ANTROPOZOONOZE : Antropozoonoza- to su bolesti domaih ivotinja koje se prenose na ovjeka. To su bolesti iskljuivo u ovjeka i ne mogu biti prenesene na ivotinje.

Zooantroponoze su primarno bolesti u ljudi koje se mogu prenijeti na ivotinje. Ljudi profesionalno izloeni bolesnim ivotinjama: oni koji se bave uzgojem stoke, veterinari koji lijee oboljelu stoku,laboratorijski radnici koji rade na dijagnostici zoonoza Obavezno se prijavljuju u BiH ove zoonoze: bjesnoda, bruceloza, crni prit, ehinokokoza, hemoragijska groznica s bubrenim sindromom, krpeljni meningoencefalitis, kuga, leptospiroze, Lyme borelioza, Q-groznica, rikecioze, salmoneloza, tetanus, tularemija Zoonoze su uslovno podijeljene u etiri grupe: 1. direktne ili ortozoonoze-uzronik se prenosi kontaktom (bjesnoda, bruceloza) 2. ciklozoonoze koje za bioloki razvoj agensa trebaju vie vrsta domadina kraljenjaka (ehinokokoza), 3. metazoonoze u kojih je za razvoj agensa potreban domadin - vertebrat i vektor -avertebrat (arbovirusne infekcije, shistosomijaza) 4. saprozoonoze imaju, uz domadina kraljenjaka, dio razvoja i u neivoj sredini (tlo), primjerice mikoze.

Q-GROZNICA Q-groznica je akutna febrilna rikecioza. Uzronik pripada u rod Coxiella, vrstu C. burnetii. Toplinska obrada mesnih proizvoda na temperaturi 72-75 0C, u trajanju od 90 minuta, sigurno unitava uzronika Q-groznice. Inkubacija traje dvije do tri sedmice. Bolest poinje naglo simptomima poput gripe. Pojavljuju se groznica, poviena tjelesna tempe ratura, jaka glavobolja pri micanju onih jabuica. Glavni izvor zaraze za ljude jesu domae ivotinje i njihove izluine, prije svega ovce, koze i krave. Moe se prenijeti svim poznatim nainima irenja zaraznih bolesti. Najei je aerogeni put prijenosa. Prilikom diranja oboljelih ivotinja ili pomoi pri janjenju i teljenju mogu je i kontaktni put zaraavanja. Prevencija: Nekodljivo uklanjanje ivotinja kliconoa iz stada. Unitavati krpelje. Pravilno odlaganje izluevina i posteljice te po potrebi njihova dezinfekcija. Inficirane ivotinje treba klati u za to predvienim klaonicama. Vunu i kou prije daljnje obrade treba dezinficirati. Meso takvih ivotinja uvjetno je valjano, nakon toplinske obrade. Mlijeko se obvezno kuhati.

TRIHINELOZA Trihineloza se prenosi alimentarnim putem. Javlja se kao crijevna (enteralna) zaraza s proljevom u prvoj fazi. Naj ei simptom su bolovi u miiima. Ime bolesti dolazi od imena uzronika bolesti, parasita iz reda oblih crva, roda TrichinellaSve su trihinele osjetljive na temperature vie od 66C. Dijagnoza-bol u miiima, zvacnim, meurebrenim i u dijafragmi , te podbuhlost, odnosno oteklina lica. Izvor zaraze za ovjeka praktino je uvijek zaraena ivotinja, ije trihinelama zahvaeno meso pojede bez prethodne temeljite (dovoljne) termike obrade. Za ovjeka je glavni put prijenosa zaraze alimentarni, tj. ingestijom mesa koje sadri uahurene trihinele.

LEPTOSPIROZA Leptospiroza je akutna zarazna bolest ljudi i ivotinja, uzrokovana mikroorganizmima iz roda leptospira. Inkubacija traje oko 7 do 14 dana dana. Poetak bolesti karakterie opti infektivni sindrom (visoka temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u miiima) povraanje i jako izraen konjuktivitis Prirodni rezervoari i izvori zaraze za ovjeka i ivotinje su: mievi, pacovi, pas, ma ka, goveda, svinje, konji, ovce i koze, zatim vjeverice, lisice, jeleni, krtice, jeevi. Ulazna vrata infekcijesu otkriveni dijelovi koe i sluzokoa. Kontakt sa kontaminiranom vodom je najvaniji nain prenoenja, posebno prilikom kupanja

TETANUS Tetanus je teka akutna nekontagiozna bolest. Izazvana je egzotoksinom tetanusnog bacila. Bolest je karakterizirana bolnim miinim grevima, ponajprije na licu i vratu. Stopa je smrtnosti visoka. Uzronik je tetanusa bacil Clostridium tetani. Anaerobni bacil koji u nepovoljnim uvjetima moe preivjeti godinama u obliku spora. Inkubacija je obino 3 do 21 dan. to je inkubacija kraa, to je klinika slika tea. Kod generaliziranog tetanusa pojavljuju se tipini znakovi tetanusa poput: bolnih greva masetera (trizmus), greva miida lica koje poprima sarkastini izraz (risus sardonicus), te greva vrata i miida trupa. Tijelo je savinuto u luk ili u poziciji opistotonusa. Nakon tonike faze greva nastaju serije klonikih greva. Ako grevi zahvate respiratornu muskulaturu, nastupa smrt guenjem Bacili se tetanusa unose u organizam naj ee dubokim ubodnim ranama. Bolest moe nastati i nakon beznaajnih ozljeda Primarno cijepljenje u prvoj godini ivota s navrena tri mjeseca. Docjepljivanje se provodi u 2., 4., 8., 14. i 19. godini ivota.

