PROSTORNO PLANIRANJE

SADRAJ :

stranica UVOD POVIJEST PROSTORNOG PLANIRANJA TEMELJNA NAELA PROSTORNOG PLANIRANJA KARAKTERISTIKE PROSTORNOG PLANIRANJA ELEMENTI KOJI IMAJU PRESUDAN UTJECAJ NA PROSTORNO PLANIRANJE PODJELA PROSTORNIH PLANOVA DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLAN UREENJA I GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA OSIJEKA STRUNI TIM ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA DIJELOVI PROSTORNOG PLANA ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA ZAKONSKI PROPISI ZA PODRUJE PROSTORNOG PLANIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI DOKUMENTI PRAENJA STANJA U PROSTORU ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA PROVOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA - LOKACIJSKA DOZVOLA LITERATURA 03 04 09 10 12 13 14 16 17 19 22 25 26 27 28 30 32

1. UVOD
PROSTORNO PLANIRANJE JE KOMPLEKSAN MULTIDISCIPLINARAN PROCES UTVRIVANJA OPTIMALNOG RASPOREDA LJUDI, DOBARA I DJELATNOSTI NA ODREENOM TERITORIJU RADI NJEGOVE OPTIMALNE UPORABE. NA PITANJE KAKO RASPOREDITI I NAJBOLJE KORISTIITI SADRAJE U PROSTORU I UVATI PROSTOR-TERITORIJ ODGOVOR DAJE TEORIJA PROSTORNOG PLANIRANJA. NA TEORIJU PROSTORNOG PLANIRANJA NADOVEZUJE SE PRAKTINI DIO IZRADE, USVAJANJA I PROVOENJA PROSTORNIH PLANOVA. PROSTORNO PLANIRANJE RAZVILO SE IZ URBANIZMA POETKOM 20. STOLJEA KAD SU PLANERI UVIDJELI DA JE NEMOGUE RADITI URBANISTIKE PLANOVE VEIH GRADOVA BEZ PROMATRANJA PROBLEMA OKOLICE GRADA, TJ. IREG PODRUJA KOJE GA OKRUUJE. LATISNKA RIJE URBS ILI URBIS ZNAI GRAD. (URBANUS ZNAI GRADSKI) URBANIZAM - ZNAI PROSTORNO UREENJE GRADOVA. - SKUP DJELATNOSTI VEZANIH UZ IZGRADNJU NOVIH I UREENJE POSTOJEIH GRADSKIH NASELJA, PROUAVANJE NJIHOVOG RAZVITKA, STRUKTURE I IVOTA. URBANIZACIJA PROCES IRENJA GRADSKOG NAINA IVOTA. UZROK POETKA VELIKE URBANIZACIJE POLOVICOM 18. STOLJEA BILA JE INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA. (PRAENA REVOLUCIJOM PROMETA I DEMOGRAFSKOM EKSPLOZIJOM)

URBANIZACIJA OBUHVAA: - PROSTORNO IRENJE GRADOVA - STVARANJE NOVIH GRADOVA - IRENJE GRADSKOG NAINA ZAUZIMANJA I KORITENJA ZEMLJITA - SELJENJE STANOVNITVA IZ SELA U GRADOVE - PRETVARANJE SEOSKOG STANOVNITVA U GRADSKO - NAPUTANJE POLJOPRIVREDNE U ZAMJENU ZA DRUGE DJELATNOSTI

2. POVIJEST PROSTORNOG PLANIRANJA

USPJEH RAZLIITIH CIVILIZACIJA TIJEKOM POVIJESTI UVIJEK JE BIO PRAEN SA MANJIM ILI VEIM RAZVITKOM NJIHOVIH GRADOVA. OD POSTANKA LJUDSKOG DRUTVA NASELJA SU SE RAZVIJALA PRVO SPONTANO, ALI I PLANSKI. PREMA TOME URBANIZAM KAO DJELATNOST POSTOJI U NEKIM OBLICIMA JO IZ VREMENA FORMIRANJA PRVIH NASELJA. TIJEKOM POVIJESTI VRLO SU VANA DVA RAZVOJNA STUPNJA POIZVODNIH MOGUNOSTI KOJA SU NEPOSREDNO BITNO UTJECALA NA URBANIZACIJU: 1. POLJOPRIVREDNA REVOLUCIJA NEOLITSKI PERIOD OKO 10 000 GODINA PRIJE NAE ERE - POJAVA POLJODJELSTVA, VIAK PROIZVODA, RAZMJENA-TRITE I POJAVA PRVIH URBANIH AGLOMERACIJA I GRADOVA 2. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA OTKRIE PARNOG STROJA POLOVICOM 18. STOLJEA - SNAAN RAZVITAK GRADOVA I POVEANJE GRADSKOG STANOVNITVA SVE DO POETKA 20. STOLJEA PLANERI IZGRADNJE GRADOVA BAVILI SU SE SAMO UIM PODRUJEM GRADOVA, A TEK NAKON TOGA PLANIRANJE SE PROIRILO I NA VANGRADSKE PROSTORE IME SE ZAPOINJE SA PRIMJENOM CJELOVITOG PROCESA PROSTORNOG PLANIRANJA. DVA GLAVNA RAZLOGA ZA POJAVU PROSTORNOG PLANIRANJA BILA SU: - URBANISTI SU UOILI DA JE PLANIRANJE RAZVITKA GRADOVA TEKO OSTVARIVO BEZ SAGLEDAVANJA IREG PROSTORA. - PROSTOR SE POEO IROKO KORISTITI JER SE SVE VIE LJUDI I DJELATNOSTI SMJETAVALO U PODRUJIMA VAN GRADOVA.

