PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

SEMINARSKI RAD POSLOVNE APLIKACIJE

TEMA: VIRTUELNE ZAJEDNICE

Mentor: Doc. Dr. Nedim Smailovi

Student: Bojan uri Indeks: 37-10/VPI

1. UVOD 2. POJAM VIRTUELNE ZAJEDNICE 2.1. PRIMJERI VIRTUELNE ZAJEDNICE 2.1.1. SAJTOVI ZA DRUENJE 2.1.2. INTERNET FORUMI 2.1.3. SOBE ZA ASKANJE 2.1.4. ONLINE KOMPJUTERSKE IGRE 2.1.5. RAZVOJ PROGRAMA PUTEM VIRTUELNE ZAJEDNICE 2.1.6. ANONYMOUS 3. RAZMJENA SADRAJA PREKO INTERNETA 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. WEB LOG BLOG PODCAST RAZMJENA SLIKA RAZMJENA VIDEO FAJLOVA RAZMJENA AUDIO SNIMKI P2P MREE

1 2 2 2 3 3 4 4 4 5 5 6 6 7 7 7 10 10 10 10 12 13

4. SIGURNOST NA INTERNETU 4.1. SKRIVANJE SVOG PROFILA 4.2. JAVNA DOSTUPNOST INFORMACIJA 4.3. OPREZ NA INTERNETU 5. ZAKLJUAK 6. LITERATURA

1. UVOD ta napisati u uvodu u virtuelne zajednice? Otkad je svijeta i vijeka ljudi su se okupljali u zajednice. Prvo oko vatre, a onda u plemena, sela, gradove i tako dalje. Svako vrijeme nosi svoje, pa tako i informatiko doba. Ljudi se i dalje okupljaju u zajednice, samo se nain okupljanja promijenio. Vidjeemo neke od naina na koje ljudi provode vrijeme sami, a zajedno, u virtuelnim zajednicama.

2. POJAM VIRTUELNE ZAJEDNICE Oksfordski rjenik definie pojam virtuelno kao neto to fiziki ne postoji, ali uz pomo softvera se naini stvarnim 1. To se moe primijeniti i na kovanicu virtuelne zajednice. Virtuelne zajednice su drutvena okupljanja ljudi, koja se stvaraju na Internetu, kada dovoljno ljudi nastavi sa javnim diskusijama dovoljno dugo, sa dovoljno ljudskih osjeaja, da stvori mree linih odnosa u virtuelnom prostoru2, kae Howard Rheingold u svojoj knjizi Virtuelne zajednice. ta je onda virtuelna zajednica? Pa upravo to, ljudi koji se na Internetu okupljaju da bi razgovarali, igrali se, razmjenjivali slike, filmove i miljenja. U emu se razlikuje od stvarne zajednice? Ne razlikuje se mnogo. Medij komunikacije je moda razliit, ali ljudi su isti. Svakome je ponekad potrebno da sa nekim porazgovara, da se na nekog poali, ili da se nekom pohvali. 2.1. PRIMJERI VIRTUELNE ZAJEDNICE 2.1.1. SAJTOVI ZA DRUENJE Najpoznatiji sajt za druenje danas je Facebook (www.facebook.com). Osnovan od strane Marka Zukeberga dok je studirao na Harvardu, ovaj sajt trenutno ima oko 600 miliona lanova3. Na njemu je mogue slati poruke, lajkati4 status i poruke drugih, i postavljati slike i linkove na video isjeke. Facebook nije bio prvi sajt za druenje. Prije njega je bio popularan sajt www.myspace.com. Ipak, s vremenom je popularnost Myspace sajta opala, i Facebook je preuzeo vodeu poziciju. Jedna od razlika izmeu sajta Myspace i Facebooka je ta, to se na prvom od vas oekivalo da se predstavite nadimkom, a na drugom punim imenom i prezimenom. Osim toga, na Myspace sajtu ste mogli da postavite animiranu pozadinu, da postavite muziku koja bi poela da svira po uitavanju stranice, zajedno sa animiranom pozadinom, to je sve zajedno oteavalo koritenje stranice. esto se znalo desiti da odjednom ponu da sviraju dvije razliite muzike numere, to je zbunjivalo korisnike. I Google je pokuao da napravi sajt slian kao Facebook, nazvavi ga Buzzz (www.google.com/buzz). Sajt je od poetka praen problemima sa privatnou. Vai kontakti sa

