BIZNIS PLAN PLANTAZE KUPINE

SADRAJ 1. UVOD............................................ ......... ......... .................................. 4 2. POSLOVNI PLAN.. .. . . .................................................................. 5 2.1. Vanost poslovnog plana.......... ......... ............................................. 5 2.2. Poslovni plan plantae.... ......... ......... ............................................. 6 2.2.1. Opti podaci.. ........................................... ......... ......... ............... 6 2.2.2. Opis projekta........................ ......... ......... ................................... 7 2.2.3. Koritenje i izvor sredstava................................ ......... ......... ..... 7 2.2.4. Aktivnosti preduzea........... ......... ............................................. 8 3. PRIVREDNI ZNAAJ KUPI NE...................................................... 10 3.1. Hemijski sastav ploda kupine........................ ......... ......... ............. 11 3.2. Upotrebna vrijednost ploda kupine.. . . . . . . . . . . . . . . . ............... 13 4. PORIJEKLO PLEMENI TE KUPINE............................................. 14 4.1. Istorija gajenje plemenite kupine....... .............................................15 5. BIOLOKE KARAKTERISTI KE KUPI NE................................... 15 5.1. Morfologija kupine.......... ......... ................................................... .. 16 5.2. ivotni ciklus.. . . ............. ......... ......... ........................................... 19 5.3. Period rastenja i plodnost kupine.. . ................................. ......... ... 19 5.4. Godinji ciklus....... ............................................................. ......... ... 20 5.5. Prirodni uslovi za gajenje kupine............................ ......... ......... ... 22 6. RAZMNOAVANJE KUPI NE I PROIZVODNJA SADNICA..... 24 6.1. Razmnoavanje korijenovim reznicama. . ....................... ......... ... 24 6.2. Razmnoavanje korijenovim izdancima.. . . . . . . .......................... 25 6.3. Razmnoavanje oiljavanjem vrhova izdanaka. ............. ......... ... 25 6.4. Vrijeme vaenja oiljenih vrhova.. . ........................................... ... 27

7. PODIZANJE ZASADA KUPINE...................................................... 27

7.1. Pripreme za podizanje zasada kupine. . . . ....................... ......... ... 28 7.2. Raspored i razmak sadnje................... ......... ......... ........................ 30 7.3. Vrijeme i tehnika sadnje...................... ......... ......... ........................ 30 2

7.4. Postavljanje naslona........ ......... ....................................................... 31 7.5 Sistem gajenja.. . . . . . . . . . . . . ........................................... ......... ... 31 8. ODRAVANJE ZASADA KUPINE................................................. 35 8.1. Bolesti i mjere zatite kupine. ....................... ......... ......... ............. 39 8.2. Najee bolesti...... ......... ................................................... ......... .. 39 8.3. Najvanije tetoine........................................ ......... ......... ............. 42 8.4. Berba................................. ......... ......... ............................................ 43 8.5. Koritenje plodova kupine. . . ....................... ......... ......... ............. 46 8.5.1. Proizvodnja finalnih proizvoda od plodova kupine.................... 46 9. ZAKLJUAK.... . . ........................................................................... 47 10. LITERATURA ............................................................ ......... ......... ... 48

1. UVOD
Kupina je kao vona vrsta u naoj zemlji, a posebno u BiH, za mnoge proizvoae nova i jo nedovoljno poznata kultura, jer je u proizvodnju poela da se uvodi tek prije tridesetak godina. Kao vona kultura, kupina ima veliki privredni znaaj. Plodovi kupine su pogodni i veoma traeni za raznovrsnu domau i industrijsku preradu, duboko smrzavanje i za potronju u svjeem stanju. Meutim, sadanje potrebe ne mogu se ni priblino podmirivati, jer je proizvodnja kupine u nas mala i jo uvijek se najveim dijelom ostvaruje iz prirodnih populacija divlje kupine. Zato se namee potreba za brim uvoenjem i irenjem u proizvodnju to produktivnijih i kvalitetnijih sorti plemenite kupine. Brzo stupanje u rod, redovno i obilno raanje, kvalitetan plod, laka realizacija ostvarene proizvodnje po povoljnim cijenama i druge osobine, ine plemenitu kupinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom. Pored toga, u naoj zemlji postoje povoljni prirodni uslovi za proizvodnju kupine na irokom prostoru od ravniarskih do pretplaninskih predjela.Tako da se povoljni prirodni resursi relativno malo iskoritavaju. Visoka rentabilnost gajenja kupine uticala je, da poslednjih godina podizanje amaterskih i komercijalnih zasada uzima sve vie maha i da je za njeno gajenje zainteresovan veliki broj proizvoaa. Mene je zainteresovalo za proizvodnju kupine njene bioloke osobine, kao vone vrste, najbolje sorte koje bi ukljuio u svoju plantau, nain gajenja, podizanje zasada i podizanje sadnog materijala, kao i najnovija dostignua u cjelokupnom procesu proizvodnje i prometa plodova kupine.

Nastojao sam da koristim to vie vlastitih rezultata i drugih iskustava, kako se ne bi pravile greke, koje bi se kasnije negativno odraavale na uspjeh u proizvodnji kupine.

2. POSLOVNI PLAN
Da bi se pristupilo bilo kojem poslu, moramo imati poslovni plan. Poslovni plan treba da istakne sve vane aspekte naeg poslovanja i da odgovori na slijedea pitanja: 1 u kakvom poslu sam ? kakve proizvode prodajem? ko su moji kupci? odakle obezbjeujem novac kojim finansiram preduzee? kako kontroliem preduzee? kako znam kada i koliko novaca sam zaradio? S obzirom da je ovim poslovnim planom predviena proizvodnja kupine , neophodno je istaknuti, koja je duina radnog vremena, kao i sezonski faktori, tj. period u godini kada se povea prodaja proizvoda i potranja za uslugama. Radi se o sezonskoj proizvodnji; ukazae se potreba da se uvede jo jedan proizvod, odnosno, proizvodnja finalnih proizvoda od kupine. Radnici bi bili zaposleni tokom cijele godine, odnosno, i u zimskom periodu. 2.1. VANOST POSLOVNOG PLANA

Plan pos lovanja je pismeni oblik opisa firme i njenih ciljeva i koraka koji su neophodni da bi se ciljevi ostvarili. Plan nam govori ta emo uraditi i kako emo uraditi. On je vana autokarta do uspjeha, to znai da je moramo uspjeno slijediti do cilja. Logian,dosljedan i dobro promiljen poslovni plan postaje mjerilo za procjenu napretka firme, ukazujui na ono ta treba promijeniti ako dogaaji ne ispadnu onako kako sam ih predvidio. Poslovni plan treba da sadri:1 temeljno objanjenje proizvoda koje poslovni proces obezbjeuje kako ovaj proizvod zadovoljava potrebe korisnika zato e posao biti uspjean, potencijalne prihode, trokove i profit i moguu ekspanziju poslovanja u budunosti.

