Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 6

OSIGURANJE MOTORNIH VOZILA

Delimo na dve grupe: 1.OSIGURANJE OD AUTO ODGOVORNOSTI(OBAVEZNO OS.) 2.KASKO OS.(DOBROVOLJNO) Motorna vozila se osiguravaju po tarifi 10 koja se deli na 11tarifnih grupa. KASKO osiguranje potie od panske rei kasko to znai trup broda pa se najpre upotrebljava u pomorskom osiguranju da bi kasnije poeo da se koristi za osiguranje aviona brodova i putnikih vozila.Kod kasko osiguranja razlikujemo 2 tipa osiguranja 1.POTPUNI KASKO koji obuhvata saobraajne nezgode,sudar, udar, skliznue,prevrnue, poar, oluja ,grad, udar groma, obest treeg lica, manifestacije i demonstracije,kraa,razbojnika kraa prevara,utaja za vozila koja se izdaju u najam i trokovi za spaavanje i vuu havarisanog vozila. 2.DELIMINI KASKO (zavisi od ozbora osiguranika prilikom sklapanja polise). Razvijeniji je potpuni kasko iako delimini prua vie mogunosti. Motorno vozilo se osigurava najvie do nabavne vrednosti novog vozila u momentu zakljuivanja polise a u sluaju nastanka tete meritorna je nabavna cena novog vozila umanjena za amortizaciju.Potpuni kasko osiguranja obuhvata gotovo sve mogue rizike izuzev namere i pijanstva. -U sluaju nastanka delimine tete vozilo i dalje ostaje osigurano a u sluaju totalne tete na vozilu osiguranje prestaje nakon isplate tete.Sluajevi koji se iskljuuju po kasko osiguranju:alkohol, namera, ako vozilom upravlja lice bez odgovarajuih dozvola. Ono se zakljuuje na sumu koju osiguranik odreuje. Ovde vae bonusi ako je osigurano na godinu dana bonus je 10% maximalno je 20%.Ako nije bilo tete po kasko osiguranju. Rizik krae kod kaska se ugovara iskljuivo samo uz potpuni kasko i to uz dopunski kasko plaa se doplatak zbog izuzetno visokog rizika ove vrste osiguranja uvedena je Franiza od 20% koju osiguranik ne moe otkupiti.Uslov za kasko osiguranje je auto alamni ureaj ili kodirani klju. Vozila za koja se moe zakljuiti : a)putniki automobili g)motorni bicikli b)teretna vozila h)motorna vozila inostrane registracije c)autobusi i)vozila na popravci d)vuna vozila j)vozila na praonicama e)specijalna motorna vozila k)radna vozila f)prikljuna vozila l)inska vozila OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI Znai da osigurava odgovara za tete nanete treim licima upotrebom motornog vozila.Obavezno osiguranje ove zemlje uvedene 1965.god.Pravo na naknadu tete nemaju vlasnik i suvlasnik ili drugi imalac motornog vozila.U sluaju nastanka tete osiguravajua kompanija treem licu isplauje tetu ako je teta regularna ,ako postoji zapisnik policije i priznanje krivca.Ako u toku trajanja osiguranja se promeni vlasnik motornog vozila prava i obaveze iz polise prelaze na novog vlasnika do isteka osiguranja.

