Professional Documents
Culture Documents
Sotirovic Pitanje Jezika I Pisma U Dalmaciji I Politika Novog Kursa ZBORNIK MATICE SRPSKE ZA SLAVISTIKU BR 70 2006
Sotirovic Pitanje Jezika I Pisma U Dalmaciji I Politika Novog Kursa ZBORNIK MATICE SRPSKE ZA SLAVISTIKU BR 70 2006
14 JE3I4K
36OPHUK
MATI4UE CPICKE 3A CJIAB
WCTTAKY
floxpeHyr D7A. ro,^u4He Ao Klb. 25. (1983) noA Ha3r,rBoM 36opnurc 30 clta,uciliurcy
oa
I-lanun ypeAHlruu 1. llo 43. r$6r4re Ap Munopaa xunauvenuh, oA 44. Ao 53. r*br,rre Ap Mnorpar cw6u,onuh, oA 54-55. Klbr{re Ap flpeapar llunep
YpeAHI,ItuTBo
Mp Mrapjana EOIIIKOB, Ap flerap EyfbAK, Ap Maja RyKAHOBI4E, Ap Kopue rurja IAqvlH, Ap Jrunu JIATIIKOBA, Ap JburuaHa IEIIII4KAH-JbyIUTAHOBI,IT (cexperap ypeaHnrurna), Ap bylruula IIOIIOBHh, irxi]AeMrax 3ysaHa TOnO ilVII-bCKA,
.{p
Mraxa.ru
# :,
.,.,',ffi
', t,
ffi*
,&i:;'
"r*:):i,
vy
3BOPHNK
iiltrrrHue cPncKe 3a ctrABHcTHKy
\70
]OBHN, nmna),
]KA,
.w,
? ,&&;
s,
.*,.
.fre,:
MATI4UA CPilCKA
DIVISION OF LITERATURE AND LANGUAGE
I
,ffi
ffi
,*
th$,t
CJIAB VICTVI I{ ECKWVI C E O P H KIK
U
CEC-
"w_
nGEff rr@ u
)fib;mn
*m
70
tuE
il
Heh
Ie;nqftl
$fr%|;
"md
0!* T'.(
rffi(
I{ryfr,
PyW
HOBr4 CAA
npenotu
9
13
treoa, B. C.
Coronresa o Crpe:y
o
. , . ,.
2l
45
57
fuiexcaHgpa
Eloxa
PeMrasosa 73 faaurua f, Epuunoaa, ,,JIorr,ITa" Iarla ,,Xr,ITue BeJrlrroro rpeuHr,rKa" 93 Tamanua f. Eovuna, O rpaguquosnofi nocros[.rHoft pr,r@ue 107
ryrrryponorr,rje (orreg crrcreMcro-crpyKrypanHe aua.luse) . Buxfrop Caeult, HaapeaHu 3Haur{ Kao cpeAcrBo 3a pa3Jrr,rxoBame rrucapa y cpncKocJroBeHcKt{M cnoMeHr,rqlrMa (ua npuuepy KosuHcxora
Kcenuja Roruvapeeuh, IJ,pxnenocloBeHcxr{ jesnr rpos npr,r3My Jr}rHrBo125
,,flocoroHl,I" A.
rxrurxa)
Vladislav B. Sotirovii, Pitanje jezika i pisma u Dalmaciji 1903. g. i poietak politike ,,novog kursa" I(otrnanmun B. Jlu$auoo, I,Ieueuenne rpaMMarr,rqecrlrx csoficrn quc,MTe.,rbHbD( B cJroBaqKoM JIr,ITeparypHoM ,3bIKe g xx sexe . Bmhuup ,4,. I0tuuonoo, Jlnduu.tt Cnacoe; Kayrarunuue v vnXozCrpyrcrypbr B pyccKoM ,r3brKe: o pyccKr4x coorBeTcTBr,rflx MaKeIIoHcKrrx urax)JroB c cy$Quxcou -oc-a/*c-a ,\axrca Caaeedpa, 3na.relbe Hexr,rx flaparaKcurrxr,rx Be3HI,rKa y cpnTUBHETC
213
'ryaulavt:. BbrrerreHue
uennofi
pe.ru -
239
fficrcu4a Eajuh, llpesofeme 6oroclyx6eHr4x rercroBa y flpaaoclaaHoj upxsH Ipalffepucrr,rKe, npo6neuu u craBoBlr [peMa oBoM
npenofeny y cpucxoj
rn pycxoj flpanocranHoj
uprrra
259
NPI4JIO3I4 W TPARA
f,paZony1 [Iepuh, Pan H. VI. KpanuoBa Ha rrpoyqaBarby cprcKe ycMeHe efluKe
ffi Orarepf28r
287 297 CA
E C.E
E, M. Ttotteueea, Carua Coxoron ,,ITIrola Mfl AypaKoB": cepulZuocrr KaK cnoco6 opraHu3anq.uw reKcra . . . . . ,
Csemttarua
lHs=
M.
HAraoMax . .
Kaprr4Hbr
o6eop)....r. E. H. Corconoeo,
XX-XK crolernir
(rparxuft
305
n&mffi
,.11.
}W,mf
cKI4x [aMflTHIaKax gnoxl4 Knegcxoli Pycn . . , . Hamanaa B. Jlafyueq, Cenepnopyccxoe HacJretrue B reorpa$uuecmofr
.tE#
JIeKcHKeHI{x(Herollpuraprl,Itubrl
. , .
.
. . .
323
,ffi.',
cKoMfl3bIKaX. rpe6a
P a du urt
329
ffi
{t*5".-'
tt,it'
. .t"'.
a
X{y
2
v yrto333
...!}Sle:xi,l
. .
utt, klcxazvtBa}ie
6ecrpeAnorrrKor teHrrrprBa
rrJrflx rpr4narareJrbHbrx c cyO$LrKcoM -cK B 3HaqeHI4H npHHaAJIeXHOCTI,[ B pyCCr(OM f3brKe Jlru1oeu B. CmaruuHona, 06 vrcropruw cyruecrBuTeJrbHoro oceHb
NPI4KA3I4
k Moravd. Z historie desko-srbskfch vztachri v 19. a 20. stoleti... (lidi Maliril E. Bylernh, Hraxo-rraj loror u rberoBe rpu ,,erAnile"... (Aaa JarcoemeOd Moravy
383 385
euh)
nuga Tyfrrueouh) floeruxa Cnue llaugyponuha, t6opnnx pa.{oBa, yperHr,rK Hosrua llerxonuh... (Joean,[eauh) A6cypa'u BoKpyr, orBercrBeHHufi pegarrop Onrra Eyperuua... (Eojana Ca6o) XaHponu cprrcre Kb[xeBHocrr,r - floperuo tr [oerr,rxa o6luxa...
co6ue... (Mapina Ejettefruh) SUB ROSA. In honorem Lenae Szil6rd. C6opuux B qecrb Jlenu CuJlap.rr... (Muau4a
y Eeorpaay
r,r
,x*.