PSITAKOZA-ORNITOZA esta je zahvaenost respiratornog sistema. Psitakoza je prije svega bolest papiga i drugih ptica, s kojih zaraza prelazi na ljude. Uzronik je psitakoze Chlamydia psittaci. To je gram-negativni intracelularni uzronik. Uzronik psitakoze moe preivjeti na povrini tla 20 do 30 dana ili due u osuenom izmetu ptica. Opti simptomi bolesti poput gripe, groznica, zimice, glavobolja, osip, mialgije uz estu upalu gornjeg ili donjeg dijela respiratornog sistema. Inkubacija traje od 1 do 4 sedmice, prosjeno 10 dana Glavni put prijenosa zaraze je respiratorni, udisanjem uzronika iz rasprenih kapljica, sekreta i praine od inficiranih ptica

BRUCELOZA To je sistemna zarazna bolest uzrokovana bakterijom iz roda Brucella. Inkubacijea traje u rasponu od 5 do 21 dan. Blagi infektivni sindrom, ali je konstantan i dominantan simptom izraena slabost i malaksalost. Karakteristini su afebrilni periodi koji traju oko tri sedmice. (febris undulans-talasasta groznica). Dijagnoza se postavlja na osnovu mikrobiolokih i serolokih pretraga uz pouzdane epidemioloke podatke. Uzorci za analizu su krv, urin, limfne lijezde, mlijeko i stolica. Izvor zaraze za ljude su najee ovce, svinje, koze i goveda. ivotinje izluuju brucele urinom, stolicom, mlijekom, a naroito putem placente i vaginalnog sekreta. Infekcije kod ljudi nastaju zbog upotrebe nedovoljno termiki obraenog mlijeka, a ee zbog kontakta sa zaraenom stokom, a rijetko aerogeno.Najvie oboljevaju stoari, mesari, veterinari.

CRNI PRIT, Antrax Antraks je teka akutna bakterijska bolest. Najee zahvaa kou u obliku crnoga prita ili malignog edema. Moe zahvatiti plua i probavni sistem. Stopa je smrtnost kod nelijeenih bolesnika visoka. Uzronik je Bacillus anthracis, grampozitivna, inkapsulirana, sporogena, nepokretna bakterija, Na koi se pojavljuje papula, koja prelazi u vezikulu, a nakon 2 do 6 dana razvije se crni prit. Okolica je oteena, crvena, tvrda i bezbolna. Limfni su vorovi oteeni i bolni, a uzronik se moe proiriti tijelom hematogeno. Ako ih je vie ili su na vratu i licu, prognoza je znatno tea. ovjek se moe zaraziti na razliite naine: Neposredan dodir s oboljelom ivotinjom ili uginulom od te bolesti Zaraziti se moe i posredno upotrebom produkata ili dijelova bolesne ivotinje. U neposrednom dodiru nastaje koni antraks. Ako se spore inhaliraju, nastaje pludni oblik antraksa. Tredi put prijenosa jest ingestijom, kad osoba pojede meso oboljele ivotinje. Nastaju crijevni i orofaringealni antraks. Bolesnici se lijee penicilinom ili ciprofloksacinom tokom sedam dana.

TULAREMIJA Bakterijska infekcija ivotinja, a javlja se kao epiozootija glodara naroito zeeva, od kojih bolest moe prei na ljude u sporadinom ili epidemijskom obliku.Uzronik je Francisella tularensis i to tip A (vrlo virulentan) i tip B (slabo virulentan). Tularemija se prenosi svim epidemiolokim putevima. ovjek se zarazi uglavnom , kontaktom sa bolesnom ivotinjom -lov, manipulacija sa mesom golim rukama. Mogua je zaraza ugrizom ivotinje ili insekta, konzumiranje zaraenog mesa, vode, inhalacijom praine. Infekcija meu ivotinjama iri se preko krpelja i buha. Vektori sa ivotinje na ovjeka su muhe,komarci i obadi.

BJESNOA Virus se prenosi ubodima I lizanjem. Virus rabijesa je rabdovirus koji pripada porodici Lyssavirus. Klinika je slika-parestezija u predjelu ugriza, nemir, strah, hidrofobija, aerofobija, te salivacija. Podatak o kontaktu s bijesnom ili na bjesnou sumnjivom ivotinjom jest bitan. Inkubacije varira u irokom vremenskom rasponu od sedam dana do jedne godine. Bolest se oituje u tri faze: prodromalna faza, faza ekscitacije ili furiozna faza, te paralitika faza koja zavrava komom. Pojavljuju se spazmodike kontrakcije usta, farinksa i larinksa pri pijenju, a poslije i pri samom pogledu na tekuinu, simptomi poznati kao hidrofobija. Faza ekscitacija moe potrajati sve do smrti.