Primarna svrha poslovnog plana je da temeljno analizira poslovni proces u cjelini i da napravi preporuke razmatrajui i podruja potencijalnih problema. Plan obezbjeuje vlasniku analizu svih aspekata poslovanja; on razotkriva ranije skrivene probleme jednako kao i potencijalna podruja profita. Dijelovi plana treba da identifikuju koje mi je trite cilj i ko mi je konkurencija, obezbjeuje analizu lokacije, sugerie legalan vid poslovanja, predstavlja trenutno raspoloive vrste finansija, a takoe i da predstavi sve trokove zajedno za investicionu opremu. Konaan uspjeh mog preduzea zasniva se na mojim vanim odlukama. 2.2. POSLOVNI PLAN PLANTAE Ovaj poslovni plan podnosimo Zepter Comerc Banci Laktai, da mi odobri dugoroni kredit u iznosu 60 000KM ( ezdeset hiljada KM). Namjena kredita je za nabavku opreme u cilju rekonstrukcije i modernizacije plantae kupine , kao i osiguranje obrtnih sredstava. 2.2.1. OPTI PODACI Mini plantaa kupine - Nevesinje Vlasnik : Branimir Cabrilo Tel/fax. 065-801-345 Osoba za kredit : Branimir Cabrilo Pravni status i registrovani kapital preduzea Privatno vlasnitvo 100% Registrovani kapital : 65 100 KM Registarski broj : 672/2000 Osnovni Sud Trebinje Datum osnivanja : 12.09.2012.god. Datum poslednje registracije : 06.09.2012.god. Banka : Hypo Nevesinje 60 %

Kreditni zahtjev: Kredit za opremu i 45 000 KM Kredit za obrtna sredstva 15 000 KM SVEGA : 60 000 KM Rok otplate 60 mjeseci, kamata 6%.

2.2.2. OPIS PROJEKTA

1. ta je predmet investiranja 1. Predmet ovog kreditnog zahtjeva je: 2. Koliki iznos sredstava je - osnovna sredstva 110 000 potreban da se to ostvari KM, 3. Koliko e se vlastitih sredstava - obrtna sredstva 15 100 KM, uloiti u projekat 2. Potrebno je ukupno: 173 100 KM, 4. ta je potrebno da nabavite / i 3. Izvori finansiranja: izgradite - kreditna sredstva 60 000 KM, 5. ta okujete od ove investicije - vlastita sredstva 65 100 KM, - godinji prihod 48 000 KM i - ukuno: 173 100 KM. 4. Potrebno je da u skladinom prostoru instaliram jednu manju hladnjau, nabaviti kombihladnjau, poveati povrinski prostor plantae, nabaviti nove sorte kupine. 5. Od predoene investicije, realno je oekivati modernizaciju proizvodnje i rast kapaciteta. 2.2.3. KORITENJE I IZVORI SREDSTAVA OPREMA Zemljite 2 000 m2 20 000 KM

Sadnice 850 kom.bunova 1 700 KM 7 Stubovi i ica 4 900 KM Motokultivator sa prikljucima 6 000 KM Skladini prostor 30 000 KM Rosfrajne bave 2 500 KM Kreditna sredstva bih koristio za opremu i proirenje plantae 45 000 KM Za obrtna sredstva i plaanje sezonskih radnika 15 000 KM Obezbjeenje zaloga finansijske garancije Privatna svojina trne cijene 65 100 KM Oprema i nabavljena oprema 45 100 KM 2.2.4. AKTIVNOSTI PREDUZEA Podaci o preduzeu Mini farma je nastala 2012.god. iz velike ljubavi prema plodovima kupine . itao sam vie asopisa o voarstvu, a pratio sam i nekoliko seminara za voarstvo. Izabrao sam kupinu zato to je vrlo kasno stigla na nae prostore, a ima veliki znaaj na domaem i inostranom tritu. Njihovi plodovi su ljekoviti, a pogotovo u svjeem stanju, i nalaze sve veu primjenu u prehrambenoj industriji. Kupina , lako se odrava i visoka je rodnost i svake godine raa. Brzo se razmnoava, a sadnice su puno traene na tritu. Proizvodni program Proizvodnja veih koliina prve klase plodova kupine , proizvodnja kvalitetnih sadnica kupine . Kapacitet, trenutno, mini farme je 12 tona kupine . Trina cijena kupine prve klase je 2 KM / kg . Odluio sam se za prodaju 6 tona svjeih plodova, to bi donijelo prihod od 12 000 KM. Preostali dio plodova preraujem u kupinovo vino. Trina cijena kupinovog vina je 8 KM / litar. Od 6 tona plodova kupine se moe dobiti 4 500 litara kupinovog vina. Znai prihod od prodaje vina iznosi 36 000 KM. Sa odobrenim kreditom, poveao bih proizvodnju za 30%. 8 Plasman proizvoda obezbjeen je na domaem, a u veim koliinama na inostranom tritu, a pogotovo kupine kojoj kupci na inostranom tritu daju veliki znaaj.

Konkurencija nije velika, zbog toga to je mlaa kultura na naim terenima, a plodovi su puno traeni za industrijsku preradu. Efekti oekivanja Poveati proizvodnju, to znai sigurnost odravanja i proirenja odnosa sa kupcima, poveati i broj sezonskih radnika, da bi se plodovi na vrijeme mogli obrati i plasirati na domae i inostrano trite. Prilikom svake operacije, mora se strogo voditi rauna o kvalitetu i da bude kupac zadovoljan. Podaci o ekologiji Proizvodnja kupine je zdrava i ne zagauje okolinu. Suve grane i lie spaljujemo na odreenom mjestu. Rizici i mjere zatite Za proizvodnju kupine plantanog uzgoja rizici su vrlo mali jer kasno kree sa vegetacijom, i nema opasnosti od mrazeva prilikom vegetacije. Veoma dobro podnosi sune periode, a pogodna je za navodnjavanje, budui da se plantae podiu na blagim uzvienjima. U sluaju slabijeg roda, poveava se broj rasade, da bi se ostvarila planirana dobit, koja se moe uspjeno prodati na tritu. PRIVREDNI ZNAAJ KUPINE Kao vona kultura, kupina ima veliki privredni znaaj. Posebno je interesantna za gajenje u toplijim pretplaninskim podrujima, do 700m nadmorske visine. Privredni znaaj kupini kao vonoj kulturi, daju bioloko - proizvodne osobine kojima se ona odlikuje, a to se ogleda u slijedeem:3 brzo stupa u rod, jer u drugoj godini po sadnji poinje da raa, a u treoj godini daje puni rod; raa redovno i obilno; plodovi kupine imaju veliku hranljivu, tehnoloku i dijetetsku vrijednost, a pogodni su i mnogo traeni za razne oblike prerade; proizvodnja kupine je veoma sigurna, jer se svjei plodovi i njene preraevine lako i povoljno prodaju na domaem i stranom tritu; lako i brzo se razmnoava, oiljavanjem vrhova i pomou izdanaka; dobro se prilagoava razliitim uslovima gajenja, jer nije veliki probira u pogledu osobina zemljita, kasno cvijeta, pozni proljetni mrazevi joj ne nanose tetu;