Oxford Dictionaries. (2011). definition of virtual from Oxford Dictionaries Online. Preuzeto 16. 05 2011 iz Oxford Dictionaries: http://www.oxforddictionaries.com/definition/virtual?view=uk Rheingold, H. (bez datuma). The electronic version of The Virtual Community book. Preuzeto 15. 05 2011 iz http://www.rheingold.com/vc/book/intro.html Carlson, N. (05. 01 2011). Goldman to clients: Facebook has 600 million users. Preuzeto 15. 05 2011 iz The Msnbc Digital Network: http://www.msnbc.msn.com/id/40929239/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/
4 3 2

Klikom na dugme like (eng. Svia mi se), oznaavaju da im se neka poruka svia.

Google maila su pratili vau aktivnost na Google Buzz sajtu, to se nekima ba i nije dopalo5. Google je kasnije promijenio pravila u vezi sa sigurnou, ali nisu uspjeli da dostignu popularnost Facebooka. Postoje i sajtovi kojima je cilj pronalaenje partnera, kao to je www.match.com. Slino kao i na drugim sajtovima, popunjavanjem vlastitih podataka, i osobina koje traite, u mogunosti ste da pronaete osobu koja je (moda) prava za vas. Veina ovakvih sajtova je besplatna, mada ima i onih kod kojih je za lanstvo potrebno izdvojiti odreenu sumu novca. 2.1.2. INTERNET FORUMI Na Internet forumima moete da razmjenjujete poruke sa vaim prijateljima. Kao takvi, oni su nastavak newsgroupa6, koje su danas gotovo nepostojee. Za razliku od, recimo, komunikacija putem glasa, ili videa, poruke na forumima ostaju i nakon to vi odete offline. Veina foruma su napravljena tako da im svi mogu pristupati, mada postoje i forumi kod kojih je potrebna registracija da bi se mogao proitati sadraj, ili pristupiti prikaenim dokumentima. Neki od foruma su: www.sk.rs/forum, www.bug.hr/forum. Postoji i forum za studente Apeirona: http://apeiron.hyperactive.ba, napravljen od strane studenata. Pojedini forumi se koriste i za razmjenu programa, najee neautorizovanu (piratsku). Isti esto prelaze na novu adresu, budui da agencije za borbu protiv piratstva, kao Business Software Alliance (www.bsa.org), trae da se forumi zatvore. 2.1.3. SOBE ZA ASKANJE Nekada davno, kod nas je bio najpopularniji chat (eng. askanje) servis SerbianCaffea na adresi http://www2.serbiancafe.com/lat/chat7. Danas ljudi ne koriste chat toliko esto. Opis sobe za askanje bi glasio ovako: Sa lijeve (ili desne) strane programa se nalazi lista korisnika, na dnu se nalazi prostor u koji upisujete tekst, a glavni dio ekrana zauzimaju vae poruke, i poruke vaih sagovornika. Budui da je komunikacija pisana, izraavanje osjeanja nije mogue glasom. Zato se razvilo izraavanje osjeaja pomou pisanih znakova, takozvanih emotikona8. Osmjeh se izraava sa :). Zato ovako? Pa ako malo zaokrenete glavu, vidjeete da znak lii na oi i usta koja se osmjehuju. Oznaka za tuno lice je :(, namigivanje je ;), i tako dalje.

Paul, R. (2010). EPIC fail: Google faces FTC complaint over Buzz privacy. Preuzeto 05 15, 2011, iz Arstechnica.com: http://arstechnica.com/security/news/2010/02/epic-fail-google-faces-complaint-over-buzz-privacyissues.ars
6

Eng, news=vijesti, groups =grupe. Pretea foruma. Internet zajednice. Preuzeto 15. 05 2011 iz Svet kompjutera:

MILJKOVI, I. (12 2007). http://www.sk.rs/2007/12/skin02.html

8

Emotikon, od engleskog emotions=emocije.