TOKSIKOPLAZMA Uzronik je Toxoplasma gondi koji najee obitava u maaka. Bolest esto protie asimptomatski ili kao akutna bolest samo limfadenopatijom. vorovi su veliine oraha (do 6 mjeseci). Najznaajniji domain T.gondii jesu make. Maka se zarazi mesom glodara ili ptica, i fecesom izbacuje parazit u okolinu. Nedovoljno termiki obraeno meso koje sadrava parazite.Osjetljivost na infekciju je opta. Imunitet se pojavljuje i nakon asimptomatske infekcije i dugotrajan je .

BOLESTI KOJE SE PRENOSE VEKTORIMA: Pjegavac Pjegavac je akutna zarazna bolest uzrokovana rikecijom (Rickettsia prowazeki), koju s ovjeka na ovjeka prenosi tjelesna u (Pediculus humanus corporis). Bolest je karakterizirana naglim poetkom, visokom temperaturom, jakom glavoboljom, bolovima u cijelom tijelu.Izraeni su znakovi toksemije i poremeaja svijesti.Nakon petog dana pojavljuje se generalizovani osip,makulopapulozni kasnije petehijalni.Bolest traje oko 14 dana, nakon ega teperatura pada. Rezervoar zaraze je ovjek. Postoji vakcina protiv pjegavca. Povratna groznica (febris recurrens) Akutna zarazna karantenska bolest koju uzrokuje Borrelia recurrentis. Bolest je kliniki odlikuje febrilnim napadima, koji nakon nekoloiko dana spontano prestaju, pa se poslije afebrilnog intervala opet vrate.Bolest traje nekoliko sedmica. Klinika metoda: nagli, brutalni poetak, iz punog zdravlja, visoka temperatura, glavobolja, bolovi u rukama i nogama, jetra i slezena poveane. Nakon 6-7 dana pad temperature sa profuznim znojenjem i naglim ozdravljenjem. Opet nakon 5-10 dana poveanje temperature u trajanju 3-5 dana pa opet pad temerature uz znojenje. Bolest se ne prenosi s ovjeka na ovjeka.Prenosi se iskljuivo uima i krpeljima. Jedini izvor zaraze je bolestan ovjek. Najuinkovitija preventivna mjera je redovno odravanje line higijene, redovno pranje i iskuhavanje rublja i posteljine.Vakcine nema, tako da je jedina mjera depedikulacija. Riketsioze Riketsioze ovjeka ine grupu akutnih zaraznih bolesti koje sz uzrokovane uzronicima iz porodice rikecija.

1. grupa pjegavog tifusa koji obuhvata: a) klasini ili epidemini pjegavac, b) Brill-Zinsserova bolest (recidiv pjegavog tifusa); c) murini pjegavac, 2. grupa pjegavih groznica koje prenose krpelji. U ovu grupu spada pjegava groznica Stjenovitog gorja pojavljuje u SAD. U Sredozemlju se pojavljuje mediteranska pjegava groznica. 3. Tsutsugamushi groznica u Aziji. 4. Q-groznica.
Za klasicni pjegavac ovjek je iskljuivo rezervoar i izvor zaraze.Za ostale rikecije rezervoar i izvor zaraze su razliite domae i divlje ivotinje. Za Coxiellu burnetti rezervoar i izvor zaraze uglavnom su ovce, a za R.conori to su psi.Osjetljivo st je opta. Jednom preboljela bolest ostavlja doivotan imunitet.

Malarija Malarija je transmisivna bolest uzrokovana razliitim vrstama protozoa iz roda Plasmodium.Prenose je komarci iz roda Anopheles svojim ubodom. ovjek bolestan od malarije ili nosilac parazite jedini je rezervoar uzronika, a inficirana enka komarca je neposredni izvor zaraze.Malarija se ne prenosi s ovjeka na ovjeka bez sudjelovanja vektora. Nakon preboljenja malarije ne ostaje solidna imunost uta groznica febris flava uta groznica je akutna zarazna bolest kratkog trajanja i promjenjive klinike slike. Uzronik je virus uvrten u rod Flavivirus, porodicu Flaviviridae. Bolest poinje naglo sa temperaturom, glavoboljom, bolovima u leima, miinim bolovima, muninom i povraanjem. utica je u poetku blaga, a kasnije se intenzivira. Rezervoar u gradskoj sredini su ljudi i komarci Aedes aegypti, a u umskim podrujima to su majmuni.

BOLESTI KOJE SE PRENOSE KONTAKTOM: Klasine spolne zaraze jesu: sifilis, gonoreja, limfogranuloma venereum, Trihomonijaza U novije vrijeme spolne bolesti jesu: AIDS, hepatitis B, hepatitis C, infekcije Chlamydia trachomatis, bakterijska vaginoza, spolne infekcije virusom Herpes simplex, infekcije izazvane humanim papiloma virusima, infekcije s Haemophylus ducreyi itd. GONOREJA Uzronik je Neisseria gonorrhoeae. Ne podnose nedostatak vlage. Rezervoar iskljuivo je oboljeli ovjek ili onaj s asimptomatskom infekcijom. Primjena antibiotika odmah nakon odnosa manjuje rizik od infekcije Prenosi se spolnim putem ili perinatalno. Kratka inkubacija. U mukaraca curenje zelenkastoutog iscjetka izmokrane cijevi. U ena klinika slika nije toliko jasna neprepoznata-hronina-sterilitet.

