POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA

POVEZANA DRUTVA U pravilu, trgovaka drutva su pravno i gospodarski samostalna, ali u suvremenom poslovanju praksa pokazuje da je vrlo velik broj dionikih drutva i drutva s ogranienom odgovornou na neki nain povezano. Povezana drutva su uvijek pravno samostalna drutva izmeu kojih postoji odreen stupanj ovisnosti. Odnos ovisnosti izmeu drutva moe se temeljiti na ugovoru o voenju poslova drutva ili drugim poduzetnikim ugovorima ili pak biti posljedica (i) stvarnih statusnopravnih odnosa izmeu drutva. U sluaju povezivanja trgovakih drutava poduzetnikim ugovorima dolazi do ugovornog, formalnog povezivanja. Sklapanje poduzetnikih ugovora stvaraju se meusobna prava i obveza izmeu drutva-ugovornih strana, ali jo bitnije poduzetniki ugovori dovode do izmjene dotadanjeg unutarnjeg i organizacijskog ustroja ovisnog drutva. Duboka izmjena naina poslovanja predstavlja temeljnu karakteristiku poduzetnikih ugovora. U Njemakoj pravnoj knjievnosti poduzetniki ugovori nazivaju se organizacijski ugovori. POVEZANA DRUTVA I VRSTE POVEZANIH DRUTVA Povezana drutva su pravno samostalna drutva koja su meusobno povezana A) *kapitalom*, tako da jedno drutvo ima udjele u drugom drutvu ili drutvima, ili da dva ili vie drutva imaju udjele jedni u drugima, i/ili B) *poduzetnikim ugovorima*. Pravila, vrste, oblici i naini povezivanja drutva, zajedno s odredbama o zatiti ovisnog drutva, njegovih lanova i vjerovnika u Republici Hrvatskoj ureena su Zakonom o trgovakim drutvima. ZTD primjenjuje se u Hrvatskoj od 1.1.1995.,a napravljen je po uzoru na njemake i austrijske propise. ZTD dijeli povezana drutva na: /1)drutvo koje u drugome drutvu ima veinski udio ili veinsko pravo u odluivanju, 2)ovisno i vladajue drutvo, 3)drutvo koncerna, 4)drutvo s uzajamnim udjelima, 5)drutva povezana poduzetnikim ugovorima, 6)prikljuena drutva/ Istovremeno mogue je da drutva budu povezana na vie naina. Mnogobrojni su sluajevi da su drutva povezana i kapitalom i s nekoliko razliitih tipova poduzetnikih ugovora. U pravilu, osnovna je povezanost kapitalom, a na nju se kasnije, ukoliko drutva smatraju da bi im to donjelo korist, nadovezuje i povezanost ugovorima. Izmeu povezanih drutva postoji mogunost utjecaja jednih drutva na voenje poslova u drugim drutvima. Drutvo koje ima mogunost utjecaja na drugo drutvo moe taj utjecaj iskoristiti za ostvarivanje svojih interesa. Dolazi do situacije u kojoj Page 1

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA drutvo koje je dosad imalo nezavisnu upravu i vodilo poslovanje u interesu samog drutva, svojih lanova i vjerovnika, zbog povezivanja s drugim drutvom i utjecaja toga drutva, mijenja svoj nain poslovanja. Takvo novo upravljanje nije u iskljuivom interesu ostalih lanova drutva i njegovih vjerovnika. Povezana drutva u najveem broju sluajeva obuhvaaju najvee gospodarske subjekte. Povezivanje trgovakih drutava donosi niz koristi, naprimjer: racionalizacija poslovanja, osiguranje isporuka sirovina, proirenje izvora financiranja, mjere za poboljanje prodaje, postizanje povoljnog poreznog poloaja drutva,itd... Osnovna je svrha uspostavljanja povezanih drutva prikupljanje kapitala i stjecanje vladajueg utjecaja na ovisno drutvo. U zemljama suvremenog gospodarstva, povezivanje postojeih drutava, uestaliji je oblik prikupljanja kapitala nego osnivanje novih . Kod svih poduzetnikih ugovora drutvo koje se obvezuje da e obaviti karakteristinu inidbu mora biti drutvo kapitala. S druge strane, druga ugovorna strana moe biti bilo koje trgovako drutvo ili trgovac pojedinac. PODUZETNIKI UGOVORI Ugovorno (formalno) povezivanje nastupa u sluajevima kada se drutva povezuju ugovorima. Drutva se ee povezuju na ovaj nain, za razliku od faktikog povezivanja, tj. bez ugovora (npr. kupnjom dionica drugog drutva) . Karakteristika poduzetnikih ugovora je da oni nisu obini obvezno-pravni ugovori. Bit tih ugovora nije jedino u stvaranju uzajamnih prava i obveza izmeu drutava. Njihovo teite je u izmjeni dotadanjeg unutarnjeg i organizacijskog ustroja ovisnog drutva. Do sklapanja ugovora, to drutvo poslovalo je u zajednikom interesu samog drutva, te njegovih lanova i vjerovnika. Sklapanjem ugovora mjenja se svrha poslovanja ovisnog drutva. Drutvo sada posluje u veoj ili manjoj mjeri radi zadovoljenja interesa drutva koje je s ovisnim drutvom sklopilo poduzetniki ugovor, a taj je interes uglavnom suprotan interesu samog ovisnog drutva, te njegovih lanova i vjerovnika. Stupanj povezanost drutva povezanih poduzetnikim ugovorima, po svom intenzitetu i obliku, znatno nadmauje stupanj povezanosti u obinim obvezno-pravnim ugovorima. Drutva povezana poduzetnikim ugovorima znatno se jae povezuju. Poduzetnikim ugovorima dva ili vie drutva povezuju se u pogledu: /-zajednikog voenja poslova, -pojaanog odnosa uprava drutva, -utvrivanje rauna dobiti i gubitka, -utvrivanje priuva drutva, itd.../ Poduzetniki ugovori ureuju pitanja voenja poslovnih knjiga, imovine drutva, rauna dobiti i gubitka, priuve drutva, statusno pravnih odnosa uprava tih drutva, itd... Tu je i glavna razlika izmeu tipinih obvezno-pravnih ugovora i poduzetnikih ugovora. Page 2

