Otpornost

Lijepljeno lameilirano drvo otporno je na agresivne kemijske supstance. Konstrukcijski je izuzetno prikladno za gradnju skladinih prostora u kojima e se uvati materijali poput kiselina, soli, gnojiva. Otporno je na amonijak pa ima vrlo iroku primjenu u izgradnji poljoprivrednih objekata - farmi.

Ekoloka prihvatljivost

Lijepljeno lameilirano drvo te lamelirane strukture izvrsni su u skladitenju i uvanju tetnih staklenikih plinova poput CO2, prikupljenih iz atmosfere tijekom dugog rasta samog debla. Uporabom lijepljenog lameliranog drva pridonosimo smanjenju staklenikih plinova.

Obnovljivi izvori

Sirovi materijal koji se koristi u proizvodnji lijepljenog lameliranog drva dovozi se veinom iz uma Hrvatske, Austrije, vicarske i Njemake. Te ume su iskoritavane strogim planskim sjeama, ime se potuje naelo da se sadi vie nego to se sjee. Dakle, materijal je stalno dostupan budui da se ume neprestano poumljuju.

Veliki rasponi

Naprezanja epruveta kod kojih dolazi do loma uslijed tlane sile paralelne s pravcem vlakanaca jednaka su naprezanjima do kojih dolazi do loma najviih klasa betona. Kada je u pitanju vlana vrtoa onda se drvo moe usporedivati i s nekim metalima. Tlana cvrtoa epruveta iznosi 40 - 80 MPa, a vlana cvrtoa epruveta iznosi i do 180 MPa. Dodajui tome i malu vlastitu teinu (400-600 kg / m3) te mogunost proizvodnje velikih duina proizvodnih elemenata kao rezultat proizlaze veliki rasponi koji doseu i do 100 m.

Brojne mogunosti obikovanja

Lijepljeno lameiirano drvo odlikuje i mogucnost razlicitog oblikovanja, pa tako grede mogu biti ravne, zaobljene i polukruzne. To omogucuje vecu fleksibilnost i slobodu u projektiranju.

Visoka poarna otpornost

Drvo je jedini gradevni materijal koji gorenjem ne mijenja bitno svoja mehanicka svojstva. Brzina gorenja drva iznosi od 0,4 - 0,8 mm/min. U slucaju pozara lijepljeno lameilirano drvo sigurnije je od nezatiene eline konstrukcije. Kada vatra zahvati lijepljeno lameilirano drvo dolazi do stvaranja pougljenog dijela koji stiti samu sredinu grede. Time se smanjuje dotok zraka, a kao rezultat dolazi polako gaenje vatre. Najese nije potrebna dodatna zatita protupoarnim premazima.

Postojanost

Lijepljeno lameilirano drvo je potpuno stabilan i postojan graevinski materijal. Drvo od kojeg se proizvodi lijepljeno lameilirano drvo potrebno je posebnim postupkom suenja dovesti do razine vlanosti na priblino 12 %. Taj postotak proporcionalan je koliini vlage pri 20 C i vlanosti zraka od 65 %. Kao rezultat dobiva se lijepljeno lameilirano drvo ija je prirodna pojava rasuivanja i upijanja svedena na minimum. Drvo ostaje potpuno slobodno ime se sprjeava nastanak pukotina i savijanja u prostorima gdje je mala vlanost

Karakteristike LLD
Drvo je jedan od najstarijih graevinskih materijala. U proizvonji lijepljenog lameliranog drva ono je i osnovni materijal. Funkcionalne su mogunosti koje pruaju konstrukcije od lijepljenog lameliranog drva takve da se moe smatrati da drvo kao tradicionalan materijal prua mogunosti novih graditeljskih izazova i da se namee kao jedan od graevnih materijala budunosti. Elegancija forme, harmonija oblika i toplina ambijenta karakteristike su suvremenih arhitektonskih projekata u drvu. Promatrajui graevine izvedene u tehnici lijepljenog lameliranog drva, ono svakako zasluuje naziv plemenitog materijala. Lijepljeno lamelirano drvo je graevinski materijal dobiven od tankih drvenih elemenata podjednake irine (dasaka) postavljenih jedan preko drugog, sljepljenih u meusobnim spojnim ravninama odreenim vrstama ljepila pod odreenim uvjetima i predstavlja najee tapasti element konstrukcije praktino neogranienih dimenzija poprenog presjeka i duine. Ovako dobiveni materijal ima mehanike karakteristike koje su ujednaenije od mehanikih karakteristika masivnog drveta-materijala od kojeg je lijepljeno lamelirano drvo nastalo. Izrada elemenata konstruktivnog sistema ili cijele konstrukcije objekta je strogo kontrolirani tehnoloki postupak. Odvija se u naoj tvornici lijepljenih lameliranih konstrukcija tako da su elementi konstrukcije od lijepljenog lameliranog drva industrijski proizvod standardne kvalitete. Lamelirano drvo se proizvodi od:

etinarskog drva (jela, smreka, bor, ari i sl.) Bjelogorinog drva (hrast ili bukva).

Lamelirano drvo proizvodi se u slijedeim klasama kvalitete odnosno vrstoe:

I klasa II klasa (prema HRN. U.C9.300.)

Debljine lamela se kreu od 10 pa sve do 40 mm. Lamelirano drvo po obliku moe biti konstantnog ili promjenjivog poprenog presjeka, te ravno ili luno.

ravno lamelirano drvo

Luno lamelirano drvo Estetski efekt konstrukcije od lameliranog drva je izvanredan i daje poseban ton dananjoj arhitekturi. Objekti izvedeni u ovoj tehnici se nameu svojim izgledom, skladnou forme i toplinom interijera. Za razliku od ostalih industrijskih proizvoda drvne industrije pod pojmom lijepljenog lameliranog drva podrazumijeva se iskljuivo proizvod nastao meusobnim lijepljenjem drvenih lamela sa paralelnim smjerom pruanja drvnih vlakanca.

Znaajnije karakteristike lameliranog drva

vrstoa Naprezanja pri kojima dolazi do loma uslijed tlane sile paralelne sa pravcem vlakanaca jednaka su naponima loma najviih klasa betona koje se danas upotrebljavaju u graditeljstvu. Normalni naponi loma drveta kreu se u granicama od 40,0 do 80,0 MPa zavisno o vrsti drva (etinari ili listae). Kada je u pitanju vlana vrstoa onda se drvo moe usporeivati i sa nekim metalima, jer rezultati ispitivanja pokazuju da do loma epruvete od drva bez greke dolazi i pri naponu od 180 MPa. Vlastita teina Vlastita teina ugraenog drva iznosi oko 600 kg/m3. Vlastita teina armiranog betona je 2500 kg/m3, to jasno pokazuje da je udio iskoritenja naprezanja poprenog presjeka uslijed optereenja od vlastite teine najmanje etiri puta manji kod drva nego kod betona u tapovima istih dimenzija. Ovo moe biti od velikog znaaja kod konstruiranja sistema velikih raspona i malog pripadajueg optereenja, naroito sa ekonomskog stajalita. Dimenzije Razvojem tehnologije ljepila ograniene dimenzije konstrukcijskih elemenata od drva nisu vie problem. Danas se moe napraviti element od drva sa visinom poprenog presjeka od par metara i sa duinom i do 50 m. Prijevozi dugakih nosaa (od 30-50m) nisu problematini zbog velike teine nego samo zbog velike duine i visine.

Otpornost na poar Slobodno se moe rei da su u pojedinim sluajevima drvene konstrukcije neunitive u poaru. Protupoarnu otpornost graevinskih konstrukcija karakeriziraju dva kriterija: zapaljivost materijala i ponaanje materijala u poaru. Meutim razlika u materijalima postoji samo u njihovom ponaanju u periodu koji prethodi pojavi kritinih razornih temperatura.
elik ve pri temperaturi od 550 0C koja je daleko od toke topljenja elika gubi sve svoje mehanike karakteristike i prestaje biti graevinski materijal. Ova pojava ima za posljedicu naglo gubljenje modula elastinosti te dolazi do uruavanja objekta iako elik nije zapaljiv materijal. Armirani beton koji isto tako nije goriv materijal pri povienoj temperaturi poinje pucati, runiti se uslijed smanjenja vrstoe, te se jako deformira. Drvo u poaru gori. Meutim, drvo pri gorenju ne mijenja bitno svoja mehanika svojstva i to je kvalitativna razlika u odnosu na beton i elik. Pretvaranje drva u sloj ugljena tee vrlo sporo 0,40,8 mm/min. To znai da pri velikim poarnim temperaturama za vrijeme od 1 sata drveni nosa izgubi 4 cm po svom opsegu. Kod velikih poprenih presjeka kakvi su u pravilu presjeci u lameliranom drvu ovo oslabljenje dimenzija ne predstavlja nikakvu opasnost od uruavanja konstrukcije.