SLIKA 1. ARHEOLOKI LOKALITET GRADAC NA VUEDOLU III tisuljee pr.n.e.

SLIKA 2. KAMENE KOLIBE PASTIRSKA SKLONITA KARAKTERISTINE AGLOMERACIJE ZA JUG EUROPE

SLIKA 3. MEZOPOTAMIJA ASIRIJA GRAD AUR OKO 2500.g.pr.n.e.

SLIKA 4. EGIPAT DOLINA NILA SREDITE GRADA AKHETATONA S CARSKOM PALAOM, I OSTALIM JAVNIM I DRUTVENIM USTANOVAMA (oko 1300.g.pr.n.e.)

SLIKA 5. ATENSKA AKROPOLA STARA GRKA IDEALNA REKONSTRUKCIJA (5. st.pr.n.e.)

SLIKA 6. POGLED NA SREDITE RIMA IDEALNA REKONSTRUKCIJA U VRIJEME CARA KONSTANTINA

UBRZANI RAZVITAK U 20. STOLJEU STVORIO JE NIZ RAZLOGA ZA POJAVU, PRIMJENU I INSTITUCIONALIZIRANJE PROSTORNOG PLANIRANJA : A) B) IRENJE URBANIZACIJE PROSTORA GRADOVI I GRADSKI NAIN IVOTA ZAUZIMAJU SVE VEE POVRINE. GRADNJA VELIKIH PROMETNIH GRAEVINA AUTOCESTE, ELJEZNIKE PRUGE, PLOVNE RIJEKE I KANALI, LUKE I AERODROMI ZAUZIMAJU SVE VEE POVRINE. NJIHOVA GUSTA MREA JE TOLIKA DA ZAHTJEVA KOORDINACIJU NJIHOVA POLOAJA U PROSTORU. IZGRADNJA VELIKH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA REGIONALNI SUSTAVI VODOOPSKRBE I ODVODNJE, SUSTAVI ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA, ELEKTRINI DALEKOVODI, NAFTOVODI I PLINOVODI. INDUSTRIJALIZACIJA PROSTORA INDUSTRIJA ZAUZIMA I VELIKE IZVANGRADSKE POVRINE KOJE NAZIVAMO INDUSTRIJSKIM ZONAMA. GRADE SE I VELIKE GRAEVINE ZA POTREBE ENERGETIKE KOJE NE SAMO ZAUZIMAJU VELIKE POVRINE NEGO I SPECIFINO UTJEU NA EKOLOKE UVJETE U PROSTORU TURIZAM RAZVIO JE SEKUNDARNU URBANIZACIJU SEKUNDARNA BORAVITA. DANANJI OVJEK TROI PUNO VIE PROSTORA NEGO PRIJE. SKIJALITA, KUPALITA, MARINE, GOLF IGRALITA MIJENJAJU PRIRODNI IZGLED TERENA I EKOLOKU RAVNOTEU. POLJOPRIVREDA USAVRENI NAINI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE ZAUZIMAJU GOTOVO SVE MOGUE POVRINE POGODNE ZA OBRADU. IAKO SE MALI BROJ STANOVNIKA BAVI POLJPRIVREDOM ONI OBRAUJU PUNO VEE POVRINE NEGO TO JE TO NEKADA MOGLA VEINA STANOVNIKA. POKRET ZATITE PRIRODE NE SAMO KAO ZATITA UGROENIH VRSTA NEGO I KAO ZATITA POJEDINIH PRIRODNIH TERITORIJALNIH CJELINA. SAZRIJEVANJE EKOLOKE SVIJESTI O OUVANJU UKUPNOG PROSTORA SPOZNAJE O OGRANIENOSTI PROSTORA KAO RESURSA. INTENZIVIRANJE KORITENJA PROSTORA SVE VIE ZAHTJEVA NJEGOVU ZATITU.

C)

D)

E)

F)

G) H)