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA U povijesnoj praksi nekih zapadnih zemalja jedan od razloga sklapanja poduzetnikih ugovora bile su i porezne pogodnosti koje su dobivala drutva koja su sklapala takve ugovore. Danas vie ne postoje nikakve pogodnosti , pa je i broj poduzetnikih ugovora znatno pao . Intenzitet kojim povezanost utjee na povezana drutva mijenja njihov gospodarski pravni poloaj i donosi niz drugih pravnih posljedica (npr. ovlasti i odgovornosti vladajueg drutva, nain poslovanja drutva). Vanost tih ugovora za drutva koja ih sklapaju vidljiv je i u odredbama ZTD kojima se za sklapanje poduzetnikih ugovora trai suglasnost skuptine drutva koja sklapa takve ugovore. Poslovno povezivanje nije uvijek za sve sudionike u poslovnim odnosima korisno. Uvijek postoji opasnost da doe do povrede prava treih. Zbog toga ZTD sadri odredbe o posebnom postupku sklapanja, izmjene i prestanka poduzetnikih ugovora. Takoer ZTD sadri odredbe kojima se tite ovisno drutvo, te njegovi lanovi i vjerovnici od rizika koji ti ugovori nose sa sobom, kao i prava u korist ovisnog drutva, njegovih lanova i vjerovnika. ZTD ne sadri odredbe o odgovornost vladajueg drutva za uredno izvrenje ugovornih obveza prema ovisnom drutvu. POJAM VANJSKIH DIONIARA U ZTD na vie mjesta spominju se vanjski dioniari u vezi s poduzetnikim ugovorima. Vanjski dioniari su dioniari ili lanovi drutva s ogranienom odgovornou, koji se nisu sloili s odlukom svoga drutva na povezivanje s vladajuim drutvom. Koji e to dioniari konkretno biti, ovisi o okolnostima svakog pojedinog sluaja. Sinia Petrovi ih definira kao sve one dioniare kojima ne pritjeu nikakve koristi iz ugovora koji je njihovo drutvo sklopilo. Dioniari ovisnog dionikog drutva i lanovi drutva s ogranienom odgovornou, nakon to je njihovo drutvo sklopilo ugovor o voenju poslova i/ili ugovor o prijenosu dobiti, objektivno vie ne mogu oekivati da e u okviru svog drutva moi odluivati o dobiti, jer e poslovanje ovisnog drutva biti usmjereno na ostvarivanje dobitka u korist vladajueg drutva. Da bi se sprijeila zlouporaba prilikom sklapanja navedenih ugovora i kompenzirali tetni utjecaji koji sklapanje tih ugovora ima za te osobe, vanjski dioniari stjeu posebna prava koja su odreena prisilnim odredbama, a to su pravo na primjerenu naknadu i otpremninu. Ako vladajue drutvo ima udjel ovisnog drutva u iznosu od 100%, tada nema vanjskih dioniara (to je sluaj holdinga u naoj suvremenoj poslovnoj praksi oblikovanih na osnovu zakona o poduzeima ). Vanjskim dioniarom ne smatra se dioniar koji je ujedno i vladajue drutvo-druga ugovorna strana u poduzetnikom ugovoru.

VRSTE PODUZETNIKIH UGOVORA Budui da se ZTD temelji na njemakom pravu, tipovi poduzetnikih ugovora u hrvatskom zakonu jednaki su onima u njemakom zakonu. To su: 1.SKUPINA /a)Ugovor o voenju poslova Page 3

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA b) Ugovor o prijenosu dobitka/ 2.SKUPINA /c)Ugovor o zajednici dobitka d)Ugovor o djelominom prijenosu dobitka e)Ugovor o zakupu pogona f)Ugovor o preputanju pogona/ O kojem se tipu ugovora radi trebao bi odluiti sadraj, a ne naziv odreenog ugovora. U ZTD prva skupina ugovor detaljno je ureena. Ugovor o voenju poslova drutva i ugovor o prijenosu dobitka su najznaajniji tipovi poduzetnikih ugovora zbog svojih pravnih i gospodarskih znaajki. Njima se najznaajnije utjee na prava vanjskih dioniara drutva koje se ugovorom obvezalo obaviti odreenu inidbu. Zato je jedino za te ugovore ZTD odredio prava koja pripadaju tim vanjskim dioniarima- to su primjerena naknada i otpremnina. Isto tako zakon daje i zatitu vjerovnicima tog drutva jer se smatra da e njihova imovinska prava sklapanjem ugovora biti ugroena. U ostalim tipovima poduzetnikih ugovora prava vanjskih dioniara nisu u tolikoj mjeri ugroena, te se ostavlja drutvima da odredbama ugovora odrede svoja meusobna prava i obveze. Meutim, iako drutva sklapanjem ugovorima iz 2. skupine ne mjenjaju na drastian nain svoj ustroj, oni mogu itekako izmjeniti nain poslovanja i voenja toga drutva, ali ipak drutvo te njegovi lanovi, vanjski dioniari i vjerovnici ne uivaju zakonsku zatitu koja se odreuje u sluaju ugovora o voenju poslova drutva i ugovora o prijenosu dobitka. Za razliku od obvezno-pravnih ugovora koje u pravilu sklapa uprava drutva, za sve poduzetnike ugovore ZTD propisuje da oni postaju valjani kada se s njima suglasi skuptina drutva. Iako svi poduzetniki ugovori ne vode nuno do stvaranja odnosa ovisnosti izmeu drutva koja ih sklapaju, oni uvijek znae odreeno zadiranje u anatomiju drutva. Odnos ovisnosti postoji uvijek kod ugovora o voenju poslova drutva.