INFEKCIJE GENITALNOG SUSTAVA HUMANIM PAPILLOMA VIRUSIMA Humani papiloma virusi (HPV) su iroko rasprostranjeni u populaciji. Uzrokuju tumore epitela koe i sluznica Tri tipa konih HPV-om infekcija: obine bradavice esto u djece kolske dobi (4 do 20%) Rjee su plantarne bradavice a pojavljuju se meu adolescentima i mladima Juvenilne bradavice najrjee su i pojavljuju se uglavnom u djece. U mukaraca se javljaju kao iljasti kondilomi, ravni kondilomi, gigantski kondilomi. U ena infekcije rezultiraju razliitim stepenima cervikalnih epitelnih promjena.

GENITALNI HERPES Prva epizoda primarnoga genitalnog herpesa karakterizirana je temperaturom, glavoboljom, slabou i mialgijom. Bol, svrbe, dizurija, vaginalni i ureteralni iscjedak te ingvinalna limfadenopatija. Na vanjskim genitalijama prisutne su lezije koje mogu biti vezikulozne, pustulozne ili u obliku bolnih ulceracija. Virus moe prenijeti osoba koja ima simptomatsku herpetinu leziju ili osoba koja izluuje virus asimptomatski. Osobe koje asimptomatski izluuju virus vaan su izvor herpetine genitalne infekcije. uga (scabies) uga je zarazna, parazitarna kona bolest koju izaziva parazit Sarcoptes scabiei. Kliniki se manifestuje intenzivnim svrabom, iritacijom koe, pojavom intradermalnih kanalia i osipom.Prenosi se direktnim kontaktom , rijetko preko rublja ili posteljine.

BOLNIKE INFEKCIJE: Nozokomijalna (grki: nosokomeion = bolnica) ili bolnika infekcija svaka je lokalizirana ili opta infekcija nastala u bolnici, a koja nije bila prisutna niti je bila u inkubaciji u vrijeme prijema bolesnika u bolnicu. Za potrebe epidemiolokog nadzora intrahospitalna infekcija se definie kao lokalno ili sistemsko oboljenje (stanje) koje je rezultat nepoeljne reakcije organizma na prisustvo infektivnog agensa (jednog ili vie) ili njegovih toksina, a koje nije bi lo prisutno niti je pacijent bio u inkubaciji prilikom prijema u bolnicu ili neku drugu zdravstvenu ustanovu. Najee bolnike infekcije su: infekcije mokradnog sistema, infekcije respiratornog sistema, infekcije hirurkih rana, bakterijemije i sepse,enterokolitisi.

Meticilin rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA) postaje sve ei uzronik bolnikih infekcija. Rizini faktori za bolesnika da dobije MRSA infekciju jesu: dugi boravak u bolnici, este hospitalizacije, osobe starije od 65 godine, multipli invazivni postupci, rane ili teka osnovna bolest, primjena antibiotika irokoga spektra. Najznaajniji rezervoari MRSA su inficirani ili kolonizirani bolesnici.Najei nain prijenosa MRSA jest preko ruku (osobito ruku zdravstvenih radnika).

PRANJE RUKU I DEZINFEKCIJA ANTISEPSA Pranje ruku je najvanija i najuinkovitija metoda prevencije prijenosa mikroorganizama izmeu osoblja i bolesnika u bolnici. Tri su razine pranja ruku: 1. obino pranje, 2. higijenska dezinfekcija, 3. hirurka dezinfekcija ili antisepsa ruku.

URINARNE INFEKCIJE Urinarne infekcije uzrokuje mnotvo uzronika, veliki dio (npr.Escherichia coli,Klebsiella spp, Proteus spp, Enterococcus spp, Enterobacter spp ) ine normalan dio crijevne flore bolesnika INFEKCIJE HIRURKE RANE Infekcije na ranama i dalje predstavljaju najmanje jednu etvrtinu od svih bolnikih infekcija, a stopa infekcija na operativnim odjeljenjima je obino skoro dva puta vea od stope na drugim odjeljenjima BAKTERIJEMIJE Najvie bolnikih bakterijemija u vezi je sa upotrebom intravaskularnih kod bolesnika sa intravaskularnim kateterom nego u onih bez njega. RESPIRATORNE INFEKCIJE Pneumonija je najea bolnika respiratorna infekcija. Uzrok je produene hospitalizacije sa znaajnim mor biditetom i mortalitetom. Bolnika pneumonija nakon prva tri dana hospitalizacije uobiajeno ima polimikrobnu etiologiju, a uzronici su Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneumoniae, Serratia marcescens i Acinetobacter species. katetera. Uestalost bakterijemija je znatno vea

CLOSTRIDIUM DIFICILE INFEKCIJE : C. diff je jedan od najeih uzronika bolnikih proljeva (CDI). Tipine manifestacije su abdominalni bolovi i grevi, profuzni proljevi uz povienu temperaturu i leukocitozu. Najvjerovatniji nain nastanka infekcije kod hospitalizovanih bolesnika je unos spora, a koje u bolnikoj sredini mogu da perzistiraju mjesecima. Prenosi se: direktnim kontaktom sa osobom oboljelom od Clostridium difficile infekcije (CDI),kontaktom sa zdravstvenim radnicima koji imaju zagaene ruke, kontaktom sa zagaenim okoliem. Pranje ruku je jedna od najvanijih mjera za smanjivanje rizika od prijenosa. mogu preivjeti u okolini mjesecima ili godinama i mogu se nai na raznim povrinama u zdravstvenim ustanovama.