3. TEMELJNA NAELA PROSTORNOG PLANIRANJA

CJELOKUPNA DJELATNOST PROSTORNOG PLANIRANJA I PROSORNOG UREENJA TREBA SE TEMELJITI NA SLJEDEIM NAELIMA : A) B) C) RACIONALNOST RACIONALNO KORITENJE PROSTORA UVANJEM NJEGOVE FIZIKE I FUNKCIONALNE CJELOVITOSTI RAVNOMJERNOST GOSPODARSKOG, DRUTVENOG I KULTURNOG RAZVOJA PROSTORA ZATITA PROSTORA ZATITA INTEGRALNIH VRIJEDNOSTI PROSTORA TEMELJEM PRINCIPA ODRIVOG RAZVITKA. OITUJE SE KROZ ZATITU VRIJEDNOSTI PROSTORA, VRIJEDNIH PRIRODNIH I STVORENIH RESURSA, TE KROZ OUVANJE BIOLOKE RAZNOLIKOSTI . SVIJEST O POTREBI ZATITE OKOLIA SVAKIM DANOM SVE JE JAA I POSTAJE IMBENIK KOJI SE NE MOE ZAOBII. VREDNOVANJE NASLIJEA BOGATSTVO KULTURNO-POVIJESNOG I PRIRODNOG NASLJEA TRAI DA S OSOBITOM POZORNOU PRISTUPAMO VALORIZACIJI I REVALORIZACIJI SVEGA TO JE VRIJEDNO U PROSTORU, TO JE VANO ZA NJEGOV IDENTITET I TO BI MOGLO BITI U FUNKCIJI GOSPODARSKOG NAPRETKA.

E)

4. KARAKTERISTIKE PROSTORNOG PLANIRANJA

A) DRUTVENO ZNAENJE DANAS PREVLADAVA SHVAANJE DA DRUTVENI ZNAAJ PLANIRANJA TREBA IMATI TRI SEKTORA PLANIRANJA : 1) PROSTORNI 2) GOSPODARSKI 3) SOCIJALNI OVA TRI SEKTORA PLANIRANJA SU U SLOENOM MEUSOBNOM ODNOSU I MORAJU BITI DOBRO KOORDINIRANI. GOSPODARSKI I SOCIJALNI PLANOVI PREDSTAVLJAJU PROGRAM ZA PROSTORNE PLANOVE DUGORONOST PROSTORNIH PLANOVA PLANSKA PROJEKCIJA PROSTORNIH PLANOVA PROTEE SE NA VREMENSKO RAZDOBLJE OD 20-30 GODINA. PROSTORNI PLANOVI SE ZBOG TOGA SMATRAJU RAZVOJNIM PLANOVIMA. POSTOJE I OPRAVDANI RAZLOZI ZA NOVELIRANJE PROSTORNIH PLANOVA SVAKIH 5 GODINA. KARAKTERISTINI CILJEVI CILJ PROSTORNIH PLANOVA JE DA NA ODREENOM TERITORIJU PREDLOE SLJEDEA RJEENJA : 1) DA RIJEE PROBLEME RASPOREDA I RAZVOJA GRADOVA I NASELJA 2) DA RIJEE PROBLEME PROMETA I OSTALE INFRASTRUKTURE 3) DA RIJEE PROBLEME SMJETAJA I RAZVOJA GOSPODARSKIH SADRAJA, INDUSTRIJE SERVISA, TURIZMA I SL. 4) DA ZATITE VRIJEDNOSTI PRIRODNE I KULTURNE BATINE 5) DA SE PREDLOENA RJEENJA TEMELJE NA PRINCIPIMA ODRIVOG RAZVITKA KORISNICI PROSTORNOG PLANIRANJA KORISNIKE PROSTORA MOGUE JE SVRSTATI U TRI SKUPINE : 1) POJEDINANI KORISNICI FIZKE I PRAVNE OSOBE 2) GRUPNI KORISNICI TERITORIJALNE ZAJEDNICE, GOSPODARSKE GRANE I SL. 3) DRUTVO U CJELINI NAJZNAAJNIJIKORISNIK PROSTORNI PLANOVI SU DOKUMENTI SA ZAKONSKOM SNAGOM KOJI SE UVIJEK DONOSE RADI ZADOVOLJENJA I OBRANE OPEG INTERESA.

B)

C)

D)

10

E)

KARAKTERISTINA STRUNA OSPOSOBLJENOST ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA U PROCES PROSTORNOG PLANIRANJA UKLJUEN JE ITAV NIZ STRUKA I POJEDINANIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA. IZRADA PROSTORNIH PLANOVA JE SPECIJALNOST URBANISTIKE STRUKE. PROSTORNE I URBANISTIKE PLANOVE KAO GLAVNI PLANERI RADE ARHITEKTI URBANISTI. OSTALE STRUKE KOJE GRAVITIRAJU PREMA URBANIZMU I PROSTORNOM PLANIRANJU SU : - EKONOMISTI - STRUNJACI ZA ZATITU PRIRODNE I KULTURNE BATINE - PROMETNI STRUNJACI - GEOGRAFI - GRAEVINARI (RAZNA PODRUJA) - GEODETI

11

5. ELEMENTI KOJI IMAJU PRESUDAN UTJECAJ NA PROSTORNO PLANIRANJE

DRUTVENI IMBENICI

KULTURALNI IMBENICI

GOSPODARSKI IMBENICI

PROSTORNO PLANIRANJE

CILJEVI, PROGRAMI

KLIMATSKI, EKOLOKI, TOPOGRAFSKI IMBENICI

MATERIJALNI IMBENICI POSTOJEEG STANJA

12

6. PODJELA PROSTORNIH PLANOVA

PROSTORNI PLANOVI ZA UREENJE PROSTORA MOGU SE NAELNO PODIJELITI U DVIJE GRUPE : A) B) GRUPA PROSTORNIH PLANOVA GRUPA URBANISTKIH PLANOVA

PROSTORNI PLANOVI PROSTORNI PLAN SE BAVI PROSTORNIM UREENJEM UKUPNOG PROSTORA ODNOSNO TERITORIJA. TAJ TERITORIJ DANAS SADRI RAZLIITE ELEMENTE KOJI TVORE SUVREMENU STRUKTURU PROSTORA. GRADOVI SU U PROSTORNIM PLANOVIMA PRIKAZANI KAO TOKE ILI KAO POVRINE S DIMENZIJOM I OBLIKOM, ALI BEZ PRIKAZA NJIHOVE UNUTRANJE STRUKTURE.

