Professional Documents
Culture Documents
Metode Rada
Metode Rada
NASTAVNE METODE
Nastavne metode su naini rada u nastavi. Svaka metoda ima dvostrano znaenje, odnosi se na uenike i nastavnike.
1. Metoda demonstracije
Demonstracija je u didaktikom pogledu prikazivanje u nastavi svega onoga to je mogude perceptivno doivjeti. Demonstrirati se moe: 1. demonstriranje statikih predmeta izvorna materija, materijalni proizvodi ljudskog rada, modeli (didaktiki preraen izvorni predmet u tri dimenzije), slike, shematski crte 2. demonstriranje dinamikih prirodnih pojava kad se prouavaju prirodni procesi koji u sebi obuhvadaju dinamiku strukturu. Eksperiment 3. demonstriranje aktivnosti demonstriranje to se radi i kako se radi, tj. upoznavanje dinamike strukture rada. Demonstriranje praktine aktivnosti, aktivnosti izraavanja i intelektualnih aktivnosti.
3. Metoda crtanja
Nain rada nastavnika i uenika pri emu se pojedini dijelovi nastavnih sadraja izraavaju crteom. Sadraj crtanja u nastavi: 1. crtanje grafikih znakova (voltmetar, topografski i kartografski znakovi) jednoznani su. 2. crtanje grafikih simbola apstraktni, mnogoznani (grb, ma..)
3. geometrijski crte 4. grafiko prikazivanje kvanitativnih odnosa 5. shematsko crtanje predmeta 6. shematsko prikazivanje procesa 7. crtanje na temelju promatranja i predodbe prirodnih predmeta 8. konkretizacija apstrakcije 9. ilustriranje fabule
4. Metoda pisanja
Nastavnik pie na kolskoj ploi moe biti saeto i opirno. Pie i u fazi pripremanja za nastavu. Ovu metodu koriste uenici gotovo na svakom nastavnom satu. S obzirom na stupanj samostalnosti moemo razlikovati: 1. vezane ili reproduktivne pismene radove prepisivanje 2. poluvezani ili poluslobodni pismeni radovi kad je ueniku unaprijed dan odreeni sadraj u nekom izvoru znanja, ali im je dana sloboda u pismenom izraavanju o tim sadrajima: diktati, dopunjavanje i proirivanje teksta, pismeni odgovori na pitanja, biljeke za vrijeme predavanja, konceptiranje (doslovno, doslovno konceptiranje s komentarom, konceptiranje parafraziranjem ili slobodno konceptiranje, saeto, marginalije). 3. samostalni pismeni radovi uenici slobodno odabiru sadraj i o tom se sadraju takoer slobodno pismeno izraavaju. Skice, molbe, izvjetaji, reportae, referati, knjievni radovi, znanstveni radovi.
6. Metoda razgovora
Nain rada u nastavi u obliku dijaloga izmeu uenika i nastavnika, pa i izmeu uenika. Zove se jo dijaloka metoda. Struktura razgovora: pitanje odgovor. Oblici metode razgovora: 1. Katehetiki oblik razgovora nastao u srednjovjekovnim kolama kao nain uenja crkvenih dogmi iz katekizma. Primjenjuje se kod reproduktivnog ponavljanja i provjeravanja egzaktnih podataka kao to su brojani podaci (godine u povijesti) kod reprodukcije generalizacija (definicija, pravila, zakona). 2. Sokratova metoda razgovora razvio poseban oblik razgovora sa svojim uenicima tzv. primaljsku metodu ili majeutiku. Sokrat je tumaio da de uz pomod primaljske metode razgovora to znai odreenim sistemom pitanja i odgovora pomodi sugovorniku da istina iz dubine izroni na povrinu njegove svijesti. Pitanja su alternativna. 3. Heuristiki oblik razgovora (gr. Heurisko=nalazim). Nastavnik primjenom heuristikih pitanja ukljuuje uenike u proces otkrivanja novih spoznaja. Primjenjuju se heuristika (razvojna, dijalektika ili lanana) pitanja. Heuristiki oblik razgovora tipian je nain za induktivni put u nastavi. 4. Slobodan oblik razgovora slian je razgovoru u obinom ivotu. Vezan je za odreenu temu, ali tok razgovora nije unaprijed odreen. 5. Diskusija - (polemika, debata, rasprava). Najvii je i najekstenzivniji oblik razgovora u kojem se suprostavljaju miljenja, pobijaju argumenti sugovornika i iznose novi argumentiUvjet za primjenu je izvrsno poznavanje teme.