Jedan od najee korienih programa je askanje je MIRC Chat program (http://www.mirc.com/). Program je veoma popularan, iako je za koritenje potrebno kupiti licenciranu verziju. Postoji i veliki broj drugih programa za askanje, od kojih su neki besplatni. 2.1.4. ONLINE KOMPJUTERSKE IGRE Nakon to su porazgovarali online, virtuelne komije su pomislile: Zato se ne bi malo i poigrali?. Nakon toga smo dobili i online kompjuterske igre. Nije ba bilo tako, ali injenica je da su online kompjuterske igre odavno postale industrija sa ogromnim prihodima. Najpoznatija online igra je World of Warcraft (http://eu.battle.net/wow/en/). Igra pripada tipu igara Massively multiplayer online game igra koju igra veliki broj igraa. U oktobru 2010 ova igra je imala 12 miliona korisnika9. Svaki od korisnika vodi svog virtuelnog predstavnika, pomou kojeg se bori sa drugim igraima, sarauje sa njima, ili se zajedno bore protiv kompjuterskih voenih neprijatelja. Jo neke od poznatijih igara su Counter Strike Source (http://store.steampowered.com/css), u kojem se dva tima igraa bore za pobjedu na odreenoj mapi. Mapa predstavlja mjesto dogaaja, tipa skladite ili aerodrom. 2.1.5. RAZVOJ PROGRAMA PUTEM VIRTUELNE ZAJEDNICE Primjer virtuelnih zajednica je i razvoj programa putem virtuelnih zajednica programera. U pitanju su najee programi kod kojih je izvorni kod programa dostupan svima. Jedan od primjera ovakvog razvoja programa je Linux distribucija Debian (http://www.debian.org/). Osim toga, ak i jezgro (eng. kernel) operativnog sistema Linux (http://www.kernel.org/), se razvija putem virtuelne zajednice programera, koji najee nisu u istom gradu, dravi, a ponekad niti na istom kontinentu. 2.1.6. ANONYMOUS Pored pozitivnih primjera, postoje i negativni. Jedan od takvih je i grupa Anonymous. To je grupa labavo povezanih ljudi koja svojom brojnou provodi vlastitu pravdu na Internetu. Najee uzrokuju pad Internet servera firmi za koje smatraju da su prekrile njihovo vienje etikog koda. Neki od ovakvih primjera su napad na servere Sony Playstation Networka, ili pokuaj napada na Amazonove servere ili Paypal servere. U sluaju Paypal, smatrali su da firma Paypal nije trebala da zatvori dotok uplata za sajt Wikileaks.com. U sluaju Playstation, smatrali su da je firma Playstation pogrijeila to je podigla tubu protiv Georgea Hotza zbog navodnog razbijanje zatite na Playstation konzoli. Anonymous tvrdi da, iako su napali Sony Playstation Network, nemaju nita sa kraom korisnikih naloga, i informacija o kreditnim karticama.

Blizzard Entertainment. (2010, 10 07). Blizzard Entertainment Press Releases. Preuzeto 05 15, 2011, iz Blizzard Entertainment: http://eu.blizzard.com/en-gb/company/press/pressreleases.html?101007