Ako osiguravajua kua isplati tetu treem licu a osiguranik pod dejstvom alkohola i narkotika tada os.kua ima pravo regresa.Osiguranje od auto odgovornosti odnosi se na vozilo a ne na vlasnika. OSIGURANJE SA ELEMENTOM INOSTRANOSTI Vozila koja ulaze u SCG moraju imati potpune isprave o autoodgovornosti iz svoje matine zemlje koje vae za ovu zemlju.Pod valjanom ispravom se podrazumeva ona isprava koju priznaje nacionalni biro dotine zemlje.Naknada tete od nosiguranih i nepoznatih vozila se nadoknauje iz garantnog fonda koji se formira doprinosima odgovarajuih kua iz premija osiguranja. Meunarodne konvencije u osiguranju o auto odgovornosti LONDONSKA KONVENCIJA to je konvencija o zelenoj karti iz 1948 god a 1949 odbor u ujedinjenim nacijama donosi preporuku koja nalae zakljuenje sporazuma koji bi vozaima motornih vozila obezbedio pokrie osiguranja u odreenoj poseenoj zemlji.Na bazi toga u Londonu 1953. je obrazovan interbiro sporazum koji predstavlja konkretizaciju ove preporuke. Po Londonskoj konvenciji tete se reavaju prema propisima drave u kojoj se saobraajni udes dogodio. Od 1953 pa do danas tom sporazumu se prikljuile Evropske zemlje i Istone a SFRJ 1976.god. STRAZBURKA KONVENCIJA IZ 1959. Njom se regulie granina kontrola i psebno pravo oteenog lica u postupku naknade tete.Oteenom je omogueno i dato pravo direktne tube nacionalnog biroa pri emu osiguravajue kompanije nemaju pravo prigovora. HAKA KONVENCIJAje usvojena 1971.god. njom se regulie problematika saobraajnih udesa. Ona daje prioritet primeni zakona mesta tete u odnosu na zakon zemlje u kojoj je vozilo registrovano Obavezna osiguranja od auto odgovornosti,putnika u javnom saobraaju osiguranje vazduhoplova od letilica ,osiguranje depozita kod banaka. Vrste teta: 1)materijalne (imovinske)tete nastaju na stvarima i vozilu ivan njega. 2)nematerijalne(ne imovinske)predstavljaju povredu linih prava oveka, povredu njegovog integriteta, ivotne sposobnosti i psihike ravnotee.Unematerijalne tete spadaju:naknada za pretrpljeni fiziki bol,nak.za naruenost,nak.za pretrpljeni strah, naknadu za smanjenje opte fizike sposobnosti, nak.za pretrpljen duevni bol usled pogibije blieg srodnika. OSIGURANJE TRANSPORTA I KREDITA Kada se osiguranje posmatra sa ekonomskog aspekta transportno osiguranje spada u najsloenija i najvanije osiguranje iz oblasti osiguranja.Transportno osiguranje je vernipratilac robnog prometa:spoljne trgovine bilo da se radi o uvozu ili izvozu usluga. Transportno osiguranje ine: a)os.prevoznih sredstava b)os.robe u prevozu c)os od odgovornosti vozara d)os. Drugih interesa koji se pojavljuju u transportu

VRSTE I PODELA transportnih osiguranja Najosnovnija podela je: 1)kasko-os.prevoznih sredstava(pomorsko,reno i avionsko) 2)kargo osiguranje-to je os robe u prevozu(pomorsko reno,avionsko,elezniko,ptt poiljke...) 3)osiguranje od odgovornosti VRSTE UGOVORA U TRANSPORTNOM OSIGURANJU Subjekti ugovora ovde suosigurava,osiguranik i ugovara osiguranja.Ugovorom o osiguranju se obavezuju ugovarai osiguranja da na naelima osiguranja plaaju odreeni iznos odnosno premiju osiguranja a da ukoliko doe do osiguranog sluaja osigurava obavezan da isplati osiguraniku ili nekom treem licu naknadu odnosno ugovoreni iznos.U pogledu trajanja osiguranja postoje 4 tipa ugovora o osiguranju i to: 1)UGOVOR NA VREME 2)UGOVOR NA PUTOVANJE 3)UGOVOR PREMA VREDNOSTI ROBE 4)UGOVOR PREMA KOLIINI ROBE Treba istaijedno bitno naelo koje je karakteristino za ugovor o transportnom osiguranju a to je naelo obeteenja i naelo maximalno dobre volje.Za naelo obeteenja je bitno sledee -osiguranici mogubiti smo lica koja imaju opravdani materijalni interes na osiguranom predmetu -Naknadu za nastalu tetu mogu traiti samo lica koja su pretrepela materijalnu tetu. -Osigurati se mogu samo oni predmeti koji se mogu osigurati u novcu -U naelu osiguranici mogu dobiti iznos tete koji su stvarno pretrpeli -Ako je predmet osiguranja osiguran kod 2 ili vie osiguravaa. Pravo naknade se moe traiti od jednog ili drugog ali samo do visine stvarno nastale tete Naelo maximalno dobre volje je kod transp.osiguranja neto vie od naela savesnog poslovanja.Da se nepotovanje ovog naela strogo sankcionie. VRSTE POLISA U TRANSPORTNOM OSIGURANJU To su generalna polisa, izvozna pol.,pomorska i kopnena(tzv.Engleska polisa),devizna i dinarska pol.,tksirana i ne taksirana polisa.Generalna polisa ili tzv. Opta polisa se ispostavlja u onim sluajevima kada osigurava i osiguranik imaju permanentan poslovni interes. Ima niz prednosti u odnosu na pojedinane polise pogotovu ako se radi o uestalim ugovornim odnosima istorodnog karaktera.Ove polise nisu tipske ve se u svakom sluaju formuliu. Najee ih koriste pediteri Pomorska polisa (LOJDS S.G.) Lojd je trite osiguranja odnosno mesto gde se sueljavaju osiguravai i osiguranici saosiguravai i reosiguravai gde se sklapaju najvei poslovi. LOJDS S.G. polisa je najvaniji dokument koji je Lojd doneo a svet prihvatio .Doneta je u XVIIveku a dobila naziv po vlasniku kafane Lojdu gde je nastao klub a danas centar svetskog pomorskog osiguranja.Po ovoj polisi se osiguravaju rizici nastali na brodu i robi radi se o pomorskom kasko i kargo osiguranju.U polisi su kasnije ukljuene i posebne klauzule koje iskljuuju pokria za ratne i politike rizike.Po ovoj polisi postoje: OSNOVNI RIZICI(rizik mora,udar,oluja,brodolom,poar,explozija kotla)