KOJE SE PRENOSE PREKO PROBAVNOG TRAKTA: Bolesti koje se prenose preko probavnog trakta ine veliku grupu zaraznih bolesti koje imaju jednu zajedniku epidemioloku karakteristiku, a to je fekalno-oralni prijenos uzronika.U narodu poznate kao bolesti prljavih ruku Salmoneloze To su akutne infektivne bolesti uzrokovane salmonelama enteritidis i typhymurium, a manifestiraju se kao: akutni gastroenteritis (alimentarna toksoinfekcija) i enterokolitis Prirodni rezervoar salmonela su domae i divlje ivotinje (perad, svinja, govedo, pas, maka, glodavci, golubovi). Salmonele se nalaze u njihovom mesu, mlijeku, jajima, ekskretima. Izvor infekcije je kontaminirana hrana, nedovoljno kuhano meso, jaja u prahu, smrznuta jaja, mlijeko, mlijeni proizvodi, te bolesne osobe ili kliconoe. poinje vrudicom, povradanjem, proljevom, bolovima u trbuhu Alimentarne toksoinfekcije Alimentarne toksoinfekcije naziv je za bolesti nastale nakon konzumacije zagaene hrane (i vode) u kojoj su se uzronici bolesti namnoili (ako je u pitanju bioloki uzronici) ili se otrovna materija nagomilala (ako je u pitanju hemijski otrov) toliko da izazovu simptome bolest.Te se bolesti nazivaju alimentarnim jer nastaju konzumiranjem hrane.

1. Stafilokokno otrovanje
Uzronik: egzotoksin Staphylococcus aureus. Izvor/rezervoar zaraze: ovjek sa stafilokoknom upalom gornjih disajnih puteva, sa gnojnim promjenama na koi: furunkul, zanoktica, gnojne ranice, rjee krave oboljele od stafilokoknog mastitisa Putovi prijenosa: zaraena ili bolesna osoba unosi u namirnicu uzronika kaljanjem ili direktnim dodirom, stafilokok u hrani bogatoj bjelanevinama (kolai, sladoled, kreme, meso sa rotilja) producira termostabilan toxin. 2. Botulizam Uzronik: egzotoksin Clostridium botulinum 1 mikrogram je letalna doza za ovjeka. u anaerobnim uslovima (konzervirana hrana) stvara jedan od najjaih toksina. Putovi prijenosa: hrana(konzerve od mesa, pateta, voa, povra) 3. Clostridium perfingens

Anaeroban sporogen bacil. Ako hrana nije dovoljno dugo i dobro termiki obraena, iz spora se u mesu (anaerobni uslovi) oslobaaju vegetativni oblici bacila koji lue toksine. 4. Ostali uzronici ATI: Escherichia coli, Campylobacter jejuni, Yersinia enterocolitica Trbuni tifus Uzronik: Salmonella typhi jedina je salmonela adaptirana samo na ovjeka. akutna generalizirana zarazna bolest sa visokom temperaturom, debelim naslagama na jeziku, opstipacijom i meteoristinim trbuhom i pojavom rozeola po trupu. Tifusni granulomi u jetri, srcu i bubrezima.Tifozno stanje pomuene svijesti. igeloza-bacilarna dizenterija igeloza je akutna crijevna zarazna bolest uzrokovana raznim tipovima igela, a lokalizirana je na sluznici debelog crijeva. Kolera Kolera (cholera asiatica) je akutna crijevna zarazna bolest uzrokovana vibrionom kolere. Uzronik kolere je Vibrio cholerae serogrupa 01 u okviru koje postoje dva biotipa klasini i El Tor.Patogen je samo za ovjeka i lui egzotoksin. Bolest poinje naglo sa vodenastim stolicama koje poprimaju izgled kuhane rie, te povraanje bez napona, te izraena dehidratacija sa hipovolemijskim okom.Bakterioloka dijagnoza zasniva se na dokazivanju uzronika u stolici i ispljuvku. Vibrioni kolere mogu se prenositi kontaktom te kontaminiranom hranom i vodom.Kontaktom se prenosi preko ruku.

