam
biti lako i jcdnostavno ugasiti posljednjll cigarcru; U TOME
CETE ISKRENO ULIVATI'
Ne! Jednom bd jc malo nikorinsko cudoviste Illrtvo i kada
tijclo prcsranc -i.udjeti 7 ~ 1 nikotinom, svaki ostatak pranja moz-
ga ce ncstati i shvatir cere da sre rjclcsno i mcntalno bolje op-
remljeni, ne sarno za borbu proriv strcsa i iivornih problema,
vec 'fA"l porpuno u-i.ivanjc u dobrilll srvarima u iivottl.
Jedina opasnost dolazi od urjccaja ljudi koji jos llvijek puse.
"Trava naseg susjeda uvijek je zelenija", i ova jc izreka razumlji-
va u mnogim razliCitim 'jjvotnim siruacijarna. Medutim, kako
to da u slueaju pusenja, Cije su mane roliko ociglednijc od tih
illlwrnih prednosri, bivsi puSaCi cesto z.wide pusacima?
Kad uzmemo u obzir sva pranja mozga kroz koja smo prosJi
II djctinjstvu, rakva je zamka prilicno razumljiva. Zasta se cesto
dogada da, iako sma shvarili svu pokvarenost pllsacke igre i
rijcSili se groZilc navike, vrlo cesta ponovno upadamo u isru
zamkll? l..'l to jc kriv utjecaj drugih pusaca.
To se uglavnom uvijck dogada 7..3 vrijemc nckog drusrvenog
dogadaja, najccScc nakon nekog obroka. Pusac z."lpali cigare-
ttl, a bivsi puSaCi osjCtC iclju. Tu jc rijec 0 zanimljivoj anorna-
liji, pogotovo ako uzmetc u obzir istraiivanja koja kaiu da nc
sarno da je svaki nepusac na svijeru sreran Sto je nepusac, vee bi
svaki pusac na svijcru, eak i onaj tdki ovisnik kojemu jc mozak
toliko ispran da se samozavarava miSljenjem kako ga cigareta
132 Allen Carr: Lako je preslati pusiti Hate Ii mi cigareta nedoslajati? 133
opusta, :I.-arko zdio da nikada nije postao ovisan 0 dgaretama.
Daklc, zasto neki hivsi pUSaci zavidc pusacima u tim prilika-
ma? Ova su razloga.
1. 'Samo jedna dgareta'. Zapamtire; rakva ne postoji. Presran-
ire paljenje te 'samo jedne cigarete' promarrari kao iwlirani
dogadaj i pocnire na njega gledati iz pozicije pusaea. Vi mu
moZda zavidite, ali pllsac nc odohrava sam sebi; pubc zavidi
varna. Pocnirc promatrari ostalc puSacc. Oni vam rnogu hiti
najjaci poticaj da nc odusranctc od svoje idcje da osrancrc
nepllSac. Promotrirc kako hiw izgara cigarera i kako biLO
puSac mora zapaliri jos jednu. Ohrarite pozornosr na to kako
puSac uopee nije svjcstan da pllsi cigarctll, eak i paljenjc cig-
arcrc izglcda kao alltomatski proccs. Zapamrite, on 1I njoj
ne llziva; stvar je 1I tome da nc lIziva sam 1I sehi bez cigaretc.
Zapamtite rakodcr da ce pusac bd napllsri vase drusrvo i
daljc imari porrcbu pllsiri. Slijcdcce jurro bd se probudi
plub ce ga podsjeriri da pusi i djeli ce se dan konstanrno
gusiri dgarctama. I slijedeCi Dan borbe proriv pllsenja, i
slijcdeCi put bd ga 7A.boJi II grudima, i slijedcCi pur bd
uoci upozorenje Ministarstva zdravsrva 0 sternosti pusenja,
i slijedeCi pur bd cujc srrasnc price 0 pusaCima oboljelima
ad raka, i slijcdeCi put bd je LI crkvi, u rramvaju, u posjcru
u bolnici, II knjiznici, kod dokrora, kod Zllbara, 1I rrgovini,
i taka dalje, i slijcdeCi pur u drllsrvu ncpusaea, on mora
nasraviti neprckidni Ianac plabnja ogromnih svora novaca
sa1110 da hi se psihicki i fizicki mogao samollni.sravad. Pred
njim je Cirav iivor srnrada, IOSeg zadaha, pokvarenih zubi,
djdi zivot ropstva, djeli iivot uniSt:lvanja samoga sebe, cije-
Ii zivot s crnom sjenom nad glavom. I sve ro sarno zato da
bi se postiglo - S t o ~ lJuzija pokusaja da se vtari na mjesro na
kojem je bio prije nego sto se 'navubo' na cigarete.
134 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
2. Drugi razlog zbog kojega II rim sJueajcvima neki bivsi pusaCi
osjeeaju neutazivll zeljll za pllScnjcm je u tOme StO pusac
Cini neSta, tj. pllsi cigarcru, a nepusac to ne Cini pa se osjeca
zakinutim. Shvatitc prije nego sto pokusarc: nije nepusac taj
koji jc zakinuf. Jadni jc pusac 7A.kinllt 7A1.
ZDRAVLj E
ENERGIJU
NOVAe
SAMOPOUZDANjE
MIRNOCU
HRABROST
SMIRENOST
SLOBODU
SAMOI'OSTOVANjE
Oducitc se 7A1.vidjeti pliSaCima i pocnirc ih promarrati kaa jadne
i bijednc osobe, sta oni u stvari i jcsu. Ja to zasigurno dobro
znam; ta ja sam bio najgori primjcr n3 svijeru. Zato vi Citate
ovu knjigll, a ani koji ni to nc mogu podnijeri, oni koji se i
dalje 7A.varavaju, najjadniji su od svih.
Sigllrno nikada ne bisrc zavidjeli ovisniku 0 heroil111. U Ve-
likoj Briraniji hcorin ubija oko 100 osoba godisnjc. Nikotin
ubijc preko 120.000 godisnje i jos oko 2,5 milijllna II cijc-
10m svijctu. Vee jc ubio marno viSe Ijudi na avoj plancti nego
svi ratovi u povijesti zajedna. Kao i ovisnost 0 drogama, ni
vasa se ovisnosr nece slRanjivati. Svakc cc godinc hid svc gorc i
gore. Ako danas niste srerni Sto Stc pllsac, surra cc yam se [Q jos
manje svidati. Nemojre z.1.Vidjcti puSaCima. Zalite ih. Vjerute
mi, PUSACIMA JE I'OTREBNO DA IH ZALIMO.
Hace Ii mi cigareta nedostajati? 135
debljati?
Ovclje je rijt:c 0 jos jednoj 7..abludi koja prari pusenje. Tu zab-
Judu uglavnom sife pusaCi koji pokusavaju prestati Metodom
snage volje. ani koji z.1.111jenjuju cigarerc slatkisima kako hi
olakSali neurazivu 'llju koju osjceaju. Naimc, apstincntska kri-
za koju osjecaju pusaci vrlo je slicna gladi i {c je dvije stvari taka
pobrkati. Mcdutim, dok se glad za hranolll laka 1110'/ urazid,
glad za cigarerama /libel se ne moze porpuno utaziri.
Slicno bo i Ii hila kojolll drugom drogom, nakon nekog
vrcmcna (ijdo pOStanc imUllO na drogu i prcsrajc olaksavati ap-
stincntsku krim. eim ugasirna cigareru nikotin paCine polako
napusrati llaSe tijelo i ovisnik 0 nikorinu osjeca sralnu glad.
Prirodna je porreha sada paceri pusiti cigareru za cigarcrom.
Medutim, to plisaCirna ne uspijeva iz dva razloga.
1. Novae - Ne mogu si priusriti rolike kolicine cigarera.
2. Zdravlje- Kako bi ublaiili glad 7... 1 nikorinom, u sebe moraju
unosiri orrov koji automatski dozira koliCinu cigareta kojc
mokmo podnijcri.
Pusac je dakle oSlldcn na konstancnu glad koju nikako ne
moze uraZiti. lz tog ra7.loga mnogi pusaCi poCinju prekomjerno
jesti, piti iIi cak pokusavajll rdim drogama 7.adovoljiri prazni-
nu.(VECINA SU ALKOHOLICARA TESKI PUSACI.
PITAM SE jE LI I OVDjE PROBLEM PUSENjE')
Pusacu je najnormalnija srvar paced mijenjati nikQ[in 1..1
hranu. Za vrijemc mog pusackog sra:i.a polako sam u pQ[pu-
nosti izbacio dorliCak i uzinu iz svojih dnevnih obraka. Ka-
snije sam se cak pocco vcscliti vccerima jer je to bila vrijeme
lead nisam morao stalno pllsiti. Naime, svako bih mala zaviri-
vaa Ll hladnjak i neSra pojeo. Mislio sam da je II pitanjll glad,
ali jc srvar bila u apsrinenrskoj krizi zbog nikQ[ina. Drugim
rijeCima, danju sam 7..amjenjivao hranu nikotinom, a uvecer
sam zamjcnjivao nikotin hranom.
U ro sam vrijcme bio desetak kila teZi nego sada i niiita u
VC'"Li s tim nisam mogao uCiniri.
Jcdnom kad malo cudoviiite napusti tijclo, strasan asjetaj
ncsigufllosri ee nestati. Vratit ee se samopoLlzdanjc, z.ljedno s di-
vnim osjctajem samopostovanja. SteCi cete sigllfllosr da mozcre
preuzeti kOlllralu !lad svojim iivorom, nc sarno u prehrambe-
nim navikama vee i II drugim podrllcjima iivota. Najveta je
prednost LI rome sro eete se rijdiri tog strasnog korova.
Kao sto sam vee rekao, z.lblllda 0 dobivanju na tdini Idi
u pokusaju da "zamjenskim sredsrvima" ura:i..imo glad 1.."1 niko-
tinom. Hrana nam ne pomaie da prCStancmo pusiti. Ona taj
praces Q[ez..1Va. 0 svelllU OVOlllC bit ee vise rijeei kasnije, 1I 1'0-
glavlju koje se bavi zamjcnskim sredstvima.
Slijedite Ii pazljivo mojc upute, ne biste trebali imari pro-
blema s dobivanjcm na tdini. Medutim, ako vee inure proble-
ma s tjelesnom tciinom iii se pak problem s tdinom pojavi,
preporucujem Citanje knjige Allen Carr: Lako je slllrSaviti - Al-
Ien Carr's EASYWAY to Loose Weight kOjll je 1I Vdikoj Bri-
taniji izdala izdavaeka kuCt Penguin. Knjiga je napisana prcma
idenrienim prindpima ove knjige i eini kontrolu tjclt:sne tdine
laganom i ugodnom.
136 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Hoeu Ii se udebljati? 137
lainu motivaciju
Mnogi pu.bCi koji sc pokuhvaju odviknuri Mcrodom snage
volje, poku.savaju se dodalno motivirarj lainom morivacijom.
Ima mnostvo primjcra kOji (0 mogu i1ustrirari. Jcdan od
najtipicnijih je slijcdeti: "Moja obirclj i ja magli bismo novccm
porrosenirn na cigarcrc plariti prckr:lsan odmor," Ovo ZVlIti
kao prilicno logieall i ta'/.lIman prisrup, mcdurim, porpuno jc
pogrcian jet svaki pUSac koji drIi do scbc radije cc pusiti pedc-
set i dva rjcdna u godini i odreei sc odmar:! iz snova. U svakom
sluCaju, kod puSaCa postoji sumnja, jet ne s:tmo da cc moroni
p,niti pedcscr i dva rje...-dna beL dgarcra vee je upirno hocc Ii
uopec U7.ivari u odmoru bcz puScnja? Svc (0 jos viSe pove6va
irrvu koju PU5aC misli da prinosi, i svaka IllU je cigarcra zato jns
dragocjcnija. Umjesto toga konccntrirajrc se na birna piranja:
"Koja jc korisr od puscnja? ZaSro moram pusiri?" Evo jos j e ~
dnog primjc1.l: "Moti eu si priusriti bolji auto". To jc isrina, i
(akav motiv v:un moZe pomoti da apsrinirare dok nc kupirc
bolji autOlllobil. ali jednom kad je cilj posrignur. oper cere se
osje6ti zakinutim i prije iii kasnije ponovno upasti u zarnku.
Jos su jedan tipiean primjer paktovi kOji se sklapaju kod
kuce iii na radnom rnjestu. Prednost ;e u tome sto smanjuju
iskusenja u odredenim razdobljima dana. Medutim. rakvi pak-
tovi uglavnom propadaju iz nekoliko razloga.
138 Allen Carr: Lako je preslati pusiti
1. Motivacija je laina. ZaSto biste vi ieljeli prcs(3ti pllsiti sarno
zatO sto netko drugi ieli prestati pusiti. Svc stO se na taj naein
postiie jest srvaranje dodamog pririska ko;i jos viSe pojaCaV3
osjcb.j prinoSenja take irrve. Sve bi bilo u redu kad bi svi
pu.saCi iskreno i.eljeli prestati pu.siti u bas taj odredeni uc-
nutak. Medutim, ne moiete prisiljavati pusaea da prcstanc
pusiti, i iako to svi pubei z...'pravo ide, sve dok nisu 1I pot-
PlillOSti spremni, pahovi cc 7..apr..lVO srvoriti dod:ltni p r i t i ~
sak koji ce samo pojaeati pUSaecvll iclju 1..3 puScnjcm. Tako
se poeinju prervaraei u pUSaee koji puSc u tajnosti i u kojih
sc osje6j ovisnosti pojaCaV3.
2. Tearija 'trule jabuke' iii ovisnost jcdnih od drugima. Ako
se pokll.sava odviknuti Metodolll snage voljc. pu.sac prolazi
kroz r:mlobljc samokainjav:l.Ilja kojemu je cilj dOl ielja 1'..3
pUScnjcm ncsmnc. Ako popusti, shvarit cc to kao osobni
nCllspjeh.. Prijc iii kasnijc jedan cc iz grupc koja pokusava
prcstati Merodolll snage voljc popustiti. Ost3[i sudionici
sada napokon imaju izgovor na koji su eekali .. Nisu oni nista
krivi .. Oni bi 'l..asigurno izdrbli .. Srvar je samo u rome sto ih
jc Marko iwcvjcrio. A isrina jc da su moogi od njih vee u
rajllosti iz.nevjcrili grupu.
3. 'Podjcla zasluga' upmvo je obrl1uta od Tcorijc rrule jabuke.
Upravo nas ona navodi da odustanemo od 11311ma jer jc
laksc otrpjeti Ilcllspjeh kada ga imas s kime podijeliti. Pres-
tanak pusenja srvara osjeeaj i7..1I7.etnog dostignuca. Kad sc
$.."lll1i lIspijete odviknuti, ecsritkc prijatelja, obitelji i kolcga
bit ce yam ogroman poticaj prvih dana 'prestanka'. Ako jc
viSe ljudi u igri, zasluge cc bid podijeljene te ce time i p o t i ~
caj biti smaojcn.
Jos je jedan od[iCao primjer laine morivacijc porkupljivanje
(npr. situacija kad roditelj nudi adolescentu odredenu Sllmu
Izbjegnite lainu motivaciju 139
novca ako prestane pusiti iii siruaeija kad pUSac sam nudi ok-
bdu: "Dar ell ti sco funta ako nc lIspijem." jednom sam na te-
leviziji vidio jedan zgodan primjer. Policajae koji je pokusavao
prestati pusiri stavio jc Ilovcanicu od 20 funta II dzep. Napravio
je pakt sa samim soborn. Da bi Smio pusiri, prvo je rrcbao za-
paliti tu noveaniell od 20 fllnta. Nckoliko dana nije pusio, ali
jc na kraju ipak tu naveaniell ,,_apalia.
Nemojte sc zavaravari. Aka vas 50.000 funra kaje prosjecni
pusac (koji pusi samo jcdnu kutiju cigareta dncvno) 'popusi'
rijekotll 1.ivora, iii vjerojarnost 1:4 da obolirc od neke strasne
bolcsti, iIi neugodnosti zbog loseg zadaha, iIi psihicko i fi"jcko
muccnjc i ropsrvo, iii to sto vas vedna [judi i.ali iii prezire, iii
to sto sami sebe 1..alire iii prczirete, 1ll.C lllOZe motivirati, 'IA1.sto bi
to moglo nekoliko laznih morivaeija? One ce samo vasu zrtvu
uciniti bolnijom i {dom. Naucite se srvari gledari na potpuno
drugatiji nacin.
Koju korist imam od pllscnja? APSOLUTNO NIKA-
KVU.
ZaSto moram i dalJc pusiti? NE MORATE! TAKO SE
SAMO NASTAVLJATE KAZNJAVATI.