387 391
,s
'1::"
siutr'
Wr'
r:ii,,;s
395
396
400 404 410
II. - 9rrauolorns:
Y.{e6Hoe no-
noviQ
llosr
Ropruaua)
XNOHTTIM
28t
287
cr n o "utemtoj
O mn$cpeHrtr{H nocsehenoj l00-roanturlnun poferba rrrronr4 aBaHrapne (Eojana Ca6o) . llunelre KrbfrHr{x
peqr4
Aawuna Xaprvr_
413
417
297
36opura_ 419
305 315
323 329
333
391
395
396
400 404 410
UDC
81 1.1 63.4(497'5
Dalmacija)"1903"
Fhdn
m from
ffiimltum
Vladislav B. Sotirovic
m
ffi
&c c*"
i11ry66-
[h
*lr^orr.r"^tu ." protiv maclarizacije i ""u eii""* podruiju r'o:"4* Kraljwine ,"ud'.i'' kao i politidki osmo nedoje "i i t'*"11e.' bvaj probiem do sada germanizacije our*utii"''ri'""'* sukobljapojava narodito a filofogiji i istoriografijl' voljno rasvetljen u 1'Znl'fo""nsfoj kursa"' na politike Ik'i* *"m* "novog vanja srpskog , n*tt'o*i#1"t ' radu'
u ovom istraZivaEkom Iemu je obraiena posebri-a paZnja
KtjudnereCi"ieztdV'tnacionalizam'nacionalnosamoodredenje'pismo'srpsko-hrodnosi vatski odnosi, hrvatsko-madarski ..Krasno li je onda vrieme bilo' bok ie Hrvat bio svoj na svome"
g'-191 August Harambali6-(1861' Hrvatske sranke prava prvaka :"[* "J enie StLreviea inspirisan knjiZevnom
1' g')'
Cilj ovog
dlanka
.";;;;il;"3"
o'ostini"p'"a"'"r:ao pitanje
nabionalne
184
fffif#rtr*;ff:"alnog
grupisanja i priznavanja
ili nepriznavanja
oo D06,pr.3r,avljaro jadian"r provincue, period je novi period u isr u kome ie niranic ,.,,, 1""j,'ffT::",1',::.ii: igrato izuze,r"',"2,, ,ffiI,: i,Iiiirr_?Xrl.r,XffitJ: t,lH lXX,l, veiina jugosrovenskih istoridara
vremensko razdoblje politike ,,novog kursa" u Darmacui, koje je jalo ffi godine' od 19b3. d'
iffi
hri ffifr
Lovren,i r97r'.orii"ir. i*r'n]*.,,ou.tog perioda;e ta oa se r j;., ilur*u.i3 sprov sprovoclila "p"riiieli'r#i odir a politika :T"#?,:1".j:i_ll*lU: oori ti ka tarr-er ,,novog kursa", odnosno " f,,"::'lt'J" skom saboru u
;::HTH,ffi'"",X#'".'*ut'uii',iir;;"b#;;#.""""',hojistorfr nove politidko_stranadke aktivrr sri Hrvata i s,uu, Srh, ,, ,ij,"j.-r:,$i-yd:!rj: ourr,"1ii*ffi; fijl;: ii$,:[?;:T"ffi1: 1975;
;tr
rir
tBpffii :ffitEt
nfi
I,
IGM
Ai
#ffi
I
Zadru
m.
f,,-r.il
ryolilmE
orekrernicu kako
u hrv& l:fl".99,1#:*.ffi
re05. g. od strane ve6-
ryEiufr
i,",ff
ilt*#H:'JJ.,."xf
J,[,#.?:'.L:niJffi ,ff l"gq je bio.iiui au" r. p"#Jol"rr"-poritit"'Luo#ru"ii" Hrvar_ uvodenji* ."a*.r"g;zika liao htuzbenr*;. ovim pro :[H:]r""nije
sa Madarima
*:#"::""ffi
"';31,,'.T?::;x
trfom- 3h
Jiffi tr
fiffi
'ffiL
iMmlrr
uo
ilfrcqfr
r&spfi
;emagary5avr'iaaffi
bu pojavio sruzblni natpis "irfrran zagrc;i;;;;^.sroui,,a ,J'.n-uiIrrro,nujeziku: kirarvi alram vasutak" (,,Madarske "Magyar krarjevske fuzavne zereni ce").. rada je postojala ,"d*rr,r*'r:;;;;i"r,,,,C,ji i,eleznice, onoga i ze_ mtja" (pavlidevii zriol,.zris ,i, o..on Hrvatske i slavoniie,.ru"n zagrebu, ban u"J"i,#?5ar9r/ Kil;;:ii:d:ri,ro, "niJ:u.,1, o* do re03' .19!3 e dl,-ui" j; -nJl"ua*".r."Drtr zamenien dvoieziinir- ilffiJilo"au.i4'u* narpis nutpiro,, ta izjava nije zadovor:,u rr*ui.l"'juriro'*.nje, i jeziku, ari koje je raZ,o da se na hrvatskoj teriroriji r.ori.ti i;klr rei;"ril;ltsru 3ezit. Biro je srudajeva ,u zereznicarna sku-slavoniju nije mogra -ou tupitituiu'0"'iri:"t. vei se moraia kroz Hrvar__--ipori traziti karta itu madarizac
Poritika madarizacije je, inade, u to vreme dob,a novi zamah kada sc 25' marta 1903. s. nouol zgradi'zitJznte*e;dffiil;ii"*
,,
ntry8ffi ilM
Cilmil fo*'f,B u
:ft ;iion
mffiahnlr
mnrmprrut
ffi;;;;arski
;;;i;
tw-;16
[r u prim kr i pisml
rc$avaqic I
toaliclp i!
oIts koja.fr
Smetr
i.