AD1.Ugovor o voenju poslova drutva Ugovor o voenju poslova drutva je takav ugovor kojim drutvo kapitala (dioniko drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou) prenosi pravo voenja poslova drutva na drugo drutvo, i to na bilo koji tip drutva, s tim da nema izravne obveze ovisnog drutva na prijenos cjelokupnog neto-dobitka na vladajue drutvo. Vladajue drutvo duno je pokriti svaki godinji gubitak koji nastane u ovisnom drutvu za vrijeme trajanja ugovora. Ovim ugovorom, drutvo kapitala se odrie prava na voenje poslova drutva. Jedan od razloga sklapanja ovog ugovora u povjesti bile su razne porezne pogodnosti koje je imalo vladajue drutvo. S obzirom na odnos koji nastaje ovim ugovorom, drutvo koje preputa voenje svojih poslova drugom drutvu je ovisno drutvo, a drugo drutvo je vladajue drutvo. U pravilu voenje poslova pripada upravi drutva. Vladajue drutvo daje upute vezane za poslovanje upravi ovisnoga drutva. Time vladajue drutvo stjee najiri krug ovlaenja u odnosu prema ovisnom drutvu od Page 4

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA svih oblika povezivanja poduzetnikim ugovorima. Iz toga nastaje niz pravnih i gospodarskih posljedica, te potreba osiguranja ovisnoga drutva, njegovih lanova i vjerovnika. Ugovorom o voenju poslova drutva ureena su meusobna prava i obveza izmeu drutva, kao i drutveno-pravne obveze izmeu njih, ali i izmeu ovisnog drutva i vanjskih dioniara. Ovim ugovorom mjenja se i svrha ovisnoga drutva zbog toga jer nestaje: -samostalnost uprave -vezivanje kapitala ovisnog drutva u samom drutvu Cilj poslovanja drutva vie nije zadovoljenje interesa njegovih lanova i vjerovnika, poslovanje je sada orijentirano na interese vladajueg drutva. Ovlatenja vladajueg drutva odnose se samo na upravu ovisnog drutva. Glavna skuptina i nadzorni odbor i dalje obavljaju poslove iz svoje nadlenosti. Vladajue drutvo nema utjecaje na te organe temeljem ugovora o voenju poslova drutva. Ali na glavnoj skuptini ono ima pravo glasa, to ukljuuje i predlaganje i imenovanje lanova nadzornog odbora. U poslovnoj praksi, u najveem broju sluajeva, jo prije sklapanja ugovora o voenju poslova drutva, izmeu drutva ve postoji faktini koncern , na temelju veinskog sudjelovanja jednog drutva u drugom . Na taj nai ugovorom se samo poveava ve postojei odnos ovisnosti. ZTD postavlja pretpostavku da drutva izmeu kojih je sklopljen ugovor o voenju poslova drutva ine koncern. Zbog toga se ovim ugovorom, od svih poduzetnikih ugovora, ostvaruje najvei stupanj povezanosti izmeu drutva. Takva pretpostavka zakona ne postoji kod ostalih poduzetnikih ugovora. Sve odredbe ZTD koje ureuju ugovor o voenju poslova drutva su prisilne i ne mogu se mjenjati sporazumom ugovornih strana. U sluajevima kada te odredbe nisu unesene u sadraj ugovora, one se ipak primjenjuju na njega. Ugovorne strane predstavljaju ovisno i vladajue drutvo. Ugovor sklapaju ovlatene strane temeljem ZTD i statuta, a vrijede opa pravila o zastupanju drutva i punomoi. Ako dva drutva nastupaju kao vladajue drutvo, u naoj poslovnoj praksi preporuuje se da se kao ugovorna strana koja predstavlja vladajue drutvo navedu oba drutva koja zajedniki nastupaju kao ta druga ugovorna strana . Postave li se drutva koja nisu meusobno ovisna, ugovorom pod jedinstvenu upravu, a da time jedno od njih ne postane ovisno o drugom drutvu, takav ugovor nije ugovor o voenju poslova drutva. AD2.Ugovor o prijenosu dobitka Ugovor o prijenosu dobiti je takav ugovor kojim se drutvo kapitala (dioniko drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou) obvezuje da e drugom drutvu prenjeti cijelu svoju dobit. Ovisno drutvo i dalje ima pravo samo voditi svoje poslovanje. Vladajue drutvo dobiva pravo na stjecanje cjelokupnog neto-dobitka, ali nema ovlatenja na voenje poslova ovisnog drutva. Page 5

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA Sklapanjem ovog ugovora glavna skuptina vie ne odluuje o podjeli dobitka, stoga se smatra da i ovaj ugovor mjenja svrhu drutva i njegov status. Sklapanje ovakvog ugovora u poslovnoj praksi imalo je cilj ostvarivanje poreznih pogodnosti koje su proizlazile za oba drutva iz takvog povezivanja. U poslovnoj praksi, danas, su takvi ugovori iznimno rijetki . U praksi su ugovor o voenju poslova i ugovor o prijenosu dobiti najee povezani u jedan ugovor . Temeljne obveze vladajueg drutva su obveza preuzimanja gubitka u ovisnome drutvu, te obveza davanja nadoknade tj. otpremnine. Ugovor o prijenosu dobiti smatra se i ugovor kojim se drutvo kapitala obvezuje da e svoje poduzee voditi za raun drugog drutva. Bitna razlika ovog ugovora je da drutvo i dalje vodi svoje poduzee u svoje ime, ali za raun drugog drutva. Na temelju takvog ugovora, s pravnog stajalita, dobitak i gubitak nastaju izravno u drutvu za iji se raun drugo drutvo obvezalo voditi svoje poduzee. Razlika u odnosu na ugovor o prijenosu dobitka je jedino u tom da se kod ugovora o prijenosu dobitka dobit ili gubitak najprije iskazuju u drutvu u kojem su nastali, a tek nakon toga se prenosi ili u sluaju gubitka nadoknauje iz drugog drutva. Bit i cilj oba ova ugovora su isti- preuzeti rezultate poslovanja drutva s kojim su takvi tipovi ugovora sklopljeni.