140 Allen Carr: Lako je preslati pusiti
'''''''J.!.In-'-.;pa prestanete
Ovo pogbv1je sadri.i upurc 'I..a lak i jednostavan !latin prestan-
ka pllscnja. 13udctc Ii slijcdili upure, orkrir cete da prestajanje
pusenja llloZetC $Vrstati negdjl.C izmedu bkog i llgodnog. No
imajtc na lllllU onl! definidju brinete iz staroga viea: "To jc
plavllSa kOja nije dobro protitala upurc na bociei."
Prcstati pusiti smijeSno je jednostavno. Svc sto muratc
lICiniri jCSl! dvijc stvari.
1. Donijeti odluku da nikada vise nceerc pusiri.
2. Ne jadikovati nad odlllkom, vee joj sc vesditi.
Sad se najvjerojarnije pitate: "Cemu onda sluzi osramk knji-
ge? Zasro to nije rekao na samom pocerku?" Odgovor je II tome
sto biste II svakom sluCaju, prije iIi kasnije, poceli jadikovati
!lad svojom odlukom, i vjerojarno bisre je uskoro prornijcnili.
Sigurno jc vee vise puta i bila tako.
Kao sto sam vee rekao, cijela ta stvar s pllscnjem sllprilna
je i perfidna z,;tmka. Glavni problem kod prestanka puscnja ne
ldi u kemijskoj ovisnosti, vee II pranju mozga pa jc zato bila
potrebno prvo srusiti mirove i i1uzije. Trebamo dobro upazna-
ti svoga neprijatelja i proliCiti njcgovu taktiku kako bismo ga
!ako pobijedili.
Lak natin da preslanele 141
VeCinu sam svoga Hvora proveo Ll pokusajima da presranem
pllsiri i propario sam rjedne u depresiji. Kad sam napokon pre-
Stao, smanjio sam pllsenje sa stotinll na nula dgarcta dnevno
bez ikakvog problema. Uzivao sam bk i II prvim trenudma
odvikavanja i nikada od tada se nijc pojavio niti trag apstinen-
tskoj krizi. Upravo sllprotno, to je najljepsa srvar koja mi se u
iivotu dogodila.
Ispocetka nisam mogao shvatiti kako to da Illi jc to hilo
tako lako i jednostavno, i dugo je trcbalo da dokuCim razlog.
Stvar je bila u slijedcecm: znao sam da nikada vise neeu pusiti.
Tijekolll ranijih pokllsaja, bez obzira koliko bih cvrsro bio
odluCio, ja sam II stvari pokuJavflo prcstati pusiti, nadajuCi se
da te, ako uspijcm dovoljno dugo prciivjcri bel. cigareta, zelja s
vremenolll ncstati. Naravno da nije nestala jer sam stalno cekao
da sc llc.stO dogodi, i svc sam viSe i vise jadikovao i sve sam vise
i vise zelio dgarcru. Zelja nikada nije ncstajala.
Moj jc konacni pokusaj bio drugaCiji. Kao i mnogi pusaCi,
ozbiljno salll r:lzmisljao 0 svornc problemu. Sve do rada, kad
god bih odustao, rjdio sam se mis[jll da ee drugi pur biti bksc.
Nikada mi nije padalo na pamer da eu cijeli livot pusiri. 1:1 me
misao ispunjavala lliaSOIll i poceo sam vrlo dllboko razmiSljati
o roj Cinjcniei.
Umjesto da nesvjesno palim dgarcru za cigaretom, pocco
sam analizirati svojc oSjcbje koji pratc svaku zapaljenu eigare-
tll. Tada se porvrdilo uno sto sam vee znao. Ja u eigaretama ne
llzivam, one Sll slllrdljive i odvrarne.
Poceo sam proucavari nepusace. Do tada sam nepusace
smarrao nedrusrvcnim cistuncima. Medurim, bd sam malo
razmislio, shvatio sam da su nepusaCi snainiji i opuSteniji Ijudi.
Izgleda mi da se lako nose sa stresovima koje dOllosi iivot i da
vise lIzivaju II drusrvenim siruadjama od pusab. SigllfllO je da
imaju viSe iivotne snage i dana od puSaca.
Poceo sam razgovarari s bivsim pusaCima. Do tada sam bivsc
pusaee smatrao ljudima koji su bili prisiljeni odreei se pusenja
zbog zdravlja i novea, a koji konstantno :lude 7.3 cigaretama.
Nckolicina njih mi je priznala da ih idja za cigaretom katkada
uhvati, ali da se ro dogada roliko rijcrko da nije spomena vrije-
dno. Na pitanje ncdostaju Ii im dgaretc, vetina bivsih pusaca
me upitala salim Ii se. Ka'l.u da se nikada u zivotll nisu osjeeali
bolje.
Razgovor s bivsim pliSaCima uniStio je jos jedan mit koji
me uvijek opteretivao. Bio sam rnislio da u meni postoji neb
uroclena slabost i napokon mi je sinlilo da svi pusaci prolaze
kroz takvll praVLl moru. Govorio sam sebi: "Milijuni ljudi Sll
prestali pllsiti i sada zive vrlo sretno. Nisam imao porrebu "tAl
pllScnjelll prijc no sto sam pocco pusiti, a sjeeam sc da sam sc
trebao dobro pOJllllciti cia se navikncm na te smrdljive cig.He-
teo Pa zasro su Illi onda sada toliko porrebnc?" Nikada niS:l.m
u'l.ivao u puscnju. MiLia sam raj cije1i prljavi ritual i niS:lm
i.clio djcloga 'l.ivota robovari tom odvrarnom korovu.
1 tada sam sam sebi rekao: "Allene, $VIDALO SE TO
TEBI III NE, SADA SI POPUSIO SVOJU POSLJE-
DNJU CIGARETU."
Znao sam, upravo od toga trenutka, da nikada vise necu
pusiri. Tada nisam occkivao da ee to biti !ako; u srvari, ocekivao
sam upravo suprotno. Bio sam duboko uvjeren da me ocekllju
mjeseci tdke depresije i da ell eijeli zivot pomalo patiti 1.3 ei-
garetama. Umjesto toga, cijeli je proccs bio pravi uiitak od sa-
llloga poeetka.
ougo mi jc rrcbalo da shvatim zasro mi jc ro sada bilo tako
jednosravno i zasro nema ni traga od one bolnc apsrinentskc
krize kroz koju sam uvijek prolazio. Razlog je u tome sto ona ne
posroji. Apstinemsku krizu ne srvara nedostatak nikotina, vee
sumnje, nesigutnost i strah. Oivna je istina slijedeea: LAKO
142 Allen Carr: Lako je prestati pusiti lak nacin da prestanete 143
J E PRESTATI PUSITI. Stvar je samo u neodlllcnosci i ja-
dikovanju kojc (0 Cine rako rcikim. Cak i kad su ovisni 0 niko--
rinu, pu.saci mogu prilicno dugo izdriari bez cigarere, a da im
ro ne prcdsravlja nikakav problem. Pare tek kad ide cigarcru, a
llC mogu je zapaliti.
Dakle, kljuc jcdnosravnog i lakog presranka pu.scnja je u
cinjenici da je naSa odluka neupitna i konacna. Ne smijere se
s.amo nadafi da cere sc rijciiri pllsenje, VL-C mor.H'e biri sigumi
1I roo Nikada odluku llC preispitlljrc i nikada je nc dovodire u
sLllllnju. U stvari, radirc upravo ohmura - radlljre sc adluci.
Aka mozcte biti sigurni II svoju odlukll od samog poCcrka,
bit ce vam Iako. Mcdurim, kako rno"i..crc biti od samog pocctka
1I to sigurni, lIkoliko nc warc haec Ii to srvarno biti rako? lz
rag nam je razloga JX>trcban osrarak knjige. Navest Cll per
nih srvari koje mOt:lte raSt.isriti sami sa sobom prije nego StO
krenete.
1. Shvatire da mOZcte posriCi svoj cilj. Nine vi ni po cemu
ra'l.liCiri od drllgih i jedina osaba koja vas mo"i-c natjcrati da
7A1palite slijcck-cu cigareru jcste samo i jcdino vi sami.
2. Ne odricere se bas nicega. Naproriv, watno ccre poboljsari
svoj ;;jvor. 10 ne :waci samo da cc yam sc popraviri zdravlje
i bankovni racun. '10 maci i to da cere biti u smnju vise
lIzivari u Iijepim stvarima i lakSe prebrodiri one rcike.
3. RaSCistire vet jcdnom s idejom da posraji "samo jedna ciga-
reta". Pu.senje jc ovisnosr i Ianeana reakcija. Cviljenjcm za
jos jednom cigarcrom sarno Cere sc besporrcbno binjavari.
4. Ncmojre na pu.senje gledati bo na dru.srvenu pojavu koja
yam moZe naSreriri, veegledajrc na tokao naovisnosr. Suotite
se s cinjenicom, ieljeli vi ra iii ne, DA STE BOLESNI.
Bolesr neCe nesrari ako gurnete glavu u pijesak. Zapamrire:
sve kronicnc bolesri koje se ne lijcce trajLl citav fivot i s vre-
144 Allen Carr: lako je prestati puMi
menom se sarno pogorSavaju. NajlakSe ih je iz.lijeliti odmah
SADA.
Razdvojite bolest (opt. kemijsku ovisnost} od sra.oja dllha
pu.saea i nepuSaCa. Svaki hi puSac. ponudimo Ii mu bnsu da
se vrni u vtijeme kad jos nije pusio. odmah ptisrao na ponu-
dll. Vi rakvu sansu imare, i to danas! Nemojte na cijclu srvar
gledari kao na odricanje od cigarera. Donijeli sre konacnu
odlllku da cetc popusiti svoju z.<ldnjll cigatCtll i odmah Cere
se svrstari II ncpllsace. PusaCi su oni jadnici koji idu kroz.
zivot lInisravajuCi sc cigaretama. NcpuSac je osoba koja to
ne Cini. jednom kad ste donijeli odlllkll, vee sre posrigli svoj
cilj. Radlljtc sc tolllC. Nemojre sjcdiri i jadikujuCi cckari da
kemijska ovisl1ost nesranc. lzadire i odmah poenitc uiivati
1I iivotu. Zivor je lijep, eak i ako src ovisnik 0 nikotinu, a
svaki ce vam dan biri jos Ijcpsi ako niste.
Da histe presranak puknja ucioili lakim, morate bili sigurni
da cere u cijelosri i7.driAui apsrinenciju 1I fa'l.doblju odvikavanja
(najvi.se rri tjedna). Ako se nalazite II pravom sranju duha, to ee
yam biri nevjcrojarno lako postiCi.
Do ovoga SlC rrcnurka, ako ste dovoljno orvoreni na promjc-
ne (a to sam od vas z.<lhtijevao na samom pacetku), vee dcfi-
nitivno odlucili da ccre preslati pllsiti. Trebali bislC sc osjeL1ti
u7.budcno, k:to pas koji zna da ce ga vlasnik uskoro pustiri s
lIzice. Jedva cekarc da otrov poene napllsrati vaSe rijclo.
Ako se osjc6le rufno i nesigurno, rijce je 0 jcdnom od
slijcdeCih raz.loga:
1. Ndro Yam nijc dobro sjclo. Ponovno procitajte gore
denih pet bitnih srvari i zapirajt'e sc vjcrujete Ii u njih. Ako
sumnjare u bilo koji ad navoda, ponovno procirajte dijclove
knjige na kOji se odnase.
Lak da prestanete
2. Bojite se neuspjeha. Ne brinite. Samo citajte dalje. Uspjet
Cetc. Cijela stvar s pusenjcm jedna je od najteiih igara sa
s..'lmopouzdanjcm. Is pametnim ee se Ijudima samopuzdan-
je ponekad poigrati, mcdutim, kad shvate da je u srvari rijec
s..'lmo 0 okrutnoj igri u kOjoj su oni zrtve, jedino ce budale i
dalje prismri igrati je.
3. Slaiete se sa svime sro sam rebo, ali ste jos uvijek jadni.
Nemojtc bid jadni! Otvoritc oei. Prekrasnc se stvari upravo
dogadaju. Uskoro Cere pobjcei iz zatvora.
Najbirnije je zapoeeri proccs s ispravnim sravom: Nije Ii
prekrasllo to sro So'lm ncpuSat!
Svc sro sada moralllO utiniri jest zadriati lo smnje duha za
vrijcme razdoblja odvibvanja. U slijcdocim ell sc poglavlji-
rna baviti srvarima kojc nam otdavaju osranak u ispravnom
sranju duha. akon r:.'7.doblja odvikwanja Ileee bili potrcbno
razmisljari na raj natin. To Ce sc dogadari aulOm:nski, i jcdina
ee yam misterija biti u rome Sto je to tako ociro. Neee Yam biti
jasno kako to prijc niste mogH vidjcri. Ipak, upozorit ell vas na
dvijc stvari:
1. Odgoditc rrcnutak gaScnja posljcdnjc cigarctc dok ne
proeitatc cijclu knjigu.
2. Nekoliko sam puta spomclluo da r:u:doblje odvikavanja tra-
je do rri tjcdna. To bi moglo izazvati Ilckc ncdoumicc. Prvo,
moZe sc dogodiri da podsvjcsno osjccnc da moratc patiti
rri tjcdna. Nc mOfatc. Drugo, izbjcgnitc nacin razmisljanja
kOji vas vodi u zamku: "Nckako motam izdrlati ra rri tjedna
i onda sam slobod:l.Il." Nista sc birno neee dogodiri 1.3 lri
rjedna. Neecte se odjcdnom potcti oSjc6.ri kao ncpusac.
Nepusati sc ne oSjcCaju razlitito od pusaca. Ako planirate
jadikovati zbog svoje odluke slijcdeta tri tjedna, vjerojarno
148 Allen Carr: Lake je prestali puMi
cetc jadikovari i nakon ta rri tjedna. One SlO jest
da ako sada mo7.etc reCi da nikada vise neCelc pUSltl I
. <.r' odl',c"no naken tri t,'edna sva ec iskuscnja nestan.
se OSJCLd, . . .
Govorite Ii sami sehi: "Da barem mogu izdn.an cn tjedn.a
bez eigarctc", vjerojatno cetc sva ta Hi tjedna, a i dulje, uml-
rati ad zelje z.a dgarctom.
Lak natin da prestanete 147
dVikavanja
Najvisc rri rjcdna nakon SfO ugasirc posljcd nju cigarctll maze
vas muchi apstinclllsb kri:t..1. Nju cine dva mzlicira f:tkrora:
1. NClltaiiva idja za nikminom, pra7.. 111, ncsigllr.lll osjccaj
sliclll gladi koji pusaci opisuju kao 7.clju 7.3. cigarcrom i i.clju
cia imaju 5(0 radili s rubma.
2. Psiholoski polica; u odrcdcnim drusrvcnim silllacijarna,
npr. navika cia llvijck kada zaz.voni rcleron, palirc cigarctll.
To Sto lie Illogu r:Izlikovari ova elva fakrora razlog jc z.'I.Sto
sc mnogi pusaci nc lIspiju odviknllti POllloCU Metodc :;nage
valjc. To je, ism tako, i razlog sro mnogi koji uspiju ponovno
upadaju II iSHI 'lamku.
Jako nikorinska apsrincrska kri'l..a nc uzrokujc nikakve rje-
lesnc bolovc. ncmojrc podcjcnjivati njcnu snagu. Govorimo ()
'boli od gladi' aka cijeli dan niSt3 ne jcdemo; mo7..cmo osjceati
kruljenje u 7.e/ueu, ali rjclcsne bali nema. Medurim, glad je
snaina sila i kad nam sc uskrncujc hrnna, moicmo posrati jako
ne-.c.adovoljni. Slicna je srvar s rijclom kOje fudi za nikotinom.
Razlika je u tome sro naSe tijelo treba hranu, ali nikorinski
orrov mu nikako nije potreban i s pravim sranjem duha apsti-
nenrsku jc krizu lako prebroditi te ona ubrw ncsraje.
148 Allen carr: Lako je preslati puMi
Ako plisaCi lISpijll apstinirari nekoliko dana pomotu Me-
lode snage voljc, zelja 7.3 nikotinom uskoro ce ncsrad. Rijee
je 0 drugom faktoru koji uz.rokuje prableme. PUSae . ~ m a n ~ ~
viku olakSavati si apsrincntskll kriw u odrcdeno vrlJeme III
na odredenom mjcstu i to stvara odredene 7A,bludc (npr. "Ne
mogu UZivali u pU:u ukoliko ne zapalim cigareru"). Mo7.da Cete
bide razurnjeti sto se dogada pomotu slijedeteg primjcra.
Nekoliko godina vozire auto na kojem je rucica za zmigavcc,
tecimo.lijevo ad volana. Kupili sle novi auromobil, a na rom j ~
automobilu ruCica na dcsnoj strani. lako znatc da se ona nalau
na desnoj srrani, pl'vih cete nckoliko tjcdana ukljucivati brisace
svaki puta kad budCle icljeli dati zmigavac.