URBANISTIKI PLANOVI URBANISTKI PLAN SE BAVI UNUTARNJIM PROSTORNIM UREENJEM NASELJA I GRADOVA. NAIN PRIKAZA I METODA OVISE O VRSTI URBANISTIKOG PLANA ODNOSNO MJERILU U KOJEM SE PRIKAZUJE STRUKTURA GRADA ILI NASELJA.

13

7. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA

DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA DEFINIRANI SU ZAKONOM O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI. DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA ODREUJE SE SVRHOVITA ORGANIZACIJA, KORITENJE I NAMJENA PROSTORA TE MJERILA I SMJERNICE ZA UREENJE I ZATITU PROSTORA DRAVE, UPANIJA, GRADA ZAGREBA, VELIKIH GRADOVA, GRADOVA I OPINA. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA SU : A) 1) ZA RAZINU DRAVE: STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE MJ 1:250 000 I 1:500 000 Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja odreuje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru. Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. PROGRAM PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE MJ 1:250 000 I 1:500 000 Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvruje mjere i aktivnosti za provoenje Strategije i odreuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog ureenja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina. PROSTORNI PLANOVI PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA (NACIONALNI PARKOVI, PARKOVI PRIRODE, TURISTIKI KOMPLEKSI, VOJNA NAMJENA I SL.) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja uz potivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa, uvaavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te uvjeta zatite okolia i prirode, razrauje ciljeve prostornog ureenja na podruju posebnih obiljeja i odreuje organizaciju, zatitu, namjenu i uvjete koritenje prostora. 14

2)

3)

B) 1) 2) C) 1) 2) 3)

ZA REGIONALNU RAZINU (UPANIJE): PROSTORNI PLAN UREENJA UPANIJE I GRADA ZAGREBA MJ 1:100 000

PROSTORNI PLANOVI PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA IZRAUJU SE ZA PODRUJA KOJA SE ODREDE U PROSTORNIM PLANOVIMA UREENJA UPANIJA ZA LOKALNU RAZINU (GRADOVI I OPINE): PROSTORNI PLAN UREENJA VELIKOG GRADA, GRADA ILI OPINE MJ 1:25000 URBANISTIKI PLAN UREENJA DETALJNI PLAN UREENJA MJ 1:2000 ILI 1000 MJ 1:1000 ILI 500

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------OSIM NAVEDENIH PLANOVA U UPORABI SU JO URBANISTIKI PLANOVI KOJI NISU OBVEZNI PO NOVOM ZAKONU O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI (OD 1.10.2007.) : 1) 2) GENERALNI URBANISTIKI PLAN URBANISTIKI PROJEKT MJ 1:10000 ILI 5000

GRANICE OBUHVATA PROSTORNIH PLANOVA UGLAVNOM SE POKLAPAJU SA GRANICAMA ADMINISTRATIVNIH PODJELA GRANICAMA OPINA, GRADOVA, UPANIJA I DRAVE.

15

8. PROSTORNI PLAN UREENJA I GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA OSIJEKA

GRANICE OBUHVATA PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA OSIJEKA ODREENE SU ADMINISTRATIVNIM GRANICAMA GRADA OSIJEKA. PROSTORNI PLAN RAZMATRA CJELOKUPNI TERITORIJ GRADA OSIJEKA.

PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA OSIJEKA - PLAN NAMJENE POVRINA MJ 1:25000

GRANICE OBUHVATA GENERALNOG URBANISTIKOG PLANA GRADA OSIJEKA ODREENE SU U PROSTORNOM PLANU UREENJA. TO SU GRANICE GRAEVINSKOG PODRUJAGRADA I PODRUJA MANJIH IZDVOJENIH NASELJA. GUP GRADA OSIJEKA RAZMATRA URBANIZIRANA PODRUJA I PROSTORE POTREBNE ZA RAZVITAK GRADA.

GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA OSIJEKA - PLAN NAMJENE POVRINA MJ 1:10 000

16

9. STRUNI TIM ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA

UOBIAJENA STRUKTURA EKIPE ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA : A) B) GLAVNI PROSTORNI PLANER ILI URBANIST (ILI VIE NJIH KAO VODSTVO) SPECIJALIZIRANI SURADNICI PROSTORNO-PLANERSKOG USMJERENJA : - GEOGRAF - PROMETNI PLANER - EKONOMIST - KRAJOBRAZNI ILI PEJZANI ARHITEKT - OSTALI PO POTREBI C) VANJSKI KONZULTANTI SURADNICI - SOCIOLOG - POVJESNIAR UMETNOSTI, ARHEOLOG, ETNOLOG, POVJESNIAR - GRAEVINAR RAZNI PROFILI PREMA POTREBI - GEODET - PRAVNIK VLASNITVO NAD ZEMLJITEM - UMAR, AGRONOM, PEDOLOG - BIOLOG, BIOKEMIAR, KEMIAR I DR. - I DRUGI PREMA POTREBI

17

10. FORMIRANJE I USTROJSTVO STRUNOG TIMA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA

PRETHODNO STE ENE SPECIJALIZACIJE

ITD POVIJES T SOCIOLOGIJA DEMOGRAFIJA GEOGRAFIJA URBANIZAM PROMET TEHNIKE EKONOMIJA EKOLOGIJA

STJECANJE ZAJEDNIKOG PROSTORNOG GLEDANJA

SPECIJALISTI

POLIDISCIPLINARNI PROFESIONALNI TIM

PROSTORNI PLAN

UPRAVA I POLITIKA

ITD

18

10. DIJELOVI PROSTORNOG PLANA

SVAKI PROSTORNI PLAN SE SASTOJI OD DVA DIJELA : 1) 2) ANALITIKI DIO PLANSKI DIO

OVA DVA DIJELA PROSTORNOG PLANA NE TREBA SHVATITI KAO ODVOJENE FAZE RADA. PRIJE JE PREVLADAVALA TEORIJA DA SE ANALITIKI DIO PLANA TREBA NAPRAVITI PRVO, A POTOM SE MOE PRII IZRADI PLANSKOG DIJELA. DANAS PREVLADAVA TEORIJA DA SE POSAO NA IZRADI PROSTORNIH PLANOVA MOE RADITI USPOREDNO U SMISLU ANALIZIRANJA I PLANIRANJA. ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA NISU ISTOVJETNE SA DIJELOVIMA PLANA.

19

ANALITIKI DIO PLANA SASTOJI SE OD : 1) ANALIZE KARAKTERISTIKA PROSTORA ANALIZA FIZIKO-GEOGRAFSKE STRUKTURE - MORFOLOGIJA RELJEF, HIDROLOGIJA, HIDROGRAFIJA - GEOLOGIJA I PRIRODA TLA (GEOMEHANIKA, SEIZMIKA, PEDOLOGIJA) - KLIMATOLOKI PODATCI - PRORODNI VEGETACIJSKI POKRIVA - KOPNENA I VODENA FAUNA 2) ANALIZE TRANSFORMIRANIH FIZIKIH STRUKTURA PROSTORA - OPA INFRASTRUKTURA - KOMUNIKACIJE, VODOTOCI, PROIZVODNJA ENERGIJE - NAIN ZAUZIMANJA I UPOTREBE ZEMLJITA KVALITETA TLA POLJOPRIVRDE, - SMJETAJ INDUSTRIJE GRANE INDUSTRIJE, VRSTE, VELIINA - SUSTAV NASELJA SUSTAV I OBLICI NASELJENOSTI 3) ANALIZA DEMOGRAFSKE STRUKTURE - DOBNA STRUKTURA - PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA - MIGRACIJE - STRUKTURA ZAPOSLENOSTI 4) ANALIZA SOCIJALNE STRUKTURE - INDIVIDUALNI I OBITELJSKI STANDARD NAIN IVOTA 5) EKONOMSKE ANALIZE - PROIZVODNJA I POTRONA DOBRA - GOSPODARSKE MOGUNOSTI - ZAPOSLENOST - TENDENCIJE I PREDVIANJA ZA SREDNJORONA RAZDOBLJA

20

PLANSKI DIO PROSTORNOG PLANA U NAELU SE SASTOJI OD SLJEDEIH DIJELOVA : 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) PLAN NAMJENE POVRINA URBANA MREA SUSTAV NASELJA PLAN PROMETA IDEJNA RJEENJA KOMUNALNIH INFRASTRUKTURA MJERE ZA ZATITU PROSTORA KULTURNA I PRIRODNA BATINA, KRAJOBRAZ GRAEVNA PODRUJA PROGRAM RAZVOJA POJEDINIH DJELATNOSTI I POTREBA STANOV ITVA PLAN REDOSLJEDA INTERVENCIJA PLAN ETAPNE REALIZACIJE MJERE ZATITE PROSTORA, VRSTE I NAIN PRIMJENE

10) ZONE I PROGRAMI ZA IZRADU DETALJNIJIH PLANOVA 11) PROVEDBENE MJERE ZBOG POTREBE DA PROSTORNI PLANOVI BUDU USPOREDIVI NAIN GRAIFKIH PRIKAZA U PROSTORNIM PLANOVIMA ODREEN JE PRAVILNIKOM O SADRAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA (NN 106/98)