2.SKUPINA UGOVORA U ZTD za ove ugovore nije stavljen numerus clausus njihova oblika, ime je praksa dobila mogunost stvaranju i novih oblika i kombiniranju postojeih. Ovi ugovori su znatno blie obvezno-pravnim nego drutveno-pravnim ugovorima. Openito ugovorima iz druge skupine nastaju znatno slabiji drutveno-pravni uinci za ugovorne strane. AD3.Ugovor o zajednici dobitka U ugovoru o zajednici da e svoju dobit ili djelomino udruivati drutava radi podjele dobiti dva ili vie drutva kapitala obvezuju se dobit pojedinih svojih pogona u potpunosti ili s dobiti drugih drutava ili pojedinih pogona tih zajednike dobiti.

Ovaj ugovor mogu sklopiti samo drutva kapitala, ne i drutva osoba. Ugovore sklapaju uprave drutva. Ugovor je valjan kada se s njime suglase skuptine svih drutava koje udruuju dobitak. Ovim ugovorom na udruivanje dobitka obvezuju se sve ugovorne strane. Udruivati se moe: /a)cjelokupni dobitak drutva b)dio dobitka drutva c)cjelokupni dobitak pojedinih pogona drutva d)djelomini dobitak pojedinih pogona drutva/ Page 6

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA Vidljivo je da su mogue najraznovrsnije kombinacije udruivanja dobitaka. Svrha udruivanja dobitka je podjela tog dobitka izmeu drutava. Za podjelu dobitka drutva treba ugovorom odrediti po kojem kljuu e se dobitak dijeliti. Odreivanje tog kljua ovisi o razliitim motivima udruivanja, vrsti dobitka koji se udruuje i drugim interesima ugovornih strana. Bitna odredba ugovora je odreivanje dobitka kojeg drutva udruuju. U smislu ovog ugovora dobitkom se smatra dobitak ostvaren u odreenom vremenskom razdoblju (npr. dobitak utvren godinjim obraunom). U ovom ugovoru ne radi se o udruivanju i podjeli izvora prihoda ugovornih strana, ve njihovih dobitaka. Ugovorom o zajednici dobitka smatra se samo ugovor kojim se taj dobitak raspodjeljuje na ugovorne strane-drutva. Kako bi drutva ostvarila svoj zajedniki cilj ovog ugovora, a to je ostvarivanje to veeg zajednikog dobitka, potrebno je da drutva osnuju zajedniko tijelo u kojem bi se utvrivala zajednika poslovna politika . Takoer u praksi treba rijeiti pitanje to ako bi jedna ugovorna strana skrivala svoj dobitak ili ga skriveno rasporeivala. U takvom sluaju time bi njen doprinos zajednici dobitaka bio manji, i to na tetu druge ugovorne strane. S druge strane, ta bi ugovorna strana ostvarivala korist od dobitaka kojeg bi udruivale druge ugovorne strane. Zbog toga tom pitanju treba posvetiti panju pri sastavljanju ugovora, te ugovoriti odredbe kojima e se odrediti zajednika poslovna politika koja je prihvatljiva za obje ugovorne strane, takoer treba ugovoriti odredbe kojima e se osigurati izvrenje obveza ugovornih strana .

AD4.Ugovor o djelominom prijenosu dobitka Ugovor o djelominom prijenosu dobitka je ugovor kojim se drutva kapitala obvezuju da e dio svoje dobiti ili dio dobiti pojedinih svojih pogona u potpunosti ili djelomino prenjeti nekome drugome. Ovaj ugovor mogu sklopiti samo drutva kapitala, ne i drutva osoba, a taj dobitak moe se prenjeti drutvu kapitala, kao i drutvu osoba, trgovcu-pojedincu, a takoer i fizikoj osobi. Drutva kapitala prenose dio, ali ne i cjelokupni dobitak, ili dio dobitka pojedinih svojih pogona, i to u potpunosti ili djelomino. Dobitak se moe prenositi u sljedeem opsegu: a)cjelokupni dio dobitka drutva b)djelomini dio dobitka drutva c)cjelokupni dio dobitka pojedinih pogona d)djelomini dio dobitka pojedinih pogona Vidljivo je da su mogue najraznovrsnije kombinacije prijenosa dobitka. Ugovor sklapa uprava drutva kapitala. Ugovor je valjan kada se s njim suglasi skuptina drutva koje prenosi dio dobitka. Nije potrebna i suglasnost skuptine drutva na koje se prenosi dio dobitka. Nekad su se s ovim ugovorom stjecale odreene porezne pogodnosti. Njih vie nema jer se ovaj dobitak prenosi poslje oporezivanja drutva. Page 7