Prestajanje pllScllja vrlo je sliCno. Za vrijeme prvih dana
razdablja odvikavanja 1I odrcdcnim cc se trCllLlcima lIkJjllcivati
okidac. Pamislil celC da yam jc potrcbna cigarela. Od prcsudne
je vainosli da budetc u porpunosri svjcsni da je,rijeC 0 v a ~ ~
ispranom mozgu, i okidaCi CC vrlo brw nesratl. Ako kOrlStl
Meoclu snagc volje. puSac je lIvjeren da sc na ncki nacin invuje
i dok zbog toga jadikuje. ne samo da posrupno IlC smanjuje
okidac, on ga, naprotiv. sve vise pojaeava.
Najeciti okidac je obrok. najeeSte upravo vceera u rcstoranu
s prijateljima. Bivsi se pUSac vet. osjcCa jadno jet je liSen cigare-
tc. Tada njegovi prijatelji palc dgarcte i bivsi sc pube osjeCa jos
jadnije. Sada viSe ne uiiv:l ni u veceti nid u onome sro je treba-
10 hiti ugadno druicnjc. Zbog povezanosti cigarete s veCetom
is dru7..cl1jclll, pusac pari ad trostrukog lldarca., i pranje mozga
sc zapr:lVO jos pojaeava. Ako je srvarno odJllCan i maZe izdri.3ti
davoljno dugo. prihvatit ce dobitak i nastaviti normal no iivjeti
kao nepusac. Mcdurim. odredcna d07..a ispranosti mozga jos
je uvijek priSUtll:l. Zato mislim da jc druga najgora stvar kod
pUSenja ta SIO puSac koji je prest:lO puSiti zbog zdravlj:l i nova.
eak i nakon nekoliko godina, i dalje II odrcdenim prilikama
Razdoblje odvikavanja 149
dno. Cigarete ne Cine veceru i druienje, one ih llnihavaju. Za-
pamtite i to da pllSaCi za vrijeme vecere ne puse zata sto uiivaju
u cigareti. Oni pusc 1.ata jer moraju pusiri. Oni Sll ovisnici.
Oni ne mogu uiivati ni u obrokll niti 1I iivotu bez cigarctc.
Prestanire 0 pusenjll ra1.111isljari kao 0 navici koja je sarna
po sebi ugodna. Mnogo pllsaea fudi za Cistom ckoloskom ci-
garetom misleCi da bi rakve cigarerc rijdilc njihov problem.
Postoje takvc cigaretc, ali svaki pusac koji 7.. 1pali biljnll cigarctu
odmah shvati da jc to gubirak vremena. Shvatire da je jedini
razlog pllscnjll tlnos nikotina u tijclo. Jcdnom kad se oslobodi-
rc ieljc za nikotinom, porrcba za guranjem cigareta II usra bit
ce jednaka sadasnjoj porrcbi da gurarc cigarcrc II llSi.
Bilo da jc l.clja 'l..1 cigarcrom rczultat apsrinetHskc krize
(osjcbja prazninc) koja sc javlja u razdobljll odvikavanja iii
okidackog mekll1izma, prihvatiTc jc kao rakvu. Tjelesna bol ne
posroji, i ako 7..allzmetc ispravan stay, cigarcte nece predstavljati
nikakav problem. Ncmojrc sc brinllti oko odvikavanja. S:lm
raj osjctaj nijc TeSko svladari. Povezanost i.elje 1.a eigaretom s
osjebjem Llskracenosri je uno Sto taj problem cini rcikim.
Umjesto cia jadiklljcrc, recite sami scbi: "Znam 0 ccrnu jc
rijec. Stvar jc II apsrincnrskoj krizi zbog nikotina. To jc ono od
cega pate pllsaci cijcloga iivota, i to je uno sto ih tjcra da nasra+
ve pusiti. NepusaCi IlC pare od roga. To je samo jedno od 1.ab
ove droge. Nije Ii divno Sto se mojc tijclo Cisti od toga zb?"
Drugirn rijctima, slijedeea ce rri rjedna biti 1.a vase [ije-
10 malo rrallmaricna, mcdutim, kroz ta tri ljcdna, i do kraja
iivota, dogadat ce se ndro prekrasno. Oslobodit cere se grozne
holesti. Taj ce llspjeh vise nego zasjeniti malu trautllu, i zapra-
vo cere uiivati u apstinenrskoj kri1.i. Ti ce yam trenllci postati
ugodni.
Ra1.misljajte a cijelom procesll presrajanja pusenja kao 0
uzbudljivoj igri. Razmisljajrc 0 nikorinskorn cudoviStu kao 0
fe!i eigareru. Hvara se za iluziju koja posroji jcdino u njcgovoj
glavi i bespotrebno se izlaie Illukama.
Cak jc i s 1110jom mcrodom popusranje okidaCima najcciCi
tlzrok ncuspjehu. Bivsi pusac poCinjc smarraci eigaretu nckom
vrstom pbeeba iii seecrne pilule. Razmislja: "Znam da od ciga+
rete nemam nikakve koristi, ali ako mislim da imam, II pojcdi-
nim ce mi simacijama p0I1106."
Secema pilula, iako fi1.icki nc pomal.c, moze biti snazna
psiholoska POIllOC i tako ublaziti simptomc i donijcti neku ko+
rist. Cigarcta, mcdutim, nijc Scccrna pillila. On:l. sama srvara
simptolllc kaje Ubla7'-:IV:l. i nakoll nekog vtcmena eak II porpu-
nosti presrajc ublaiavari simpromc; ta je 'pilula' koja uZfokuje
holest, i uz svc to je ubojica broj jcdan II 'l'-:Ipadnolll svijclLl.
Moida cete posljedicc moti bksc shvatid kad sc odnosc na
nepuSacc iii na bivse pllsacc koji su prestali prije nekolika godi-
na. U1.mimo primjer zenc koja je ostala bel. supruga. Uobieajeno
jc da u takvim Sitllacijama pllsac, II najholjoj namjcri, nudi
osobu cigarclOm: "Zapali cigaretll, laksc ces sc smiriti."
Ako prihvari cigaretll, Zena sc necc smiriti jer llije ovisna a
nikotinu i nema porrcbc smirivati nikavu apstinentsku krizll.
U najholjem ce joj sllleaju pruiiri nckakav trenurni psiholoski
poticaj. Kad llgasi cigarcru, tragedija jc jos llvijck tl!. U srvari,
jos je i gorc, jer rena liada pari i od apstincnrske krize i mora
odluciri izdrlari tll kriw iIi je ublaziti jos jednolTl eigaretom i
tako 1.apoccti bijcdnu laneallu rcakciju. Svc Sto cigarcta moZe
llciniti jesr dati 113m rrentlrni psiholoski poricaj. Jednaki bi 1'0-
ricaj pruzila i rijec utjchc iii pice. Mnogo jc pllsaea posralo
ovisl1o 0 tom groznom korovu bas u rakvilll rrcnllcima.
Od presudne je vaznosti od samog pOCetb boriti se s
pranjcm mozga. Shvaritc. cigarera yam nije potrebna, i jedino
~ I O tinite ako cigareru smarrare poricajem i pomoCi u kriznim
.... illl:Kijama, jest mucenje samoga sebc. Nemojte se osjeeati ja+
I no Allen Carr: Lako je prestati pusiti Razdoblje odvikavanja
,.,
crvicu koji euti II vasem trbuhu. Moracc ga izgladnjivaci ui tje-
dna, a on ce vas pokusavati prcvariti i nagovoriti vas dOl zapalite
cigaretu kako biste ga odrhli na iivotu.
Katkada cc poklisari lleiniri da se osjec..1re jadnima. KatkOlda
cete pomisliti dOl izmiee vasoj kOlltroli. Nctko yam mo:i.c po-
Iluditi cigaretu, a vi Cele zaboraviti dOl ste prestali pusiti. Kad
sc prisjelire, moida Cete se oSjc6ti uskracenim 7..a neSw. Budile
unaprijed spremni na lakve zamke. Kakav god bio izazov, za-
pamtilc dOl jc to S<1m02.1l0 SW postoji to malo eudovisre u v3.sem
lijclll. Svaki puta lead ooolile iskuScnju, 7..adajete eudovistu jo.s
jedan smrmi lldarac.
Sto god einili, ne pokuSavajlc zaboraviti na puSenje. To je
jcdna od srvari koja pUSacc, koji pokuSavaju Metodom snage vo-
I;c, ecsro r;era 1I sate i salC deprcsije. PokuSavaju prebrodiri dan
za danom, nadajuti sc da t.e jcdnostavno zaboravilj na puSenje.
Sliean jc slllCaj kad imarc problema s nesanicom. Sto vas
nesanica viSe brine, lO yam jc lC'".i.c na njll zaboravitj.
Nikada ncrclc biti II st".lIlju 7..aboraviti na pliSenjc. Prvih ce
vas dana na pu.scnjc neprcsrano JXKlsjeCali malo eudovisrc i
nikako lO ncrere illoci izbjcri. Ook god ima pUSaCa i agrcsivllc
reklamnc kampanjc, sralno ce vas neSro iii nerko podsjcGui na
pliSenje.
Na pliSenjc 7..apravo nOpCe nije potrcbno 7...3boraviri. Nisla
sc loSe ne dogada. aproriv, dogada se nciro divno. Cak i
ako na pliSellje pomislite rislicli pUla na dan, UZIVAJTE U
SVAKOM TOM TRENUTKU. PODSJECAJTE SE
NA TO KAKO JE DIVNO PONOVNO BITI SLO
BODAN. PODSJECAJTE SE NA TO KAKO VISE
NEMATE POTREBU SAMI SEBE GUSITI.
Kao sro sam vcc rebo, orkrir cere da Sll rrenllci apsrinenrske
krizc posrali lrcllllci ui.ivanja i iznenadir ce vas kako ccre !ako u
rim uenucima zabor..IViri na pllsenjc.
1152 Allen Carr: lako je prestali pusiti
Sro god cIn;lI, NIKADA NE SUMNJAJTE U SVOJU
00LU KU. Jednolll kad pocnere sumnjati, pater cere
vari i stv'ari ce se pogorSari. Umjcsw roga, iskorisrire raj rrenll
rak 7A1 poricaj. Ako vas to deprimira, podsjcrire se dOl deprcsijll
UZroklijU upr..wo cigarcrc. Ako vas prijarelj pOlllldi, budilC
nosni i recite: "Sretan sam s[Q mi viSe ne rrebaju." 10 ce ga
povrijcdid. ali kada sc sam uvjeri da nisre ncsrcrni sto nc pUSilC,
vcc jc na pola puta da yam sc pridruii.
z..1pamrirc dOl su V:lSi razlozi da presranete pUSili bili i7.U'lCr-
no ispravni. Podsjerite sc koliko vas novaca koiita jedna cigarcm
i z."lpimjre sc felite Ii se stvarno izloiiri mogucnosri da se tdko
raz.bolite. Prijc sveg.t, sjeritc se dOl je raj osje6lj salllO privremcn
ida src svakoga rrenurka svc bliie i bliie svomc cilju.
Neke pliSaCC brine dOl Ce se cijeloga :i.ivOla morati boriti s
aUlOmarskim okidacima. Drugim rijei:ima, misle da Cc cijclo-
ga 7.ivora morati sami scbc 7..avaravari da im nc rrcba cigarcm,
korislcCi se psiholoskim rrikovima. To nije rako. Poclsjedre se
da optimist vidi hocu kao polupunll. a pesimisr kao
nll. S puknjcm jc drugac.ije; boca jc prazna, a pliSae je vidi
nOIll. 10 je 7...3l0 sto pu.sae ima ispran mozak. Jcdnom kad sami
sebi poenctc govoriri kako ne morare pusiti. vrlo br.ro (0 viSe
ncCcrc trcbari govoriri jer divn3 je istina da... ne motate pllsiri.
To jc posljednja stvar na svijctll koju morarc Ciniti i nClllojre
uciniti da to doslovno bude posljednja srvar kOjll Cele 1I :i-ivoru
llCiniri.
Razdoblje odvikavanja 1153
dim
1. Odri.:lva malo cudoviiitc u vasem tijelu na iivow.
2. I sto je jos gore, odriava velika clidoviSte 1I vascm umu na
i.ivotll. Ako stC povllkli jedan dim, jos cc varn lakSe biti
povllti i drugi.
Zapamtiu: IIpravoje samojtdlla cigaTeIil ona zbog koje smop o t ~ ' i
puiiri.
Ovo je jos jcdna od losih srvari s kojima sc bore puiaCi koji
pokU5..1.V3ju presrad pusiri Mcrodom snage volje. 17.dri.ar ce [ri
iii ccriri dana bc-I; cigarerc i onda cc jcdnu zapaliti, iii povuCi
dim. dva, kako hi si olakSali parnju. Nc shvaeaju kako (0 ima
pora7.3n lItinak na njihov moral.
Vocini PUS-1.0 raj prvi dim nc odgovara i to njihovom svjc-
silom lImli dajc polkaj. Mislc: "Odlicno, ova; dim mi uOpCc
nijc ukus:lIl. Dakle. gubim i..dju 7.3 dgarclom." U stvari jc rijd
o obrnlltom slucju. Prihvarirc OVU Cinjcnicu - CIGARETE
NISU UKUSNE. Ugodan okus nijc bio razlog pu.senju.
Kad hi pus..1.ci pmili 7A'lIO sro su im cigarcrc fine. nikada nc hi
popu.sili vi.sc od jcdnc cigarete.
Jedini r.t7Jog zaSto sc do sada pusili jest raj $[0 Sle morali
nahraniri malo cudovistc. Razmislite malo: upravo ste ga iz-
gbdnjivali Cctiri dana. Kako Ii mu sarno dragocjen raj jcdan
dim mora biri. Vi sami toga niste svjesni, ali dim koji je usao
u vaSe rije10 prooat cc poruku vasem nesvjesnom umu i evrsta
odlllka da prcstanctc pusiti bit cc potkopana. Mali CC Yam
glasic negdjc iz krajcv:\ vascga lima poslati slijcdeCll porukll:
"Bez obz.ira na sva logicka ohjasnjcnja, cigaretc Sll dragocjcnc.
Sada iclim jos jcdnu."
'T.1.j jcdan mali dim irna dva rai'..arajuCa uCinka:
1 ~ 4 Allen Carr: Lako je preslati pusiti
Samo jedan dim 1M
r:1i biti teze?
........V
Cimbenici koji odlucuju koliko ce svakorn pojcdinolll pusaCll
biti lako iii TcSka prcsfati pusiti razliciti su 1... 1 svaku osobu. Za
poecrak, svatko od llas ima drukCiji karakter, ra"JiCir posao,
osobnu siruaciju, ied.
Nekim jc profcsijam3 tc:i-c nego drugima, ali aka odsrra-
!limo f.1.kror prallja mozga, to i nc treba biti taka. Nekoliko
individual nih primjera mOl-C llam ovdje pomoci.
Izglcda da jc prilicno rdka pripadnicima rnedicinske profe-
sijc. Mislimo da bi lijccnicima trcbalo biri b k . ~ e jet SLl svjcsniji
sfcrnosti puscnja 7... 1 zdravljc, a i svjcdoci su rc srernasti svakoga
dana. [aka su na raj naCin izlozeni jos snaznijim razlozima za
presranak puscnja, nije im bkSe prcsrari. Navest ell nckoliko
ta1Joga zasro jc to taka:
1. Stalna svjesnost rizika za zdravljc stvara strah, a strah je jed-
na ad situacija bda pusac ima potrcbu ublaziti jaku :i,clju 2.1
dgaretom koju stvara apstinenrsb kri'l... 1..
2. Posao lijee/lika izuzetno je srrcsan, i cesto dok radi lijccnik
nijc sposoban nositi se s dodamim stresom kOji stvara ap-
stinentska kriza.
3. Lijecnik jc uz sve to i pod dodatnim stresom koji uzrokujc
osjeeaj krivnje. On zna da bi trebao bid primjerom ostalim
Ijudima. To na njega srvara dodatan pritisak i pojaeava
osjeeaj da sc invuje.
Za vrijeme zasluzcne pauze, II trenucima kad je ublaien stal-
ni stres ad posla, lijecniku dgareta postaje vrlo dragocjena jer
njome ublaz..l.va ielju koju srvara apstinenrsb kriza. Slicna se
stvar dogada sa svim pLlSaCima koji moraju dulje vrijeme a p ~
stinirati. Metodom snage volje pusac se osjcea sve jadnije jcr sc
osjcCa z.l.kinlltim. Pusac ne uiiva u odmoru iIi u salici bve 7....
vrijcme tog odmora. OsjcCaj gllbitka sc taka jos viSe pojaeava,
i zbog nacina tl3 kOji povczujc srvari, uprava cigaretu Sinatra
onim sta mu 1I trCtlllcima odmara pruza ugadu. Meclurim, ako
najprijc uklonimo bktor pranja rnmga i presrancmo jadikovad
zbog cigarete, LI odmoru i saiki kaye ipak lllozemo llzivali, cak
i dok nam rijclo trazi nikotin.