21

11. ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA

IZRADA PROSTORNOG PLANA PODIJELJENA JE U ETAPE KOJENISU ISTOVJETNE S DIJELOVIMA PLANA (ANALITIKI I PLANSKI DIO). ANALITIKI DIO PLANA BITI E ZASTUPLJENIJI NA POETKU IZRADE, A PLANSKI DIO U KASNIJIOJ ETAPI IZRADE PLANA. 1. ETAPA STRUNE RASPRAVE I ODABIR JEDNE VARIJANTE PLANA PRVA ETAPA PREDSTAVLJA UOAVANJE TEMELJNIH PROBLEMA. ONI SE SISTEMATIZIRAJU I KATEGORIZIRAJU TE IZDVAJAJU ONI KOJI E DOMINIRATI KONCEPCIJOM PLANA. OVA ETAPA REZULTIRA HIPOTEZAMA, ODNOSNO HIPOTEZOM RJEENJA TO SE MORA PREZENTIRATI NARUITELJIMA PROSTORNOG PLANA. U OVOJ ETAPI DOBRO JE IZRADITI PROBLEMSKU KARTU, A ZATIM I PROGRAMSKU KARTU NA KOJOJ SU GRAFIKIM NAINOM PREDOENI ODGOVRI NA PITANJA IZ PROBLEMSKE KARTE. ANALITIKI DIO U 1.ETAPI IZRADE PLANA OBUHVAA : - OSNOVNE KARAKERISTIKE PROSTORA - TRANSFORMIRANE STRUKTURE U PROSTORU - DEMOGRAFSKU STRUKTURU - SOCIOLOKU ANALIZU - EKONOMSKU ANALIZU IZMEU ANALITIKOG DIJELA I PRIJEDLOGA PLANA MOGU SE POJAVITI RAZNI ELABORATI I RAZNE MEUETAPE U IZRADI PLANA. - TEMELJEM ANALITIKOG DIJELA PLANA I NJEGOVIH STUDIJA POSTAVLJA SE HIPOTEZA RJEENJA. - ORGANIZIRAJU SE RAZNE STRUNE RASPRAVE I I KONZULTACIJE S DRUTVENIM I POLITIKIM SFERAMA (OPINE, GRADOVI, UPANIJE) - POELJNO JE IZRADITI NEKOLIKO VARIJANTNIH RJEENJA PROSTORNOG PLANA. - DRUGI KRUG RASPRAVA U IREM KRUGU NAKON TOGA IZABIRE SE JEDNA VARIJANTA PLANA. 22

2. ETAPA JAVNA RASPRAVA NA JAVNU RASPRAVU STAVLJA SE PRIJEDLOG PLANA. (UKLJUENE SVE INSTITUCIJE I JAVNOST) NAKON JAVNE RASPRAVE SKUPE SE SVE PRIMJEDBE NA PLAN I DOSTAVE IZRAIVAU NA PONOVNO RAZMATRANJE. STRUNI ODGOVORI NA PRIMJEDBE DOSTAVLJAJU SE NARUITELJU PLANA. AKO NA PLAN IMA PREVIE OPRAVDANIH PRIMJEDBI PLAN NE IDE U DALJNJU PROCEDURU. AKO JE PRIMJEDBI MANJE I AKO SE MOGU USVOJITI USVAJAJU SE I NA TAJ NAIN SE FORMIRA KONAAN PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA GRAFIKI I TEKSTUALNI DIO. 3. ETAPA USVAJANJE PLANA (DONOENJE PLANA) PRIHVAANJE ODNOSNO USVAJANJE PROSTORNIH PLANOVA VRE PREDSTAVNIKA TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE. TO SU OPINSKA VIJEA, GRADSKA VIJEA I UPANIJSKE SKUPTINE. KOMPLETNA PROCEDURA KOJA PRETHODI USVAJANJU PROSTORNOG PLANA PROPISANA JE UREDBOM O JAVNOJ NABAVI U POSTUPKU DONOENJA PROSTORNIH PLANOVA. (NN 101/98)

PRIJE POETKA IZRADE URBANISTIKIH PLANOVA UOBIAJENO JE DA SE PROVEDE URBANIISTIKI NATJEAJ KAKO BI SE DOLO DO NAJKVALITETNIJE IDEJE ODNOSNO URANISTIKOG IDEJNOG RJEENJA KOJE E POSLUITI KAO POLAZITE ZA IZRADU URBANISTIKOG PLANA. POSTUPAK PROVEDBE URBANISTIKOG NATJEAJA ODREUJE PRAVILNIK O NATJEAJIMA S PODRUJA ARHITEKTURE I URBANIZMA. (NN br. 112/2006.) OVAJ PRAVILNIK ZAJEDNO SU DEFINIRALI UDRUENJE HRVATSKIH ARHITEKATA (UHA) I ODBOR RAZREDA ARHITEKATA HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I INENJERA U GRADITELJSTVU.