Virusni hepatitis A Virus hepatitisa A pripada grupi vrlo malih virusa (picornaviridae), veliine 25 -30 nm. U novije vrijeme klasifikovan je kao Enterovirus tipa 72.ovjek je jedini rezervoar virusa hepatitisa A. Helmintoze Zbog svojeg crvolikog oblika u medicinskoj i veterinarskoj parasitologiji nazivaju se crvima ili helmintima, a bolesti koje uzrokuju nazivaju se helmintoze.Helminti najee parasitiraju u probavnom traktu, ali i u drugim tjelesnim upljinama, tkivima i krvi. istosomijaza Bolest je uzrokovana parisitom koji ivi u velikim venama u trbunim organima i maloj zdjelici (mezenterine i visceralne vene).Izvor zaraze je voda u kojoj slobodno plivaju crvi.Jaja S.haematobium izlaze iz tijela urinom, dok druge vrste uglavnom izmetom.Iz jaja koja dospiju u vodu oslobaa se larva koja prodire u nosioca (pu). Nakon nekoliko sedmica naputaju pua i prodiru u kou ovjeka koji radi u vodi ili se kupa. Himenolepidoza Bolest djece, rjee odraslih.Uzronik je mala ovjeija trakavica Hymenolepis nana, koja je zapravo parasit mieva i pacova. Teniaza Za ovjeka su znaajne dvije vrste trakavica, i to Tenia solium (svinjska) dosee duinu od 2 do 7 metara i Tenia saginata (govea) dosee duinu od 4 do 5 metara.ovjek se zarazi jedui inficirano meso, nedovoljno toplinski obraeno. Ehinokokoza Ehinokokoza je parasitarna bolest uzrokovana trakavicom Echinococcus granulosus.U ovjeka izazaiva nastanak ciste u razliitim unutranjim organima.Najznaajniji rezervoar E.granulosus je pas.Izvor zaraze za preivae je izmet psa. Strongiloidoza Bolest uzrokovana parasitom Strongyloides stercoralis.esto je asimptomatska, a infestacija je u duodenumu. Kod manifestne bolesti javlja se abdominalni bol uz proljev i urtikariju Ankilostomoza Uzronik bolesti je parasit Ancylostoma duodenale koji parasitira u gornjem dijelu tankog crijeva.Glavni patogeni uinak je da crv sie krv u crijevnoj sluznici uzrokujui anemiju.Migracijom kroz plua mogu nastati upale, kaalj i traheitis.ovjek j e rezervoar, a izvor zaraze stolica. Enterobioza Bolest je uzrokovana malom djejom glistom Enterobius vermicularis.S obzirom na veliku rairenost i intezitet zaraavanja djece ima veliki znaaj u parasitarnoj patologiji ljudi.Bolest je najee blaga ili asimptomatska.Rezervoar je ovjek, a izvor zaraze dodir s podrujem oko anusa. Askaridoza Bolest je uzrokovana djeijom glistom Ascaris lumbricoides. Uzronik parasitira u tankom crijevu.Bolest je iroko rairena, posebno meu djecom.U sluaju tee invazije javljaju se munine i nadutost, ali i ileus.Rezervoar je ovjek, a izvor zaraze kontaminirano tlo sa jajima parasita.

KARDIOVASKULARNA OBOLJENJA: Kliniki oblici

1. 2. 3. 4. 5.

Koronarna bolest srca (u svijetu je u porastu, posebno kod mladjih ljudi) Hipertenzija (takodje u porastu) Reumatsko oboljenje srca (u nerazvijenim zemljama u porastu, u ostalim u opadanju) Urodjene srane mane Arterioskleroza

GROZNICE: PAPATAI GROZNICA Nazvana je trodnevnom groznicom te pasjom groznicom. Uzrokovana je arbovirusom iz porodice Bunyaviridae. Vektor je ovog virusa Phlebotomus papatasii. Bolest traje od dva do pet dana, a poinje naglo temperaturom, snanim eonim glavoboljama, bolovima u donjem dijelu lea, generaliziranim bolovima u miiima, retrobulbarnim bolovima, fotofobijom i konjunktivalnim crvenilom. Jedini put prijenosa virusa jest vektorski, ubodom inficiranog flebotomusa LASSA GROZNICA Lassa groznica teka je akutna bolest koja traje 1 do 4 sedmice. Poetak je postupan s izraenim alginim sindromo m. U drugoj sedmici bolesti stanje se pogorava pojavom hemoragijske dijateze. Prirodni rezervoar uzronika je afriki glodavac Mastomys natalensis. Poetak je postupan s malaksalou, glavoboljom, izraenim algikim sindromom i drhtavicom. Bolovima u trbuhu pridruuje se povraanje i proljev, te grlobolja. Poinje krvarenje iz svih tjelesnih otvora i na mjestu uboda (hemoragijska dijateza). Pojavljuje se izrazita intoksikacija uz poremeaj svijesti. Tokom tree sedmice bolesti nastaju hipovolemija i infekciozni ok, zbog ega bolesnik umire. Period rekonvalescencije je dug. Virus se prenosi sa takora najee aerogeno putem aerosola, zaraenom prainom. est put prijenosa jest izravan prilikom hvatanja takora. EBOLA-MARBURG VIRUSNA GROZNICA To su teke akutne virusne bolesti, obino naglog poetka s groznicom, slabou, mialgijama i glavoboljom, nakon ega slijede faringitis,povraanje, proljev i makulopapulozni osip. radi o dva zasebna virusa i to o virusu Ebola i virusu Marburg. Glavni put prijenosa jest neposredni kontakt s krvlju, sekretima, organima i spermom inficiranih osoba. Stoga su bolnike infekcije relativno este.