 gajenje kupine je dosta jednostavno i omoguava zapoljavanje veeg broja radne snage; relativno je otporna prema bolestima i tetoinama; njeni plodovi se primjenjuju i u ljekovite svrhe. Ove i druge bioloko-proizvodne i tehnoloke osobine ine kupinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom. Njenim gajenjem se vrlo brzo vraaju uloena sredstva. Pored dobrih osobina kupina ima i nedostataka kao npr: 4 kasno zavrava vegetacuju, pogotovo kupine bez bodlji; to ima dosta osjetljive plodove pa su male trajnosti; to je za njeno gajenje potrebno dosta radne snage, pogotovo za berbu. Da bi izbjegao ove nedostatke, izabrao sam za plantau ranije sorte bezbodljih kupina, koje postiu velike prinose.

3.1. HEMIJSKI SASTAV PLODA KUPINE

Plod kupine sadri veliki boj razliith organskih i neorganskih sastojaka , koji mu daju hranjivu , ljekovitu i zatitnu vrijednost. Sadraj ovih supstanci u plodu kupine moe da varira , to zavisi od vie faktora kao napr.od nasljednih osobina sorte, stepena zrelosti plodova, obimnosti roda i primjenjivane agrotehnike i zatite u toku prizvodnje.

Utvreno je da sadraj ukupnih suvih supstanci i eera, u zavisnosti od osobina sorte i ekolokih uslova podruja, po godinama moe varirati i do 40 %, a Lewis i Brown5 su utvrdili koleraciju izmeu vremena berbe , plodova kupine i koliine soka,arome, eera i kiselne. Zreli plodovi sadre najvie soka (71,8-78,1%) a polu zreli plodovi sadre najvie kiseline i vitamina C. Kada se analiziraju podaci o hemijskom sastavu ploda kupine, moe se konstatovati da je sadraj hranljivih komponenti u njemu dosta visok i da postoje znaajne razlike izmeu pojedinih sorti. Prema Cvetkoviu6 kod divljih kupina masa ploda varira od 0,97do 3,69g, a sadraj rastvorljivih suvih materija 6,0 do 13,1% i vitamin C od 16,0do 73,9mg% (tab 1.). Tabela 1. Hemijski sastav ploda kupine7 Sadraj u % i u Souci-Fachman Janda i oki i saradnici mg% and Kraut Gavrilovi (1976.-1980.) ( 1962.) (1970. i 1977.)

Voda84,70 - 79,00-84,39 Ukupna suva supstanca 15,30 - 15,61-21,00 Rastvorljiva suva supstanca - 10,00-12,00 10,50-14,00 Ukupni eer 8,60 5,41-7,90 7,54-9,85 Saharoza - 0,30-0,67 0,57-1,41 Mineralne supstance 0,51 0,30-0,58 0,41-0,50 Vitamin C u mg % 17-31 - 18,0-20,00 Provitamin A u mg% 15,4-22,3 - Celuloza 4,0 - Bjelanevine 1,2 - Masa ploda kod plemenite kupine je mnogo vea i kree se od 2,23 do 7,5 g, a neki plodovi imaju masu ploda preko 10 g. U plodovima plemenite kupine nalazi se 79,00 do 84,39 % vode.Sadraj ukupnih suvih supstanci je dosta visok i kree se izmeu 15,61 i 21,00 %,a rastvorljivih suvih supstanci od 10 do 14 %. Uspravno rastue sorte kupina imaju vei sadraj ukupnih suvih supstanci u plodu.Ukupnih eera ima 5,41 do 9,85 % meu kojima preovlauju voni eeri (glukoza i fruktoza). Plod kupine sadri 0,30 do 0,58 % mineralnih supstanci,a najveim dijelom su zastupljeni elementi: kalcijum, fosfor, kalijum, magnezijum, gvoe, bakar, cink, kobalt i dr. Prema Stankoviu8 u 100 g svjeih plodova kupine ima: kalcijuma i fosfora po 32 mg, gvoa oko 1 mg, mangana 0,59 mg, bakra 0,14mg i dr.Zato se smatra plod kupine bogatim izvorom gvoa, kao vanijim elementom za spreavanje i otklanjenje malokrvnosti, od ega pati dobar dio stanovnitva. Svjei plodovi kupine su znaajan izvor vitamina. U 100 g plodova ima od 17 do 31 mg vitamina C, provitamina A 15,4 do 22,3 mg, vitamina PP 0,4mg i manje koliine vitamina B1 B2 i B6.9 Plod kupine ima prednosti kao hrana nad ostalim namirnicama i po tome to je male energetske vrijednosti. Plod kupine se odlikuje veoma irokim spektrom ljekovitog i korisnog djelovanja. Tako su svjei plodovi i sok kupine odlino laksativno sredstvo, mineralne supsance utiu i poboljavaju krvnu sliku, sniavaju krvni pritisak, vitamini jaaju otpornost organizma, pektini doprinose zatiti od arterioskleroze i infarkta, celuloza utie na varenje hrane itd. 3.2. UPOTREBNA VRIJEDNOST PLODA KUPI NE Plodovi kupine mogu se upotrebljavati na vie naina : za razne oblike prerade, duboko zamrzavanje, bojadisanje drugih proizvoda od voa, potronju u svjeem stanju i u kulinarstvu za spremanje raznih pos lastica . Posebno su cijenjeni i mnogo traeni u prehrambenoj industriji kao sirovina za dobijanje sokova , sirupa , kompota, demova, slatka, elea, specijalnog kupinovog vina, sireta i drugih proizvoda.

Da bi se dobili proizvodi visokog kvaliteta, izmeu ostalog moraju se uzgajati kvalitetne sorte kupine, bez bodlji koje obilno raaju.

4. PORIJEKLO PLEMENITE KUPINE

Procjenjuje se da se u svijetu sada gaji vie od 300 sorti plemenitih kupina. One su nastale somatskom mutacijom, selekcijom i ukrtanjima u kojima je uestvovalo oko 34 divljih vrsta kupina i malina, kao i plemenite sorte kupina iz razliitih grupa. Rodonaelnici od kojih su proizale plemenite sorte kupina, bitno utiu na njihove bioloko - privredne osobine. Sve sorte kupina se mogu svrstati u etiri grupe i to: 10 uspravnorastue ili prave kupine, puzajue ili steljajue kupine sa bodljama, kupine bez bodlji i hibridne kupine. U grupu uspravnorastuih kupina svrstavaju se sve sorte koje se razmnoavaju korijenovim izdancima, bez obzira da li im izdanci rastu uspravno ili se manje - vie povijaju i da u njihovom stvaranju nije uestvovala malina. Prema rastu izdanaka, ova grupa se dijeli na dva tipa: sa uspravnim i polupuzajuim porastom. U grupu puzajuih kupina sa bodljama ili kako se jo zovu steljajue, svrstavaju se sorte iji izdanc i ne mogu da stoje i rastu uspravno, nego polijeu po zemlji i razmnoavaju se oiljavanjem vrhova izdanaka u prvoj vegetaciji . U grupu kupina bez bodlji svrstavaju se sorte koje su nastale somatskom mutacijom puzaju ih sorti sa bodljama ili su stvorene selekcijom, pa su genetski bez bodlji. Rast izdanaka i nain razmnoavanja ovih sorti uglavnom je isti kao u puzajuih sorti sa bodljama. U grupu hibridnih kupina ubrajaju se sorte koje su dobijene ukrtanjem kupine i maline, kao i sorte izmeu hibridnih kupina i malina ili kupina, s tim da su naslijedile vie osobina kupine.