Jos jednu tcSkocli predstavlja dosacla, ponajvisc u kombi-
naciji sa srresnim razdobijillla. TipiCall su prirnjer v07_1.Ci ili
kUCanke s malom djecom. Posao je srresall, a opec u velikoj
llljeri jednoliean. Ako pokuSava Metodom snage voljc, kUCanica
ce puno vremcna provesri 'cmizdrcCi' llad svojim 'gubickom' i
to ce pojabti osjetaj tllge.
I tLl bislllo situaciju trebali lako svladati ako flam jc stay p r a ~
vilan. NClllOjtC brinuti Sto vas ncSto stalno pods;cCa na to da
ste prestali pllsiti. Provcditc tC trenutke u radovanju Cinjenid
da sc llpravo oslobadate 7Jog cudoviSta. Aka srvari tako posm-
vite, rrcnud apsrincnrskc kri7-c posrar ce trenuci ugode.
Z:lpamtite, svakom pusacu, bC"l obzira na dob, spa\' inteli-
gcnciju iii 7... 1.nimanje, moie bili Iako i lIgodno presrari pusiri
ako SLiJEDI SVE aVE urUTE.
156 Allen Carr: lako je preslati pusili
Hoce Ii meni biti teze? 107
zJclzi neuspjeha
Dva su glavna razJoga ncuspjeha. Prvi je urjecaj drugih
puSaCa. U rrcnucima slabosti iii za vrijeme nekog dru7..cnja.
nClko Ce :r..apalirj cigarclU. Vel:. sam se llaSiroko bavio ovom s i ~
lUacijom. Iskorisrirc rakav trcllmak Z3 podsje6nje da nc po-
sroji ncito StO sc lOve '5.'lmo jcdna cigarcra'. Veselite se cinjenici
da ste i7A,s1i i70 7..1Caranog kruga. Sjcrirc se da pUSac zavidi varna j
falite gao Vjcrujrc mi, njcmu jc potrebno da ga ialire.
Jos jcdan od razloga neuspjeha jc los dan. Budite n3Ci5m s
Cinjcnicom da, bili pu.sac iii ncpu.sac. ima dobrih i losih dana.
Zivor sc s.-tstoji od llspona i padova.
Problem kocl Mcrodc snage voljc jc 1I tome da tim pU5.1C
ima los dan, poeinjc j:J.dikovanjc 7...\ cigarclom i (0 raj los dan
lini jos gorim. NcpliSac je bolje opremljen:za takvc situacije, nc
sarno rjelcsno vel:. sc i psiholoski lakSe moze nositi sa stresnim
situ::lcijama II iivO[ll.
Ako za vrijcme odvikavanja imate los dan, sarno se sjetire
da je bilo losih dana i dok sre pus iii (inaee zasigurno ne bisre
donijeli odlukll da prcsranclc). Umjesto da pocnete jadikovari,
recite sami scbi ncSto sHeno ovome: "Dobra, danas mi nije has
najbolji dan, ali puS'cnje to nikako nete popraviti. Sutra ce biri
bolje, a danas harem mogu uiivari II Cinjenici da sam se oslo-
bodio tog grozllog pusenja."
U ~ 8 Allen Carr: Lako je prestati puMi
Da bisre hili pusac, morare imiriri pred losim manama
pllscnja. Pusaei nikada nemaju napadaje pusackog kaslja, oni su
samo kronieno prchladeni. Ako yam se auto pokvari na nekom
nczgodnom mjestll, zapaHt Cere cigareru, medmim, jesrc Ii II
tom nel1utku vescli i dohre volje? Naravno da nisre. Jednolll
kad presranete pusid, postoji tendencija da za svaku srvar kOja
krene loSe krivirc upravo to StO ste presrali pusiti. Ako yam
sc pokvari auro, razmisljare: "U ovakvom bih trenurku rado
7..apalio cigarctll." To je isrina, ali nemojre zaboraviti na to da ci-
gareta ne rjciava problem; vi jednostavno kainjavare sami scbc
jadikovanjem 7..a i1uwrnom porporom. Srvarate nemogutu si-
ruaciju. Jadni ste zato jer ne mOZcrc 7..apaliri cigareru, a hil tere
joS' jadniji ako je 7..apalirc. Znatc da src donijcli ispmvnu odluku
kad src odlucili presrari puSiri i ncmojte sc nikada kainjavari
sumnjorn 1I tu odlukll.
Zapamtirc: pozitivan stay od prcsudne jc vainosri - uvijck.
Glavni razlozi neuspjeha U ~ 9
Z1.mjcnska sredstva Sll :lvakaea gUilla, slatkisi, pepcrrninr bom-
bani, biljnc cigarctc, tabletc, itd. NEMOJTE KORISTITI
NITI JEONU 00 NJIH! Oncvamncpomazu,samovam
orcbvaju SfVar. Ako osjctirc jaku zclju i odmah uzmere zam-
jcnsko srcdstvo, to cc :i.clju sarno pojabri i bit ec yam teZc. Vi
u rom trcnutku Saljctc ovu poruku: "Motam pusiti kako bih
ispunio prazninll." To je vrlo slieno popuStanju otmibrima
iii djeejoj 'lgrcsivnosti. Ncuraiiva cc zelja postajari svc jab i
muecnje ce.sc nastavljati. Ni Ll kom slubju zarnjcnska srcdsrva
neec lltaziti :i.dju z...1 cigaretom. Vi iudirc za nikotinorn, a ne za
hranom iii zvakaCim gllmarna koje Ce llCiniri Sarno to da we
vik i visc rnislitc na pllsenjc. Z1pamtirc ave savjetc:
1. Ne postoji zamjcna za nikotin.
2. Nikotin yam nijc porreban. On nije hrana, ncgo orrDv. Kad
se pojavi zelja, prisjcrite sc da od apstinclltske krize pate
pusaCi, a ne nepusaCi. Gledajte na tu nclltazivu zclju kao
na jos jed no od zala ovisnosti. Smarrajtc apstincmsku krizu
smrcu graznog eudoviSta.
3. Zapamtitc: cigaretc stvaraju prazninu, one je ne ispunja-
vaju. StO prije naueitc vas urn da mu cigareta nije potrebna,
ni iSta umjcsto njc, rrijc cete biti slobodni.
Ponajprijc izbjcgavajtc bilo koji proizvod koji saddi nikotin,
bile to ivakacc gume, Aastcri, sprejcvi za nos iii zadnji izum,
inhalatOr koji jc sHbn pbstienoj dgarcti. Istina je da mali broj
pusaea koji pokusa prcst:lti koriStenjem zarnjenskih sredstava
uspijc i pripisujc uspjch rakvom natinu. Medutim, oni zapravo
prcsraju pusiti unaroe zamjenskim srcdstvima, a nc zbog njiho-
va koristcnja. Tuzno jc da jos uvijek postoji dosta lijeenika koji
prcporucuju tcrapijll zamjcnskim srcdstvima.
To nije iznenadujucc, jer ako ne shvatirc nikotinskll zamku Ll
potpunosti, tcrapija zamjenskim sredstvima zvuCi vrlo logieno.
Temelji sc na vjcrovanju da kada pokllsate prcsrari pusiti, imatc
dva snaina ncprijatclja s kojima sc rrebatc boriti:
1. Prckinllti naviku
2. Prciivjcti groZllU fizieku apstincncijsku krizu ... ..a nikotinom
Ako sc m:barc boriri s dva snaina ncprijarelja, pamerno bi
bilo d:l sc nc boritc s oba odjcdnorn ncgo pojcdinaeno. Pa je
(ako rcorija rcrapije srcdstvima da vi prvo prc$[a-
nc(c pusiti, ali i daljc u'!.irnatc .....arnjcnu za nikotin. Tada, nakon
sra Stc prckinuli naviku puscnja, polako smanjujetc unos niko-
tina, borcei sc na taj naCin pojcdinaeno s ncprijatcljima.
Zvuei logieno, no zasnovallO je na pogrdnirn Cinjenicarna.
Puscnje nijc navika nego ovisllost 0 nikotinu i srvarna fizieka
bol pri apstinenciji od nikotina gotovo je ncprimjcma. Ono sto
pokuSavare osrvariri kada prestajerc pusiti jCSlubiti i malo niko-
tinsko eudovisrc Ll vaScm rijelu i veliko nikorinsko eudoviSte
u vasoj glavi sto je brie Illogucc. Sve Sto (erapija zallljcnskim
sredsfVillla radi jest prodllZavanjc iivora malom nikotinskom
eudovislll kojc CC onda produiiti zivot vclikom cudovistu.
Zapamrite, LA K N ACIN olllogueava da !aka prestanCtc
pusiti odmah. Moicrc ubiti veliko eudoviste (ispiranjc m01.ga)
160 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Zamjenska sredstva 161
i prije nego zagasitc 7..adnju cigarcru. Malo ce cudovihc ubrzo
bid mrtvo i jos dok lImire, nete viSe biti problem kakav je bilo
dok ste bili puSac.
Zamislite, kako mOZctc izlijeciti ovisnika ad ovisnosti 0 dro-
gi ako mu preporucujcte ism drogu? Jedan uva:icn i cijcnjen
lijocl1ik je stvarno izjavio l1a nacionalnoj releviziji da Sll neki
pusaCi lOliko ovisni 0 nikotinu da bi, kada hi prestali pllsiri, (re-
bali uzimati zamjcnsku (erapiju cijeloga 'l..ivora. Kako se lijctnik
fllO:i.e mliko '1.. bllniti i povjerovati da je Ijudsko tijelo ovisno ne
S:lIllO 0 hrani, vodi i kisiku, nego i 0 snazllom Otrovll?
Cesta U Ilak klinikc dolaze pusaci koji SLl prcsrali ptlsiti
ali SLl posrali ovisni 0 nikotinskoj zvakacoj gumi. Drllgi Sll sc
'1..akvatili' na zvakacu glllllll a i daljc pllSC. Ncmojrc sc '1....wara-
v:ui cinjcnicom da zvakaea guma ima oclvraran okus - ima ga
i prva cigarcra.
Sva 7..amjcnska srcdstva imaju potpuno joonak utinak kao
i nikorinska zvaka6t guma. Sada govorim 0 stavu:" c mogu
pusiri pa Cll 'l..vakati obicnu ivakacli gumu, iii oomoone iii pe-
pcrminr kako bih ispunio prazninll." laka se osje6tj prazninc
i iclje za cigarctolll 1..apravo nc mo'l..c razlikovati od gladi '1...1
hranom, jeclno nccc zadovoljiti drugo. Zapravo, ako jc ism na-
pravljcno na nacin <b iza'l..Ove -kljll za cigarClOtll (Q jc lIpravo
n:ltrpavanjc zvakaCim gllmama iii bombonima.
No glavno zlo1..amjcnskih srcdsrava jc tl tomc sto produi.waju
pravi problcm, a ro jc ispiranjc mO'l..ga. Trcba Ii yam '1..amjcn-
sko sroosrvo 7.:' gripll kada napokon prodc? Narayno da nco
Govorcei: "Trcba mi zamjcna za puScnjc" vi zaprayo kai.ete
"Zrrvujcm sc". Dcprcsija povezana s Mctodom snage volje je
lI'I.. rokovana cinjenicom da puSac vjerllje da podnosi irrvu. Sve
5ro radite na ovaj nacin jesr ro da zamjenjujere jcdan problem
drugim. Nijc nikakav uiirak natrpavati se slatkisima. Bit CCtC
samo deblji i jadniji i ubrm cete se vradri pllscnju.
Povremeni pusaci tciko se oslobadaju vjerovanja da su '1.:.ki-
nllci za svoju malll nagradll: cigaretu tijckom pauze za llrcdske
iii rvorni&e radnike koji ne smiju pusici dok tade, profcsorc
rijekom odmora izmcdu sarova u zbornici iii brl.3 cigaretl za
lijeCllike izmedu dva pacijenta. Neki govore: "Ne bih ni otisao
na pallzu da nisam zapalio". Ovo dok3zuje izreceno, cesro se
pallz.1 uzima nc zata S(o je pUS.1C ieli iii [feba nego Z.1to sro
oC.jnicki treba cigarctll. Z1pamtire, tC cigarctc nikad nisu prava
nagrada. Onc Sll jcdll:lka stvar kao noscnjc L1skih cipcla da biste
dozivjdi zadovoljstvo kada ih skincrc. Pa ako osjcCatC da mo-
ratc dobiti ncku malLl n:lgr:ldu, ncko to budc vaSe
srcdstvo: dok raditc, nosite par cipcla kojc Sll yam jedan broj
prcmale i ncmojtc ih skidati svc do pall'l..C, pa onda os;crite taj
kra5.1n trcnurak opllstanja i zadoyoljslva kada ih skinerc. Vjc-
rojarno mislite da bi to hilo prilicno gill po. Potpuno src II
Vll. Tciko je zamisljati dok Sle jos u zamci, no [0 je upravo uno
sro plisaCi rade. Takoclcr je Lciko z.1misliri da vam uskoro ncec
rrebaLi ra mala "'nagrada" i da Cerc sc prcllla svojim prijatcljima
koji Sll jos uvijck odllosiri s iskrcnim s..12.1Ijenjem i
ti sc kako je IllOgUCC cia llC mogu shvatiti u ccrnu je stvar.
No, ako sc i daljc mislite zavaravaci mislcCi da jc cigarc-
l'a stvarna nagrada iii da trebate z;1tlljcnsko sreds(Vo da
mc njc'l..ino mjcslo, osjcCat cerc sc z:lkinuri i jadni, i prilicno
jc izvjesno da ccre llskoro ponovo potcri pusiti. Ako trcbare
pravll pauzu, kao sro trcbajll domacicc, llcirclji, lijccnici i ostali
radnici, uskoro Cere poceri jos vise ll'l.ivari u toj pauzi jer sc
IlcCcle morari pritom gu5iri.
Zapamtire, ne treba yam nibkvo 7..amjensko sredstvo.
Ncmaiiva ielja za orrovom yrlo ce brm nestari. Neb yam
lIpravo ova spoznaja bude poricajem slijedetih dana. Uiivajte
u tinjcnici da se vase tijelo oslobada arrova, a da se vi sami
oslobadate ropsrva i ovisnosti.
162 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Zamjenska sredsiva
'.3
Naravno, ako yam sc popravi apetir i ako budere 1.3 yrije-
me glavnih obroka Ile$w vise jeli re se udebljare nekoliko kilo-
grama u slijedeCih nekoliko dana, ne objavajrc. Jcdnom kada
iskusire 'rrenurak prosvjcdjcnja' (0 kojem cu govoriri kasnije)
imar cerc dovoljno samopouzdanja uhvatiti sc u kosrac s bilo
kojim problcmom, a to ukljuClljC i losc prehrambcnc navike.
]edino nc smijete jcsti i7.medu obroka. Ako pocnetc s rim, ude-
bljat cete sc i bit cete nesrerni, u srvari se necete rijeSiri grozne
navikc. Sarno cere jedan problem 7A"lmijcniti drugim, umjcsro
da se jcdnolll zallvijck rijdite lose navikc.
164 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
kusnju?
I do sada . ~ a m bio vrlo kategorican u savjetima ce bih ielio da
slijedeCi savjet smatrate prije uputom nego s:wjetom. Vrlo sam
kacegoribn zaco sto, kao prvo, postOje pravi prakcicni razlozi
zaSco yam dajem sayjete i drugo, tisllce je slllCajeva potvrdilo
njihovll dje!otvornost.
Na pitanje treba Ii za vrijeme razdoblja odvikavanja izbje-
gavati situacije kojc mogu osobu dovesti LI iskllsenje, na blost
ne mogu dati kategoribn odgovor. Svaki pusac 0 tOme mora
odluCiti sam za sebe. Ja se, medurim, nadam da mojih nekoliko
sllgcsrija mo'l-c pomoCi u ovom Slllbju.
Ponavljam da je upravo srrah raj koji llas rjera da cijdi zivor
pusimo, a strah sc sasroji od dvije razliCire faze:
1. Prva fa1.3: kako mogu prdivjcri bez cigarcte?
Ovaj .mah je posljedica pan ike koju osjcea pusac kada
se kasno navecer nade bez cigareta. Strah ne uzrokuje apsti-
nemska kriza, vet psiholoski strah od zavisnosti - puSac mi-
sli da ne moze pre:iivjeti bez cigarete. Strah je najjaci upravo
u trenurku kad pusite posljednju cigaretu, a rada nikako ne
patite od apstinentske krize.