Projektiranje LLDa
Lamelirano drvo prua projektantima neograniene mogunosti oblikovanja, a arhitektima neometano izraavanje u raznim oblicima i dimenzijama uzimajui u obzir tehnoloko-tehnike mogunosti proizvodnog procesa kao i tehnoloke mogunosti izvedbe konstrukcije. Drvo proizvodimo u duinama i do 50 metara, te visine poprenog presjeka od par metara. Drvene konstrukcije uglavnom su tapaste konstrukcije tako da praktiki ne postoje ogranienja u rasponima i oblicima konstrukcija koje moemo izvesti u lameliranom drvu. Primjenom modernih tehnologija svakodnevno se izvode rasponi do 45 metara, a u svijetu su zabiljeeni dosegnuti rasponi i preko 120 m. Najee se koriste sustavi prostih greda, trozglobnih okvira sa ili bez zatega, dvozglobnih okvira sa ili bez zatega, tapovi djelomino izvedeni po pravcu, a djelomino zaobljeni, te konstrukcije u kombinaciji drvo-elik, beton-elik, kao i spregnute konstrukcije drvo-beton.

Projektantima i investitorima pruamo uslugu izrade idejnih projekata i projekata konstrukcije koje izvodi struni kadar s viegodinjim iskustvom u projektiranju i izvedbi drvenih konstrukcija.

Statiki sustavi
Statiki sustavi koji se najvie koriste u projektiranju lameliranih konstrukcija su proste grede, koljenaste proste grede, trapezaste proste grede, reetkasti nosai, luni ili ravni okviri na dva ili tri zgloba sa ili bez zatege, te razni trozglobni i dvozglobni okviri s drvenim ili elinim stupovima. Pribline dimenzije elemenata konstrukcije mogu se dobiti prema tablici:

Vrsta nosaa

Statiki sustavi

Rasponi l/m

Srpast luk na dva zgloba sa ili bez zatege

100 400

Kontinualni ram

10 30

Konzola l 3a

5 20

Okviri sa tzv. V Stubovima

10-35

Prosta greda konstantne visine

10-35

Konstantna greda preko vie polja

10-30

Kontinualna greda s vutama

10-30

Simetrina trapezasta prosta greda

10-35

Nesimetrina trapezasta prosta greda

10-30

Zakrivljena prosta greda

10-30

Trozglobni ili dvozglobni ram sa ili bez zatege

20-50

Trozglobni ramovi sa zaobljenim ili otrim prijelazima

15-60

Dvozglobni ramovi sa zaobiljenim interadosom

15-40

Dvozglobni ili trozglobni luk sa ili bez zatege

20-100

injenica da su drvene konstrukcije uglavnom tapaste konstrukcije, te da su tehnoloke mogunosti proizvodnje kao i mogui oblici neogranieni ukazuje na to da smo u mogunosti izvesti konstrukciju koja nije spomenuta u do sada izvedenim sustavima.

Transport i montaa
Transport i montaa bitne su faze izvedbe drvene konstrukcije, te ih je potrebno detaljno isplanirati. Za prijevoz elemenata velikih duina ( i do 45 metara) i velikih poprenih presjeka potrebno je organizirati tzv. specijalni prijevoz (zranim, eljeznikim ili cestovnim putem).

Prijevoz konstrukcija do mjesta montae najee vrimo cestovnim prijevozom za to koristimo svoja vozila. Prijevozu lameliranih greda velikih duina (od 20 m navie) prethodi izrada prorauna stabilnosti konstrukcije za vrijeme trajanja prijevoza.

Montaa konstrukcije ovisi o statikom sustavu konstrukcije i o raspoloivim sredstvima za montau (dizalice, skele itd.). Zahvaljujui kvalificiranim monterima s dugogodinjim iskustvom i vlastitim autodizalicama u mogunosti smo izvesti i najzahtjevniju drvenu konstrukciju.