23

ETAPE U IZRADI PROSTORNIH I URBANISTIKIH PLANOVA

HIPOTEZE I

IZRADA Odabrano PROST ORNI PLAN

DONOENJE

1. RASPRAVA

2. RASPRAVA

3. RASPRAVA

ANALIZA I IDENTIFIKAC IJA PROBLEMA

SINTEZA PRO BL EMA

KONCEPCIJA PROGRAMA

II

III UREENJA

PLANA

4. RASPRAVA
PROVEDBA

24

12. ZAKONSKI PROPISI ZA PODRUJE PROSTORNOG PLANIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

1) 2) 3) 4) 5)

ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI PROGRAM PROSTORNOG UREENJE REPUBLIKE HRVATSKE UREDBA O JAVNOJ RASPRAVI U POSTUPKU DONOENJA PROSTORNIH PLANOVA PRAVILNIK O SADRAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA PRAVILNIK O PROSTORNIM STANDARIMA, URBANISTIKO-TEHNIKIM UVJETIMA I NORMATIVIMA ZA SPREAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIKIH BARIJERA

25

13. ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI

OVIM SE ZAKONOM UREUJE SUSTAV PROSTORNOG UREENJA I GRADNJA, NADLENOSTI TIJELA DRAVNE VLASTI I TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U UPRAVNIM I DRUGIM POSTUPCIMA, TE UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR. SUSTAV PROSTORNOG UREENJA INE SUBJEKTI, DOKUMENTI, AKTI I POSTUPCI KOJIMA SE OSIGURAVA PRAENJE STANJA U PROSTORU, ODREIVANJE UVJETA I NAINA IZRADE, DONOENJA I PROVOENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA TE UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA. PROSTORNIM UREENJEM SE OSTVARUJU PRETPOSTAVKE ZA UNAPREENJE GOSPODARSKIH, DRUTVENIH, PRIRODNIH, KULTURNIH I EKOLOKIH POLAZITA ODRIVOG RAZVITKA U PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE (U DALJNJEM TEKSTU: DRAVA) KAO OSOBITO VRIJEDNOM I OGRANIENOM NACIONALNOM DOBRU NA NAELU INTEGRALNOG PRISTUPA PROSTORNOM PLANIRANJU. INTEGRALNI PRISTUP U PLANIRANJU PROSTORA OBUHVAA NAROITO: - POZNAVANJE, PROVJERU I OCJENU MOGUNOSTI RAZVOJA U PROSTORU - IZRADU DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA - PRAENJE PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA STRUNE POSLOVE PROSTORNOG UREENJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU OBAVLJA HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ U SASTAVU MINISTARSTVA ZATITE OKOLIA I PROSTORNOG UREENJA. STRUNE POSLOVE PROSTORNOG UREENJA ZA UPANIJE I GRAD ZAGREB OBAVLJAJU UPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE ILI GRADSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE KOJE OSNIVA UPANIJSKA SKUPTINA I SKUPTINA GRADA ZAGREBA. 26

14. DOKUMENTI PRAENJA STANJA U PROSTORU

O STANJU PROSTORA NA PODRUJU DRAVE, UPANIJE, GRADA ZAGREBA, VELIKOG GRADA, GRADA I OPINE IZRAUJE SE IZVJEE O STANJU U PROSTORU I USVAJA SE PRED ODGOVARAJUIM PREDSTAVNIKIM TIJELOM ZA RAZDOBLJE OD ETIRI (4) GODINE. IZVJEE O STANJU U PROSTORU SADRI ANALIZU STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA NA TEMELJU OBVEZNIH PROSTORNIH POKAZATELJA O STANJU U PROSTORU, ANALIZU PROVOENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA I DRUGIH DOKUMENATA TE OCJENU STANJA I PRIJEDLOGE ZA UNAPREENJE PROSTORNOG RAZVOJA S PLANOM AKTIVNOSTI I PRIJEDLOGOM PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAREDNO RAZDOBLJE.

27

ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA

IZRADA, ODNOSNO IZMJENA I DOPUNA I ZASEBNO STAVLJANJE IZVAN SNAGE PROSTORNOG PLANA ZAPOINJE NA TEMELJU ODLUKE PREDSTAVNIKOG TIJELA JEDINICE LOKALNE I REGIONALNE (PODRUNE) SAMOUPRAVE. ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA OVISNO O VRSTI PROSTORNOG PLANA I POSTUPKA IZRADE SADRI OSOBITO: 1) PRAVNU OSNOVU ZA IZRADU I DONOENJE PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVIH IZMJENA I DOPUNA I STAVLJANJE IZVAN SNAGE, 2) RAZLOGE ZA IZMJENE I/ILI DOPUNE PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVO STAVLJANJE IZVAN SNAGE, 3) OBUHVAT PROSTORNOG PLANA, 4) OCJENU STANJA U OBUHVATU PROSTORNOG PLANA, 5) CILJEVE I PROGRAMSKA POLAZITA PROSTORNOG PLANA, 6) POPIS POTREBNIH STRUNIH PODLOGA (SOCIOLOKO, DEMOGRAFSKO, EKONOMSKO, EKOLOKO, ENERGETSKO, GRADITELJSKO, HORTIKULTURNO, ESTETSKO I DRUGO OBILJEJE) POTREBNIH ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA, 7) NAIN PRIBAVLJANJA STRUNIH RJEENJA, 8) VRSTU I NAIN PRIBAVLJANJA KATASTARSKIH PLANOVA I ODGOVARAJUIH POSEBNIH GEODETSKIH PODLOGA, 9) POPIS TIJELA I OSOBA ODREENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE (PODACI, PLANSKE SMJERNICE I PROPISANI DOKUMENTI) ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA IZ PODRUJA SVOG DJELOKRUGA, TE 28 DRUGIH SUDIONIKA, KOJI E SUDJELOVATI U IZRADI PROSTORNOG PLANA,

10) ROK ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVIH POJEDINIH FAZA I ROK ZA PRIPREMU ZAHTJEVA ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA TIJELA I OSOBA ODREENIH POSEBNIM PROPISIMA, AKO JE TAJ ROK, OVISNO O SLOENOSTI POJEDINOG PODRUJA, DUI OD TRIDESET DANA, 11) ZABRANA I VRIJEME TRAJANJA ZABRANE IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE ODOBRAVAJU ZAHVATI U PROSTORU, ODNOSNO GRAENJE, TIJEKOM IZRADE I DONOENJA PROSTORNOG PLANA, 12) IZVORE FINANCIRANJA IZRADE PROSTORNOG PLANA.