i*trq-
kasnWI
p ire qt
stranhe
manaka
Ea
il:,f"ff;lif;i,,,"1j:?i:ffi,iry,1i.ffi
godr
*fti,All,* me li":l:f, r^!i? k*;;t": B;;ana (u .rrvatiiyi,l,i*!,',"# nJa. lsto tako, je od te zavnimzetezni",,.:-d;J::,:?f Hr parramentu od strane posranika lT#ff *f #l{,.,'ij,i!i:i#;:Iff "tifffi,'Jff i,,i,"*Ii3[;#,:T..fl:fr1]:I,B!!:.lbi,j:'n , uua*,io'n
,;:;T."1*:Xtffi
tm
kr
prEme
stli
upoOamlnr,
.\\
185
troiol
Ovakvi posojao za madarske sluZbenike! za Fiume po5to grad Rijeka nije ubrzali samo su t{rvatske
tn&"
rimm!ffi r ruziwu
r tako I
ffiDdrnn
netonlf*
-
elirrm" llcilEr*i
de f,E rr ilkx iltrry*
hhntir
nUafuhrvat*
ilffitmffmc
vd-
pG rEzfiD-
kn po&trne svs
umanakn
p [,IrvatFim prokada ss u Zagren jeziku: , f;plezni {$a i zeEbu, ban ; ban od rki naryis Edku. ali da se na
r
w, tlrtr"at-
rf,iti kafis
nsma. Tako
r
I (u Hn'aoim Skolov'&
smi udenisi
rilrj
na drilttadamkom
sludajevi pokuSaja Oi'i"it'r1il";'matlarizaciie .nug" nu tiniii pravaske politike "nokonsoridaciju hrvatsri'iit;;";;;iri;' rog kursa". n::^xr.,, ptipt"*]]1, su dr Ante -oo^r,rciirr nrinremili nijedky rezoluciju Sasranak u Rijeci, kao i samu slavnu otogo u politici "novog Trumbii i Frano srpir"' t".ii Ze g$srati i siuronrii. Kab posledica Ri;#; Hriut.ro] ,u.tunku srpskih politidkih kursa,,, kako u iq.s. ;. do ieike rezolu"ii", oot#i"iz.Ti."ur" orvakaizTrojednice(KraljevinaDalmacila'Hrvatska'Slavonija)-sarezolucida ." priililit'uttt3uf"i Rijedke itunt u na kome i" Oonliu'oiUuka da se na diuslovom ptti''n"iu'-;ip"a je, podrZi uoruu rvruiu'"u; Srba sa Hrvatinvoi teritori.ii r'o:tifiiit il;;ti""i"'a'"lu*optu'nost ma.Kaojedanodvidovapriznavanjaovenacionalneravnopravnosti'srpn*riii-iipskog.ieziia kao zvanidski ootitidari su zatrievali proglasenje 6iriiiShog pisma sa lati noglezika u Trojednici tao i iurnoprurun*ir"irnui oonosno srpikim politidanicom. Prema po,p'*niti* Zadarske.re'oru"G' kursa"' priinavanje n1igp"ritftu "t'o"tg rima koji ,, pootzu'uii'h;;il znarito i priznavanje postoJanJa nalnog iezrkai pi"#'d'# "ii'""rti iedvodlano g naziva za iezik se poa uvoaenjem ij a smske nacije o r'oiJoJi"i' "rl'i,'i;pffi i" i zbeg av al a maj ori z ac in* ili;" i *n i on u" n a n ul widi di "" potitifuh prvaka okud'G;: ovakvi *u'o'i-ttpttcitt jednih u odnosu t; ;tli prirodan nastavak nacio"; plienih ot o p,og'u'lo;'ffi*;d;"'"r-"i:t jo. od sredine XIX ,*'*'f, politik" nalne 'it"j"dni"i n"ou'oruun, o tome .to nakon rezolucije i" zna(ai Rijedke i Zadarske 'b1:' poduZegvremenadolazidoprvogznara3niSeg",ii"anietogpolitidkognaneprijatno sto je t;'"f"* itofu3o -veoma stuoa Srba i Hrvata u Trojednici Osnovu Monarhiji' krugo.ve u-Habsbur.kojiznenadilo vtaaajuie potiiift" nacionalne anje priznav o pi"ir*rf: uf za ovakvu *"rrO"].rir'0., ;.d"fi pre svega ogledaHrvatima;-r"*9n""1"9i1 L"i":: ravnopravnorti s,uu pitanje iezi' tome' Piema i piima Srba' politike la u priznavuoio nuliJ';ffi1;;ik" pravaske ;9 gr""Jn l"*ponenti ka i pismaJ" pr.ii'uir:Iili"'1* Uspesno poiitidare. ,.r.".i ,u tzv' ,'novog x*,u]i-iut._ za hrvatske aJ'i" oo ''p'r." trirup*]ia Hrvatsko-srpske resavanje orog p"uij;ltT[onur"" rezolucije; koaliZaoattti" ilHk;1 g. 1906. koalicije vladaju6a politidizborima i^tt;;;d'"" postala na pobede je nakon koja ciie *".,,no.vo* krl: .hl"fllskih poritidkih -, u Trojednici vezan pitanju srpskbm-nacionalnoln i S'ti*'" prema stranaka pudke seljadod o*niu'iful uoda Hrvatske n.iil",-:".irrog zaimestjepana j" temelje nove politike Hrvata gl za gostranke ftttsiii'dol ke rqoi' n' u tekstl "osnova tada prema Srbima politidkoj pi"ti madZarskoj j' p"ti'if tu spodarsku, imena' srpskog "O]iil-il#tft" sili", u kojem se zalaZe ?a pttz.navayJ";;J;t;cional-nog i .'p.ili iacionalnog pisma' Za lzvral nacionalnog jezlka,srpske zastave
p"r*.ii
i;
H;;
fi'ffdfi';;"'"rt
'
l.
'i
ffi";#";;oai*u
d *tiffi';" iil3"fi#,ffoilii
186
je od srba
1"r:'rl"
traZio da priznaju Hrvatsku za. svoju domovinu u kojoj bi bil ravnopravni sa Hrvatima, s pravom na oduvaile ,"!"r""r. nacionalnog 1 -or'ni'"r,i irilka' Sdepan. Raae i e istr cao*oa je poirebno i, neosponx, prrznaJu ,,srpsko narodno ime u Hrvatskoi, sipsku zastavu i ifuipismo svuda, gdje Srbi z"r"-rj;
4l$J%.