Rijec je strahu od nepoznawg, slicnom onom strahu
koji osjeeamo kad ucimo skakati na glavu II vodu. Visina s
Trebam Ii izbjegavati situacije koje vodu u kusnju? 1 6 ~
koje trebamo skoCiti ni;c veea od 30 centimetara, aCini l1am
se vecom od dva metra. Voda je duboka dva metra, aCini
nam se plicom ad 30 centimetara. rrcba puno hrabrosti da
bi se skoCilo. Sigurni SOlO da cerna razbiti gbVll. NajteZc je
odraziti se. Jcdnom kad skupimo hrabrost za skok, ostalo
je lako.
Ovo objasnjava zasto ljudi koji inace irnaju iZU'l-Ctno
snaZllll volju, iIi nikada nisu pokusali presrari pusiti iii
mogu izdri..1.ti tek nckoliko sati bez cigarcre. U stv;lti, po-
stojc pusaci koji puse dvadcscr cigarcra na dan i koji, kad
odlllce prcstati puSiti, pocnu svc br/..c pa[iti cigaretll Z.1 ciga-
retom i tako puse jos vise ncgo prije odlllkc da ec prestari.
Odluka llzrokuje panikll, a panika je strcsna. To jc jcdna
od situacij:1 u kojoj mozak kao okidac s:1ljc poruku: "Zapali
cigarelu", a vi sada nc smijete pusiti. Osjceatc se zakinutim
- jos Okidac se ponovno ukljucuje - fililj llbrzo
izgara i vi palitc cigaretu.
Ne brinirc. T:1. panika jc psiholoskc naravi. Strah vas jc da
StC ovisnik. Divna jc isrina to sto nistc, bk iako stc jos lIvijck
ovisni 0 nikotinll. Ne panibrite. Vjerujte mi i sk!.X:itc u vodu.
2. Druga je fa"!.,a srraha dugorocna. Rijcc je 0 srrahu da u
buducnosti nceerc biti u sranjll llzivati u odrcdcnim zivo-
mim sirllacijama bcz cigarctc, iii da se neeete moti nositi s
traumaticnim situacijama. Nc brinitc. SkoCite i uvidjer cete
da ee biti llpravo suprotno ad onoga sto oeckujetc.
Izbjegavanje iskusenja samo po sebi moze se podijditi Ll
dvije kategorijc.
1. "Zadrlat eu cigarete u kllCi iako ncCU pusiri. OsjcCat ttl sc
sigurnije ako znam da su mi na dohvat ruke."
Stopa neuspjeha ZIlarno jc veCa kod pusaea koji dde cigare-
tc kod kucc ad onih koji to ne cine. Mislim da je rijec a tome
da jc, kad imate kri'lu 'la vrijeme odvikavanja, puno lakSe zapa-
liti cigarctll ako sc naJa'li na dohvat ruke. Ako je 'lA1 to potrebno
izaCi iz kucc i prosetari do duealla, puno je veta hnsa da eete
odoljeti napasti; najcesce ce neutaziva 'l..elja nestari prije nego
StO srignete kupiti cigarete.
Medutim, ipak mislim da je glavni u'lrok nCLlspjehu taj
sto pusaCi koji se nisu rijdili cigarera i'l kuee, niSLl donijcli
dovoljno cvrstu odluku da prestanu pllsiti. l.1parmite da su
slijedece dvije stvari od preslldne vainosri kad pokusavatc pre-
stati pusiti:
Odlucnost.
"Nije Ii divno to sto vise ne moram pllsiti?"
U svakolll slueaju, zasto yam uopte trebaju cigarete? Ako
jos uvijck osjeeate cia moratc pri scbi imati cigarcrc, prcdlazcm
yam da pOllovno procitate knjigu iz pocctka. I'lgleda da vam
lleS{Q nije dobro sjdo.
2. "Treham Ii izbjegavati stresne siruacije iii druienje za vri-
jcme ta'l.doblja odvikavanja?"
Moj je savjct da bi bilo dobro pokusati izbjegavati srresnc
situacije. Nije porrebno izlagati se dodatnolll pritisku.
U sluCaju drllienja, savjetujem yam upravo obrnmo. Ne,
iZ.1ditc i llzivajtc. Cigarcte yam nisu pom:bne bk ni u razdo-
blju u kojem jos posroji ovisnost 0 nikotinu. Otidite na zabavll
i uiivajtc u cinjenici da yam cigarete nisu potrebne. Ubrzo ce
se potvrditi divna isrina da je zivot mnogo ljepsi be'l cigarerc - i
samo se sjerite kako ee iivot biri jos ljepsi kad malo clldovi.sre
napusti vase tijelo zajedno sa svim tim otrovima.
166 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Trebam Ii izbjegavati situacije koje vodu u kusnju? 167
rosvjetljenja
....""
TrClllltak prosvjcd;enja obicno nasrupa tri tjedna nakon StO
jc pllsac presrao pusiri. U rom trenurku nebo IlOprima Ijcpse
bojc. 1I rom [renurku pranjc mozga II pOrplltlOSli llcsraje i
umjesro da govoritc sami scbi cia nije porrebno pusiti, iznenada
shvaearc cia je zaclnja Spolla S pusclljcm prckillut:l i cia Illozcrc
poceli uzivarj II ostatkll zivota be-I. potrcbe cia ikada vise pllsitc.
Bas u tom rrcnlltkllnajccScc potinjcre na pusacc glt..-.dati kao na
osobc vrijednc i.1.ljenja.
PUSati koji sc pokuiavaju odviknllli Merodolll snagc voljc
obicno nibda nc iskuse taj rrenurak jcr, iako im je drago da su
sada bivsi pu.saci, i daljc ielu kroz ;i.ivOl 1I uvjerenju da rime sro
nc puk prinose nekakvll invu.
Sro sre u proslosti viSe pusili, 10 CC divniji raj lrcnurak biri, i
rrajar tJ: tiravog vaScg iivora.
Slllarram se prilicno sretnim covjekom, osobom koja je
u ;ijvoru iskusila mnogo lijcpih rrenuraka, ali najljepsi jc bio
upravo rrcnutak prosvjcdjenja. Kad ra1.misljam a iivoru, iako
sc mogu prisjetiri mnogih lijcpih trcnutaka, nikad nisam uspio
ponovno proiivjcri baS taj osjcCaj koji mi jc prui.io lrcnutak
prosvjcdjcnja. Nisra mi II iivotll nijc bilo Ijepse nego trcnutak
bd sam prestao pusiri. Kad god sc osjccaJn lose i kad god mi je
168 Allen Carr; lako je prestali puMi
u iivoru partcban poricaj, sarno se sjetirn kako je divno sro vise
nisam ovisan 0 tom gromom korovu. Polovica Ijudi s kojima
sam razgovarao oakon sw su se oslobodili pu.senja reklo mi je
upravo isro [0, kako je presranak pUSenja bila Ilciro najljepse
StD im se u iivoru dogodilo. Ah, kakav vas uiimk upravo ceka!
Petogodisnje iskusrvo koje sam srekao ueeci iz reakcija
113 moju knjigu i iz S3.vjcrovanja govori mi da u mnogim
slueajevim3 tfcnurak prosvjctljcnja ne "astupa !lakon tri tjedna
vee Cesto nakon sarno nekoliko dana.
U mojcm jc slueaju nasrupilo prije nego sto sam ugasio po-
sljcdnju dgarcru. Cesta mi se dogadalo da rni osoba na indi-
vidualnim kOllzulracijama prijc samog kraja feCaja kaie ncSW
slicno: "Ne mor.trc viSe foci oi rijcci, Allene. U porpunosti
sllVabm 0 CClllll sc radi i ;'.!lam da nikada vise !lOCU pusiti." Na
grllpnim sam rctajcvima nauCio prcpoznari cia PllSaC pro1::tzi
kro"t. rrcllut:lk prosvjcrljcnja bC1_ da bi rni la osoba ista rekla. lz
pisarna kojc Sam primio vidio sam cia sc iSla stvar cesro dogada
s citatcljima knjigc.
U idcalnonl bi se slueaju, ako prarire upute i shvac:He
psiholoskll SU':UlU problemall cijclosti, raj lrenlllak ucbao do-
goditi odmah.
Danas na (ceajcvima govorim da puSacu lreba oko pet dana
z.a fizitko odvikavanjc. a lri ljedna da bi sc u polpunosri 0510-
bodio ovisnosti. U neku ruku ne volim davali lakve sm;ernice.
One mogu bili uuokom dvi;e vrstC problema. Prvi je raj sro
(ako Ijudi mislc da je porrebno patiti pel dana do tri rjedna.
Drugi je taj sro bivsi puSac najccice misli da ako moZe izdriati
per dana iii tri l;oona, na kraju tog ra7.doblja ceka ga pravi
poticaj. Medmim, moie se lako dogodiri da baS lih pel dana
iii tri jedna bude izuzerno lako i ugodno, a da nakoll roga
dade jedan izraz.itO los dan koji, naravno, nema nikakvc vczc s
pusenjem vee jc uzrokovan nekom iivornom situacijom. I sada
Trenutak prosvjetljenja 169
na.s bivsi pUSac, koji ceka trenutak prosvjetljenja, umjesto toga
doiivi rrenutak deprcsije. T'o vrlo lako moZe unistiti llJegovo
samopouzdanje.
Meclutim, bd ne bih davao nibkve smjernice, bivsi bi
pusac mogao provesti osr::tr::tk iivora cekajuCi da sc nc dogodi
nista. Mislim da sc upravo to dogada mnogima koji pokusavajll
prestad pusiti Metodom snage volje.
Bio sam eak u iskusenju reCi da sc trenutak prosvjcdjcnja
dogada odmah. Medutim, da sam ro rekao, a da do trenlltka
prosvjetljellja nije doslo odmah, bivsi bi pusac izgubio samo-
pouzdanjc i pomislio bi cla lllU se uno nikada nea: dogoditi.
Ljudi me ceslO pir::tju 0 znac...ju tih pet dana iIi ta rri rjedna.
Jesll Ii to same odrednicc koje su mi sluCajno pale na pamet?
Nisll. Naravno da to nisu srrogo odredena razdoblja, ali do njih
sam eloho llpravo pomotu svoga iskllstva. Nakon orprilike pet
d:ula nasrupa razdoblje u kOjClll bivscm pUSaCll puscnjc prestaje
bid jcdina srvar na pameti. VcCina puSaCa upravo tacla doiivi
trenutak prosvjedjcnja. Obicno se bas u to vrijel1lc naderc tl
jednoj ad onih srrcsnih sitllacija s kojima se nistc l1logli no-
siri bez pomoCi cigarere. Odjcdnom shvaeate da, ne sarno da
uiivate iIi sc uspjdno nosire sa siruacijom, vet yam pomisao da
zapalite cigaretu uopee nije pala na pamer. ad tog trenutka svc
posraje vrlo ugodnil1l purovanjem. Napokon ste spoznali da
moiere biri slobodni.
Shvatio sam izsvojih pokusajada presrancm pusiti Merodom
snage volje te iz razgovora s osralim pUSacima, da su rri tjedna
rndoblje nakon kojeg se dogada veCina neuspjeSnih pokllsaja.
Vjcrujcm da pusac nakon tri tjedna slwaea da je izgubio iclju
za cigaretom. Sada to sebi treba dokaz.1.ti i pali cigaretll. Ci-
gareta ima ogavan okus. Dokazao jc sam sebi da se oslobodio
navike pllsenja. Medurim, taka unosi u svoje tijdo nikotin za
kojim ono iudi vee Citava rri tjedna. Cim ugasi cigareru, niko-
tin poCinje napustati njegovo djdo. Sad mu mali glasic govnri:
"Nisi se oslobodio. Potrebna ti je jos jedna cigareta." all Ill'
pali odmah jos jednu dgaretu iz straha da ponovno ne posta Ill'
ovisnik 0 cigarcrama. Priceka da prode neko "sigurno vrijcl1ll'''.
Kad slijedeCi put dode u iskusenje, reCi ee sebi: "Eta, proW 1'111
nisam sc odmah ponovno navukao, dakle, nema opasnosti ako
1...palim jos jcdnu." I vec je na puru u Z3earani krug.
Osnovna jc srvar ne cekati da se dogodi rrcnurak pro-
svjedjcnja, vec shvariti da je jednom kad ugasite posljednjll
eigaretll stvar g0tova. Vee stc ucinili svc sro je bilo porrebno
uCiniti. Prckilluli sre clovod nikotina. Niti jedna sila na Svijclll
ne moze vas sprijeCiti cia budctc slobodni ako ne jadikujete nad
odlllkolll i iscckujerc trcnutak prosvjctljenja. fdite i lliivajtc II
iivotu; suocitc sc s novim naCinom l.ivot;\ u satllom pocetku.
Na taj cete natin ubrzo iskusiti rrcnurak prosvjctljenja.
I 70 Allen Carr: Lako je preslati pusiti Trenulak prosvjetljenja 171
Jcdnom kad odluCitc prestati pllsiti, spremni stc popllsiti svoju
posljednju cigareru. Prije ncgo sto to ucinile, provjcritc dvije
bitne stvari:
1. Jestc Ii sigllrni u uspjch?
2. Osjcbtc Ii sc ruZIlO i jadno iIi osjcbte uzbudenje Sto cete
posriCi ndto predivno?
Inure Ii bilo kakvih sumnji, prvo ponovno proCitajtc knjigu.
lmate Ii i daljc dvojbi, nabavitc knjigu 'Jcdini mCin da trajno
prcstanetc pusiti - l-he Only Way to Srop Smoking Permanen-
tly' (ON LYWAY) II izdanju Penguina iIi kontaktirajtc najblizlI
EA SYWAY kJiniku (sve Sll llabrojanc na kraju knjigc).
Zapamtite da nikad niste odluCili pasti u pusacku zamku.
No, ta jc IA'lmka napruvljena tako da vas drli u ropsrvu Citav
zivot. Kako biste pobjegli, trebate donijcti pozitivnu odluku da
cete popllsiti svoju posljednju cigaretu.
Zapamtite, jedini razlog i1. kajcg stc do sada Citali avu knji-
gu je taj Sto snazno zelite pobjeCi. Pa donesitc ollda tu pozid-
vnu odluku sada. L:vrsto se zavjerujre da, nakon sto ugasite tu
posljednju cigarctu, bilo vam lako iIi tciko, nikad vise necete
popusiti nid jednu.
172 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Moida ste IA'lbrinud da ste vec donijdi takvu odluku
nekoliko pum u proslosti pa i dalje pllsite, iIi da cete morari
proiivjeti neku growu traumu. Ncmajte straha, najgora stvar
koja vam se moie dogoditi je da ne uspijetc, pa ne moiete baS
niSta izgubid, a mozete dobiti neizmjerna vise.
No, prestanite llopce razmisljati 0 ncuspjehu. Divna je istina
da prestati pusiti nije samo smijcSno lako, ncgo i moz.ete uzivati
u samolll proccsu. Ovaj cctc put korisdrj LAK NACIN! Sve
sro trebate napr..lViti je slijediti jcdnosmvne upute koje cu yam
sada dati:
1. Sada sc cvrsto zavjctujre i ro iskrcno.
2. (lopllsi rc svjesno tll posljed nju cigarCtll, udisitc tll prl javstinll
dllboko II svoja pluta i zapitajte se gdjc je tll llzitak.
3. Kada je ugasire, nemojte to napraviti s osjctajem poput: viSe
nikad ne smijem popusiti niti jcdnu, iIi nijc mi dozvoljeno
papusiti jos jcdnu, ncgo s osjctajem pOpllt ovoga: Nije to
sjajllo! Slobodan sam! Nisam viSe rob nikorina.! Nikad viSe
ne morum stavljati tc odvratllc srvari II svoja usta.
4. Budite svjcsni cia ce jos nekoliko dana. 1I vascm trbuhll
biti mali nikotinski saboter. M01..etC osjetiti jedino osjceaj
"Zclim cigarcru". Ponekad spominjem to malo nikotinsko
cudoviste kao laganu hzicku zudnju z.a nikotinom. Zapravo
to nije tocna i vaino je da shvatitc zasto. Kako jc pocrebno
oko tri [jedna da to malo cudoviSte umre, bivsi puhCi vjefuju
da ce malo cudoviSte i daljc uaziti cigaretc nakon Sto ugasite
zadnju cigaretu ida zato morajll koristiti snagu volje da se
odupru napasti tijekolll tog pcrioda. To nije istina. Tijclo
ne crazi nikotin. Samo mozak trazi nikorin. Ako osjetite tu
Ta posljednja cigareta 173
porrebll "Zelim cigarerll" rijekom slijedeCih nekoliko dana,
vas mozak ima jednosravan izbor. iii lllOZe protumaciri raj
osjccaj kao uno sto stvarno jesr - osjecaj praznine i nesig-
urnosti poraknut prvom popuScnolll cigaretolll i Ulllnozcn
svakolll slijcdeeom, pa si jcdnosravllo recite: H URAAA!