4.1. ISTORIJA GAJENJA PLEMENI TE KUPI NE Kupina je poznata jo od davnina, ali ne kao voka ,ve kao korovska biljka, koja je u prirodi veoma rasprostranjena. Prema Darrow (1948) kupina se kao kultura u Evropi gaji od 1809.god, kada je otkrivena prva plemenita sorta kupine evergrin. Zatim je u Americi u kulturu uvedena sorta dorester, koja je otkrivena 1840.god. U Evropi je kupina prvo poela da se gaji u Njemakoj i Francuskoj, a zatim u SSSR-u. Porijeklo sorte evergrin je nepoznato,a sortu himalaju je proizveo Theodor Reimers u botanikoj bati u Hamburgu 1889.god od divlje kupine Rubus procerus.11 U SSSR-u rad na stvaranju plemenitih sorti kupina prvi je zapoeo Miurin, smstrajui da je kupina veoma perspektivna vrsta, poto je mnogo produktivnija od maline. Na Balkanu su plemenite sorte kupine uvedene u proizvodnju 1936.god, i to prvo u Bugarskoj. U Jugoslaviji su plemenite sorte kupina uvezene tek 1951.god, i to prvo za eksperimentalne svrhe, a u proizvodnju su poele da se uvode oko 1974.god. Vea plantana proizvodnja kupina kod nas se uvodi pronalaskom rodne bezbodlje kupine, sada se moe svrstati na tree mjesto u grupi jagodiastog voa. 5. BIOLOKE KAR AKTERISTIKE KUPINE Bioloke karakteristike kupine su strogo odreene nasljednom osnovom, ali su podlone adaptivnim promjenama pod uticajem ekonomskih uslova i naina gajenja.Zato je za gajenje kupine neophodno potrebno dobro poznavanje morfolokih karakteristika nadzemnih i podzemnih dijelova kupine.

5.1. MORFOLOGIJA KUPINE

Kupina je bunasta, polubunasta ili zeljasta biljka sa viegodinjim podzemnim i dvogodinjim nadzemnim dijelovima. Ona moe da ivi 20 i vie godina, a zasadi se mogu racionalno iskoritavati od 12 do 15 godina.12

Korijen. Korijenov sistem kupine je snaan i dobro razvijen. Sastoji se od podzemnog dijela izdanka, glavnog korjena, neto skeletnih ila i velike koliine obrastajuih ilica. Korjen kupine moe da prodire u zemljite do 1 metra dubine. Meutim, puzajue sorte imaju razvijen glavni korjen koji prodire u zemlju i do 1,5 metara, pa su ove sorte otpornije za sue. bun. bun kupine sainjavaju svi nadzemni dijelovi, a u prvom redu izdanci sa bonim izbojima i rodnim granicama. Razvijenost buna kupine je veoma razliita, jer se sorte kupine razlikuju po bujnosti, duini i poloaju rasta izdanka. Tako bun moe biti visok, srednje visok, nizak i puzajui. Izdanak (stablo). Izdanci kupine ive dvije godine. U prvoj godini oni rastu dostiui punu duinu, koja u zavisnosti od bujnosti sorte varira od 1,5 do 6 metara. U pazuhu listova formiraju se pupoljci koji prezimljavaju ili se iz njih u toku vegetacije na donjem dijelu razvijaju bone prevremene granice. U drugoj godini izdanci ne rastu ni u duinu ni u debljinu, nego iz pupoljaka obrazuju rodne granice na kojima se razvijaju cvijet i plod. Poslije sazrijevanja i berbe plodova, izdanci poinju da se sue i u zavisnosti od sorte, do kraja druge vegetacije svi izdanci kupine se sasuuju. Rodne granice. Rodne granice se razvijaju iz pupoljaka u pazuhu listova, na dvogodinjim izdancima. Mogu biti duge i kratke, to zavisi od vrste kupine.

Slika 2. Rodna granica kupine List. List kupine je sloen - nepravilno perast i sastoji se najee od 3 ili 5 liski. Po obliku, liske mogu biti ovalne , jajaste ili kopljaste i uglavnom sa nazubljenim obodom. Na liski kupine lice je obino tamnije zeleno, a nalije svjetlije zeleno. Na izdanku kupine listovi su spiralno rasporeeni, tako da se svaki etvrti nalazi iznad prvog. Graa listova i njihov raspored omoguavaju kupini da potpuno iskoristi raspoloive koliine svjetlosti za proces fotosinteze. Pupoljci. Pupoljci kupine se mogu podijeliti na dvije grupe: vegetativne (drvni) i rodne (cvjetne). Vegetativni pupoljci se razvijaju na podzemnom dijelu izdanka i na mlaim ilama kod uspravno - rastuih sorti, a kod puzajuih, samo na podzemnom dijelu izdanka. Drvni pupoljci poinju da se formiraju u drugoj polovini ljeta i to prvo kod sorti uspravnog rasta, a zatim kod puzajuih sorti. Iz formiranih pupoljaka se u toku jeseni,

zime ili u toku ranog proljea razvijaju mladi izdanci, koji izbijaju iz zemljita, u toku prve polovine naredne vegetacije. Rodni i lisni pupoljci se formiraju u pazuhu listova jednogodinjih izdanaka kupine, i to obino po dva - jedan iznad drugog. Gornji pupoljci su bolje razvijeni i od njih se idue godine razvijaju rodne granice. Cvijet. Cvjetovi kupine su najee grupisani u grozdastim ili metliastim cvastima, koje se obrazuju na rodnim granicama. Cvijet kupine je dvopolan i srednje krupan. Sastoji se od 5 ili 7 anih listia, 5 ovalnih kruninih listia i veeg broja pranika i tukova rasporeenih na konusnoj cvjetnoj loi. Plod i sjeme. Plod kupine je zbirna kotunica, obrazovana od veeg broja sitnih i sonih kotunica koje su srasle sa cvjetnom loom. Svaka kotunica ima dobro razvijena sva tri sloja plodnog omotaa: zatitnu opnu, jestivi dio i sjemenku. Krupnoa ploda je razliita kod raznih sorti plemenite kupine i uglavnom zavis i od nasljednih osobina sorte. Plod kupine moe biti veoma krupan, srednje krupan i sitan. Kao posebno vana osobina ploda kupine, smatra se i vrstoa, jer od toga u znatnoj mjeri zavisi nain njihovog koritenja i transportovanja. Boja ploda kupine moe biti: crna i s jajna, tamno crvena, crvena i uta. U pogledu vrstoe, plodovi kupine mogu biti mekani, nedovoljno vrsti, srednje vrsti i vrsti. Oblik ploda kupine moe biti: okruglast, izdueno kupast i ovalan. Slika 3. Morfoloka i anatomska graa ploda: 1-peteljka, 2-aica, 3-pokoica

4-meso, 5-sjemenka, 6-srasla cvjetna loa.