3. RAZMJENA SADRAJA PREKO INTERNETA Razmjena sadraja je bila oteana prije nego to je broadband (eng. irokopojasni) Internet postao odomaen. Sada, meutim, kada je normalno da imamo Internet velike propusnosti u kuama, razmjena sadraja je olakana. Jedno vrijeme je bilo popularno i primanje podataka sa Interneta preko satelita10, ali pojavom ADSL (eng. Asymmetric Digital Subscriber Line = asimetrina digitalna linija za korisnike), takvi naini prenosa sadraja postaju prevazieni. 3.1. WEB LOG BLOG Izraz blog je nastao spajanjem dva izraza: web i log. Web na engleskom jeziku znai mrea, a log znai zapis. Kada ta dva izraza spojimo, dobijemo izraz blog zapis na mrei. Postoji jedan broj sajtova na koje moete postaviti va blog, i obogatiti Internet jo jednim autorskim djelom. Poznatiji hostovi (eng. host=domain, onaj ko daje mjesto za postavljanje strana) su: www.blogger.com, www.blog.hr. Neko vrijeme se smatralo da su blogovi opasnost za novinare i novinske izdavae. To se nije desilo. Veina blogera nakon nekog vremena ili pree na plaeni posao, tj. pone pisati za firmu koju ih plaa, ili jednostavno prestanu dodavati novi sadraj na svoj blog. S vremenom ljudi shvate da blog, kao i svaki drugi posao, zahtijeva trud. Bez konstantnog dodavanja novog sadraja, broj italaca opada, a time i elja blogera za odravanje bloga. Poznati blog je i http://perezhilton.com/, na kojem se objavljuju najnoviji traevi. Iako je ovaj sat veoma popularan, to ne znai da se blogovi ne mogu koristiti i u drukije svrhe. Na primjer u svrhu umjetnosti. Neki od pisaca, kao Amanda Hockings, shvataju mo blogera. Da li je to irenje sadraja, ili irenje spoznaje o sadraju? Amanda Hockings kae: A onda, u junu, desilo se neto zaista arobno. Otkrila sam blogere, koji piu o knjigama koje su proitali. Nisam imala pojma da takvi ljudi postoje. Ljudi koji samo proitaju knjigu, i onda piu o njoj na blogu. Ne mislim "samo". Koriste svoje slobodno vrijeme da razgovaraju o knjigama, i da se poveu sa onima koji ih prate, piscima i drugim itaocima"11 Postoji i veliki broj umjetnika koji koriste blog da bi podijelili svoje radove sa publikom. Najee se radi o likovnoj ili muzikoj umjetnosti. Jedna takva lista umjetnika se moe nai na http://artistswhoblog.blogspot.com/ . Blog se esto koristi i u marketinke svrhe, u cilju promovisanja proizvoda ili usluga, kao na primjer http://googleblog.blogspot.com/. U pitanju je blog firme Google o njihovim proizvodima i uslugama. Ili http://blog.ovi.com/, blog kompanije Nokia. Na njemu moete nai informacije o programima i igricama za Nokia telefone.

10

http://www.europeonline.com/

Hocking, A. (2010, 08 27). Amanda Hocking's Blog. Preuzeto 05 15, 2011, iz Amanda Hocking's Blog: an epic tale of how it all happened: http://amandahocking.blogspot.com/2010/08/epic-tale-of-how-it-all-happened.html

11

Jo jedna vrsta blogginga, poznatija kao microblogging, je Twitter (http://twitter.com/). Za razliku od punokrvnog bloga, twitterom se alju micro obavijesti, koje obino sadre manje koliine podataka. Najee se opisuju dnevne aktivnosti, tipa gdje je neko i ta radi. 3.2. PODCAST Podcast oznaava audio ili video fajlove koji se mogu skinuti preko Interneta. Za razliku od uobiajenog skidanja fajlova putem web adrese za svaki faj, adresa podcast fajlova se najee daje kroz formu RSS feeda 12 . RSS feed znai Really Simple Syndication (eng. stvarno jednostavna distribucija vijesti). Naziv podcast dolazi od kovanice Ipod + casting (eng. casting = emitovanje). Prvi podcasti su se prenosili na program Itunes, a sa njega na Ipod13. Danas vie Ipod nije obavezan, (mada je poeljan), a podcaste moete nai na mnogim adresama na Internetu. Neke od poznatijih podcast emitera su radio B92: http://www.b92.net/radio/podcast.php, ili BBC radio http://www.bbc.co.uk/podcasts. Kolekcija podcast kanala se moe nai na http://podcast.com/. Jedan od kreativnih naina koritenja podcasta je i postavljanje komentara za film Fountain14, koji je iz nekog razloga izostao sa DVD izdanja istog. Autor Darrenu Aronofskom se to nije svidjelo, pa je postavio fajl na svoj blog15. Fajl Fountain_commentary.mp3 je u meuvremenu obrisan sa sajta, ali se moe nai na Internetu putem Internet pretraivaa. 3.3. RAZMJENA SLIKA Slike, za razliku od audio, a pogotovo od video fajlova, su daleko manje veliine. Samim tim, razmjena slika je poela prije nego razmjena drugih multimedijalnih formata. Slike su se razmjenjivale ak i u vrijeme BBSova16 i konekcija putem modema. Tada su bile uglavnom crno bijele, ili u 256 boja (popularni GIF format17), ali su bile slike. Poveanjem brzine prijenosa podataka, poveava se i glad za kvalitetom slika. Veina slika zauzima do 100 KB, ali slike velike rezolucije mogu da zauzmu i mnogo vie. Ipak, u poreenju sa video fajlovima, to je jo uvijek malo. Velik broj umjetnika koristi web sajtove kao to su devianART (http://www.deviantart.com/), gdje je autorima omogueno postavljanje vlastitih radova. Korisnici su u mogunosti da preuzimaju radove, koriste ih kao pozadinu za desktope, i da komentiraju radove. Kao jedan od najveih sajtova

KATILOVI, D. (08 2006). http://www.sk.rs/2006/08/skin03.html

13

12

Podcasting.

Preuzeto

15.

05

2011

iz

Svet

kompjutera:

Isto http://www.imdb.com/title/tt0414993/ http://darrenaronofsky.blogspot.com/2007/09/welcome.html BBS, eng. Bulletin Broadcast System=Sistem prenoenja izvjetaja ili informacija, biltena. http://en.wikipedia.org/wiki/Graphics_Interchange_Format

14

15

16

17

ove vrste, devianART je u avgustu 2010., za svoju desetogodinjicu, imao 14.400.000 registrovanih korisnika18. Za razliku od devianARTa, gdje autori-korisnici uglavnom postavljaju crtee, na sajtu Flickr (http://www.flickr.com/) se najee postavljaju fotografije. Slian sajt je i Photobucket (http://photobucket.com/). Na oba sajta je mogue postavljati i video fajlove. 3.4. RAZMJENA VIDEO FAJLOVA Prethodna dva sajta dozvoljavaju postavljanje videa na njih, ali nisu nita u poreenju sa gigantom za takve stvari: Youtube (http://www.youtube.com/). Youtube su osnovala trojica bivih zaposlenika firme Paypal, u februaru 2005.19, a u novembru 2006 firmu je kupio Google, za 1.65 milijardi USD20. Da biste postavili video na youtube, morate biti registrovani korisnik. Za gledanje videa nije potrebno biti registrovan korisnik. Osim postavljanja kratkih isjeaka i video spotova muzikih zvijezda, Youtube je poeo prikazivati i filmove. Na adresi http://www.youtube.com/movies se moe pogledati mala kolekcija besplatnih filmova, koje e s vremenom vjerovatno rasti. Jedan od konkurenata sajtu Youtube je i Dailymotion (http://www.dailymotion.com/). Sajt radi slino kao i Youtube, i ima neto manje publike, 70.000.000 korisnika mjeseno21. 3.5. RAZMJENA AUDIO SNIMKI Razmjena audio snimki nije toliko popularna kao razmjena video fajlova. Jedan od sajtova vrijednih pomena se nalazi na adresi http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sound. Na sajtu http://commons.wikimedia.org se mogu nai i drugi multimedijalni fajlovi, kao to su video zapisi i slike. Sav sadraj ovog sajta se moe distribuisati pod dozvolom Attribution-ShareAlike 3.0 Unported (CC BY-SA 3.0), koja dozvoljava slobodnu distribuciju materijala, uz uslov da se ostavi ime autora. Vie o ovoj vrsti licence se moe saznati na http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/. 3.6. P2P MREE P2P mree oznaavaju Peer to Peer (eng. korisnik do korisnika) mree, gdje korisnici dijele programe ili fajlove meu sobom. Za razliku od direktnog naina prenosa podataka, korisnici ovih programa za vrijeme preuzimanja podataka i primaju i alju podatke drugim korisnicima. Ovo je

EvanitaEWM. (08 2010). deviantART 10th Birthday Bash at House of Blues - Angelo Sotira's Closing Speech PT 2. Preuzeto 15. 05 2011 iz Youtube: http://www.youtube.com/watch?v=9O2lRAooUWk
19