DOPUNSKI RIZICI dodir broda sa nekim spoljnim predmetom,tete iskrcavanja robe sa brodova,zakanjenje broda. OSIGURANJE KREDITA To je os.kojim se obezbeuju potraivanja poverioca prema njegovom duniku.Na osnovu takvog osiguranja poverilac ima pravo na naknadu tete po uslovima polise ako ne naplati svoje potraivanje odnosno ne ostvari svoje pravo prema duniku usled ostvenja odreenog rizika.Postoji nekoliko vrsta osiguranja razliitih po formi isadrini: a)krediditna osiguranja u uem smislu (del kreder psogiramke) b)kaucijska osiguranja (jedinstvena c)osiguranje poverenja Kreditna osiguranja se jo dele na domaa i iokreditna os. Ova podela je prema mestu subjekta.Prema nosiocima osiguranja kao to su osiguranja koja sprovode preduzea i ona koja sprovodi drava. Del kreder osiguranja nazivaju se jo osig.u uem smislu i to je takva vrsta osig. Kod koje se ugovor o os.kredita sklapa samo izmeu poverilaca i osiguravaa . To znai da je samo osigurava u ugovornom odnosu sa poveriocem dok je dunik izuzet iz takvog dogaaja i esto nezna da je takvo osiguranje skopljeno. Ovo osiguranje poverilac se osigurava od eventualne nemogunosti naplate potraivanja u sluaju da dunik nije u stanju da ispuni obavezu.Delkreder se primenjuje na domaa i inokreditana kako na ___________________________________? Kaucijsko osiguranje(garancijsko kreditno osiguranje)je vrsta osiguranja koja se sklapa na raun tree osobe kao osiguranika. Ugovor o osiguranju sklapa dunik sa osiguravaem a u korist poverioca. Ova vrsta osiguranja se sklapa kada dunici ele da zadobiju poverenje svojih poverilaca pruajui im garancijski uvid ugovora o osiguranju.Naime poverilac ima pravo da na bazi sklopljenog ugovora koji mu je predao dunik trai od osiguravaa isplatu teta usled ne izvrenja obaveza dunika. U ovom sluaju se poverilac javlja kao osiguranik. Osigurava ima pravo uvida u rfinansijsku situaciju dunika. Osiguranje poverenja Ovo osiguranje se sklapa u onim sluajevima kada jedno lice poverava drugom licu izvesnu svoju imovinu ili novac stim da je to drugo lice duno da je uva i vrati je neoteenu.Ugovor o osiguranju poverenja mogu sklopiti bilo poverilac bilo lica kojima je imovina poverena ali je u oba sluaja osiguranik poverilac. Osoba kojoj je poverena imovina na uvanje nije osloboena odgovornosti za tetu iako je teta pokrivena osiguranjem.Ukoliko dodje do osiguranog sluaja osigurava ima pravo regresa od osobe kojoj je imovina bila poverena. Ova vrsta osiguranja je razvijena u svetu kod nas nije ,kod nas osiguranja rade po ugovoru o delkreder osiguranju. Osiguranje lica Predmet:ivot i zdravlje odnosno telesni integritet osiguranika.Rizik obuhvaen osiguranjem lica se ostvaruje na linost osiguranika i ne moe se izraziti kroz materijalnu vrednost.Ljudski ivot nema vrednost kose moe komercijalizovati pa osiguranje lica nema obeteujui karakter. Otuda cilj osiguranja lica nije naknada tete prouzrokovana osiguranim sluajem ve isplata korisniku osiguranja unapred odreene osigurane sume odnosno njenog dela kada se ostvari osigurani sluaj. Postoje 2 osnovne vrste osiguranja lica:

1.Os od posledica nesretnog sluaja nezgode 2.os. ivota koji se javljaju u nizu razliitih oblika OSIGURANJE LICA OD POSLEDICA NESRETNOG SLUAJA Je takvo os. Gde osigurava preduzima obavezu da isplati osiguranu sumu osigurniku akoza vreme trajanja osiguranja predvieni nesretan sluaj prouzrokuje invadilitet ili smrt osiguranika kao i da nadoknadi tetu nastalu usled trokova leenja i izgubljene zarade. POJAM NESRETNOG SLUAJA To je svaki iznenadni iod volje osiguranika nevoljni dogaaj koji delujui uglavnom spolja i naglo na telo osiguranika ima za posledicu njegovu smrt potpuni ili delimini invadilitet, prolaznu nesposobnost za rad ili naruenje zdravlja koje zahteva lekarsku pomo.Pod pojmom invadiliteta osiguranika smatra se trajni (doivotni)gubitakopte radne sposobnosti )koji moe biti potpun(100%) oo delimian (1-99%).Da bi se jedno lice moglo osigurati od ove vrste osiguranja potrebno je da ispunjava odreene uslove u pogledu 1)godina ivota(14-75) 2)radne sposobnosti 3)poslovne sposobnosti OSIGURANI SLUAJEVE-RIZICI KOJI SE MOGU OSIGURATI Osiguranje lica se moe ugovoriti za sluaj smrti usled nezgode, usled bolesti,za sluaj trajnog(doivotnog)gubitka opte radne sposobnosti(invadilitet)za sluaj prolazne nesposobnosti za rad i dnevna naknada za rad za sluaj naruenja zdravlja koja zahteva lekarsku pomo(tr.leenja)Ugovor se zakljuuje u trajanju od godinu ili krae a moe da se zakljui ina dugoroni period.

OSIGURANJE IVOTA
Specifinost osiguranja ivota je u tome to predstavlja kombinaciju osiguranja od osiguranog rizika sjedne strane i tednje sa druge strane. Ugovorr o o.. je viegodinji sa unapred poznatim i utvrdivim iznosima i dinamikom plaanja premije za celo vreme trajanja osiguranja.O..objedinjuje funkciju osiguranja i tednje iz ega proistie izvesnost isplate cele ili dela osigurane sume.Ovde je potrebno naglasiti da se tedni deo premije tokom trajanja osiguranja akumulira i formira tzv. Fond matematike rezerve (to je stanje sredstava koja su potrebna da se izvre budue obaveze osiguravaa iz osigurane sume,umanjene za vrednost buduih obaveza osiguranja-tedne premije).Dakle, kako su ugovori o osiguranju viegodinji neophodno je da se tedna premija izdvaja i prenosi iz godine u godinu i zajedno sa kamatom formira matematiku rezervu koja slui za isplatu osigurane sume.Ova sredstva imaju posebnu zatitu,vode se na posevnom raunu, imaju posebnu namenu i ne mogu biti predmet pnudnog izvrenja za obaveze iz drugih vrsta osiguranja.Osiguranje ivota ima dvostruki cilj pored osiguranja zatite obezbeuje se i ekonomska i socijalna sigurnost osiguranika ali je i znaajna funkcija akumuliranje kapitala. Tehnika osiguranja se zasniva na teoriji verovatnoe, zakonu velikih brojeva a koriste se i odgovarajue matematiko statistiki modeli i aktuarske metode. U osiguranje ivota koristi se statistika na kojoj se zasniva tehnika mogunost sprovedeno ossiguranja sadrana je u tablicama smrtnosti koje se mogu primeniti na stanovnitvo koje se eli osigurati. VRSTE OSIGURANJA IVOTA

1.Prema riziku koji se oosigurava o.. se dele:os za sluaj smrti (riziko osiguranje),os za sluaj doivljenja,os.za sluaj smrti i doivljenje(meovito osiguranje) 2.Prema nainu isplate osigurane sume: -os. Na ugovorenu sumu sa jednokratnom ili dvostrukom isplatom, -periodinim isplatama obaveza(rentno osiguranje) Najkarakteristinije forme kod nas su meovita osiguranja.

You might also like