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA ZTD ne prua pravnu zatitu ovisnom drutvu, njegovim lanovima i vjerovnicima jer se smatra da ovim ugovorom njihova prava i interesi nisu u tolikoj mjeri ugroena. Zbog toga nepostojanje tih odredbi u praksi treba nadomjestiti odgovarajuim odredbama u samom ugovoru, kojima e se odrediti vrsta i visina obveze druge ugovorne strane . Bez tih odredbi, takav ugovor vjerovatno ne bi bio pravno valjan. Bitnu odredbu ugovora predstavlja odreivanje djela dobitka koji se prenosi. U smislu ovog ugovora, dobitak se smatra dobitak ostvaren u odreenom vremenskom razdoblju, po godinjem obraunu. Kada bi se ugovorom ograniio prijenos dobitka ostvaren samo po pojedinim poslovima, tada se ne bi radilo o ovom ugovoru. AD5.Ugovor o zakupu pogona Ugovor o zakupu pogona je takav ugovor kojim drutvo kapitala -zakupodavatelj daje u zakup odreenoj osobi-zakupoprimatelju svoj cijeli pogon na odreeno vremensko razdoblje, a zakupoprimatelj se obvezuje plaati zakupodavatelju zakupninu odreenu ugovorom. Zakupodavatelj se obvezuje da e prepustiti drugom drutvu da vodi pogon za svoj raun i za svoje ime, dakle drugo drutvo u cjelosti vodi pogon za sebe. Zakupodavatelj je uvijek drutvo kapitala, a druga ugovorna strana moe biti drutvo kapitala i drutvo osoba, trgovac-pojedinac, fizika osoba,... Kao i za svaki tip poduzetnikih ugovora, za valjanost ugovora o zakupu pogona potrebna je suglasnost skuptine zakupodavatelja, a ugovor stupa na snagu kada ga se upie u trgovaki registar sjedita drutva. Ugovor o zakupu pogona omoguuje spajanje poduzetnike djelatnosti dvije pravno odvojene osobe, bez da pri tome dolazi do pravnog prijenosa ili udruivanja njihove imovine. Obje osobe i dalje zadravaju svoju imovinu, ali s tim to drutvozakupodavatelj prenosi na zakupoprimatelja pravo koritenja te imovine. Pravno je mogue da se ovaj ugovor sklopi izmeu dva meusobno nezavisna drutva, ali u praksi uglavnom se sklapa izmeu ovisnog i vladajueg drutva . ZTD za ovaj ugovor ne sadri prisilne odredbe o zatiti drutva-zakupodavatelja, te njegovih lanova i vjerovnika u onoj mjeri koliko je to uinio kod ugovora iz 1.skupine (ugovor o voenju poslova i ugovor o prijenosu dobitka). Postoji jedino odredba kojom se propisuje da ako je ovisno drutvo dalo u zakup pogon svog poduzea vladajuem drutvu, ili mu ga je prepustilo na drugi nain, vladajue drutvo mora pokriti svaki godinji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ugovorena protuinidba nije u visini primjerene naknade. Ova odredba moe se primjeniti jedino u sluajevima kada je ugovor sklopljen izmeu ovisnog i vladajueg drutva, i kada ugovorena protuinidba nije u visini primjerene naknade. to znai obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene da bi se navedena odredba mogla primjeniti. U sluaju da je ugovor sklopljen izmeu dva meusobno nezavisna drutva ili ako je protuinidba u visini primjerene naknade, ne postoji zakonska obveza pokria godinjeg gubitka koji nastane za vrijeme trajanja ugovora. Ovim ugovorom u zakup se daje pogon zakupodavatelja. Zbog toga je bitno tono definirati to predstavlja predmeta zakupa. U irem smislu, pogonom smatramo svu imovinu zakupodavatelja kojom se Page 8

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA on koristi u poslovanju. U prvom redu tu pripadaju osnovna sredstva opreme i nekretnine zakupodavatelja, kao i svi ostali materjalni i nematerjalni predmeti koji slue pogonu zakupodavatelja (npr. razne vrste dozvola, prava industrijskog vlasnitva, licencna prava, prava na nekretnine). Predmet zakupa mogu biti i prava na udjele u drugim drutvima koje dre zakupodavatelj, te njegova druga financijska ulaganja. U pravilu, zakupoprimatelj preuzima ugovore koje je zakupodavatelj sklopio s treima, prije sklapanja ugovora o zakupu pogona ako se s tim suglasi druga ugovorna strana. Isto tako zakupoprimatelj treba snositi sve poreze i izdatke koji se odnose na pogon zakupodavatelja, kao i troak odravanja i osiguranja pogona. Takoer je potrebno da ugovorne strane postignu sporazum o investicijama koje su korisne ili nune u razdoblju trajanja ugovora . Zaposleni na pogonu kod zakupodavatelja, sklapanjem ugovora o zakupu pogona, trebali bi prei u radni odnos kod zakupoprimatelja, koji bi trebao preuzeti sve zaposlene i sve obveze koje je prema njima imao zakupodavatelj. U praksi su mogua drugaija rjeenja . Ugovorom treba odrediti nain na koji e zakupoprimatelj upotrebljavati predmet pogona koje je preuzeo, te njegovu garanciju u sluaju oteenja, odnosno smanjenja vrijednosti tih predmeta. Plaanje zakupnine ovisi o predmetu zakupa, u obzir treba uzeti amortizaciju, plaanje poreza na imovinu,... Kao u svakom ugovoru o zakupu, potrebno je odrediti vrijeme poetka zakupa i njegovo trajanje. Isto tako treba definirati nain vraanja predmeta zakupa nakon isteka ugovora, kao i stanje u kojem se pogon treba nalaziti. Ako ugovorne strane ne urede neto na drugi nain, na ugovor o zakupu pogona moe se na odgovarajui nain primjeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima o zakupu, budui da ugovor o zakupu pogona predstavlja novinu u naoj praksi . AD6.Ugovor o preputanju pogona Ugovor o prepuanju pogona je ugovor kojim drutvo kapitala-zakupodavatelj daje u zakup odreenoj osobi-zakupoprimatelju svoj cjelokupni pogon na odreeno vremensko razdoblje, a zakupoprimatelj se obvezuje plaati zakupodavatelju odreenu zakupninu. Jedina razlika izmeu ovog ugovora i ugovora o zakupu pogona je u tome to kod ugovora o preputanju pogona zakupoprimatelj vodi pogon u ime zakupodavatelja, ali za svoj raun. Kod ugovora o zakupu pogona zakupoprimatelj vodi pogon zakupodavatelja u svoje ime i za svoj raun. To znai da razlika izmeu navedenih tipova ugovora postoji samo u odnosu prema treima. U ovom ugovoru prema treima nastupa zakupoprimatelj, ali u ime zakupodavatelja, ali zakupoprimatelj nastupa za svoj raun. SKLAPANJE, IZMJENA I PRESTANAK UGOVORA ZTD na jedinstven nain ureuje sklapanje, izmjenu i prestanak ugovora koji vrijedi za sve tipove poduzetnikih ugovora. Page 9