29

16. PROVOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA LOKACIJSKA DOZVOLA

SVAKI ZAHVAT U PROSTORU PROVODI SE U SKLADU S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA, POSEBNIM PROPISIMA I LOKACIJSKOM DOZVOLOM. LOKACIJSKA DOZVOLA JE UPRAVNI AKT, A IZDAJE SE TEMELJEM DOKUMENTA PROSTORNOG UREENJA TE POSEBNIH ZAKONA I PROPISA. LOKACIJSKA DOZVOLA IZDAJE SE ZA SVE GRAEVINE OSIM ZA ZGRADE IJA GRAEVINSKA (BRUTO) POVRINA NIJE VEA OD 400 M, ZGRADE ZA OBAVLJANJE ISKLJUIVO POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI IJA GRAEVINSKA (BRUTO) POVRINA NIJE VEA OD 600 M I JEDNOSTAVNE GRAEVINE I RADOVE. ZA OVE ZGRADE ZA KOJE NIJE POTREBNA LOKACIJSKA DOZVOLA IZDAJE SE RJEENJE O UVJETIMA GRAENJA.

LOKACIJSKOM DOZVOLOM SE OVISNO O VRSTI ZAHVATA U PROSTORU ODREUJE : -OBLIK I VELIINA GRAEVNE ESTICE, ODNOSNO OBUHVAT ZAHVATA U PROSTORU - NAMJENA GRAEVINE -VELIINA I POVRINA GRAEVINE -SMJETAJ JEDNE ILI VIE GRAEVINA NA GRAEVNOJ ESTICI -OBLIKOVANJE GRAEVINE -UREENJE GRAEVNE ESTICE -NAIN I UVJETI PRIKLJUENJA GRAEVNE ESTICE NA JAVNO PROMETNU POVRINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU -NAIN SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKMOLI -DRUGI ELEMENTI VANI ZA ZAHVAT U PROSTORU PREMA POSEBNIM PROPISIMA

30

NADLENOST ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

LOKACIJSKU DOZVOLU IZDAJE NADLENO UPRAVNO TIJELO: UPANIJE NA IJEM SE PODRUJU PLANIRA ZAHVAT U PROSTORU AKO SE NALAZI IZVAN PODRUJA VELIKOG GRADA TE AKO JE ZAHVAT U PROSTORU PLANIRAN NA PODRUJU DVIJU ILI VIE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE, GRADA ZAGREBA ZA ZAHVAT U PROSTORU PLANIRAN NA NJEGOVOM PODRUJU, VELIKOG GRADA NA IJEM JE PODRUJU PLANIRAN ZAHVAT U PROSTORU.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE PRILAE SE: 1) IZVOD IZ KATASTARSKOGA PLANA, ODNOSNO NJEGOVA PRESLIKA, 2) TRI PRIMJERKA IDEJNOG PROJEKTA IJA JE SITUACIJA PRIKAZANA NA ODGOVARAJUOJ POSEBNOJ GEODETSKOJ PODLOZI, 3) IZJAVU PROJEKTANTA DA JE IDEJNI PROJEKT IZRAEN U SKLADU S DOKUMENTOM PROSTORNOG UREENJA NA TEMELJU KOJEG SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA, 4) PISANO IZVJEE I POTVRDU O NOSTRIFIKACIJI IDEJNOG PROJEKTA AKO JE PROJEKT IZRAEN PREMA STRANIM PROPISIMA, 5) DOKAZ O PRAVNOM INTERESU PODNOSITELJA ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

31

17. LITERATURA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

ANTE MARINOVI UZELAC : PROSTORNO PLANIRANJE; DOM & SVIJET; ZAGREB 2001. DIETER PRINZ : URBANIZAM- Svezak 1. URBANISTIKO PLANIRANJE ; GOLDEN MARKETING TEHNIKA KNJIGA I ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU; ZAGREB 2006. BRUNO MILI : RAZVOJ GRADA KROZ STOLJEA I ; KOLSKA KNJIGA, ZAGREB 1994. ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI PROGRAM PROSTORNOG UREENJE REPUBLIKE HRVATSKE UREDBA O JAVNOJ RASPRAVI U POSTUPKU DONOENJA PROSTORNIH PLANOVA PRAVILNIK O SADRAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA PRAVILNIK O PROSTORNIM STANDARIMA, URBANISTIKO-TEHNIKIM UVJETIMA I NORMATIVIMA ZA SPREAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIKIH BARIJERA

32