JA SAM NEPUSACl
IIi moiete poceti kljeti cigaretu i p:Hiti 7.'1 njom osrarak
svog ;i-ivota. Razlllislitc na trcnutak. Nc bi Ii to hila nevje-
rojarn:l gluposr? ReCi "Nikad viSe necu pusiti" i 1.atim cijeli
'Livor govoriti "Zelim cigareru". 10 je uno Sto rade puSaCi
koji korisre Mewdu mage voljc. Nije ni eudo da se osjeeaju
jadno. Provode osratak 'jjvora oeajnicki ,t1.lcCi lA1. neeim s(Q
su oeajnieki zeljeli da nikada nemajll. Nije ni elldo da tako
malo njih uspijc i da se oni kojima to i uspije ne osjebju
potpuno slobodni.
5. Sarno dvojbe i cekanjc cine presrajanje reSkim. Zato nikad
nemojre sLllllnjari u svoju odlllkll, jer znarc da je ispravna.
Ako pocncre sUlllnjari, sravir cere scbe 1I gubirnickll situ-
aciju. Bir cere jadni ako ;i.udire 1..a cigarerallla a ne moiere
pusiri. Bir cere jos jadniji ako popusire jednu. Bez obzira
kOji susrav korisrili, Sto je ro StO felire posriCi kada prcsra-
nere pusiti? Da nikad vise ne pusirc? Ne! Mnogi bivsi pusaCi
to rade, ali se osrarak iivora osjeeaju zakinuri. Sro je prava
razlika izmedu pusaca i nepusaea? NepusaCi nemaju porre-
bu niti ielju 1.a pusenjem, ne zude 1.a cigarerama i ne trebaju
korisriti snagll volje kako ne bi puSiJi. To je 0110 sto ielire
postiCi, i ra je ielja porpuno II skladu s vasim mogllcnosrima.
Ne trebare eekati da presranete iudiri za cigarerama iIi da
posranete nepusac. Vi ro radire u rrenutkll kada gasirc po-
sljednjll cigarctu, zatvararc dorok nikorina: VI STE VEe
SRETNI NEPUSACl
I osrar cere sretan nepusac ako se driire slijedeCih naputak.l:
1. Nikada ne dovodire II pitanje svoju odluku.
2. Ne cckajre da postanete ncpuSae. Ako eekare, zapravo CCblC
da se nisra ne dogodi, Sto ce uzrokovari fobijll.
3. Ne trudite se ne Illisliri 0 pusenju iii cebre da dozivire "m:-
llllrak prosvjerljenja". U oba sluCaja samo stvarare fobiju.
4. Ne korisrire 7A1.mjenska sredstva.
5. Vidire druge pusace onakvima bkvi stvarno jesLi i :!alite ih,
ne 1.avidire im.
6. Bio dan dobar iii los, ne mijenjate svoj zivot l
A
UO sro src
presrali pusiti. Ako TO napmvire, srvarno Cete I1e.sTO Zrtvovari,
a fA1. TO ncma potrcbe. Zapamrire, nisrc odusrali od zivora.
Nisre odusrali ni od cega. Upravo suprorno, izlijeCili sre se
od opake bolesri i pobjegli iz. groznog zarvora. Kako dani
budu prolaz.ili i vase ce z.dravlje, kako fi1.icko tako i psihicko.
biri sve boljc. Dobro cc raspolozcnje biri vceeg, a loSe man-
jcg inrenzircra nego STO je bilo dok sre pusili.
7. Kad god razmisljate 0 pusenjll, bilo to u slijcdeCih nekoliko
dana iii tijekolll ostarka vaseg iivora, razmisljajre na slijedcCi
naCin: HURAAA, JA SAM NEPUSAC!!!
174 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Ta posljednja cigareta 175
e upozorenje
Zapamrire, ad te prve cigarere necctc imad nikakvc koristi.
Nc poswji nikakva apstinentska kri7.a koju [reba ublaZiti. a i
okus joj jc grozan. Sve!ito Ce uciniti jest unijeri nikOlin u vaSe
djdo, a mali ce glasic negdje iz krajicka va.scg mozga 7..avapiti:
"Zclim jos jednu cigareru:' Na varna je odluka hocctt Ii prctr-
pjcti rih nckoliko trenutaka kusnje iii cete ponovllo pokrenmi
ru djdu prljavll bnCallu rcakciju.
Da ima priliku vr;Hili sc u vrijclllc kad nije bio ovisan 0 niko-
(illll, a S ovim znanjcm kojc 5.1da ima. lliri jedan pu.sac nikad
nc bi poCL-o pllsiti. Vclik jc hroj PUS-1.ta uvjeren da im nikada
vi.sc u iivOfli nc bi 113 pamer palo da ponovno puSe, aka bih
im pomogao da prcstanu pusiri. Ipak, (isliCe su puSaCa presrale
puSiti i godinam3 Sli iivjcli sasvim Stetno. a ipak su ponovno
poeeli pusiri.
Vjcrujcm da cc yam ova knjiga pomoei da relativno lako
prestancrc pusiri. Ali, llpowravam vas: pliSaCi kojima jc prcsta-
ri pusiti bilo izu'l.etno lako, vrlo ce lako ponovno poCcti pllsiti.
NEMOJTE UPASTI UTU ZAMKU.
Bez obzira na fO koliko dllgo ne pusire, iii koliko sre u v j e r e ~
ni da nibda viSe nectte pllsiti, neka yam iivotni moro posrane
parola da nikada vise, ni iz kojcg razloga netete plliiti. Odu-
prirc sc milijunima maraka kojc duhanska industrija trosi na
reklamiranjc cigarcra i zapamcitc da promicli drogll i orrov koji
nosi titulll ubojicc broj jcdan. Sigurno !libd ne biste probali
heroin, a cigarcte 1I zapadnom svijctu ubijaju storine risliCa Iju-
di viSe nego heroin.
176 Allen Carr: Lako je prestati pusih Posljednje upozorenje 177
ormacije
Od prvoga iuJanja ove: knjige imam dvadcsct godina iskustva
S povf:ullim informadjama, Sto s mojih osobnih kOllzulmcija,
SlO od knjigc same. Na poCcrku jc to hila lcika borba. Moju su
lllefOdu 'popljuvali' takozV3ni strucnjaci. U danaSnje vrijcme
pUSaci sa svih stroma SVijCt3 do131 na rnojc lei:ajeve. a moou
njima jc viSe pripadnika mcdicinskc profesije od bila kojt'
druge. U Velikaj Britaniji knjigu smarraju najucinkovitijom
pomoci z.a prcsranak pUScllja, a takvu repur:J.ciju dobiva i u
talim krajcvima SVijCt3 gdjc sc pojavi.
Ja nisam dobra vila. Moj rat - koji, naglaSavam. ne voclim
protiv pUSaQ vee protiv pllScllja - vodim iz iskljuCivo sebicnih
r:17Joga i 1I tome uzivam. Svaki puta kad cujem kako je neki
pusac 'pobjegao iz. zarvora' obuzmc me osjeeaj vclikog z.1.do-
voljslva, bk i kada ja s njcgovim uspjehom nemam nikakve
veze. Moicre 7..amisli(i kakvo 7..adovoljsO'o osje6m limjllc':i
tisucc pisama zahvalc kojc neprekidno dobivam.
Bilo je i frllstrirajuCih situadja. Frustraciju uglavnolll uzro-
kuju dvije vrsre )lrva, bcz obzira na upozorenje iz
prerhodnog poglavlja, cesw me uznemiravaju pusaCi kojima
je bilo lako prcsrari pusiri, ali su se ipak ponovno 'navukli' i
drugi puta nikako ne mogu presmd pusiti. Ism se sO'ar dogada
ciwcdjima knjige i polaznicima mojih tceajeva.
178 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Prije dvije godine nazvala me jedna osoba. Bila je vrlo mne-
mirena, plakala je. Rekla mi je da ce mi pladti tisucu fUElta ako
samo uspijem postiCi da ne pusi tjcdan dana, govoreti kako
zna da moie konacno presrari ako uspije ne pusiti tjcdan dana.
Rekao sam da moje konzultacije vee imaju unaprijed odredcnll
djcnu ida je to svc sto mora platiti. Polazila je grupni teeaj, i na
svojc veliko iwenadenje, vrlo lako prestala pusiti. Primio sam
vrlo lijepo pismo z...hvale.
Posljcdnja stvar koju govorim bivsim pUSalima na kraju
lceaja jest: "Zapamtite, nikada viSe ne smijcte popusiti nid
jcdnu cigarctu." Upravo ta mi je osoba tada rckla: "AJlene,
ncmojtc sc brinuti za mene. Ako sam uspio prcsmtl, sigurno
nikada viSe neeu pu.siti."
Imao sam neki osjeCaj da toj osobi mojc upozorenje nije baS
sasvim sjeJo. Upirao sam : "Znam da se sada rako osj(.-cate. ali
hotctc Ii se tako osjeCati i $est mjeseci?"
Odgovor je bio: "Allene, ja sigurno nikada viSe ncCli pusiti."
Nakon otprilikc godinu dana, nazvao me i rck.ao: "AJlcne,
popusio sam jcdnll malu cigaru za Boiic i vratio sam se na
ccrrdeset cigareta na dan."
"Sjocue Ii sc naScg prvog razgovora? Bili stc tako oCajni Sto
pusitc da ste mi nudili risucu funta ako Yam pomogncm da
prcstanctc s... mo na tjcdan dana."
"Sjeeam se. Zar nisam uiasno glup?"
"SjcCarc Ii sc da ste obebli da nibda vise neccte pusid?"
"Znam, ja sam tdb budala."
To je ism kao da nekoga nadctc do grla u blaru i vidite da ce
se udaviti. Pomognete mu izvuCi se iz blata. Zahvalan yam je, a
sest mjcscd nakon toga ponovno svojevoljno uroni u blaro.
Da bi ironija bila jos veta, na slijedecem je reeaju koji je
ponovno polazio isprieao slijedectl pricu: "Moure Ii vjerovati
u ovo? Obeeao sam svome sinu tisucu fuma ako ne bude pusio
Povratne informacije 179
do svoga dvadeset i prvog rodcndana. Isplatio sam mu SVOtli.
Sad ima dvadesct i dvije godine i pusi kao TurCin. Ne mogu
vjerovati da moze biti tako glup."
Rebo sam: "Ne shvaeam kako moicte za svoga sina reCi da
je glup. On je barem dvaclcset i dvije godine uspijevao izbjeti
1..."lmku i nije svjcsran u kakvu se nevolju i jad uvalio. Vi sre bili
toga vrlo svjesni, a uspjelo yam je izdri..ati samo godinu dana."
Ukoliko ponovno Citanje knjige ne pomogne, jedini je
nacin posjeriti EASYWAY kliniku. PusaCi kojima je prestari
pusiti bilo izuzetno lako, a koji su ponovno poceli pusiri, pre-
dstavljaju poscban problem i uskoro eu izdati knjigu koja ce se
baviti iskljllCivo pomoCi takvim pllsacima. U mcduvrcmcnll,
sada kad He se oslobodili, MOLlM VAS, MOLlM VAS,
NEMOJTE PONOVNO RADITI ISTU POGRESKU.
PusaCi su uvjetcni da takvc osobe ponovno pocnu pusiti zato
StO . ~ u jos uvijck ovisnc i 1..."lCO Sto im cigarera nedosrajc. U stva-
ri, rakve osobe shvate da je presrati pusili vrlo lako i tako izgube
strah od pusenja. ani mislc da nije problem ako 1..."lpale koju
cigareru. Lak i ako sc ponovno 'navuku', bit ce im lako pono-
vno presrati.
Na ialost, mislim da to bas i nije rako. L1.ko je prestati
pusi[i, ali ovisnost nije mogllce konrrolirati. Jedina vazna stvar
II prOCCSll dok posrajcte nepuSac jest ne pusiti.
Druga btegorija bivsih pusaca koja mc frusrrira Sll oni kojc
pokusaj da prcsranu pusiti roliko plasi da bel napokon pres[a-
nu, imaju osjeeaj cia cine ndro uZasno teSko. Glavne potcSkoce
su slijedete:
1. 5trah od neuspjeha. Nema nikakve sramote u neuspjehu,
ali uopee ne pokusati je najobicnija gluposl. Gledajre to na
ovaj naCin - ni pred cim se ne skrivare. Najgore Sto yam se
moZe dogoditi jest da ne llspijere i u tom slubjll neee yam
180 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
biti niSte gore nego sada. Ali pomislite sarno kako bi bilo
prekrasllo da uspijere. Ako nikada ne pokusare, neuspjeh
yam je 1...1.garanriran.
2. 5trah od pan ike i uvjerenje da eete se osjecati jadno. Ne
brinire. Razmislire 0 tome Sto bi se SUaSno dogodilo ako
nikada vise lle biste popusili niri jednu dgareru. Apsolutllo
nista. StraSne ee sc stvari dogadati ako nasravirc pusiti. U
svakom slubju, panika kOjll uzrokuju dgarcrc ubrl..O ce ne-
stati. Najveee je postignuee ro Sto cere se osloboditi srraha.
Zar ste uisrinu uvjereni da bi pllsac pristao da mu se ampu-
tirajll ruke i noge zbog lIzitka koje mu pnrl.."l pusenje? Ako
sc stvarno nadete u panici, pomoti ce yam dllboko disanje.
Ako se nalazitc II druStvll kojc vas na neki nacin deprimira,
maknire sc od njega. Otidire u lleku drugu SObll, prazan
ured, bilo kamo.
Ako yam sc place, nemojre se sramici, plaCirc. Plac je
prirodan nacin oslobadanja napctosri. Nema osobe koja
se nakon dobrog plata ne osjeCa boljc. Jedna od najgorih
stvari koju uce male djebke je da ne plaCll. Mo7..cte cesto
vidjeri kako sc bore sa suzama dok njihovc osjetaje otkri-
va podrhravanje donje usnice. Britanci ranD nauce stisnuti
gornju usnicu i ne poka1..."lri nikakve emocije. Svi bismo mi
rrebali pokazivari emocije, a ne ih negdje duboko potiski-
vati. ViCitc, derire se, iskazite svoju ljurnju. Tresnire nogom
neku kuriju. Odnosite sc prema svojoj borbi kao prema
boksackom mecu koji ne moiere iZgllbiti.
Nitko ne moZe zaustaviti vrijemc. U svakom tom rrenu-
rku malo cudovisrc umire. Uiivajte u neizbjdnoj pobjedi.
3. Nepracenje upma. Nevjerojarno, ali mnogo mi je pusaca
reklo: "Vasa metoda na mene ne djeluje." Nakon roga mi
kazu kako, ne sarno da niSLl pratili jednu od mojih Upll-
ta, vee su ignorirali skoro svaku. (Kako ne bi bilo nikakve
Povratne informacije 181
zabune, svc ell lIplitC 1I skraeenom obliku ponoviti na krajll
poglavlja.)
4. Nerazumijevanjc upura. Glavni problemi se javljaju u
nekom od slijcdcCih oblika:
(a) "Nc mogu prcsrari mis1iri na pusenje." Naravno da ne
moicrc; ako pokuSare, to ee samo stvoriri fobiju i osje6.r
cere sc vrlo jadno. Slicno je to pokuSavanju da zaspire
~ 5(0 sc vik rrudili, ro Yam to tcic polaz.i za rukom. "Ja
mislim na puknje dcvedeser posro vremena, i u bud-
nom sranju i dok spavam." Nije srvar u razmisljanjll 0
puknju. Srvar je 1I naCinu na kOji mislitc na puSenje.
Ako mislitc: "Da mi je sada barem jedna cigarcta"
iii "Kad eu napokon biti slobodan?" sigurno cere se
osjcclti jadno. Ako mislite: "Hura, slobodan sam!" bir
cere srerni.
(b) "Kada ec rjelcsna iclja za cigarelOm ncstari?" Nikorin
napusra vaSe tijclo vclikom brzinom. Ipak, ncmoguCe
je roci kada ee vaSe tijclo prcsrati zudjcri za nikorinom.