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA U situacijama kada se sa sklapanjem poduzetniki ugovor ne suglasi skuptina drutva, ugovor je nitetan. Za valjanost svakog poduzetnikog ugovora potrebna je suglasnost skuptine drutva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje temeljnog kapitala zastupljenog na skuptini drutva prije donoenja odluke. Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina, a moe se zahtjevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku. Nakon toga dioniarima, odnosno lanovima drutva s ogranienom odgovornou, potrebno je omoguiti razgledati ugovor u poslovnim prostorijama drutva. Na njihov zahtjev svakom se od njih mora uruit prijepis ugovora. I na skuptini se mora omoguiti razgledavanje ugovora. Uprava ugovor mora objaviti na poetku rasprave. Treba ga priloiti zapisniku. Svakog dioniara na skuptini na njegov zahtjev treba izvjestiti o svemu to je bitno glede drutva s kojim treba sklopiti ugovor. Ove odredbe u zakonu postoje kako bi se zatitilo svakog lana drutva, budui da se svi ne moraju sloiti sa sklapaljem ugovora. Iz formulacije ZTD proizlazi da se postupak sklapanja poduzetnikih ugovora odvija sljedeim redosljedom: *1.PRIPREMANJE TEKSTA UGOVORA* -pripremaju ga zakonski zastupnici ugovornih strana, s pravom da u tome angairaju strune osobe unutar ili izvan drutva *2.POTPISIVANJE UGOVORA* -ugovor potpisuju zakonski zastupnici ugovornih strana, ili osobe koje za to imaju punomo. Iako nije neophodno, pravilnije je da se ugovor potpisuje prije upuivanja glavnoj skuptini *3.SAZIVANJE SKUPTINE* -skuptina se saziva jer je potrebna suglasnost skuptine drutva koje se obvezuje na karakteristinu inidbu, jer time lanovi drutva odluuju, a ne uprava o sklapanju takvih ugovora *4.OMOGUAVANJE RAZGLEDAVANJA UGOVORA* -lanovi drutva imaju pravo upoznati se sa sadrajem ugovora kako ne bi dolo do pobijanja odluke o sklapanju ugovora, u sluaju da je dolo do povrede nekih odredbi *5.OBJANJENJE UPRAVE* -uprava mora objasniti ugovor na poetku rasprave, treba objasniti sadraj ugovor, kao i posljedice koje on donosi za drutvo i njegove lanove, jer se smatra da samo itanje ugovora, s obzirom na njegovu sloenost i opseg nije dovoljno. *6.IZVJEE O SVEMU TO JE BITNO* -drutvo je svakom svom dioniaru duno dati na njegov zahtjev obavijesti o drugoj ugovornoj strani *7.ODLUKA SKUPTINE O SUGLASNOSTI S UGOVOROM* -skuptina moe jedino dati ili odbiti suglasnost, ali ne moe svojom odlukom izmjeniti ugovor *8.PRIJAVA ZA UPIS UGOVORA U TRGOVAKI REGISTAR* -registarskom sudu mora se podnjeti prijava za upis ugovora u trgovaki registar i u njoj treba navesti postojanje i vrstu poduzetnikog ugovora, kao i ime druge ugovorne strane, a ako se radi o ugovoru o Page 10

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA prijenosu dobiti i sporazum o visini dobiti koja se prenosi *9.UPIS UGOVORA U TRGOVAKI REGISTAR* -ugovor stupa na snagu kada ga se upie u trgovaki registar sjedita drutva Ugovor to je sklopila uprava u ime drutva nije valjan ako se s njime ne suglasi skuptina drutva. Potpisivanjem ugovora ne nastaju prava i obveze izmeu ugovornih strana. Jedino nastaje obveza uprave da podnese ugovor na davanje suglasnosti skuptini. Davanje suglasnosti je iskljuivo stvar skuptine, od nje ovisi da li e dati suglasnost. Ako skuptina odbije dati suglasnost, za to nije nitko odgovoran i odatle ne nastaje nikakvo pravo druge ugovorne strane na nadoknadu bilo kakvih trokova. Ako je rije o ugovoru o voenju poslova drutva ili o ugovoru o prijenosu dobitka, potrebno je da se s njim suglasi i skuptina druge ugovorne strane, ako je to drutvo kapitala. To je ono drutvo koje e na temelju ugovora preuzeti voenje poslova ovisnog drutva, odnosno na koje e ovisno drutvo prenositi dobitak. Za donoenje te odluke trai se ista veina kao i za odluke skuptine drutva koje na temelju ugovora preputa voenje svojih poslova drugom drutvu, odnosno prenosi dobit na drugo drutvo. Suglasnost skuptine potrebna je i za izmjenu ugovora. Na izmjenu ugovora odgovarajui se primjenjuju odredbe propisane i za sklapanje ovih ugovora. Time se sprijeava eventualno zaobilaenje nadlenosti skuptine. Poduzetniki ugovor moe prestati otkazom, ugovor se moe otkazati samo krajem poslovne godine ili krajem nekog drugog obraunskog razdoblja koje je odreeno ugovorom. Poduzetniki ugovor moe se raskinuti iz vanih razloga i bez pridravanja otkaznog roka. Vaan je razlog kada se moe predvidjeti da druga ugovorna strana nee biti u stanju ispuniti svoje obveze iz ugovora. Izmjena, otkaz i raskid ugovora moraju se dati u pismenom obliku. Takav zahtjev Zakona u skladu je s odredbama Zakona o obveznim odnosima. Izmjene se moraju upisati u trgovaki registar, a stupaju na snagu njegovim upisom u trgovaki registar sjedita drutva. Odmah po prestanku poduzetnikih ugovora mora se registarskom sudu podnjeti prijava za upis prestanka tog drutva u trgovaki registar i navesti razlog i vrijeme prestanka. OSIGURANJE DRUTVA, VJEROVNIKA I VANJSKIH DIONIARA ZTD sadri odredbe o zatiti drutva, njegovih lanova, vjerovnika i vanjskih dioniara radi sprijeavanja zlouporabe prilikom sklapanja poduzetnikih ugovora.