5.2. IVOTNI CIKLUS Nova biljka kupine moe da postane od sjemena. Biljke koje su nastale od sjemena, prema Miurinu, 13 prolaze kroz etiri perioda razvia: embrionalni period, period mladosti, period zrelosti i period starosti i odumiranja. Em brionalni period je poetak stvaranja organizma. On poinje od momenta oplodnje za vrijeme cvjetanja kupine, a zavrava se klijanjem sjemena i pojavom dva klicina listia na povrini zemlje narednog proljea. Period mladosti poinje pojavom prvih listia sijenica i produava se na prvu ili drugu godinu plodnosti kupine, tj. do njihovog stupanja u punu rodnost, a to je u 3 ili 4 godini ivota. Druge godine izdanak kupine lista i cvijeta, a poslije opraivanja i oploenja obrazuje sjeme i plod. Meutim, biljka u ovom periodu nije formirala sve karakteristine osobine, jer preovlauje vegetativni rast. Zato je potrebna jo jedna do dvije godine da se formiraju nasljedne i proizvodne osobine. Period zrelosti poinje stupanjem kupine u punu rodnost i kada se stabiliziraju karakteristine osobine ploda.Ovaj period kod kupine traje 12-15god, to zavisi od osobina sorte, uslova gajenja i zatite zasada.

5.3. PERIOD RASTENJA I RODNOSTI KUPINE Kupina se u praksi, za podizanje proizvodnih zasada, razmnoava vegetativnim putem, mogue je odvojiti tri perioda rastenja i rodnosti. Rastenje i rodnost vegetativno razmnoene kupine u razliitim periodima ivotnog ciklusa su izraeni u razliitom stepenu.14 1. Period jakog rastenja vegetativnih dijelova. U prvoj godini poslije sadnje, kupina obrazuje nekoliko izdanaka, koji u drugoj godini veinom poinju da raaju. Vrlo je bitno da se izvri dobra priprema zemljita, pravilan izbor sorti sadnica, kako bi se u narednom periodu obezbijedilo formiranje to razvijenijih bunova, koji e u narednom periodu davati visoke prinose. 2. Period jakog rastenja i pune rodnosti. Ovaj period poinje od tree godine ivota

kupine i u pogodnijim uslovima gajenja traje sve do 15god. Da bi ovaj period trajao to due i da bi se za to vrijeme dobijali visoki prinosi i iskoristio rodni potencijal biljaka, potrebno je da se u zasadu kupine redovno i pravilno izvode sve potrebne agrotehnike i zatitne mjere. 3. Period smanjenja rodnosti i postepenog odumiranja bunova. Pojava ovog perioda u potpunosti se podudara kao period starosti i odumiranja kod plodnog naina razmnoavanja kupine. Prema tome, koritenje zasada kupine ekonomski je opravdano najvie do 15 godina. 5.4. GODINJI CIKLUS U godinjim ciklusima kupine razlikuje se vie fenofaza, koje se svake godine ponavljaju. Najvanije fenofaze su:15 poetak rastenja i listanja, cvjetanje, opraivanje i oploavanje, sazrijevanje plodova, obrazovanje cvjetnih pupoljaka i zimsko mirovanje. Poetak rastenja i listanja. U kupine prvo poinje da rastu korijen i novi izdanci, a zatim listovi. U rano proljee, krajem marta ili poetkom aprila, kada se srednje temperature kreu od 2 do 4C, nastavlja se zapoeti rast podzemnog dijela izdanka. Novi izdanci gotovo istovremeno poinju da rastu kod uspravno-rastuih i puzajuih sorti sa bodljama, a neto kasnije kod sorti bez bodlji. Cvjetanje. Sve plemenite sorte kupina cvjetaju relativno kasno, tako da im uglavnom ne prijeti opasnost od poznih proljenih mrazeva. Vrijeme trajanja cvjetanja zavisi od vie faktora, a u prvom redu, od klimatskih uslova rejona, nasljednih osobina sorte i meteorolokih prilika.

Na osnovu poetka cvjetanja, sorte kupina se mogu svstati u tri grupe: ranocvjetne, srednjeranocvjetne i kasnocvjetne. 16 Opraivanje i oploavanje. Sve ekonomski vanije sorte plemenite kupine su praktino samooplodne, pa se mogu gajiti u jednostranim zasadima i postizati visoki prinos bez obezbjeenja opraivaa. Opraivanje se, uglavnom, obavlja pomou vjetra i insekata. Od insekata za opraivanje kupina, najve i znaaj imaju pele. Sazrijevanje plodova. Vrijeme i trajanje sazrijevanja plodova kupine

u znatnoj mjeri zavisi od nasljednih osobina sorti, klimatskih uslova i drugih inilaca. Razlike u vremenu trajanja sazrijevanja plodova izmeu sorti kupina mogu da budu i do 3 mjeseca, to ima veliki znaaj za preradu plodova. Prema poetku sazrijevanja ploda, sve sorte kupina se mogu svrstati u tri grupe: rane, srednje rane i kasne. U zavisnosti od sorte kupine, od poetka cvjetanja do poetka sazrijevanja plodova proe od 64 do 68 dana, a od kraja cvjetanja do poetka sazrijevanja plodova proe od 39 do 49 dana.17 Obrazovanje cvjetnih pupoljaka. Plemenite sorte kupina poinju da obrazuju cvjetne pupoljke krajem ljeta i u toku jeseni, u godini koja prethodi cvjetanju. Dimova-Kmetska i Naevski18 navode da diferencijacija cvjetnih pupoljaka poinje u prvoj polovini avgusta, i u zavisnosti od sorte, traje sve do polovine novembra. U toku jeseni cvjetni pupoljci samo zapoinju obrazovanje, a dalji njihov razvoj se nastavlja za vrijeme zime (u toplijim predjelima) i narednog proljea, sve do cvjetanja. Zimsko mirovanje. Najvei broj sorti kupine su listopadne biljke, a ima ih dosta i zimzelenih. Mnogobrojne su i sorte koje se odlikuju veoma dugim periodom vegetacije. U naim krajevima prvi jesenji mrazevi javljaju se u drugoj polovini oktobra ili poetkom novembra, te mnoge sorte kupina normalno ne zavravaju vegetaciju, jer lie pris ilno opada. U ovom sluaju organske supstance nisu prele iz lia u stablo izdanka, pa ovi ostaju nepripremljeni i osjetljivi na niske temperature.

I pored razlika, izmeu sorti plemenitih kupina, za sve je neophodan period zimskog mirovanja. Bez njega ne bi kupina mogla dati sljedee vegetacije iz pupoljaka na dvogodinjim izdancima i obrazovati rodne granice i plodove.

Slika 4. Zimsko mirovanje kupine

5.5. PRIRODNI USLOVI ZA GAJENJE KUPINE

Dugovjenost zasada i rentabilnost gajenja kupine ne zavisi samo od njenih naslednih osobina, nego i od us lova sredine u kojoj ivi.Ovi us lovi se nazivaju prirodni ili ekoloki , podrazumijevaju: klimu,zemljite i poloaj. Plemenite sorte kupine se relativno dobro prilagoavaju razli itim prirodnim uslovima, oko 700m nadmorske visine.19 Klima. Kupini najbolje odgovaraju toplija ili umjerenotopla i dovoljno vlana podruja.Od klimatskih inilaca, za ivot kupine znaaj imaju: temperatura,padavine, vjetar i svjetlost. Temperatura je veoma vaan inilac, jer ima uticaja na sve procese u ivotu biljaka.Ona odreuje da li je neko podruje pogodno ili nije za uzgoj plemenite kupine. Velike tete plemenitoj kupini nanose rani jesenji mrazevi, koji se esto javljaju kad mnoge sorte nisu jo zavrile vegetaciju. Izdanci plemenitih sorti su razvijeni i gaje se uglavnom uz naslon, pa su vie izloeni uticaju niskih temperatura tokom zime, jer se na njima manje zadrava snjeni pokriva. U pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama , izmeu sorti plemenite kupine postoje znaajne razlike.Iskustva iz prakse pokazuju da izdanc i otpornijih sorti kupine u naim uslovima, bez veih promjena, podnose mrazeve od -10 do -15C, ako su zatiene veim snjenim zimskim pokrivaom, ak i do -30C . Plemenita kupina , ne podnosi visoke temperature tokom vegetacije. Najbolje uspjeva u podrujima sa prohladnim i umjereno sa vlanim ljetom i blagim zimama. Padavine. Kupina je, u odnosu na malinu, otpornija na suu, jer ima dublji i razvijeniji korijenov sistem. Naprotiv, ovoj osobini kupina za postizanje visokih prinosa i kvalitetnih plodova, najvaniji us lov umjerene vlanosti zemljita i visoke relativne vlanosti vazduha. Iz ovih razloga, potrebno je da zemljite u zasadu kupine sadri 75 - 80 % vlage. tetni uticaj nedostatka vlage mnogo je jae izraen ako je zasad podignut na manje pogodnom zemljitu, nego na zemljitu dobre strukture i bogatim humusom.

Plemenite sorte kupine, ne podnose ni suvie vode u zemljitu.Zasadi koji su podizani u zatvorenim uslovima i na zemljitima na kojima se voda dugo zadrava, slabije su rasle i brzo propadale. Vjetar. U nekim sluajevima, vjetar ima koristan, a u drugim tetan uticaj na rast i rodnost kupine. Koristan uticaj imaju blagi vjetrovi, i to: za raznoenje polena pri opraivanju kupine, poboljanju c irkulacije vazduha, smanjenje pojave bolesti na liu i plodovima, odnoenje hladnih vazdunih masa i za donoenje padavina. tetan uticaj imaju: suvi, hladni i jaki olujni vjetrovi, jer u toku zime izazivaju i zamrzavanje izdanaka, a u toku vegetacije mogu da polome izdanke i plodne granice, isuuju zemljite, te izazivaju i druge tetne posledice. Svjetlost. Divlja kupina najvie raste po rubovima uma, na zaputenim povrinama, u ivicama i pored puta. U gustim i visokim umama nikada ne raste. Zahtijevi plemenitih sorti kupine, prema duini i intenzitetu svjetlosti, razliitih, i prvenstveno zavise od njihovog porijekla.Pretpostavlja se, da je denevna svjetlost potrebna, od 13 do 16 h , uz izbor odgovarajueg poloaja sadne kupine.

23 Zemljite. Divlju kupinu u prirodi sreemo na razliitim tipovima zemljita , moe se stei utisak da se kupina gaji na svakom zemljitu. Takoe, i plemenita kupina nije probirljiva u vrsti zemljita, a prema Stankoviu,20 podnosi ak i umjereno zaslaena zemljita, ako su obezbjeena vlagom. Kupina na ovim zemljitima ima niske prinose, plodovi su slabog kvaliteta, sitni su, bujnost izdanka je manja, a esto nastaje i propadanje itavih zasada. Zahtjev plemenite kupine, u pogledu osobina zemljita za dobijanje visokih i kvalitetnih prinosa, mnogo se vei.Za plemenitu kupinu najbolje odgovaraju: duboka(oko 1,5 m dubine), rastresita, srednje teka, propusna, plodna(sa 4 do 5 % humusa), umjereno vlana i slabo kisela zemljita. Poloaj. Za uspjeno gajenje kupine od bitnog znaaja je i pravilan izbor poloaja, ekspozicije i nadmorske vis ine. Izbor pogodnijeg poloaja, u toliko je potrebiniji, to je poznato, da je vei broj sorti kupina osetljiv na rane jesenje i zimske mrazeve, suu, visok nivo podzemnih voda i na suve jake i hladne vjetrove. Ekspozicija, odnosno poloaj terena, prema stranama svijeta, utie jainom i trajanjem osunavanja na vodo-vazdune uslove zemljita, kretanja vegetacije i zrenje plodova. Plemenite sorte kupine najbolje

uspjevaju na nadmorskim visinama od 200 do 500 m. 6. RAZMNOAVANJE KUPINE I PROIZVODNJA

SADNICA

Kupina se moe uspjeno razmnoavati na vie naina: sjemenom, korjenovim reznicama, izdancima, zrelim i zelenim reznicma izdanka i kulturom tkiva. U irokoj proizvodnoj praksi, kupina se jo uvjek najvie razmnoava na dva naina: pomou korjenovih izdanaka i oiljavanjem vrhova izdanaka. 6.1. RAZMNOAVANJE KORJENOVIM REZNICAMA Ovim nainom se mogu lako i uspjeno razmnoavati sve sorte kupine, a posebno uspravnorastue sorte.Razmnoavanje korjenovim reznicama treba primjeniti samo u sluaju potrebe breg irenja novih sorti kupina koje su obrasle bodljama.Na ovaj nain ne bi trebalo razmnoavati sortu kupina bez bodlji, jer se ne dobija orginalna sadnica.21 Razmnoavanje kupine korjenovim reznicama vri se tako to se izdanci ili itavi bunovi vade sa to vie ila, potom se ile isjeku na reznice koje treba da budu duge 5 do 6 cm, a debele 0,6 - 1 cm. Svaka osjeena reznica mora da ima bar jedan pupoljak, kao da su obrasle sa dosta sitnih ilica. 6.2. RAZMNOAVANJE KORJENOVIM I ZDANCIMA Korjenovim izdancima najee se masovno razmnoavaju i sve uspravno rastue sorte kupina s bodljama. Sorte kupina s bodljama koje obrazuju izdanke, ovo je najjednostavniji i najs igurniji nain razmnoavanja. Izdancima se vjerno prenose sve osobine sorte. Savremenu proizvodnju kupine treba organizovati samo u posebnim matinim zasadima, koji su podignuti od sortnog i zdravog ishodnog materijala. U toku jeseni ili proljea, iz matinjaka se vade svi razvijeniji jednogodinji izdanci, koji se potom klasiraju, trape i pripremaju za sadnju. Prema Staneviu,22 sa jednog hektara kupinjaka, podignutog samo za proizvodnju izdanaka, moe se proizvesti od 100 000 do 120 000 sadnica godinje. 6.3. RAZMNOAVANJE OILJAVANJEM VRHOVA IZDANAKA Ovim nainom u praksi se najee razmnoavaju sve sorte kupina.

Pri razmnoavanju na ovaj nain ostaje ne povrijeeno centralno tkivo, pa se tako dobijaju sadnice koje nee imati bodlje, dok se pri razmnoavanju istih sorti korjenovim reznicama dobijaju sadnice s bodljama. 23 Ovaj nain razmnoavanja izvodi se tako to se u toku avgusta ili septemra u vie navrata svi dovoljno izrasli izdanci i boni izboji povijaju i njihovi vhovi vertikalno postavljaju u iskopane jame duboke do 15 cm, a zatim se zagru zemljom, uz sabijanje nogom. Ukoliko zemljite nije vlano, poslije zagrtanja vrhova treba izvriti zaljevanje bar sa 2-3 litara vode. U jesen ili sledeeg proljea, oiljeni vrhovi izdanaka se odsjecanjem na 20-25 cm iznad zemlje, odvajaju od matine biljke, a zatim se vade, klasiraju i pripremaju za sadnju. Vrijeme povijanja i zagrtanja vrhova izdanaka zavisi od klimatskih uslova, rejona i prilika u toku godine, a odreuje se na osnovu porasta izgleda izdanka i bonih izboja. Prema Teiu,24 najbolje vrijeme je kada vrhovi ponu dobijati zmijoliki oblik sa malim kovravim liem.Kako se radi o razliitom porastu, i povijanje treba izvriti u vie navrata.Najbolji rezultati oiljavanja postiu se kada se povijanje i zagrtanje vrhova izvodi runo.Tei navodi da dobro obuen radnik, uskim aovom, u pripremljenoj zemlji, moe dnevno da zagrne 2000-3000 vrhova. Zagrtanje vrhova postavljanjem u brazde pomou mehanizacije, obavlja se bre i lake, ali se dobije manji procenat oiljenih vrhova. Ukoliko se vrhovi postavlja ju kosie, utoliko je oiljavanje s labije. Prma nainu rada, na oiljavanje vrhova izdanaka kupine znatan uticaj imaju: zemljite, naseljedne osobine sorte i drugi inioci. Proizvodnja sadnica kupine oiljavanjem vrhova moe se vriti i u posebnim viegodinjim matinjacima. Nain proizvodnje sadnica kupine u viegodinjim matinjacima je slian kao u jednogodinjim, s tom razlikom to se u ovom sluaju posaene biljke ne vade poslije prve godine, nego se od 5 do 6 godina koriste smo za proizvodnju sadnica. U toku vegetacije, zemljite u matinjaku kupine se mora plitko obraivati u vie navrata, da bi se redovno unitavao korov. Strunjaci svake godine obavezno pregledaju matinjak kupine dva puta,u pogledu zdravstvenog stanja i istote sorti, kao i u pogledu naina izvoenja tehnolokih zahvata u procesu proizvodnje sadnica. Slika 5. Razmnoavanje oiljavanjem vrhova izdanaka

6.4. VRIJEME VAENJA OILJENIH VRHOVA Primanje sadnica kupine, koje su dobijene oiljavanjem vrhova izdanaka, u znatnoj mjeri zavis i i od vremena vaenja i odvajanja od matine

biljke. Ukoliko su zagrnuti vrhovi do kraja vegetacije s labo oilili ili nedovoljno razvijeni i sazreli, primanje ovih sadnica pri jesenjoj sadnji ima slabe rezultate. Zato je potrebno prije vaenja oiljenih vrhova u jesen izvriti pregled njihovog korijenovog sistema.Ukoliko su ilice bijele boje, njene, sone i ne razvijene, onda oiljine ne treba vaditi do proljea.U toku zime e se te formirane ilice razviti, razgranati, odrveniti i dobiti braonkastu boju kore.25

7. PODIZANJE ZASADA KUPINE

Prema namjeni gajenja, razlikuju se tri tipa zasade kupine: amaterski, proizvodno-komercijalni i ogledni. Amaterski zasadi uglavnom slue za podmirivanje potreba domainstava za plodovima kupine, a vrlo rijetko se vikovi proizvoda prodaju na tritu.Obino se podiu na manjim povrinama, na okunicama ili na posebnim parcelama, a prilagoeni su runoj obradi.U amaterskim kupinjacima najee je zastupljeno vie sorti razliitog vremena sazrijevanja. Proizvodno-komercijalni zasadi podiu se na veim povrinama, a proizvodnja kupine u njima je namjenjena za prodaju. Nain gajenja proizvodnih zasada, prilagoen je to veoj primjeni mehanizacije u itavom procesu proizvodnje.U ovim zasadima zastupljeno je od 1 do 3 sorte, a njihov izbor zavisi od namjene koritenja plodova za preradu.