Taj pra7.an, nesigllran osje6j uzrokovan jc obicnom
gladu, dcprcsijom iIi strcsom. Cigarcta u tom trenmku
moZe sarno poveclti raj osjceaj. h. tog razloga pUSaci
koji sc pokusavaju odviknllti Mctodom snage volje
nikada niSlI II porpunosti sigurni da su sc rijci:iti na-
vike. C.,k i kada je rijdo prcsralo iudjcti za nikorinom i
kad ih mori najobicnija glad iIi su pod nckim strcsom,
njihov im mozak i dalje Salje zbunjujucu poruku: "Ovo
znaci da ti je porrebna dgareta." Najvainije je da uOpCc
ne moralC cckati da presranc tjelesna iudnja za nikori-
nom, ona je roliko blaga da je necere ni osjeriti. P o z ~
najcmo je sarno kao osjc6J.j: "Znam da mi je potrebna
dgarcta." Kad odlazilc od wbara nakon posljednjeg u
nizu posjera, cck:tre Ii da vas vilica prestane boljeti? Na-
182 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
ravllo da nc. Nastavljate raditi uobibjcne stvari. lako
vas vilica jos lIvijck bali, osjceate veliko olakSanjc.
(c) Cekanje na trenlltak prosvjedjenja. CekajuCi na rre-
llutak prosvjcdjenja, sami sebi stvarare dodarnu fo-
biju. jednom sam presrao pusiri pomoeu Mctode sna-
ge volje puna tri rjedna. Sreo sam rada jcdnog srarog
skolskog prijatdja, bivSeg puSaCa. Upitao me: "I, kako
izdri..ava.s?"
Rebo sam: "Uspio sam prdivjeri tri tjcdna."
Poglcdao mc: "Kako to mislis da si uspio pre-i..ivjeti
rri tjcdna?"
Rckao sam: "Pa, rri rjcdna nisam pusio."
Rekao mi je:"1 StO sada planiraS? Uspijcvari preiivjeti
do kraja iivora? Ma, na sro ti to ccbS? Shvari da si
uspio. Postao si nepuSac."
Pomislio sam: "u porpunosri je u pravu. Na StO ja
to cekam?" Na Wost, s obzirom na to da rada nisam
bio u potpunosti svjesran svih 7..amki koje pUSenje po-
stavlja pred nas, vrlo sam se skoro ponovl1o "zakvacio".
Mcdutim, dobro sam zapamtio rijcCi moga prijarclja.
NcpuSacem postajd u rrcnutku kad ugasiS posljcdnju
cigaretu. Vaino je biri zadovoljan nepuSac ad samog
poectka.
(d) "Jos uvijek imam ielju za cigaretom." Ako je tako, onda
ste vtlo glupi. Kako moiere tvrditi da ielite biti nepliSac
i onda reCi da ielire cigaretu. To je Cista konrradikcija.
Ako kaiete: "Zelim cigaretu", vi time govorire: "Zelim
biti pusac." NepliSaCi ne ide pllsiri cigarere. S ob-
zirom na to da l.natc !ito stvarno iclite, prcstanite se
kainjavati.
(e) "Radije bih livio kao covjek." Da, i u cemu je problem?
jedino !ito ecre uciniri jest prestari sc gusiri. Ne morate
Povratne informacije 183
prcstati zivjcti. Gledajtc, stvar jc sasvim jednostavna.
SlijedeCih ee nekoJiko dana biti pomalo traumadCno.
Tijelo ee yam fizicki iudjcti za nikotinom. Medudm,
zaparntitc slijcdeec: nece yam biti nista gore nego s(O
yam je vee bilo. Jednako ste sc rako osjeeali i dok ste
puSili, uspijevali sec se suzdriavati od pusenja za vrije-
me spavanja, u crkvi, u trgovini iii knjiinid. I II tim
ste se sluCajevima morali nositi s apseinemskom kri-
zom, a ako ne prcstanete pllsiti, morat eete se s njom
boriti Citav svoj iivOL Cigareta ne Cini obrok, picc iii
druZenjc; ona ih uniScava. Cak i 1I trenucima dok vasc
tijdo jos uvijck zudi za nikotinom, vecerc i dru7..cnja
su lijepi dogadaji. Zivor je lijep. Druiite sc s Ijlldima,
makar biB u drustvu dvadesct pllsaca. Zapamritc: vi
nistc ni za sro zakinuti, vcc oni. Svaki od njih rado bi
bio na vascm mjcseu. Uiivajtc 1I glavnoj ulozi i
nosti koja yam sc poklanja. Prestanak pusenja divna jc
tem:l razgovor, pogotovo ako puiiaCi uvidc kako StC
sremi i dobra raspoloicni. Mislir cc da ste ncvjerojatni.
Najvainija je stvar od samog pocetka uiivari u 7.iVQ(U.
Nc trebatc irn zavidjcti. Oni CC varna.
(f) "Jadan sam i nesnosan." To je zato jer nisre slijedili
moje upure. Otkrijte 0 kojoj jc od mojih llpllt:l rijcc.
Ncki Ijudi ra1.llmiju i vjcrlljll u svaku mojll rijec, a ipak
od sall10g ih pocetka prati asjeeaj ruge i jada, kao da
ocekujll da se dogodi ndto u:bsno. Vi sada zapocinjetc
ne sarno s onim sto sami ielile, vet Cinite ono sro bi
Zelia Ciniti svaki pllsac na ovoj planeti. Silo kOjll meto-
du odvikavanja koristio, svaki pusac pokusava promije-
niti svoj stay prema pusenju. On ieli da u svakom rre-
nlltku u kojem pomisli na puscnje mo7.e reCi: "H URA!
SLOSODAN SAM!" Ako jc to i vas dlj, cemu
cekati? Zapocnice s takvim stavom i nikada ga nemojtc
mijenjati. Osrarak knjige napisan je s ciljem da shvatitc
kaka ovome nema nikakve alternative.
GLAVNE UPUTE
Ako sJijedite ove upute, ne moZe se dogoditi da ne uspijere:
1. Doncsitc evrstu odluku cia nikada vise necete pusiti, zvakati
iii sisati llcSto sto sadri-i nikotin i strogo se pridrlavajte svoje
odluke.
2. Shvatitc jcdnolll za svagda: nicega se ne odriCete. Time mis-
lim ne samo n3 to da eete se jednostavno boljc osjeeati kao
nepllsac (toga stc i sami svjesni); niti mislim da iako nema
nikakvog racionalnog razloga puscnjll, uno mora pruiati
vrstu 1I7.itka iii potpore jer ako toga ncrna, sigurno ne bistc
pusiJi. Ono sto iclim rcCi jest da ncma stvarnog uiitka ni
potpore ad ptlsenja. To je samo jcdna uzitak kod
pusenja mozemo L1sporcditi s olak.sanjcm koji osjeeamo kad
pres[anemo Illpati glavom 0 zid.
3. Ne posrojc istinski pll.saCi. Vi StC samo jedan od miJijuna
puiiaca koji Sll upali u zamku. Kao i miJijuni drugih bivsih
pusaca koji su bili uvjereni da ne mogu pobjcCi od ovisnosti,
i vi see uspjcli od njc pobjcCi.
4. Ako ste ikada u zivotu fa1.matrali razloge 1.a i protiv puscnja,
zakljuCak je uvijek bio isei: "Treba prestati pusiti. Pusenje
je bas glupo." To nikada nista ne moze promijeniti. Taka
je uvijek bilo i tako ee lIvijck biti. Znate da stC donijeli is-
ptavnu odluku. Nemojte nikada muciti sami sebe s preispi-
tivanjem i sumnjom u ovu odluku.
5. Ncmojte se trllditi ne razrnisljati 0 pusenjll i ne brinite aka a
pusenju seal no razmisljarc. Medutim, kad god pomislite na
184 Allen Carr: Lako je prestati puSiti
Povralne informaeije 180
puscnjc - hilo ro danas, surra iii bilo kada u :livotll - sjctite
sc: "H URA! JA SAM NEPUSAC!"
6. N EM 0 JT E uzimati nikakva zamjcnska sredsrva.
NEM OJTE imati uza sc cigarcec.
NEMOJTE izbjcgavati pliSaCC.
NEMOJTE prolllijenici nacin iivota samo zafO SfO sec
prestali pusiti.
Ako budcec slijcdili ove upute, trcnlltak prosvjedjcnja
ubrzo Ce dod. Ali:
7. NClllojrc cck.tti na trCllutak prosvjcdjcnja. Nasravite 1.ivjeti.
U1.ivajtc u lijcpim trenllcima i rrudire sc Ilosiri sc s r U ~ . l l i l l l a .
Vidjcr cete da ee raj trenlltak llbrw doei.
186 Allen Carr: lako je prestati pusiti
U sadasnjc su vrijcme pusaci u prilicnoj panid. Osjetajll da
se mijenja drustvena klima. Puscnje se danas smarra asodjal-
nom navikolll, takvom je smatraju eak i sami puSati. Osjeeaju
rakadcr da se cijela stvar pribliz.wa kraju. Milijuni pusab
prest'ajll pusiti, i svi Sll pLlsaCi svjcsni te cilljcnice.
Svaki put kad neki pusac napusti brod koji tone, oni koji
SLl n3. njclllu osrali osjeeaju se sve jadnijc. Svaki pllsac illsrillk-
tivna 1,lla da je glllpO plaCati velike svotc novea 1,a malo suhih
listita umotanih Ll papiric kOje cc POfOJll zapaliri i udahnuri
kanceroznc dimovc u svoja pluta. Ako jos uvijek nc mislire
da je to glupo, gurnitc eigareru II uho i zapirajte se u ccmu je
razlika. 5amo je jedna razlika. Na raj natin ne m01.ere dati do
nikotina. Prcstanete Ii gurati dgarete u usra, nikotin yam nete
bid parreban.
PUSaci ne magu nad radonalan razlag pusenju, ali aka to
cine i drugi Ijudi, ne osjecaju se taka glupo.
PUSaci bezocno laiu a svajoj navici, ne samo drugirna vee i
samima sebi. Oni moraju Iagati. Pranje mozga je nuino uko-
Iiko iele zadrhti bar lleStD samopou1,danja. Osjecajll cia na
neki nacin moraju opravdati svoju naviku, nc sarno scbi vec i
nepusatima. 5roga Ilcpresrano slllisljaju nckakve iluzornc prc-
dnosti puScllja.
Spasite pusaca s broda koji tone 187
Prestanc Ii pusac pusiti Mcradom snage volje, osje6 sc zaki-
nurim i velika jc vjerojarnost da ce se prervoriti u osobu koja se
stalno iali. Timc sarno Salje poruku drugim pUSacima kako je
njihova OOluka da i dalje PuSe ispravna.
Uspijc Ii se bivsi PuSac OOviknuti, zahvalan jc StO se nc mora
viSe guSiti i za to placati velike svote novca. S obl,irom na to
da to cini, ne mora se opravdavari, nc mora svakomc govoriri
kako je prcdivno Sto ne mora pusiti. Reti ce to s... mo ako ga se
upita, a pusaci ga to neee pirati z.. ..10 jcr im se ne bi svidio OOgo-
vor. Zaparmirc, srrah je raj koji ih rjcra da i daljc pllSC, i radijc
bi i daljc gurali glavll II pijcsak.
Pusaci cc posraviti to pitanje rck u rrcnutku kad shv:nc da je
doslo vrijcmc da prcstatlu pusiti.
Pomozitc pu.sacima. UkJonitc tC strahovc. R(.'citc im kako
je divno iCi krCYl. iivor bel. potrcbc 7.:1 neprcstanim gUSenjem
eigarctama, kako jc divno uswi ujutro iz krevcra osjc6.jllti
sc zdravo i cilo umjcstO zapoeinjanja dana tcikim disanjcm i
ka.sljanjcm, kako jc divno biri slobodan 00 ropSl'va, kako je
prcdivno lliivati u iivotu bcz. erne sjcne koja nam zlokobno
visi nad glavom.
IIi, jos bolje, nagovorirc ih da proeiraju ovu knjigu.
Najvai.nijc jc ne podcjcnjivari pllsaea primjcdbama kako
7.. 1gadllje okolis iii kako je ono stQ Cini na neki naCin prljavo.
Opeenito se smatra kako su bivsi plisaCi u tome najgori. Mislim
da jc t3 rcorija prilicno isrinita, a uporisrc joj je u OOvikavanju
Metodom snage volje. Bivsi pUSac, iako se izlijeeio ad loSe na-
vike, jos je uvijck pod utjecajcm pranja mozga i uvjeren je da
prinosi nekakvu irtvlI. OsjeCa se ranjivo, i njegov jc prirOOni
obrambcni mchanizam napasri puSaCa. Ovo moida pomaie
bivSem pliSaCU, ali nikako netc pomOCi poSacu. Pusac ce se
7.bog roga samo losijc osjeCari i kao posljcdica roga njegova ee
sc ielja 7.. 1 cigarcrom pojaCari.
188 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
lako je promjena drusrvcnog srava prema pu.senju glavni
razlog rome StO milijuni puSaCa prestaju pusiri, pUSacima zato
nije nimalo lakk. Zapravo, sarno im je te:ie. Vocina je poSaCa
uvjerena kako prestaju pusiti iz zdravsrvenih razloga. To nijc u
potpunosti tOCno. lako je ogroman rizik za zdravlje ocigledno
najvainiji razlog presrajanju pu.senja, pUSaci su se ipak godina-
ma ubijali dgarcrama a da u vcz.i s rim nisu nista ucinili. Glavni
rxt.Iog Seo pus... l:i presraju pusiti jest u tomc SIO drusrvo potinje
shvaCari pravu prirodu puscnja: ro je samo jedna prljava
SIlOst 0 drogi. Uiitak je llvijck bio samo iluzija; ovaj novi stay
razotkriva tu illl7.iju i pUSac sc vise ni 7.. 1 sra ne m07-c uhvariri.
Potpllna 7....br:llla puscnja u londonskoj podzcmno 7..eljezniei
zoran jc prirnjcr pusacke dilcme. Pusac zall7.ima jedan 00
slijedc6. dva stava: "Dobro, ako ne mogu pusiti u podzemnoj
icljcznici, vozit eu se nekim drugim prijevoZonim sredsrvom."
Od ovakvoga St3va nitko nema nikakve koristi, to sarno moie
smanjiti prihod podzemnoj iclje-wid. Drugi je S(3V: "Dobro,
fO ee mi pomoti da smanjim pusenje." Rezulral ovoga S(3va
je raj Sto ee pusal: umjcsro popuSene dgarclc apstini-
rati oka sat vrcmcna. Za vrijeme [akve prisilne apstinencije,
medutim, pUSac cc sc nc samo osjebri zakinurim tC ec cekati
na nagradll za to vee cc i njcgovo tijelo zudjcri za nikotinom
_ i, ah, kako Ii ce mu tek dragocjcna biti ta cigarcta kad napo-
kon bude smio zapaliri.
Namernuta apsrineneija ne smanjuje broj cigareta koje
pu.sac popu.si, jer PuSac taj broj ubrzo nadoknaduje, iii C:ak
prema.suje, onaga trenurka karl pu.senje postanc dopusteno.
Svc sro se rako postiie JCSt slanje poruke pUSacu bko mu je
cigaret3 dragocjena i kako je 0 njoj ovisan.
Mislim da je najgora vrsta prisilne apstinencije ona koja se
namcee trudnim z.cnama. Dozvoljavamo da nam adolcscen-
rice masovno bombardiraju rekl:l.lnama z.. .. cigarclc i tako im
Spasile s broda koji tone 189
NAGOVORITE SVOJE PRIJATELJE ILl RODAKE
PUSACE DA PROCITAJU ovu KNJIGU
Prvo prollcirc sadrlaj ove knjigc i pokusajre scbe zamisliri
na mjCstli pusab.
Nemojte ih nikako prisiljavati da procitaju knjigu i ne
pokllsavajte ih nagovoriti da prcsranll govoteci im kako
lInistavaju svojc zdravlje iii kako bacaju novae. ani to znaju
puno bolje od vas. PUSaci ne pu.sc zatO sra II tome uiivaju iii
zara StO to sami ide. Oni to sarno govorc sebi i drllgima kako
bi sacuvali barem malo samopllzdanja. Oni puse zata sra se
oSjeeaju ovisnima 0 eigareraffia, zato Sta misle da ih eigarete
opu.staju re da im pruiaju hrabrost i samopouzdanje i mi-
sle da bez eigarere ne bi nikako mogli uiivati u iivoru. Ako
pokuiaYate prisiliri pusaCa da prestane pusiri, on ce se osje6ti
kao zvijer uhvacena u zamku i ieljet ce cigareru vi.sc od svega
na svijetu. To ga moZe prervoriti u puSaCa koji pllsi 1I tajnosti,
Sto ce svaku 7..apaljenu eigarcru uCiniri jos dragocjenijom (vidi
26. poglavlje).