HEPATITIS C: Virusni hepatitis C je zarazna bolest uzrokovana hepatotropnim hepatitis C virusom ( HCV) iz porodice Flaviride. Put prenosa: Perkutana izloenost zaraenoj krvi (1%), Upotreba kontaminiranog pribora za i.v koritenje droga, Pirsing, tetovaa, akupunktura, Seksualni put prenosa, Perinatalni prenos sa majke na dijete se Budui da je terapija uspjena kod polovine lijeenih, za sada nema efikasne vakcine, definisanje i praenje rizinog ponaanja predstavlja dobar nain prevencije HIV INFEKCIJA JE HRONINA I DOIVOTNA INFEKCIJA IZAZVANA VIRUSOM HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE KOJA ZAPOINJE ULASKOM VIRUSAU KRVOTOK. Od momenta zaraavanja osoba postaje rezervoar i potencijalni izvor zaraze.

MASOVNE HRONICNE NEZARAZNE BOLESTI veoma rairene upopulaciji, koje imaju dugotrajni tok i kod kojih etioloki faktori nisu bioloki agensi . 1. Bolesti srca i krvnih sudova -koronarna bolest srca -hipertenzija -reumatsko oboljenje srca -apopleksija mozga 2.Maligne bolesti 3.Povrede -saobracajne 4.Dijabetes 5.Mentalne bolesti 6.Bolesti zavisnosti 7.Zubni karijes i druge. -na radu i u domacinstvu

ETIOLOGIJA MALIGNIH BOLESTI

1. Faza inicijacije 2. Faza promocije 3. Faza nastanka malignog oboljenja

Rano otkrivanje raka: Odstupanje od uobiajenih navika pranjenja crijeva i beike, Pojava upornog kalja ili promuklosti Rana koja ne zarasta, Evidentna promjena mladea ili bradavice , Zadebljanje ili vor u dojci ili drugdje , Neobino krvarenje ili izliv , Oteano gutanje ili poremedeno varenje

EPIDEMIOLOKE KAKATRERISTIKE RESPIRATORNIH INFEKCIJA: Respiratorne infekcije se dijele na: - zoonoze, koje se mogu prenositi i drugim putovima - gljivine bolesti - RI u uem smislu - antroponoze Oko 150 tipova virusa moe uzrokovati ARI: virusi gripe , virus parainfluenze, rinovirusi, adenovirus, herpes virusi , enterovirusi Najee bakterije koje izazivaju ARI streptokok ,stafilokok ,pneumokok ,meningokok ,hemofilus influenze ARI imaju zrano-kapljini put prijenosa. ovjek je osnovni rezervoar ARI. Izvor ARI su sekreti iz njegovih dinih putova.

MENINGOKOKNI MENINGITIS Teka akutna gnojna upala mekih ovojnica mozga i kimene modine. Pojavljuje se: naglo s visokom temperaturom, intezivnom glavoboljom praenom muninom i povraanjem, te meningealnim znakovima. Uzronik bolesti je Neisseria meningitidis, gram-negativni diplokok. Rezervoar je ovjek, a izvor zaraze je sekret nazofarinksa inficirane osobe. Bolest se prenosi kapljinim putem ili pri direktnom kontaku s inficiranom osobom.

STREPTOKOKNA ANGINA Streptokokna angina je akutna zarazna bolest drijela i pripadajuega limfnog prstena. Bolest se prenosi kapljinim putem. Endemoepidemijski se pojavljuje u dobi od 3 do 15 godina. Uz simptome na drijelu karakterizira je visoka temperatura praena tresavica. Rezervoar i izvor zaraze iskljuivo je ovjek

Hripavac (veliki kaalj, pertussis) Hripavac je akutna zarazna bolest male djece karakteristina po napadima spazmatinog kalja koji zavrava forsiranim inspirijem, izbacivanjem ljepljive sluzi, a katkad i povraanjem.Uzronik bolesti je gram-negativni tapi Bordetella pertussis, koji svojim raspadanjem oslobaa endotoksin koji uzrokuje reakciju domaina. Rezervoar infekcije je iskljuivo ovjek.Bolest se prenosi kapljinim putem direktnim kontaktom.

Difterija (guobolja) Difterija je akutna zarazna bolest karakterizirana upalnim promjenama na mjestu infekta, te izraenom toksemijom na udaljenim organima.Uzronik je gram-pozitvni bacil Corynebacterium diphtheriae koji izluuje egzotoksin. Najvaniji je direktni kapljini put prijenosa, ali se bolest moe prenijeti i direktnim ili Do uvoenja vakcinacije, difterija je bila rasprostranjena irom svijeta. indirektnim kontaktom sa zaraenim predmetima.

Tuberkuloza Uzronik je Mycobacterium tuberculosis, izvor infekcije je ovjek. Najee se dijete zarazi od odraslog ukuana, kapljinim putem. Ulazna vrata su najee plua