18

Youtube. (12. 05 2011). Preuzeto 15. 05 2011 iz Wikipedia: http://en.wikipedia.org/wiki/YouTube Isto

20

Plesser, A. (27. 09 2010). Dailymotion Hits 70 Million Monthly Uniques with 57 Percent Jump in North America: Launches in Australia, Next Morocco. Preuzeto 15. 05 2011 iz Beet.TV: http://www.beet.tv/2010/09/dailymotiongrowth.html

21

omoguilo veliku brzinu prenosa podataka. Ali ovo je i omoguilo kompanijama kao to su RIAA Recording Industry Association of America (Udruenje muzike industrije Amerike) i MPIAA - Motion Picture Industry Association of America (Udruenje filmske industrije Amerike) da tue korisnike programa koji koriste P2P mree, kao i firme koje prave neke od tih programa. Budui da korisnici i alju podatke drugim korisnicima, mogue ih je optuiti za distribuciju audio i video fajlova. Kao rezultat toga, neki od programa, kao na primjer Frostwire, trae od korisnika da potvrde prilikom instalacije programa da nee kriti Zakon o autorskim pravima uz pomo ovog programa. Firmi Limewire (http://www.limewire.com/) je zbog presude Suda zabranjena distribucija programa. To se moe vidjeti i ako posjetite njihov sajt, na kojem se korisnici obavjetavaju da je zbog presude Suda od 26.10.2010. zabranjena distribucija programa Limewire. Jedan od naina za koritenje P2P mrea je da pokrenete program na svom raunaru, odaberete fajlove koje ete uiniti dostupnim ostalim korisnicima i odaberete opciju da se poveete na neku od mrea koje program podrava. Frostwire (http://www.frostwire.de/), i Shareaza (http://shareaza.sourceforge.net/) su predstavnici ovakvih programa. Drugi nain dijeljenja sadraja je putem protokola BitTorrent (http://www.bittorrent.com/). BitTorrent protokol je razvio Bram Cohen 2.4.200122. Prilikom koritenja BitTorrenta, nije potrebno odabrati koje fajlove elite dijeliti sa drugima. Nakon skidanja torrent fajla, koji sadre informacije o samim fajlovima, kao i adresu sajta koji distribuie listu servera sa fajlovima, pokree se program koji razmjenjuje podatke koristei poetni torrent fajl. Sve to je potrebno nakon toga je da kliknete na dugme start u vaem programu. Ono to je osobina oba ova programa je da u velikoj mjeri zaguuju vezu prema Internetu. Dakle, ako koristite neki od ovih programa u firmi, ili u kunoj mrei, nemojte se iznenaditi kada se vae kolege ponu aliti kako im je iznenada prestao raditi Internet. Ako ba morate ostavite program da radi nou, kad niko ne koristi vezu prema Internetu. P2P mree se ne koriste samo za prenos audio i video podataka, ili samo za piratske stvari. Veliki broj distribucija Linux operativnih sistema koristi bittorrent za distribuiciju instalacionih fajlova, koji ponekad zauzimaju i vie DVDova. I na stranici firme koju je osnovao Bram Cohen, http://www.bittorrent.com/get-started, mogu se nai i linkovi na neke od distributera (legalnog) sadraja. to se tie zajednice, veina ih se okuplja na sajtovima kao to su The Pirate Bay (http://thepiratebay.org/), koji je takoe imao problema sa zakonom, zbog nedefinisanog odnosa prema torrent fajlovima u zakonu. Stvar je u tome da The Pirate Bay ne dri nikakav nelegalan materijal na svom sajtu, ve samo torrent fajlove, koji sadre adresu maine koja koordinie preuzimanje fajlova meu korisnicima23.

Cohen, B. (2. 7 2001). BitTorrent - a new P2P app. Preuzeto 15. 05 2011 iz Yahoo! Groups: http://finance.groups.yahoo.com/group/decentralization/message/3160
23 Wikipedia. (2011, 05 14). Bittorrent http://en.wikipedia.org/wiki/BitTorrent_(protocol)

22

(protocol).