Umjesro toga, lIsredotoCite sc na drugu stranu medalje. 00-
vedirc ga u drusrvo bivsih strasrvcnih pliSaCa (u Velikoj Brita
niji takvih je preko dcsct milijuna). Zamolite ih da kazu vasem
f!::::SaiVj e 1:ISacima
pomazu da postanu ovisne 0 cigarcrama. I tada ih, 1I vjcrojat-
no najstresnijem razdoblju njihova iivota, dok :live u 7...abludi
da im jc dgarera potrebna vi.sc od svega, medjcinska profesija
ucjcnjllje da prestanll pusiti zOOg stetc koju time nanose djc-
tetu. Mnoge od njih nisu sposobnc presrati i prisiljcne su, bcz
svoje krivnje, cijeloga Hvora pariri od oSje6ja krivnjc. Mnage
od njih lIspiju presrari pllsiti 7.3dovoljno misleei: "Ujcpo, lIcinir
Cli to zOOg djctera, a 7.3 devcr mjcscci tu i onako biti izlijcCcna
od ovisnosti." Tada dolazc porodajni OOlovi, srrah od poroda
nakon kojih slijedi najekstaticniji rrelllllak u iivotu. BoJovi i
srrah su nesrali i prekrasna nova bcbic.1. jc srigla - stari sc okidac
ponovno vraea. Jedan dio pranja m07.ga jos je uvijck prisuran,
i gotOYO prijc nego Sto je pup6ana vrpC'l prerezana, djcyojka
ima dgarCtll u usrima. Ushiecllosr dogadajcm blokira gr07
A
11l
OkllS dg:ncrc U llstima. Ona, naravno, Ilcma namjeru ponov-
no se 'zakvaciti' z.a dgarctc: "'5aI110 jcdlla cigarcra." Prekasllo!
Vee sc ponovllo 'zakvaCib'. Nikorin je ponovno usao u njczino
tijclo. Sram ce se iclja za cigarewlll ponovno javid, a aka sc IlC
'zakvaci' istoga Casa, osjceaj zakillLuosri lako mof..e poraknUli
posrporodajllll deprcsiju.
Cudno je kako, iako zakon smarr;J. ovisnike 0 hcroinu kri-
minalcima, drllsrvo prcma njima zauzima sasvim ispr;J.van stay:
"Sro m07.cmo lIciniti da pomogncmo lim jadnim Ijudima?"lsri
rakav Stav rrcba zauzeri i prema jadnim puSacima. Oni ne puSe
7.3ro SW to ielc. vee 7.3ro StO misle d.a moraju i, za razJiku od
ovisnika 0 heroinu, najCcite su prisiljeni godinama i godinama
podnositi mcmalnu i hzicku torturu. Uvijck se kaie da je puno
OOlja bra smn od dugotrajnog umiranja i zata ne zavidirc jad-
!lim puSacima. Njima je potrebno vaSe saialjenje.
190 Allen Carr: lako je prestati pusiti Savjet nepusacima 191
pusacu kako su i oni mislili da ce biri ovisni Ciravog zivOla i
kako je iivot bez cigarcra puno bolji i Ijcpsi.
Jednom kad ga uvjcrire da je moguce prestari pusiri, posrat
ce otvorcniji na sllgesrije. Sada mtl objasnirc svc 0 7..abluda-
Illa koje srvara apstincllfska kriz.1.. Ne samo da mu cigarctc IlC
pruiaju Ilikakav poricaj vet uniilravaju njegovo samopouzd:mjc
i Cine ga iriranrnim i ncrvoznim.
Sada bi rrebao bili sprcman sam procitati knjigu. Ocekivar
CC srranicc i srranicc 0 raku pluta, srCallim bolestima i slicnim
gro7.0tama. Objasnilc mu da je moj stay potpuno drugaciji i da
se bolesti spominjll u vrlo malom dijclu knjige.
POMOC ZA VRlJEME ODVIKAVANJA
Bel obLira na to pati Ii bivsi pUSac za vrijcmc odvikaV3nja iii
ne, prcrpostavirc da pari. Ncmojte poku5.wari llmanjiti n;cgovu
pamju govoreti mll kako jc lako prcsrati pusiti; to mo1.c i sam.
Ul1ljesto 10ga govorirc mu kako stc ponosni na njega, kako
izgleda puno boljc, kako lijepo miri.se i kako vidire da lakSe
di.se. Vrlo jc vaino srall10 ro naglaiaV3ri. Kad se pUSac pokuh
odviknllli, cuforija koja prnri raj pokuSaj i painja koju prima
od prijarclja i kok-ga mo1.c mu pol1loCi da usrraje. Medlltim,
pohvalc sc brm .... 1.boravljaju pa ih zaro treba tesro ponavljari.
Ako nc razgovara s vama 0 pllScnju, moZe yam se uciniri
da ic 7.. ,bor.lvio na pllsenjc i moida ga neecrc htjeti podsjet:ui.
Najtcite sc upravo suprotno dogada kod pliSaCa koji sc
poku.savaju odviknlUi Mcrodom snage voljc jCt bivsi pllsac 1'0-
stajc opsjednut puscnjcm. Ncmojtc sc plasiti zapoCinjari remu i
nasravirc ga Iwaliri; sam ce yam rcCi ako nc icli da ga podsjceatc
na puscnje.
Ovo takoder moze hiri vrijcme iskust:nja za nepusace. Ako
je jedan clan skupine nerV07.an, to moze uzrokovati opec n c z a ~
192 Allen Carr: Lako je prestati pusiti
dovoljsrvo. Imajte to u vidll ako se bivsi pubc osjeta nervozno.
Lako se moie dogoditi da se iskali bas na varna, no nemojre sc
osvetivari: ovo je vrijeme u kojemu mu je prije svega potrebna
vasa pohvala i suosjeeanje. Osjec:ue Ii se sami nerV07.llO, porru-
dilc sc da ro ne pokaz.ujete.
Jedan od trikova kojima sam se koristio kad sam pokusavao
prestati Metodom snage volje bio je taj da sam sc pote pona.Sati
nesnosno, nadajuCi se da & mi Sllpruga iii prijal'Clji reCi: "Nc
moiemo te glcdati kako toliko paris; radije .... 1.pali cigareru."
Puhc tada nijc izgubio obraz, on ne odustaje - njemu jc tako
savjcrovano. Ako se vas biv.si pwac POSllll.i ovakvim rrikom, ni
1I kOl1l ga sluCaju ncmojtc poticari da 7..apaH cigaretu. Umjcsto
toga recite: "Ako si ovakav zatO sro ne smijci pusiri, hvala Bogu
sro cci se uskoro oslobodiri toga uZasa. Divno je SIO si imao
dovoljno hrabrosri i pameri da prestanci pusiri."
Savjet nepusatima 193
Finale:
pomognite prekinuti tu svinjariju
Ja mislim da je pUScnjc cigarera najvc6. svinjarija zapadnog svi-
jeta. ono stoji uz bok nuklearnom naoruianju.
Sam temdj llaSe eivili7.acijc, razlog izuzernom napretku Iju-
dske rase, IcE u naSaj sposobnosri da svoja manja i iskustva
prenesemo nc samo jedni drugima vcc i buduCim gcncracija-
rna. Cak i niie iivotinjskc vrslc znaju da moraju svojc pOfom-
SVIO upozorid na iivorne opasnosri.
Ako nitko nc upotrijcbi Illlklearno oruije. neec bid pro-
blema. Oni koji 7.agovaraju nuklearno naoruiavanjc i daljc cc
samozadovoljno lVrdiri: "Tako odri.avamo mir." Uporrijcbi Ii
netko nllklearno naoruianje, ne samo da cc tako rijciiti pro-
blem pUScnja vcc i svaki drugi problem. a dodarni ee bonus
politieari imati ad toga sro netc biti nikoga tko bi im lllogao
rcCi: "Bili stc 1I krivll." (Pitam se jc Ii upravo to razlog zagova-
mnju nuklcarnog oruija?)
Mcdlltim, koliko god se ja protivio nuklearnom naorllianjll.
tC Sll odluke mo7.da i doncsene u dobroj namjcri. 1I uvjcrcnju da
se tako pomaie covjeeansrvu, dok jc kod pUScnja SlVar sasvim
jasna. MoZda su za vrijeme drugog svjctskog rata ljudi srvarno
vjerovali da im cigarere pruiaju hrabrost i samopouroanjc. Sada
svi mama da je fa tcorija sasvim pogre.sna. Sarno poglcdajtc
danasnje reklame za cigarctc. Niha se ne goYori 0 opusranju iii
194 Allen Carr: lako je prestati pusiti
uiitku. COYOTe salllo 0 koliCini i kakvoti duhan:l. Zasro hi nas
uoptc trebalo biti briga z.a kakVoCli otrova.
Nevjerojaran jc apseg Iicemjerja. Drusrvo ce se odmah p o ~
buniti prmiv 'snifanja' ljepila iii uzimanja heroina koji su u
llsporedbi s pu.scnjem minorni problemi. Sculcser jc posco
stanovnistva ovisilo 0 nikorinu, a vocina trosi ogromnc svote no-
vea n3 ciga.rcrc. Svake godine descci tisu61ljudi uniste svoj iivot
7.bog tc ovisilosti. Pusenje je bez konkurendjc najvoci ubojica u
7.3padnom svijeru, a s druge jc smmc raj ubojica najveei finan
cijer drlavnoga pror::J.cuna. U Velika; Brit311iji dri..ava 7.araduje
prcko osam milijardi fuma godisnje sarno na jadu ovisnika 0
nikotinu, a duhanskoj je indusrriji dopusrcno porrosiri t 20
milijuna funta godisnje na rckJamiranje tog smc6..
Kako Ii sarno parnetno duhanske kompanijc tiskaju upozo-
rcnja Minisrarstva roravslVa na kudjama eigarcta, i kako samo
Vlada trosi novae Ila relcvizijske reklame kojc nas plaSe rakom
pluta, sreanim bolcstima, amputacijama ruku i nogu i tako
sami scbe moral no opravdavaju govorcCi: "Upozorili smo vas
na opasnosti. Izbor jc vaS." PUSac nema vcCi i7.bor ad ovisnika 0
hcroinu. Pu.sac ne donosi adluku da posrane ovisnikom, njega
sc namamljuje u pcrfidnu zamku. Kad bi pulaci imali i7.bara.
jedine osobe kojc bi surra pusile bile bi puberrerlije koje misle
da mogu prcstati kad zaiele.
ZaSro posravljati laine standarde? Jako se na ovisnikc 0 h e ~
roinu gleda kao na kriminalce, oni se na Zapadu ipak mogu
regisrrirad (ponegdje i dobivari besplamo heroin iii druga src-
dstva) i primad zdravstvcnu pomot koja Ce ih pokuSati odvik-
nuci od droge. Pokusajrc se regisrrirati kao ovisnik 0 duhanu.
Nirko vam nikada neee dari besplarno cigarcre. Morare plaead
cijenll vikstruko veeu ad realne i dobra ware da vas Vlada
rako vuce za nos. A kao da puSaCi vee sami nemaju dovoljno
muka!
Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju 19t5
Ako potraZite lijecnicku pomoc, lijecnik ce yam iii reei:
"Prestanite pusiti, pusenje vas ubija", sto i sami mate, ili cc
yam prepisati gume za ivakanje koje ce vas isto tako kosrati
novaca, a i sadrie upravo onu drogll od koje se pokuSavare
odviknuri.
Kalllpanje koje plak pllsace bolestima takoder nete donijeti
nikakvu korist. One Cc stvar salllO otcf.ati. Samo ce uplasiti
pusace tc Ce oni :i..c1jcti pusiri sve vise i vise. Adolesccnti znajll
da dgarcte ubij:lju, ali isro mko 1.naju da ih jedna cigarcta nece
ubiti. S obzirom na to da jc m navika roliko rasircna, prijc iIi
kasnije, zbog pritiska druStv:l iii 1_bog Cisre znariieljc, isprobat
ce tLl jednu cigaretu. I bas WIO Sto ima taka gr01A'ln okus, vjc-
rojarno ce sc '1A'lkvaCiti'.
Zas{Q dopllstalllo da se ta svinjarija nastavlj:l? Zasto Vlada
ne smisli kakvLl dolicnu kampanju? ZaslO nam ne govore da
je nikotin droga i otrov i da nas ona llikako nece opllsriti nici
nam dari samopouzdanje, vec cc unistiti luse zivce. ZaslO ne
govore da jc cesro potrcbna samo jcdna cigarcta da bismo 1'0-
scali ovisnicima?
SjcCam se kako sam citao roman H. G. Wellsa Vremenski
stroj. U knjizi sc opisuje jed:ln dogadaj u dalckoj blldllCIlOSti.
Neki covjek pada Ll rijeku. Njcgovi prijatelji jednostavno sjc-
de na obali rijeke kao stado, potpuno ignorirajud objnic.kc
povike 1I pomoc. Smatrao sam raj prizor vrlo neljudskim i
llznemiravajudm. Mislirn da je apaticnost kojom se promatra
problem puscnja II llaScm drustvu vrlo slicna tom prizoru. U
Vclikoj se Britaniji Cak dopuStaju prijenosi natjecanja 1I pikadll
kojc sponzorira duhanska industrija u Ilajgledanijim termini-
rna. Igmc, nakon fantastienog pogOtka popraccnog ekstaticnirn
komentarim:l spikera, pali dgaretu. Z'lmislitc slllCaj u kojcm hi
mafija sponzorirala neki takav tumir, a igrae, ovisnik 0 heroi-
nu, bi nakon pogotka ubrizgavao sebi heroin u zilu.
Zasco dopu.sramo drustvu da tjera zdrave mlade adolescen-
te, djecu ciji je ZiVOl izgraden prije nego sta su paeeli pusiti,
da doiivotno plaeaju ogromne svote novca za 'pavlasticu' da
sami sebe mentalno i fizieki uni.sravaju i osuduju na dozivomo
ropstvo, na iivot u prljavstini i bolestima?
Moida ce yam se einiti da previSc dramatiziram. Nije rako.
Moj je otac umro II ranim pedesetim godinama upravo zbog
pusenja. Bio je jak eovjek i vjcrojarno bi jos uvijek bio medu
iivima da nije pusio.
U ranim sam eerrdesetima bio uvjeren da sam vrlo blizu
smni, a vjerojarnije jc da bi moju srnn pripisivali moidanom
udaru nego puscnju. U mi se vrijeme 7A'l pomoc ja-
vlja mnago ljudi koje jc bolest uzrokovana pusenjcm ozbiljno
osakatila iii kojima je bolcst prdla LI zavrsnu fazu. Aka malo
razmislite, sjetit cere sc da i vi wate za mnoge takve sluCajcvc.
Snjeina se lopca 7.-akotrljala i nadam se da cere pomod da sc
pretvori u lavinlJ.
PomoCi cete i tako da prosirirc porukc ove knjige.
196 Allen Carr: Lako je puMi Finale: pomognile prekinuli lu svinjariju 197
Posljednje upozorenje
Sada moure u7,ivati U osratku 7.ivota kao sreran nepllsac.
Kako bistc bili sigurni da ccte II tome llspjeri, pradte ove
jednosravne upure:
1. Cuvajtc ovu knjigu blizu sebc kako bisre se u svakom
trenutku mogli posavjetovati s njom. Nemojte je izgll-
bid, posudivati ili pokloniti.
2. Ako se ikada lIhvatite kako zavidite nckol11 pusacu,
podsjetite se da ani 7.Jvide varna. Vi niste ni za sco
zakinllti. Oni jesu.
3. Sjedre ste da nisle uIivali bid pusacem. l7. cog see
razloga i prcstaH. Istinski uiivate bas II tome sco Sle
postal i nepusac.
4. Zapamtite, ne postoji ncSto sto bi se zvalo sal110 jedna
cigareta.
5. Nikada ne sumnjajte II odluku da viSe nibda necctc
pusiti. Dobro mare da jc ro ispravna odlllka.
6. Naidete Ii na bila kakvc javire se najbli7.oj
klinici Aliena Carra. Popis klinika pronaCi cere na
slijedeCim stranicama.
Telefonski broj za pomoc:
0891664401
Teleronski hroj za pomoc Aliena Carra omogucava 24-satnll pomoc
svakom pUSacu koji ima problema. Najavu govori Sir Anthony
Hopkins, a Allcn Carr osobno dajc savjcfe. Sust,w izbornika omogucuje
pozivarcJju izbor kategorije u skladll s problemolll koji ga llluCi.
Sada napokon moIetc reCi
"HURAA! JA SAM NEPUSAC"
Postigli ste lleSta stvarno cudesllo. Svaki Pll1:l kada
cujem da se neh pusac spasio s broda koji tone.
osjetim veliko zadovoljslVO.
Bilo bi Illi stvarno drago (Uli d<1 ste se oslobodili
robovanja kOroVll. Molim Vas da sc potpisete na
pismo, dodate svojc komelHarc i pobljetc ga na
adresu:
Allen Carr, The Easy Way 10 Stop Smoking,
lc Amity Grove, London SW 20 OTW
..............................................................
Dragi Allene.
HURAA!JA SAM NEPUSAC - Yll'EE! I'M A NON-SMOKER
Datum
[me
Adresa
_______________-'-P,OSL broj
198 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju I