Dva genija [uredi]

Renesansni ideal univerzalnog ovjeka utjelovio je Leonardo da Vinci (1452. -1519.). U njemu su znanstvena radoznalost i mona inteligencija bile skladno spojene s ljubavlju prema prirodii jasnim osjeajem za njene tajne. Inenjer, znanstvenik, glazbenik, slikar i kipar - Leonardo je prouavao sve, od kretanja vode do unutarnjeg sklopa ljudskoga tijela, napravio je crtee leteih strojeva, brana, zgrada, opsadnih oruja, sve nacrtano i opisano zrcalnim pismom u njegovim biljenicama. Na slici Majka Boja s Djetetom, sv. Anom i janjetom moemo prepoznati sve karakteristike njegovog slikarstva: likovi su uvijek rasporeeni u nekom geometrijskom odnosu - piramidalna kompozicija, postupno modeliranje likova koji kao da izlaze iz neke magle (tal. sfumato), valersko slikanje uz uporabu kontrasta svijetlo-tamnog (tal. chiaro-scuro). Leonardo je naslikao i najpoznatiju sliku na svijetu Mona Lisa. To je udesan portret ene koja se tajanstveno smijei (arhajski osmijeh) ispred rastaljenog pejzaa kamenja i rijeka. Portret ene je jako idealiziran iako je nastao po stvarnom modelu i u toj ravnotei lei tajanstvenost ove slike. Drugi vani arhitekt cinquecenta, jo slavniji kao kipar i slikar, je Michelangelo Buonarroti (1475. 1564.). Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim um jetnostima uinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika. Monumentalnost postie zarana ve svojom skulpturom Davida koji je bio simbol slobodarske firentinske republike. Strahovita snaga i napetost zrae iz tijela ove skulpture. U svojim djelima je izraavao svoja filozofska i etika stajalita. To se najbolje vidi u njegovom ciklusu skulptura Robovi, gdje je ljudsko tijelo shvaeno kao tamnica duha. Michelangelova umjetnost je dramatina, napeta i napadna.

Jan van Eyck, Arnolfinijev pir, 1434., ulje na dasci, 81,9 x 59,7 cm,London.

Sjevernoeuropska renesansna umjetnost [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Sjevernoeuropska renesansna umjetnost Sjevernoeuropska renesansna umjetnost je umjetnika produkcija na sjeveru Europe u 15. st., ka da u Italiji renesansa uzima maha i umjetnost se budi i vraa ovjeku, na sjeveru se razvija slikarstvo nesluena sjajaprije svega u Nizozemskoj gdje se razvila silna trgovina, nastanilo blagostanje i bogatstvo, a graanstvo eli produbiti i obogatiti svoje nazore i predodbe o svijetu.

Visoka renesansa se iri iz Rima diljem cijele Europe. Meu apsolutistikim monarhijam a glavnih europskih drava u svom bogatstvu, raskoi, feudalnih posjeda, tuih kmetova i opljakanih vrijednosti, prednjae kraljevi francuskih dinastija. zahvaljujui brojnim kraljevskim brakovima francuski kraljevi polau pravo na druge krune i druge zemlje, pa ratuju sa svima (Nizozemskom, panjolskom, Engleskom, Napuljom ). Preko ratova u Italiji upoznaju se s renesansom i prihvaaju je jer im omoguava gradnju palaa, dvoraca, galerija, muzeja, trgova, kakvih nije bilo u gotikoj umjetnosti sjevera. Uskoro ti utjecaji dopiru do Njemake, Engleske, a kasnije u doba Baroka i do carske Rusije. ak je Leonardo slikao na dvoru Luja XII.

Venecijanska renesansa [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Venecijanska renesansa U 15. stoljeu jaaju gradovi kao Rim, a pogotovo Venecija koja je trgovinom, ratovima, ali i demokratskim izborima meu vlastelom, te zahvaljujui prevlasti na Sredozemlju postala najjaom silom u Europi. Dakako, 1500. godine, na vrhuncu moi Venecije, nitko nije slutio da je to i poetak njezinog kraja jer se trgovina ve prebacivala na relaciju Europa-Amerika (Kristofor Kolumbo je otkrio Ameriku 1492. godine). Velika karakteristika venecijanske renesanse je odnos prema boji. Za razliku od "intelektualnog" slikarstva Firence i Rima, u Veneciji je nastala umjetnost u kojoj je boja vanija od linija. Predstavnici venecijanskog slikarstva: Giorgione, Giovanni Bellini, Tizian, Tintoretto, Paolo Veronese.

Renesansa u knjievnosti [uredi]

Cilj pokreta je oponaanje antikih pjesnika, uspostava njihovih estetikih ideala, ljepote, savrenstva umjetnosti. Od humanizma se razlikuje po jeziku; dok su se humanisti izraavali na latinskom jeziku, renesansni knjievnici to rade na narodnim. arite renesanse bila je Italija i to zato to su n a njezinom teritoriju ostali brojni tragovi antike tradicije s mitskim Rimom. Usto, talijanski jezik je najblii latinskom. Renesansa je zahvatila sva podruja s ostatcima antikog svijeta i jezicima koji vuku svoj korjen iz latinskog. Glavni anrovi oblikovani u renesansi su: lirika uz petrarkistiku liriku koja je bila vrhunac pjesnikog stvaranja (zbirke posveene samo jednoj eni, Kanconijeri) njeguje se i religiozna lirika, bukolika poezija (za koju je karakteristian opis prirode s naglaskom na enji za mirnim ivotom u dodiru s prirodom), zabavna lirika i specifian oblik pokladnih pjesama (maskerate). Naravno, sveukupna lirika pronalazi uzore u antici. ep je kategorija uzvienog stila, uzor je Vergilije; njegovim putem kretali su se epovi bilbijskog sadraja poput Marulieve Judite i epovi vitekih sadraja, iji je predstavnik Ariosto. dramske vrste uzori u drami su Plaut i Terencije, a najpopularnije dramske vrste su pastorale. roman razvijaju se tri tipa romana: viteki, pastirski i pikarski. Viteki potjee iz srednjeg vijeka, a karakterizira ga heroj koji rui sve zapreke na putu do cilja, do kojeg uvijek dolazi. Pastirski roman utemeljio je Jaccopo Sannazzaro (Arcadia, 16. stoljee), a u Hrvatskoj se istie Petar Zorani s romanom Planine. Pastirski roman opisuje ljubavne zgode pastira uidilinoj prirodi. Pikarski roman opisuje proboj simpatine varalice, ovjeka s dna drutvene ljestvice.

Renesansni knjievnici [uredi]

Lodovico Ariosto talijanski pjesnik, veliko djelo ep Bijesni Orlando, zamiljen kao nastavak nedovrena Boiardova spijeva Zaljubljeni Orlando. U Bijesnom Orlandu Ariosto oivljava fantastian viteki svijet. Francois Rabelais francuski pripovjeda, najvanije djelo Gargantua i Pantagruel ,

roman u 5 knjiga koji govori od podvizima porodice divova poznate iz srednjovjekovne literature. Cervantes panjolski pripovjeda, svoje najznaajnije djelo, viteki roman Bistri vitez Don Quijote od Manche napisao je u zatvoru.