m$/$j,
fl:li,
pffii
iiruti...; i6;;p"rdencija
irri-
Sffi%
(Kr
Das
mm"pslititll
1e36,
i"ritu.-Medutim, utorik,J H'rvati ne bi pri_ znali srpsko nacionarno ime, jezik, ,urruuu i pismo onda bi se imali suoditi sa gradanskim ratom pr?r1y'srba koji ui uuo*i o;;lt ;;sr" da iskoriste protiv hrvatskih nacionalnih int".era'lKorespondencija 1936, 407).2 ov& -ri*ut.r."_sravo_ treba napomenuti da je strah oo m!vistiet.'.ua*ir'*ii" nije u to vreme bio.sisvim- oprurffi Jro r".lasno viaeio'1eoi. godir", tuda je madarska vlada donera'rru. ,ta"rmdku pragmatiku,,, odnosno zakon kojim se na svim ugarskim z"t"r"iiiiuvodi madarski jezik. ovaj zakon, koji se rakode oonJsio i i Slavonije, uveliko je po"" "riiffi^frruut.t kvario ionako rose hrvatsko-*uour.'t" oanose." ,,zere znidLapragmatika,, je ukinura tek 1e13. u., od kada ru ." r,.uuir'il";;i;;ffiffi:gtii'pororo ,ru_ Ziti hrvatskim jezifom. vaznost poritidke saradnje Hrvata sa Srbima se najborje moZe shvatiri iz podatka da je po popisu ii t.goo,. , u*urrkoj i Sravoniji bilo ukupno t. 612,604 sranovnika srpske nacionarn"o-sri sro.1" eiirto zs,,iiio oo cetokup nos stanovni.tva Hrvatske-Slavonije (bez_SrJma i ;;rr;;;ii;;. Takode, ri_ mo-katolidki srbin iz o^rqrounltu,'LJi" arr.*ii, tvrdio je Ju'.i. pred kraj Prvog svetskog rara u Dalmucgi iliio'iz0,0d;;;r*"1rln[.oa i 25,000 rimo-katolidkih Srba (Bakorii igZg, Si.-Na ovom mestu je bitno priuazaii nekoliko zvanidnih statistidkih po_ dataka nacionalne i vlrske. p.iiuar"rti 3-.rr"r1"r9rrG';i"ilnra na prostoru Habsbur.ke Monarhrje, qi. eu.t olugarske, krajem xlx i podetkom XX veka. prema zvanidniri ,r".t o-*l*rkim staiisridkim podacima na pro_ storima istorijske Madarske, rj., Kd; svetog Iltvana (ukrjudujuii Hrvat_ sku' Slavoniju i voinu G.Tri;i, .,*i" Srba 1890. g. je bllo:6,1Vo prema 9g?o;1900.;'.:";,;;" prema g,,Vo i 1910. g. _ 5,3Va prema 8,8Vo. u Bosni i Hercefovini
hrvatskog je".gr..oat1 zika u hryatsko-srpski jezi koji bi J"l*uo pisati kako ratinicom tako i ii_ rilicom' po Stjepanu Radiiu, io t."L-ao aa uuo" nuju"iji'pr, srvaranja ,,faktidkog narodnog jedinsrva" Hiuuiu is.ua, jeoinstvffiJ bi predstavrya_ lo osnovu novog hrvatsko-srp.t"g p"ririer."e.,;ilil;";;",lJ"g'"eu i peste a narodito protiv poritike -aoariraJii" i sr."Iri:" plr"uvodenja javnih narpisa na madarskon,
Pod priznanjem srpskog narodnog imena se podrazumevalo p,,znt nje srpskog narodnog iezil<i riia se rirmarna ravnopravnost sa hrvarskim narodnim jezikom
&.-*"'mrl sffineilu u !
ffiffimsrrre
iTL"
u preimenoyaniu_ zvanidnog
pmn,eriti
-#ffio su
j.
il
nt
B-S"laff
u&
i*qrrg
W citavr r
{$eca
[]ndnu
ruAr,hiv SA
Iz go roisporre&
sflistallljffi cffin staq rnnka ltxri
N[a
I?7-1ffi
rdbfr da S
sf,a.t'e"
na t
1927. 273)
GJ-r
i'ilil
u rqio. g.:"'tiirffip.uuorravnih
2 Slidne sravove Stjepan Radii je zastupao jo5 decembra 1901. g. 5to se moZe videti koncepta.napisanog ru ruodnik dasop*; Hrvatska misao, koji se ticaolitanla pirrnururiu iz ba u Trojednici (Korespondencija lgi6, sr37 6).
ski polidet
odetienje. tg
4 Ovt
187
hfr
bili
43.Zvo,muhamedanaca32'2vo'.1*:-,ry?*1T!l:^'iillll";fft .H"lT::
mfrmg qptrnt}
i dhi-
*o'S:"lJrt?J';.'Xi",,3XJ/i,o3"a'i'"P'li':1*l"J*U:#t%f:1"# lrti, tKunn iglz, 005-0og)' . r :-^ urli -azarrn,ntini svoiim nacional-
l 1956"
*-nJu?,JIt,i'3"*#U;
savetu
il;utu
pilm
tqs
rffiim
roitruryaqir Wavti*.
FE$re
i*
ttp-.titi difanki za srpske je u Sremski#ffi;;;t*"'u r.o:i-J"1i*o ovom izveStaju' trebalo il;; Slavoniji' i Hrvatskojosnovne Skole u ditanku rz dvatazloga: a1
novu srpsku poveriti nekom strudnjaku da sastavi ,"'i;dj"^ ito su nase B S.) a zemalj.I{1r,:lT
l-,,"i"
il
rodeqle
rita#'3ffin#i:i"rri'"
-(9tui:o.*,
primedba
v'
''m prt-
Miti
nti"t"rq o'noJiJ s?"r" il"r:t-'r'"'" I roispov.ar" dir,icom i ratini: :lt;tfrl;"Xtt'r:,i# " i b) "di'"'-:*rie I Xffi;:*",ffi::l'"U5;;t;il"j a tako isto i pjesm:.ry*if:^',1g
sa
'*';
t-ty""1''"::t'
';;;;;"'
.autol
oY3-9.,'-""5'aja
je
1k1'
j'u:':
du
bi srpske ve-
com Btampani,
(Arhiv
1e03)'3
i#;11""''
I ,
,u tt*u*r.o-srpsku politidku saradnju tima .to je i tio'o*irouni preduslov pritisak na rt"il" se uutaiio madarski koja je u to ";";ii;;;Jpttoanu protivsrpskitr oemonffiT Hrvatsku nakon protlvsrPsru" Y'1"""'rll-i"Sio au irtoristi te f"'}#T'i?nerede t Za-
ii
?s:::.,i:t';
ri-
rna pro-
;;;;i i::i: madarlilll,'i""1ll 3;'ili,1,lilliffi;';'ffi :.?:::X"iTllX: je preporudivao ##.e,"iri"o"i"ari lirii',ff1i[ll;:';ffi , ili, fl [1 skojom,adinld.#|*Ttg,f 1s*ii;*m:H,lj:lTr?fl m2 ostvarenJa cilju u kom sveudili5tu inidka zemlia rzda lvladarska bude posrec to*t o *ti"j"i koja se trebala samo madarskom politidkom
redbi da Srbi, medu Istoka \zapadaa ro se
dominaci
r77-zoo;
*Y':y:i:#l#;r'XX;
*ogro'*i"*iii
of;etkom
r
na pro-
fi fln'at,9o- g- je
1e
:T"iiJ"1H:il','lii#t*-,
- 5,3% mnlavnih
[c videti iz
mmnja Sr-
--;
N" *ophodnost
f,'lXiHtXR",',*;
f"n'f'1ru,f;flm;.lf1ffi*-
*tttlj"aJ31',"',;eleska
r8s
se uzakoni
ve"
#ffiffirffiffimffid
srob;;
orv$^,s rrnena sa hrva11l,*,zrill{HiH,T,:jfl
',.p,k.