LEGIONELOZE Legioneloze su bolesti uzrokovane legionelama. Legionella pneumophila serogrupe 1 izaziva legionarsku bolesti. Prirodni su habitat legionela vode rijeka, jezera, bara, toplih izvora i vlano tlo. Rizik od infekcije kada legionele uu u sustave koji stvaraju vodeni aerosol. Slabost, anoreksija, pospanost i glavobolja, temperatura od 39 do 40,4 stepeni C. Dijareja se javlja u polovice pacijenata, esto uz abdominalne bolove. Kaalj kod veine oboljelih Zrakom: aerosolom koji se stvara pri tuiranju i pranju na slavinama, rasprivanjem vode u rashladnim tornjevima i ovlaivaima zraka, aerosolom koji se stvara iznad bazena s pjenom. GRIPA (influenza) Akutna zarazna bolest uzrokovana jednim od virusa influence. Pojavljuje se u obliku veih ili manjih epidemija, s izraenim brzim irenjem i visokim morbiditetom. Simptomi: izrazito visoka temperatura u trajanju od 2 do 5 dana, algiki sindrom, respiratorni simptomi obino su tek naznaeni, sklonost komplikacijama vrlo izraena (u starijih i iscrpljenih drugim bolestima). Gripu uzrokuje jedan od tri virusa gripe (A,B i C), svrstanih u porodicu Orthomyxoviridae. Bolest se prenosi: zrano-kapljinim putem, preteno krupnim kapljicama sekreta, u bliskom kontaktu u zatvorenim prostorima

Virusne bolesti Egzantemske: ospice, rubeola, varicela, egzantema subitum, eritema infekciozum Ospice i rubeola- teke, ali nestale cijepljenjem

Morbili ili ospice Akutna vrlo zarazna bolest, uzrokuje je paramiksovirus morbillivirusKarakterizira ih kataralna upala dinih puteva, konjunktivitis, osip, enantem na bukalnoj sluzniciIzvor infekcije je bolesni ovjek, prenosi se kapljinim putem Rube(o)la Akutna infektivna bolest uzrokovana virusom rubeleKarakterizira je otok limfnih vorova i osipNije teka bolest osim ako zahvati trudnicuPrenosi se kapljino Varicella Vrlo zarazna, blaa, uglavnom djeja bolest, uzrokuje je virus varicella-zoster (iz porodice herpes virusa).Karakterizira je vezikulozni osip na koi i sluznici Roseola infantum Akutna bolest obiljeena trodnevnom vruicom, pa osipom Uzronik je HHV6, tip BNakon primoinfekcije ostaje u tijeluIzvor infekcije je ovjek, bolest je najea kod dojenadi, do 3.g.Prenosi se od asimptomatskih kliconoa, starije djece i odraslih koji nose virus doivotnoOsip na trupu, vrat, lice, udovi, makulozan, svijetao, slian rubeoli, nestaje bez tragova za 1-2 dana Serozni meningitis Akutna upala mekih ovojnica mozga ali likvor nije gnojan, ve bistar. Uzrokuju najee virusi Parotitis Zaunjaci su akutna bolest koju uzrokuje virus parotitisa iz porodice paromiksovirusVirus ima sklonost prema lijezdi slinovnici. Prenosi se kapljinim putem, bolesnik je zarazan nekoliko dana prije pojave bolesti i 10 dana kasnije.

PRIRODNO ARINE INFEKCIJE : KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS Krpeljni meningoencefalitis (KME) virusna je bolest ljudi rasprostranjena irom Evrope i Azije. Bolest karakterizira simptomatologija ivanog sistema sa sindromom seroznog meningitisa. Virus najee prenose iksodidni krpelji koji su ujedno i vektor i rezervoar infekcijePrva, faza viremije, jest bolest slia gripi. Traje oko sedam dana, a slijedi opte poboljanje nakon nekoliko dana. Druga se faza pojavljuje s klinikim tokom slinim,ali blaim nego kod dalekoistonog tipa bolestiOsnovni nain prijenosa virusa KME jest ubodom krpelja. MIJA GROZNICA HGBS Prirodnoarina zoonoza - glavni rezervoari mioliki sisavci. Virus (RNA genom) spada u porodicu Bunyaviridae Klinika dijagnoza: temperatura, hemoragije,bubrena insuficijencija. Rezervoar: mioliki glodavci Izvor: njihove izluevine Do ovjeka virus dolazi: aerogenim putem iz sasuenih izluevina, alimentarnim putem, hidrinim putem.

Epidemiologija eerne bolesti Diabetes mellitus predstavlja hroninu masovnu nezaraznu bolest sa poremeajem metabolizma ugljenih hidrata, proteina i masti, uslovljenu apsolutnim ili relativnim nedostatkom insulina. VIRUSNI HEPATITISI 1. virusni hepatitis A (VHA) Uzronik pripada grupi vrlo malih virusa(picornaviridae) kliniki utica biohemijski patoloke jetrene probe seroloki ve u predikterinom stadiju pojavljuju se antitijela klase M Putovi prijenosa: kontaktni (fekalno-oralni; fekalna kontaminacijajagodica prstiju) , visoka otpornost uzronika omoguuje i posredni prijenos preko predmeta opte upotrebe , prividna sporadinost, hidrini put prijenosa , mogui alimentarni prijenos. 2. virusni hepatitis B (VHB) Prenosi se seksualnim kontaktom i parenteralnim putem 3. virusni hepatitis C (VHC) 4. virusni hepatitis D (VHD) 5. virusni hepatitis E (VHE HIV - Human Immunodeficiency Virus (2 tipa) HIV1 HIV2 HIV pozitivan test 3 sedmica do 3 mjeseca od infekcije HIV bolest: umor,nono znojenje,gubitak teine, promjene na koi i sluznici usta, oteeni limfni vorovi, dugotrajan suhi kaalj,proljev, vruica Simptomi se povuku nakon 2-3 sedmice.