Osiguranje drutva Da bi se drutvo osiguralo od pretjeranog izvlaenja dobiti zakonom je propisano koliko se iz dobiti mora izdvojiti u zakonske priuve, koja se najvia svota dobiti moe prenjeti na drugo drutvo, te odredbe o preuzimanju gubitka. Page 11

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA Cilj zakonskih rezervi je ouvati makar vrijednost imovine koju je drutvo imalo u trenutku sklapanja poduzetnikog ugovora. Time se drutvo titi o nerazumnog izvlaenja dobiti, ime bi ga se moglo unititi ili bitno oslabiti. Svota u zakonske priuve izdvaja se iz dobitka. lanak o zakonskoj rezervi je prisilna odredba kojom zakon obvezuje na stvaranje zakonskih priuva u odreenoj novanoj visini i roku. ZTD titi jedino svote unesene u zakonsku priuvu. Iz zakonskih priuva, makar bile i u veoj svoti nego to to ureuje ZTD, ne mogu se uzimati nikakve svote i prenositi kao dobitak. Svote unesene u ostale priuve za vrijeme trajanja ugovora mogu se uzeti i prenjeti kao dobitak. U sluajevima kada drutvo sklopi ugovor o prijenosu dobitka ili ugovor o djelominom prijenosu dobitka, drutvo moe prenjeti svoju dobit najvie do iznosa godinje dobiti, umanjen za prijenos gubitka iz protekle i za iznos koji se mora unjeti u zakonsku rezervu, bez obzira na sporazume ugovornih strana o visini dobiti koju treba prenjeti. Temeljna je obveza vladajueg drutva da u sluajevima kada su sklopljeni ugovori o voenju poslova drutva ili ugovori o prijenosu dobiti, drutvo mora pokriti svaki godinji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ga se ne pokrije iz ostalih priuva u koje je za vrijeme trajanja ugovora unoena dobit. Vladajue drutvo ima obvezu pokriti samo gubitak nastao za vrijeme trajanja ugovora, nema obveze za pokrivanje gubitaka nastalog prije sklapanja ugovora. Za vrijeme trajanja ugovora praktiki ne moe doi do gubitka i prezaduenosti drutva, jer ono bilanno taj gubitak izravnava s potraivanjem prema drugoj ugovornoj strani . Uzrok gubitka nije bitan. Druga ugovorna strana ne moe se braniti od obveze pokrivanja gubitka dokazom da ona nije uzrokovala gubitak u interesu drutva. Ako je ovisno drutvo dalo u zakup pogon svoga poduzea vladajuemu drutvu ili mu ga je prepustilo na drugi nain, vladajue drutvo mora pokriti svaki godinji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ugovorena protuinidba nije u visini primjerene naknade. Drutvo se moe odrei prava da trai podmirenje gubitka tek nakon tri godine od dana kada se prestanak ugovora upie u trgovaki registar. Zatita vjerovnika Prestane li ugovor o voenju poslova drutva ili ugovor o prijenosu dobiti, druga ugovorna strana mora dati osiguranje vjerovnicima drutva ija su potraivanja nastala prije nego to se upis prestanka ugovora u trgovaki registar smatra objavljenim, ako se vjerovnici zbog toga jave drugoj ugovornoj strani u roku od est mjeseci od objave upisa. U objavi upisa vjerovnike treba upozoriti na to njihovo pravo. Svrha ovih odredba je zatita vjerovnika drutva jer su njihova potraivanja i dalje pravno valjana bez obzira na prestanak ugovora. Smatra se da nakon prestanka navedenih ugovora, drutvo moe biti u tako loem gospodarskom stanju da vie ne moe namiriti potraivanje vjerovnika . S druge strane, prestankom ugovora, prestaje i obveza druge ugovorne strane na preuzimanje gubitka drutva. Time potraivanja vjerovnika mogu biti ugroena. Osiguranje ne mogu zahtjevati oni vjerovnici koji u sluaju steaja imaju pravo prvenstvene naplate iz steajne mase. Page 12

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA Osiguranje vanjskih dioniara U sluajevima kada su sklopljeni ugovor o voenju poslova drutva i ugovor o prijenosu dobiti, i kada u drutvu koje drugome preputa voenje njegovih poslova, odnosno koje je drugom drutvu prenjelo dobit postoje vanjski dioniari, ugovori moraju sadravati odredbu o primjerenoj naknadi i/ili otpremnini. Ako u trenutku sklapanja ugovora u ovisnom drutvu nema vanjskih dioniara, odredba o naknadi nije potrebna. PRIMJERENA NAKNADA Naknada slui za nadoknadu gubitka imovinskih prava koje lanovi ovisnog drutva trpe zbog sklapanja jednog od ovih ugovora. U sluaju isplate naknade, vanjski dioniar i dalje ostaje lanom drutva koje, u gospodarskom smislu, gubi samostalnost sklapanjem ugovora o voenju poslova drutva i ugovora o prijenosu dobiti. Time se, u stvari, vanjski dioniari prisiljavaju da budu lanovi drutva koje vie nije samostalno, time i slabe interesi tih dioniara da i dalje budu lanovi u takvom drutvu . Zbog toga ZTD osim primjerene naknade, odreuje da vanjski dioniari imaju pravo odbiti isplatu primjerene naknade i postaviti zahtjev drugoj ugovornoj strani da preuzme njihove dionice, odnosno udjele, u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine. Primjerena naknada odreuje se najmanje u visini godinjih iznosa koji bi se mogli isplatiti kao predvidiva prosjena dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio uzimajui u obzir sadanje i budue stanje drutva i odgovarajue okolnosti. Naknada moe biti odreena kao fiksa i varijabilna . U pravilu, fiksna naknada utvruje se u ugovoru o prijenosu dobitka, a varijabilna naknada u ugovoru o voenju poslova drutva. Ali mogua su i obrnuta rjeenja . Pitanje odreivanja konkretne svote naknade temelji se na procjeni. Ugovori koji ne sadre odredbu o primjerenoj naknadi su nitetni. Zahtjev za odreivanje naknade moe postaviti i svaki vanjski dioniar, a moe je odrediti i sud. Ako sud odredi primjerenu naknadu, druga ugovorna strana moe u roku od dva mjeseca od sudske odluke otkazati ugovor, bez pridravanja otkaznog roka, ako je nezadovoljan odlukom suda. OTPREMNINA Vanjski dioniari imaju pravo na otpremninu, a to znai pravo na zahtjev upuen drugoj strani-vladajuem drutvu da preuzme njihove dionice odnosno udjele. Otpremninom prua se mogunost lanu ovisnog drutva prestati biti lanom toga drutva, ako vjeruje da e njegovi gospodarski interesi zbog sklopljenog poduzetnikog ugovora biti ugroeni. Prema Zakonu otpremnina se moe isplatiti: -davanjem dionica druge ugovorne strane, ako je ona dioniko drutvo Page 13