narodne ,,,,
,'J",r'#"fi-:*Ti.:q:[iiil?ji[Lt;;::t,,Tn-*ff
iffffi
;
#
.nry
,'
ffil
knjizevni i
_*ffi :#u,ff:llff
*fi,
"r;i,mdffi
11
ffi
ffi
IIff
ffi ry nd
ffi##*lfli-I*,fry.*ldd*dt*,ffi:#ffi1#,ffi
ffi
ilil
ffiil l" ilL
3t
189
e#
li,ll l
,i,il
hrG,
']fi GN
dft
rfi ry
rry
frt
!m*
rfr W W
ilm"
nacionalnim ideolozi Srpske samostalne stranke smatrali osnovnim Stojanoviiu' jezikom' Po. narodnim Srpstva i srp.t itn izvornim "ilf"2:"* Hrvatinisuuspelidaseformirajukaonacijanargn.FrancuskeburZoaske o zajednidkoq medusobnom ;";i;"ij; jer medu njima nije portoiulu .reit kulturi i iznad svega obidajima, p"f"a#rtrio, ,a3eOn6'ro- por"ho, iemlii, samostalce do srpske 1 za tako jeziku.6 Prema ,o-", tut o'ru Stoja'o'iaa nemadko-roprema. nacije srpske 1.902. g., Hrvati t, tnoiti Uiti samo- deo pripadnost' rn*ifuttf.o: formuli aa' 3ezit odreduje nacionalnu Srpskg 1-aMedutim, na vei spominjanoj sednici Sredi5njeg odbora politike je duhu u mdne samostalne stranki ni"no plUtieto rukovoditvo na tezi zasnovanu Srpstva". .rrovog kursa" oAtu.ifo ,ia*logrju Stokavskog Juznih pripadnici svi su da vuka stefan oviea riiiiih iz"r"B36.ns4g. * SreSrbi'7 etnidki ari ust Slovena koji govore ipiSo S.tuvskim_dijalekto. hrvatskim sa potitiku slrpskih .u:tno*utu.u je prihvatio Jisrli :ryqi" Kraljevine Hrvatske "auri opozicionim strankama u cilju ,,oaut11" samostalnosti n.arodno-crkvenu i srpsku i'Sl;";rij; oO mueur.te imierijalistidke politike (Grada 1995, vlasti" ogurri.ih drZavnih autonomiju oa int"gru"ij";e-, sta
r* !ilf, fi.
lm
l"
,trr.o.nouu
^r"
je podivala na novog politidkog progmma srpskih.sgno.srtrTl i*oO-a u Ugaiskoj i Trojednici i.zalaganju za. odbrani auronomije il;k"g "Hrvata Srbi koja se -og.l.a i trebala ostvariti nacionalnu ,urnopruuiost u Trojednici kao urrujun3"rn ltrvatit o-iipit<ig jezika.kao.zvanidnog iezlka
ffi
ilm
re
rk
t ,i
mn-
tu
qF,
iirilice sa- latinicom (Grada 1995, postovanje- .uunopi*r"" Lptt "u" u jeseni.ste 351_354). Srpski ,uir**u su na svojoj skupstini u osijeku ukoliko godine jo5 jednom ;il.dtlt da prihvataju potititu "-nouog..\:tsa" latinisa iirilice se ,,uzakoni ,uunopiurnost srpskog imena sa hrvatskim' neogranidei prurortuun" crkve sa imokatolidkom i slobodno 1903b). "".ii,-.rprt" no upotreurjavanje srpst.e narodne -zastave,, (Arhiv Hrvatske
Dalmacije i Srpbrovnika izrazili spremnost da pregovari3u tu ltblT1 iz U isto skom narodno- .uOitutro* .t*nliotn (Vojvotlanski Muzei..1903)'
Naovimo.,o,u,,usujuna1903'g.hrvatskipolitidkiradniciizDu-
rm
rc
Sqi
.tril-
W
[m fr!i H*
$IU-
vremesuinekipredstavniciHrvatske't'-k.prauaiz.raziliZeljuaaSai jezik i .poruru*u sa srbim;;;ima priznaju poseban nacionalni identitet, temelji pismo (Grada tggi,-Z1t). fato su rridirorn 1903. g. postavljeni 'poritit. saradnje) Hrvata i Srba ,,novog turrui tporiqgr."-i^medunacionalne u Trojednici (Perii 1997, 205-208)' narodne Duh te ,or" poiitit. je jasno \zraien u "Programl'1ltptt" narodito g., a iz septem6ra i Stavoniji radikalne stranke ,"Hrr"irf.o: l9O.J. j.ez]f kao osnovnih u onim njegovim ,uff.u*u to3e se odntse na pismo i jednakosti i ravnoime u se su radikali nacionalnih 0"t".*inutora. srpski i slavoniji zalagali: Hrvatskoj u narodom pravnosti srpskog ru trruutrtit O*:
Stojanoviiev dlanak je izvorno..Stampan u {SKG.1902 XIX veka i Pa7 ovakav ,tu, 1.1-urtufuo i#"ao ostalih sla'vnih slovenskih filologa iz
xm
tu ondr
1149-1159)'
ru.rl.Si#iiiS".l"rir.iffii-o'ilk;;o'nziuotuiraduvidiu(Duncan1970)'
190