Preuzeto

05

16,

2011,

iz

Wikipedia:

Neki od P2P programa omoguuju korisnicima da koriste integrisan chat, za vrijeme skidanja programa sa Interneta. To je sluaj sa programom Frostwire, gdje ste u mogunosti da se poveete na chat server direktno iz programa.

4. SIGURNOST NA INTERNETU "The only privacy that's left is the inside of your head" Enemy of the State (1998) Prilikom surfanja Internetom, ne treba zaboraviti na sigurnost. Neko e se moda upitati kakva sigurnost, pa kod kue sam, u zakljuanom stanu, ispred raunara. Upravo to to piemo na raunaru moe predstavljati problem. Veina ljudi ne razmilja o tome koliko podataka ostavlja na mreama i u zajednicama kojima pristupa. 4.1. SKRIVANJE SVOG PROFILA Skoro svi zajednice kojima elite da pristupite, trae od vas vae podatke. To mogu biti osnovni podaci, tipa korisniko ime i ifra, a moe biti i zahtjev za mnogo detaljnijim podacima. ta se deava sa tim podacima? U sluaju da ne iskljuite detaljno prikazivanje vaih podataka, oni mogu biti dostupni drugim korisnicima, ili ak i grupama van vae zajednice. U prvom redu oglaivaima. A onda i provalnicima. Zato nemojte biti kao osoba koje je napisala na svom Facebook profilu da je otila sedmicu dana na more, sa javno dostupnim adresom stana ili kue. Takvi potezi su poziv za provalnike. Veina online zajednica omoguuju sakrivanje svog profila. Izuzetak nije ni Facebook, koji je bio esto na udaru javnosti zbog neobraanja dovoljno panje na zatitu privatnih podataka korisnika24. Na samom sajtu Facebook mogue je potpuno iskljuiti prikazivanje vaih podataka, ili ostaviti da se prikazuju samo osnovni podaci. 4.2. JAVNA DOSTUPNOST INFORMACIJA Sve informacije koje objavite na Internetu su javno dostupne. Neke od njih su dostupne samo vaim prijateljima, a nekima od njih mogu pristupati svi. Obratite panju prilikom pisanja informacija. Ako ne elite da se neto sazna, nemojte to ni postavljati na Internet. ak i ono to odaberete da bude dostupno samo vaim odabranim prijateljima moe procuriti u iru javnost. Ovo ima i pozitivnu stranu, a to je da se informacije od dravnih vlasti mogu zatraiti pod Zakonom o slobodi pristupa informacija, koje su obavezne da traene informacije predaju25. Zakon je na snazi u mnogim dravama, meu kojima je i Bosna i Hercegovina. 4.3. OPREZ NA INTERNETU Na Internetu nikada ne znate s kim komunicirate. Svako moe da se predstavi kao mlad ili star, muko ili ensko. Postoji ala koja kae da su djevojke na Internetu u stvari djeaci koji se lano

24

http://www.bbc.co.uk/news/10117106 http://en.wikipedia.org/wiki/Freedom_of_information_legislation#Bosnia_and_Herzegovina

25

10

predstavljaju, a da su djeaci u stvari FBI lovci na pedofile. Zato oprezno. Kada razgovarate sa nekim na interentu nikad nemojte slijepo vjerovati u ono to vam kau, bez obzira koliko uvjerljivo to djelovalo. Posebnu panju treba obratiti na djecu koji surfaju Internetom bez roditeljskog prisustva. Neki roditelji predlau itanje e-mailova koji pripadaju njihovoj djeci, ali tu se javlja problem naruavanja privatnosti djece. to se tie zabrane pristupa odreenim sajtovima postoje programi kao to su NetNanny (http://www.netnanny.com/), kojim se moe zabraniti pristup sajtovima koji su nedgovarajui za djeiji uzrast. To ne znai da treba djecu pustiti da sami provode neogranieno vrijeme na Internetu, bez panje roditelja. Bilo bi dobro da upoznate uivo neke od njihovih online prijatelja, ako je mogue. Ako vam se desi da neko od vaih novih prijatelja trai sken26 vaeg pasoa ili nekih drugih dokumenata, nemojte ih slati nikome. Iako pria moe zvuati veoma uvjerljivo, u ovom sluaju sken pasoa ili drugih dokumenata se najee koristi za falsifikovanje. Moda je najbolje ne dodavati nove prijatelje u programe za komunikaciju, dok ih ne upoznate u stvarnom ivotu, ili osim ako ih zaista poznajete iz nekih drugih krugova (poslovni prijatelji, roaci i slino.)