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA -davanjem dionica drutva koje je u odnosu na drugu ugovornu stranu vladajue drutvo, ili -u novcu Ugovorom se odreuje samo jedna od navedenih vrsta otpremnine. Kada se kao otpremnina daju dionice vladajueg drutva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice daju u omjeru koji se kod spajanja drutva daje lanovima koji istupaju iz drutva. Kada se otpremnina isplauje u novcu moraju se uzeti u obzir imovinsko stanje i kretanje dobiti u drutvu u vrijeme kada glavna skuptina donosi odluku o primjerenoj otpremnini. Pored obveze da se isplati naknada, ugovor o voenju poslova drutva i ugovor o prijenosu dobiti moraju sadravati obvezu druge ugovorne strana da na zahtjev vanjskih dioniara preuzmu njihove dionice, odnosno udjele, u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine. Ne sadri li poduzetniki ugovor klauzulu o otpremnini, ugovor nije nitetan. Ako sadri odredbu o otpremnini, ali se ona po odredbama ZTD ne smatra primjerenom, svaki vanjski dioniar moe u roku od tri mjeseca od objave upisa u sudski registar zahtjevati od suda da donese odluku o primjerenoj otpremnini. Isto moe uiniti svaki vanjski dioniar ukoliko ugovor ne sadri odredbu o otpremnini. Sudska odluka odnosi se na sve vanjske dioniare i uprava drutva duna ju je objaviti u glasilu drutva. Razlika izmeu naknade i otpremnine je u tome to kod primanja naknade vanjski dioniar, primivi naknadu u novcu, i dalje ostaje lanom drutva. Kod otpremnine, vanjski dioniar primivi otpremninu u dionicama ili novcu, prestaje biti lanom drutva. Vladajue drutvo mora naknadu uvijek ponuditi, a isplatu otpremnine samo u sluaju ako to zahtjevaju vanjski dioniari drutva. Dakle, vanjski dioniari drutva imaju pravo izbora. Ako se ne izjasne, tada e temeljem ugovora, dobiti naknadu. Otpremninu e dobiti jedino ako postave takav zahtjev, u tom sluaju, nemaju pravo i na naknadu. *ZAKLJUAK* U svojem poslovanju i ostvarivanju svojih gospodarskih ciljeva trgovakim drutvima je potreban kapital. Jedan od naina da dou do njega je meusobno povezivanje drutva. Povezivanje drutva, izmeu ostalog, mogue je ostvariti i sklapanjem poduzetnikih ugovora, to predstavlja novinu u naem pravu i poslovnoj praksi. Izmeu drutva koja ih sklapaju ne dolazi uvijek do odnosa ovisnosti, ali se ipak svakim poduzetnikim ugovorom ipak na neki nain zadire u samostalnost drutva. Bez obzira na razlike izmeu poduzetnikih ugovora, drutvo koje se podvrgava drugome ili za njega neto ini ili proputa, mora uvijek biti drutvo kapitala, dok druga ugovorna strana moe biti bilo koje trgovako drutvo ili trgovac pojedinac. Posebnost poduzetnikih ugovora je i u tome da oni nisu samo klasini dvostranoobvezni ugovori, nego se na njih primjenjuju i odreene odredbe statusnog prava. Openito je miljenje da ugovor o voenju poslova drutva i ugovor o prijenosu dobitka koji zauzimaju sredinje mjesto meu poduzetnikim ugovorima, nisi tipini obvezno-pravni ugovori. To je vidljivo iz njihovih uinaka na odnose izmeu trgovakih drutva koja ih sklapaju, kao i na odnose izmeu tih drutva i osoba s kojima ona ulaze u poslovne odnose. Cilj i organizacija poslovanja drutva sklapanjem ovih ugovora u tolikoj se mjeri izmjene, da zakon nalae primjenu prisilnih odredbi na ove ugovore. Izravna posljedica njihova sklapanja je mogunost izlaska nekog lana iz drutva. Ova statusnopravna priroda navedenih ugovora je najbitnija razlika izmeu njih i ostalih tipova poduzetnikih ugovora. Page 14

POVEZANA DRUSTVA _ SEMINARSKI RAD IZ PRAVA Njima zakon ne prua nikakvu zatitu. Za ove ugovore (ugovor o zajednici dobitka, ugovor o djelominom prijenosu dobitka, ugovor o zakupu pogona, ugovor o preputanju pogona) miljenja su podijeljena, neki smatraju da oni spadaju meu obvezno-pravne ugovore, dok su miljenja drugih autora da oni ipak imaju dublje znaenje od obinih obvezno-pravnih ugovora, ali opet ne u tolikoj mjeri koliko je to znaajka ugovora o voenju poslova drutva i ugovora o prijenosu dobitka. Na temelju svih karakteristika, u pravnoj knjievnosti, poduzetniki ugovori svrstani su meu organizacijske ugovore, jer se njima izravno mjenja i utjee na unutranje odnose u drutvu, uz stvaranje meusobnih prava i obveza. LITERATURA V. Gorenc: Trgovako pravo-drutva, kolska knjiga, Zagreb, 1997. V. Gorenc: Rjenik trgovakog prava, Masmedia, Zagreb, 1997. V. Gorenc, V. Filipovi, Z. Slakoper: Zakon o trgovakim drutvima s komentarom,PRIF Plus, Zagreb 1995. E. Erakovi, M. Jurkovi, Z. Koprivi, J. Mecner, D. Mlikotin Tomi, D. Terek: Primjena zakona o trgovakim drutvima, TEB- Biro za privredno savjetovanje, Zagreb, 1994. D. Pavi: Trgovako pravo I., Pomorski fakultet Sveuilita, Split, 1998. Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine, br. 111/93 J. Barbi: Zakon o trgovakim drutvima, II.dio Vodia za itanje zakona, Organizator, Zagreb, 1994.

Page 15