a) ,da se u svakom zemaljskom zakonu i svakom drugom sruZbenom akur upotrebi naziv ,,hrvatski i srpski narod", ,,hrvatski i r;;ki j.ril.',,,, b) ,da se.uzakoni_ potpuna ravnopravnost iirilice sa latinicom,,, C') ,,o hrvatskim oblastima da je sluZbena latinica, u srpskim pak iirilica. N;; svim oblasti_ ma ima lyuko prava da se sruZi kod iviju vlasti bilo rarinicom, bilo iiriri_ :or:. I duZnost je vlasti.da resavaju onim slovimu, toiim su foonesci pre dani",a d) ,,da se uzakoni.srobodni upotreba iirilice , ,"j"arifum finansijskim, pore.skim, postanskim i brzojavnim sluZbama aomivire nase,,, e) ,,da se uzakoni pravo srpskom narodu-, da moZe otvarati svoie naroone veroispovedne osnovne, srednje i strudne ikole', u kojima ul ,J-rastaua izvodira na nacionalnomjeziku srba i, konadno, e),,...d; se na fitozofskom fakurtetu Franje Josifa I u Zagrebu otvori katedra ,u i.t*i;, .;;k"g naroda i istoriju qpske knjizevnostl.sa strudnim profesorom sruinorn; r.oji bi nasta_ vu izvodio na srpskom jeziku. - sastavljadi ovog..radikalskog programa su napominjari da su ,jezik, slova, osobine, obidaji pioLuJa mnogovekourog .urritta,, i inte_ gralni deo nacionalnog TT.oda, biia. Shodno tome, svaka T"rja ima pravo da neguje i razvija svoj jezik i pismo i ne dozvoli da izgubi nacionarni identitet ,"#"turj"-.'tu<Ieg jezika i pisma. Konadno, ,,program" Srpske narodne radikalne ,d;rk;]. sugerisao hrvatskim vlastima da zarad, nacionalne ,uunopiuuni.ii n*-u,, i srba u trg:ea.nic1.poStuje odluku Hrvarskog sabora od 1r. maja 1g62. g.,,da rroj"fo.u. kraljevina priznaje narod srpsfi, koji u n;o.; stanu;e, t ao'naroA ,u f,._ vatskim narodom istovjetan i ravnopravair',. ) ravnopravnost najbolje ogledala u odruci istog Sabora podetkom . Ta se 1867...g. da ie.hrvatski- ili irpski jezik sluLberi"d;ik-; ianu.ara Trojednici Sto.je samo bila potvrda predhodne odluki Jugoslavenske akademi ie u zagrebu ,da Akademija jezik svoj narede hrvitskim iliti s{ps;;,1"tiiz,159; tZi,", tgos, zzz-224: Dieviik tg67,ioa*iog; rrsr.-, pro_ srii": grami 1991; Vudetii 1897, tg7-l9g; Narodni glasnik i"qOil.ukratko, zalazuii.se..za potpunu ravnopravnost srba i Hrvata radi njihovog zajednidkog politidkog nastupa, srpski radikali su zahtevali isto kao r srpsKr samostalci da se priznavanjem posebnog nacionarnog pisma i jezi_ ka srba ujedno prizna i postojanjei.prt" nacijJpored il;arUkao i da se p',zna potpuna ravnopravnost upotrebe jezika i pisama ova dva naroda (Program SNRS 1904, 8). Politika ,,lovog k-ursa" je od svih istorijskih i etnidkih hrvatskih ze,. malja imala-.n1jvi9e pristarica u.Dalmaciji. Nije sludajno ou ,u upravo darmatinski politidari juznosrovenskog porefru ,u.lotuor"ri;" prit uumi poritiku kursa", tj. politiku koja je ivesno i ai<tivno uiia'usmerena :'l.ov9g ka slabljer5-y pa po moguinosti unistinSu Ausho-Ugarste rvronarrri-ie . Razlog za .i ovu dinjenicu je bio najvise praktldno-ekono,iske prirode a Lzrotovan ie
terilonji Hrvatske-sravonije je relio Hrvatski --^' sabor Zakonom od 14. maja 1887. g. O rome videti u (Miladinovii f A9Z, fOO_f 0il.
na
To sr jEffi
Takffii
itr
rnetrm
il
f,qoiz
pplavfiil
m
vina n,r
pqudsnd
M
un
lggamka
mfrkle kotr
&vo i svlh smijski d I(m d XD( i potu od l90l- & iE bio glffi
krajerrirne. odlazilo q[
voljsfvo Ih na vlada u
tfifil
Z^klir naroda i sh
onom
truil
vatskih sln
zasnoYaG
t Pt*j"
ypgEle iirilice
eOm
191
Ifu
il 'ddt ffiim
ililnfu
Dalmacije' a ekonomskog :y::k" austro-uga$kom politikom zanemarivanj Auizmedu ugorg-1u To se jasno moZe-;iJtti iz potpisanoi trgovadkog ekonomski i potitiUtti d'a ifiuo"ru cilj
stro-Ugarske
i ftafije'ffii;."qi i.
Savez'
cfie
,* -iF
prur"
,*ft
ffi
i,I
rrqut mfrln
dd!
