Primijenjena botanika

XI Biljna vlakna

Antun Alegro

Biljna vlakna
- mehaniko tkivo sklerenhim (mrtve stanice) uske i vrlo dugake stanice uiljenih krajeva i vrstih, debelih staninih stijenki te malog lumena mogu biti pojedinana, u snopiima ili slojevima ima ih u svim biljnim organima: stablu, listovima, korijenu, plodovima, sjemenkama

kod kritosjemenjaa esto prate provodne elemente

Prema poloaju: 1. likina vlakna smjetena u kori, periciklu ili floemu; celulozne stanine stijenke 2. 3. drvna vlakna (libriform) smjetena u ksilemu; lignificirane stanine stijenke sklerenhimska vlakna u provodnim snopovima listova

4.

povrinska vlakna dlakave izrasline na sjemenkama

Sklerenhimska vlakna
- vretenaste stanice - znatno produljene s uiljenim vrhovima - uzak lumen - slabo odrvenjele - elastinost (npr. lan) - jako odrvenjele - krutost - velika duljina, 1-2 mm do 30 cm
sklerenhimska vlakna

snano odebljale stanine stijenke

stanica sklerenhimskog vlakna

Obilna primjena: nosivost kovanog eljeza elastinost 10-50 x vea od kovanog eljeza visoka tvrdoa (npr. kotice, orasi) u tekstilnoj industriji (npr. lan, konoplja)

Prema upotrebi:
- tekstilna vlakna tkanine, mree, uad
- vlakna za izradu papira Tekstilna vlakna - moraju biti duga, elastina, otporna na istezanje i kompaktna 1. povrinska ili kratka vlakna pamuk 2. mekana vlakna (neodrvenjela vlakna) likina vlakna iz pericikla ili sekundarnog floema stabljiki dvosupnica lan, konoplja, juta i ramija 3. tvrda ili mjeovita vlakna (odrvenjela vlakna) nalaze se preteno u listovima mnogih tropskih jednosupnica, rjee u sjemenkama i plodovima - slue za izradu grubih tkanina - abaka, agave, kokos, ananas

Pamuk Gossypium (Malvaceae)

Gossypium herbaceum Afrika G. hirsutum Meksiko G. barbadense Peru - najznaajnija industrijska biljka za dobivanje vlakana - uzgoj poinje u Indiji prije 4000 g. - u Europu ga donose Arapi preko panjolske u 8. st. - stoljeima ekskluzivna roba zbog tekog runog ienja sjemenki - robovski rad u SAD-u - 1793. cotton gin stroj za ienje pamuka poetak industrijske proizvodnje - najznaajniji proizvoai: SAD, Pakistan, Kina, Egipat, Brazil, Turska

Lan Linum ussitatissimum (Linaceae)

- europska biljka -vlakna vra od pamunih, ali manje elastina - izrada platna, tapeta, ukrasnih predmeta i kvalitetnih banknota Konoplja Cannabis sativa (Cannabidaceae) - potjee iz zapadne i sredinje Azije - vrsta i otporna vlakna, manje elastina od lana

- platno, uad, kudelja

Juta Corchorus capsularis (Tiliaceae) - vjerojatno porijeklom iz Indije, danas se najvie uzgaja u Indiji

- vlakna slabije kvalitete od pamuka i lana

- slui za izradu grubih tkanina i vrea

Ramija Boehmeria nivea (Urticaceae) -uzgaja se u Aziji

- vrlo vrsta i otporna vlakna

- slui za izradu odjee - na zapadu se zbog visoke cijene prerade malo koristi Abaka ili manilska konoplja Musa textilis (Musaceae) - rasprostranjena od Indije do Filipina - najvra od svih biljnih vlakana -vana za izradu uadi, grubih tkanina, mrea

Agava Agave (Agavaceae)

Agave fourcroydes meksiki sisal Agave sisalana sisal (takoer iz Meksika) - vrsta elastina vlakna za proizvodnju uadi, namjetaja, tapeta - paka ipka Kokosova palma - Cocos nucifera (Arecaceae) -gruba vlakna iz plodova - vlakna su kratka i lignificirana, no lagana i otporna - konopci, grube tkanine, razliiti predmeti

Papir - oko 2400 g.pr.n.e.- papirus u Egiptu (Cyperus papyrus)

-u isto vrijeme papir u Kini tzv. riin papir, no nije od rie nego od papirne aralije (Tetrapanax papyriferus) stabljika se moi u vodi, ree na tanke listie koji se dalje usitnjavaju i preaju - dananji riin papir mjeavina vlakana bambusa, papirnog duda (Broussonetia papyrifera) itd., vlaknata kaa sui se u tankom sloju - oko 700. g. proizvodnju papira Arapi donose u Europu preko panjolske - u poetku se radio od lana, pamuka i konoplje

Cyperus papyrus

Broussonetia papyrifera

Tetrapanax papyriferus

Suvremena proizvodnja papira

- oko 40% svjetske proizvodnje drva koristi se za papir razne drvenaste vrste, ali i zeljaste, npr. Hibiscus cannabinus, bambus, bengalska konoplja (Crotolaria juncea, Fabaceae) drvo se melje i usitnjava dok se ne dobije masa vlakana

1. Mehaniki proces

pulpa se dodatno melje uz dodatak veziva, npr. pektina

kao sirovina koristi se drvo etinjaa iskoristivost oko 90% oko proizvodnje papira papir nije trajan, loije kvalitete, krut i taman jer sari lignin novinski papir, karton, salvete, vreice

za kvalitetniji papir nuno je ukloniti lignin: 2. Sulfidni postupak

- komadii drva (iverje) se kuhaju su bisulfidima u digestorima razgradnja lignina

- dobiva se tzv. kiseli papir, krhak je, nakon 100-tinjak godina poinje propadati - od sredine 19. st. veina knjiga je tampana na takvom papiru - iskoristivost 50% 3. Sulfatni postupak - danas se najee koristi, dobiva se papir manje kiselosti u svakom od postupaka kaa se izljeva na ravne povrine te se pomou vakuuma izvlai voda; podloga se pomie naprijed-nazad da bi se vlakna ravnomjerno rasporedila i izravnala, a zatim masa preko pokretne trake ulazi u preu cijeenje i suenje zagrijavanjem - u kvalitetni papir se dodaju razni dodaci za poveanje vrstoe i popunjavanje neravnina (krob, gume, metil-celuloza, alginati, smole)