26

Eng. scan=prebacivanje odtampanog materijala u raunar.

11

5. ZAKLJUAK ta nas eka u budunosti? To niko ne moe znati sa sigurnou. Ono to je sigurno je da e se mree razvijati i hvatati nas sve vie i vie u svoje niti. ta oekuje generaciju koja je odrastala sa Internetom i Facebokom, i koja ne moe da zamisli ivot bez njih? Na Internetu se osjeaju kao riba u vodi, a ta e biti ako Internet nestane? Da li e se ponaati kao riba na suhom?

12

6. LITERATURA Blizzard Entertainment. (07. 10 2010). Blizzard Entertainment Press Releases. Preuzeto 15. 05 2011 iz Blizzard Entertainment: http://eu.blizzard.com/engb/company/press/pressreleases.html?101007 Carlson, N. (05. 01 2011). Goldman to clients: Facebook has 600 million users. Preuzeto 15. 05 2011 iz The Msnbc Digital Network: http://www.msnbc.msn.com/id/40929239/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/ Cohen, B. (2. 7 2001). BitTorrent - a new P2P app. Preuzeto 15. 05 2011 iz Yahoo! Groups: http://finance.groups.yahoo.com/group/decentralization/message/3160 EvanitaEWM. (08 2010). deviantART 10th Birthday Bash at House of Blues - Angelo Sotira's Closing Speech PT 2. Preuzeto 15. 05 2011 iz Youtube: http://www.youtube.com/watch?v=9O2lRAooUWk Hocking, A. (27. 08 2010). Amanda Hocking's Blog. Preuzeto 15. 05 2011 iz Amanda Hocking's Blog: an epic tale of how it all happened: http://amandahocking.blogspot.com/2010/08/epic-tale-ofhow-it-all-happened.html KATILOVI, D. (08 2006). Podcasting. Preuzeto 15. 05 2011 iz Svet kompjutera: http://www.sk.rs/2006/08/skin03.html MILJKOVI, I. (12 2007). Internet zajednice. Preuzeto 15. 05 2011 iz Svet kompjutera: http://www.sk.rs/2007/12/skin02.html Oxford Dictionaries. (2011). definition of virtual from Oxford Dictionaries Online. Preuzeto 16. 05 2011 iz Oxford Dictionaries: http://www.oxforddictionaries.com/definition/virtual?view=uk Paul, R. (2010). EPIC fail: Google faces FTC complaint over Buzz privacy. Preuzeto 15. 05 2011 iz Arstechnica.com: http://arstechnica.com/security/news/2010/02/epic-fail-google-faces-complaintover-buzz-privacy-issues.ars Plesser, A. (27. 09 2010). Dailymotion Hits 70 Million Monthly Uniques with 57 Percent Jump in North America: Launches in Australia, Next Morocco. Preuzeto 15. 05 2011 iz Beet.TV: http://www.beet.tv/2010/09/dailymotiongrowth.html Rheingold, H. (bez datuma). The electronic version of The Virtual Community book. Preuzeto 15. 05 2011 iz http://www.rheingold.com/vc/book/intro.html RSS 2.0 Specification. (30. 03 2009). Preuzeto 15. 05 2011 iz RSS Advisory Board: http://www.rssboard.org/rss-specification Wikipedia. (14. 05 2011). Bittorrent (protocol). Preuzeto 16. 05 2011 iz Wikipedia: http://en.wikipedia.org/wiki/BitTorrent_(protocol)

13

Youtube. (12. 05 2011). http://en.wikipedia.org/wiki/YouTube

Preuzeto

15.

05

2011

iz

Wikipedia:

14