ffil'
mdn
,i
Takozvanom-vinskomklauzulom,'ovogugovola'pnv] povlastice za tz' je znatno degradirana;;ii; aril dobila vel"ike-carinske Monarhije bilo Dvojne je trziste voz vina o nurt o-ti!ii*r.ir. S obzirom da koja je ujedDalmicije, preptavljeno n",i#.iir"Tt#, ;i;.k" iniusuija faktidpokrajine, austrijske or" no predstavljuru i giurno industrijsku gr*o proizvod lzvozni privr;oni ki je bila unist"nul'bi;;;il"k;;i;"- ltavni trZista sto je nabilo je potpuno. potisnuto sa-austrolugarskog Dalmacije siroudarac ovoj pokrajini.i n3"oom ionako
nelo nenadoknuOiu'i-"l.onomski
reda Dalmacije
iitetrr
limixr'kl rytilffi i
Fri$00
khu hm
m hr*
ffiom h*tici
maSnomstanovni5tvu'gSemvina,potornugovoruizl8gl,g.jeAustropou'2"' upravo one poljoprivredne -Ugarska ,rror*u i, i"ri:"-:.2'" yii" i i izvozila u ltaliju konje' anikle koji su ." ;"gli ;;izvesti i u Oitmaciii, u Dalmaciji (Hiproizvoditi ili n'a6i drvo i svilenu bubu koji se nisu mogti 1902' 563)' ;;*;[ *ti, tgo:; Brzopisna izvjelca stanja u^Dalmaciji krajem Kao direktn;;";I"dd;ios"g "t onomskog Samo se u periodu itJf3uuu"3u. X,, i podett<om li-r"[u s" 3unda probi.rn visi od29,OO.O stanovnika sto od 1901. g. oo rq6i.'g.'i.Jirii ii nurmacije u ovim depresije ekonomske je bio glavni pii"r"Er: postojanja ouuor." jer je Stetu n"lflfadivu i*1}1 krajevima. Od iseljavanja je Dalmacija pa je u sektoru poljopriodlazilo ugtuuno-#iudnl sposoUno..stinovniStvo zakljuditi da je trr,rlie.uie tqo:).^I\aoze se vrede nastajuru i"s kri^zu' Sto je dosada ""Z."pr"i"s tctauzuil; to];l;;;"";ortouuru
,,vinska
doZivela Ourma"iiu na ekonomskom
fi
il
bkrc
jeui-
nji-
darskomopori"i:oi-;'k";fl!'p'ti*poritr$g j:"1:59-i*'"11*1"i.,'; +ffi :f ;fiXlIi',:i:iffi ;1;d:;:lP"'1"1:-1"^,*:1,,?:""^1,3,3ii;*: ekonomska,!:ltliku Austro-U gari;:oe';#"i:'ii,ozt tolerisati popottq i* potpunom etonomskom uniStenju
ske prema Dalmacije
truut.t"
l;;L-,
!x"^i"r*"iin"rt"!o'rrin" pr.*u
"najuzasniju
iduse
Effode
voljstvoDalmacijetakvomprivreanompolitikomAustro-Ugarske,centralt<a pllkYlarizmu" na vlada o S"eu'j" *'iuutu',,usttogruOoSeu"' "teZnjamaDalmatinaca i pa dak i n"snuJtiniem ,'visih;' q.gtt"Uu drZave "ziostalosiu" (Artprivredivanje ekonomsko i koji su ,ouoz" ilii o"lpg!"qt. ,i ,ul mann 1907; Karaman 1965' 648)' pogledu naz\va
fo Etd; o "i-*'1 -t* i l. 'ul'-l:l 1^:3f PT: ::'l"r: lorigfs,,nq::i*1,^";;Y,"+'?,$; :ilT';":T*3,"Hiif ;U;;;^;;ffi ,i*,i. p"ritftr. ideologije iz XIX veka
naroda
Zakljudio
;th-;;
kraju'da
je
do radikalno g zaok'reta.u
1
.
sru
zueio g
@za
ruan
m Zako-
je
naeeunii;;;r;;;
zottt 1901; Jelinovii 1957)' 9 O ovom problemu videri opsirnije u (ozanii 1955;
192
kajkavskom i dakavskom dijarektu kao isiorijski* ,u"ionliritlericima et_ nidkih Hrvara. Do tada. pravaika ideorogija je pod ,3"or3.roHrvatskom podrazumevala ditavu juznoslovenstu tiritoriiri oo rrigrar; J; Loviena i od Jadrana do reka i Drave. Dakre, na ditauo-"oro*J"ogrufskorn p.o.to.* ziveo je iskljudivo hrvarski narod koji ie govorio t<aifavskim, da_ kavskim i stokavskim drjalektom (rzv. dijarekitrl.?ril,"i"-i:l hrvatske na c-tje),.ypotrgbljavao latinicu iirilicu kao svoja nacionalnl pir-u (pored glagoljice) i bio podeljen na osnovu veroispovesti na katolidke, pravoslavne i muslimanske Hrvate.
kojih je proizilazila ideja o ,,l,ry.ur.l..oT politidkom narodu,,, koja je prod. stavljala realnu osnovu za- asimilaciju i Loatizaciju Srba u'irojednici. u isto vreme, veiina pravaxkih- poriti8ara je napustila ideju o stokavskom,
rrl
r@iumft ilgmr
ofrL
rt
ll- n
!r!e
mm
u q
mqh*
m,'mfu
w,
&
CITIRANA BIBLIOGRAFIJA
Izvori
l)
iy:X:ky!{r.
Arhiv Hrvatske 1903a * sreski nacernik iz Dvora verikom iupanu Budi Budisa_ Hrvatske, zagreb, 2s. aecembar. r eoi (o ;,),'i;ff#; ifi:i",pi si zemaiske
"
u dnmUui,
hffi
ffits51
_ dostavtia rezotuciiu usvoienu np skupiriii srpri, ,i*iti-tn'; ;;rk;;;;2";;; osijeku. Artuv Hrvatske, zagreb.23. novembar tsor torij.kl, e..o."anitr.irpi;1";#rir[ iruo., Nn ozlz. 3) Arhiv .ANU 1903 liordoski skolskom i"rr*. iiiii-Sfske akademije - Lazar t umetnosti, sremski Karlovci, rr.rz+. ipal l,i6;"iffi;;.Jc1,'fii;l.ii,.uu.,,
lqrgva grada Osijeka banu Teodoru peiaieviiu
, {
Iil'nl,,ru
f ftI
@{il!ft, T_IL
qutF,.t
llr$,
N! re6l
;l
6) Dnevnik 1967 Dnevnik sabora troiedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i slavonije godine 1865-1867, Zagreb, 1967. 7\ Grada 1995 o srbima u Hnatskoj i sravoniji (tg4g-rgr4) (priredio: - Grada D. V. Krestii), Beograd, 1995, knjiga II. 8) Haramba.ii 1895 - A. Haramba.iC. ,,Ivan Franjin Gundulii,,. Izabrane pjesrne, Zagreb, 1895. 9) Historijski arhiv.1903^- Historijski arhiv, sprir, Arhiv hgovadko-obrtnidke komo_ ^ re u Splitu, 1903, sveska lgZfig}3, Ne llg. l0) Korespondencija 1936 _ Korespondencija Stjepana Radiia,Zagreb,1936, knjiga I. ' ll) Kr5njavi t92j t. Kr5njavi. 'Zapisci,"Zagiei, tSZl, V"1igi7.--' 12) Kuslan' Suhai 1962__- spisi saLonki sabora krarjevinah Dalmacije, Hruatske i slavonije od godine ra|s-laoz tp,ir"oli,-o. ri"iran,.rur. Suhai), Zagreb, r9b2, knjiga L 13) Miladinovie n97 Z. Miladinovid. Tumai povlauiia, ,o[oii, ir"aaUa i drugih -
Itr
rmqffi
Sffif;rl,
TI
UX
]T
ffinorfrI"
H
15
m ,tutn
i. l
i1oryf:i"
orto"oiiii'u'isorloi, u*oiriii-i'iirriiii,Novi
Sa4
mi"I
nndr
17
14) Narodni glasnik .1903 -.Program srpske narodne radikalne stranke u kraljevini Hrvatskoj i (primrjen na zboru"srpsriTirra* radikalne srranke u okuianima -slavoniji 20. septembra 1903. godine. Narodni glasnik, iSO:, Jodatak Na gS. 1902 Hrvati-i Madari; Izmirenje Hrvata s Madarim. Obzor, Zagreb, ,r.,U.ri.rr?ii.or
r[
ilT
190.4.
rryrfr' a
,ffie&
fuIH
lt
193
godine Programi statuti_ srpskih politickih stranaka do 1918' 17) Programi lggl 1991' Beograd, KrestiC, R. LjuBiC), (priredili: D. srpske narodne samostalne stranke, zagreb, program sNss'rs13--
ijc predtuici. U
hovskom, if,cima et-
i.
1g)
i iroi**
1903.
malskom
oviena
20)Spomenicatsoz_SpomenicaVinskeudruZbe,Historijskiarhiv,split,24.5.
gnafskoul
nHm,6r
uffike na-
'no'' ,rrsKc
vojvorlanski Muzej,
tt (pod
nrvoslav-
!903r i. Vul Jde. ZUi*i uirdaba u siarima srpske pravoslavne narod' 23) Vuderii f ASZ no-crkvene avtonomije, Novi Sad, 1897'
Ne 6/37' srpski kniiievni glasnik' Beograd' l' avgust-1902' Jali Tomicu' KneZeviia br. i Fuliezija Antuna Pisrno lg03 22) Vojvodanski Muzej 4037/99. Ns stranka' Radikalna (Dubrovnik), c. Novilal,-it. ju,
1902
Literatura
2) Bakotii lg3g
ldr
i remaljske
mnfr
;
p
Budria-
ruh.. Arhin
do-
I& 6732"
Srd' Du- u' 14' marta /90'3) Vuk S' ("fydY' Oxford' 1970' 4) Duncan fSZO --W' Oun"*' The Life andTime of 5)Gross1960_M.Gross.VladavinaHrvatsko.srpskekoalicije,Beograd,1960. hrvatskome gradanskom dru' 6) Gross, SzaUo tSS2 - tut' C'o"' A' Szabo' Prema i sedamdesetih godina 19' Itvu. Druiyeni razvoi u ,i7ln i Hrvatskoj i Slavoniii iezdesetih
16'
decembra 1818'
rkedrmijc
stolj eia, ,
rer, IS 196r
I-II.
htfulwtiwkol
8) Jelinovii 1957
Zagreb, 1957.
z.
Jelinovi
(. Borba
za iadranske
?$nwtinsko-
9) Kann 1977
ley,'t-os Angeles,
eft" ,
Sl,ervo-
I.
von, Split,
1965.
@io:D.
ry
L
11)Kontler:rg9g_L'Kontler.MilleniuminCentralEurope.AHistoryofHungary,
Szeged, 1999.
,l
" pJesme.
ffike kornr
tr,"
knjiga l.
1912' R. Lovrendid' Geneza politike :??uo8.hysa"'Zagreb' 12) LowenIid lg72 na prilike u Dalibziro* osobitim iseljavinju, O e- Uiteevie. 13) Milidevid 1903 1903' kniisa 2' sveska l' naciji.Gti"nii Matice dalmatinske, Zadar' polioprivreda"ilatuacije u proilosti,.Split, 1955. t4) Ozani6 fSSS izmiienjeno i proiire-'S.-Or*iie. Drugo, D. Pavlidevii.' Povijest Hrvatsl:e. 15) pavlidevii ZOOO
Hrvatske
i knjiea t.
ilis i
drugih
Sad"
il Novi
,rr";. '"'-"
Povijest Hrvata' zagreb' 1997 ' Dn - I. Peric. pleterski. Politika ,,roiog kursa", iadranski kompleks i slopleterski rtszs 17) 3-4' logortovenski istorijski dasopis, Beo-grad'. 1975' I''lb '-p. Sprache und Literatur' slawischen der deschichte Suzuit. f. i;i'E;irftt lgZO
i'"tiZ
'r
)
lvaljevini
20-
Buda, 1826.
the Dual Monarchy,in r.
says
lifutima
i
Fqr, Zaercb,
V' srranke
_ l. zini. o razvitku poljodielsna u Dalmaciii od godine Bed, 1901. 1898, '"'"'iti'ziii{ 1905, knjiga III. 1905 _ zivot Dra Jovana subotica, Novi Sad,
2O) Zotti 1901
c.
e"t".**,
l98l' 177-200'
1848. do
t94
Vladislav B. Sotirovii
'1.3'rii#3i'"?,[*KU""'r^fr1H?,1?,##"rfri#f
Summary to. contribute
1,6.il,.i:rr rb
IIT#Bfl ."rjr"Jl;il"Tffi Serbo-croat poricv of the so-calred l"iitrti:'dTJjiH,ff ;*J; i;'#':t u-r..r*t"o for rhe purpose to beat bd ffi x*il3$"[rx?H"^,ilo.oo;#*l{,HT;,t.f*'*"T,,ffi :*:T,xff 3fT,T,"li,'*n"ffi:i."::ililitt1:i##'n##nJ, u",*i,ie:i'ixr"i#lJ. particurarirr
tiannationaria""iiri..;-ts^rfif,
nr..,if,hir#'il:fl#g
r1ffi
,w ,ffi:,
'
:
'
%ffi
ffi,',
"mH
,{+ &,e
:i:if;;)r +
g",ffi,
t*r.
'sE$. qarfl'
r ffi nffi
m
,4!i
rlr '*
m m
:.i;fiiie
'm
rfn
i
i
,nm
t*'' '
:qf
,t
m
:ffi{
Cnaswerr4r{ ec
xwit
c6op Hux
Ype.uHurrrrBo vr aAMr,rHucrpauuja
PeAaxuus w aAMr,rHr{crparlr,rfl Editorial Board and Office: 21000 Hosu CaA, ynuua Maruqe cprcKe
(02r)
TeneSon Phone
420@
rgg, 6622-7 26
maticasrpska.org. yu
e-mail : j djukic
e-mail: piperm@eunet.yu
http: I I www rastko. org. yu http //www matic asrpska. org. yu
. : .
36opHrax Maruue cpncKe 3a cJraBr{crr4xy, cB. 70 3aICIb) {en je 16. 0e6pyapa 2006.
JIeKropu
Mp AOJLII4I BOJBOAHh
KopeKrop
BEPA BACI4JIHh
CroBa Ha KopI{uaMa
HBAH EONAPIXAP
KoMnjyrepcKI{ cJIor
Ca.u
lIItaMra
IPOMETEJ, Honn Cas
lllmunarbe oBor
MuuptcrapcrBo Hayl(e