Slika 6. Podizanje zasada kupine

Ogledni zasadi kupine podiu istraivake organizacije s ciljem ispitivanja vrijednosti sorti, najpogodnijeg sistema gajenja, zatite i drugih mjera u odreenim ekolokim uslovima.Ovi zasadi zauzimaju veoma male povrine. 7.1. PRIPREME ZA PODI ZANJE ZASADA Za dobijanje visokih i kvalitetnih prinosa i ostvarivanje rentabilne proizvodnje u periodu od 15 godina, koliko se zasad kupine normalno iskoriava, prije podizanja kupinjaka neophodno je da se obavi temeljna analiza prirodnih, ekonomskih i drugih uslova. Tek na osnovu analize podataka o raspoloivim povrinama, pred kulturama, klimatskim,

zemljinim i terenskim uslovima, raspoloivoj radnoj snazi, mogunostima plasmana, namjeni proizvodnje, treba pristupiti: izboru lokacije, sorti za 28 gajenje, odreivanju veliine zasada, pripremi zemljita i podizanju zasada kupine.26 Greke uinjene u toku pripreme, u podizanju zasada, kasnije se teko ispravljaju. Izbor lokacija. Prirodni uslovi (klima,zemljite i poloaj) su osnovni preduslovi od kojih bitno zavisi uspjeh u proizvodnji kupine. Analiza prirodnih us lova za odreeni lokalitet mora da prui siguran dokaz o mogunostima njenog uspjenog gajenja u datoj sredini. Pored prirodnih uslova, pri izboru lokac ije potrebno je da se veliina zasada i sortiment kupine usklade i s ekonomskim us lovima. Zato vee proizvodne zasade kupine treba podizati tamo gjde su obezbjeeni ovi uslovi. Pretkulture. U praksi, zasadi kupine obino se podiu na poljoprivednim povrinama. Kada se podiu vei zasadi, deava se da na pojedinim parcelama su se nalazile neke biljke koje su se pokazale kao nepogodne za gajenje kupine.Tako na zemljitu, koje je prije toga bilo pod drvenastim biljkama(bunje, uma, voke, vinova loza) ili su na njemu gajene kupine ili maline, novi zasad kupine ne treba podizati najmanje tri godine poslije krenja i ienja od ila.Kao dobre pretkulture za kupinu, pokazale su se: pasulj, graak, boranija i drugo. Ureenje zemljita. Prije dubokog oranja zemlju treba to bolje poravnati. Manje ili ve depresije se ispunjavaju pomou buldoera daskom, da se ne skupljaju i zadravaju povrinske vode i da bi se olakalo izvoenje radova u buduem kupinjaku. Ako je zemljite zakorovljeno viegodinjim korovima, potrebno je zemljite plitko uzorati i istretirati zemljite nekim herbicidom. Posljednih godina se za unitavanje viegodinjih i jednogodinjih korova na povrinama koje se pripremaju za podizanje vonih zasada pokazao kao veoma efikasan herbic id raundap. Za gajenje kupine najbolje odgovaraju: duboka, humusna, srednje teka, dovoljno propustivlja i slabo kisela zemljita.Priprema ovih zemljita je mnogo laka i jeftinija. Glavna masa korijenovog s istema kupine razvija se do 40 cm dubine. Izvoenje merolativnog ubrenja i drugih agro tehnikih mjera, ima za cilj da se u ovom sloju stvore to povoljniji uslovi za primanje i razvoj izdanaka kupine. Za popravku fizikih i hemijskih osobina zemljita primjenjuju se organska ubriva: stajnjak, kompast, a od mineralnih: fosforna, kalijumova ili kompleksna ubriva. Posebno treba istai da kupina zahtijeva humusna zemljita, pa joj treba unositi dovoljnu koliinu organskih ubrenja. U nedostatku stajnjaka, zasauju se zeljaste biljke koje se zaoravaju . Pored ubrenja, neophodno je unoenje krenjaka u zemljite da bi se

smanjila kiselost zemljita. Koliina krenjaka potrebnog za klasifikaciju zavis i od stepena kiselosti zemljita, a obino se kree 5 do 10 t/ha. Za podizanje zasada kupine, duboko oranje treba obaviti u toku jeseni, i to najkasnije mjesec dana prije sadnje.

7.2. RASPORED I RAZMAK SADNJE

Raspored sadnje kupine moe biti kvadratni, pravougaoni ili u prostim redovima, to zavisi od sistema gajenja, osobina sorte i naina obrade zemljita. Za veu primjenu mehanizacije u procesu proizvodnje kupine, kao najpogodniji rasporedi sadnje, pokazali su se pravougaoni i u prostim redovima. Razmak sadnje. Za normalno razvijanje buna, dobijanje visokih prinosa i nesmetanu primjenu mehanizacije, potrebno je da se sadnja kupine obavi na optimalnom razmaku. Sorte kupine koje imaju uspravan rast izdanaka odlikuju se manjom bujnou od sorti sa puzajuim rastom. Jednu istu sortu treba saditi gue kad se zasad podie na slabijem zemljitu, po sistemu bunova i za runu i za zaprenu obradu, nego kad se podie na plodnom zemljitu, po s istemu palira i za primjenu mehanizacije u procesu proizvodnje kupine. Ispitivanja razmaka pojedinih vrsta kupina vrio je Naumann27 i doao je do zakljuka da sorte bez bodlji najbolje postiu rezultate u rodnosti pri razmaku 3,00 x 2,25m. 7.3. VRIJEME I TEHNI KA SADNJE Vrijeme sadnje kupine zavisi od klimatskih uslova, naina razmnoavanja sorti, obezbjeenja sadnica i pripreme zemljita. U kontinentalnim podrujima, sadnja kupine se najee izvodi u toku jeseni ili u rano proljee, a u toplijim podrujima moe se izvoditi i u toku itave zime. Sadnju ne treba obavljati kada je zemlja suva, suvie vlana, ili smrzla. Najpovoljnije je kad se sadnja obavlja po oblanom vremenu i bez vjetra. U svakom sluaju, pripremljene sadnice treba rasporeivati pored mjesta za sadnju neposredno pred sadnju. Tehnika sadnje kupine sastoji se u sljedeem: na dno svake iskopane jame stavlja se sloj rastresite zemlje kojoj se dodaje i sa njom izmjea 50 do 100gr kompleksnog mineralnog ubriva, a zatim se stavlja sadnica, odreuje dubina sadnje, rasporeuju ilice i zagru rastresitom zemljom. Kada je korijenov sistem prekriven slojem zemlje, stavlja se jo 1 do 2kg stajnjaka, a preko njega do vrha jame treba ispuniti zemljom i lagano nagaziti. Ako su sadnice proizvedene oiljavanjem vrhova, zemlju ne treba nabijati

gaenjem nogom, nego je samo ovla rukom sabiti. Poslije zavrene sadnje, svaku sadnicu treba dobro zaliti vodom. Prema Boileau, 28 preporuuje se da kupinu bez bodlji treba saditi dublje i do 30cm od drugih sorti, da bi se sprijeilo obrazovanje i pojava izdanaka koji imaju bodlje i dobili razvijeni bunovi koji se odlikuju velikom i obilnom rodnou.

7.4. POSTAVLJANJE NASLONA

Izdanci nekih sorti kupine u toku jedne vegetacije mogu da izrastu jako visoko, a osobiti u sorti bez bodlji. Zato je za njihovo gajenje neophodno postavljanje naslona. Nasloni mogu biti veoma razliiti, to u prvom redu zavisi: od sistema gajenja, naina rasta izdanka i bujnosti sorte. Postavljanje naslona je dosta skupo. Zato je veoma vano da se prije podizanja pravilno odabere naslon koji e najvie odgovarati za gajenje predvienih sorti kupine. Stubovi koji se upotrebljavaju za nas lon, mogu da budu od razliizog materijala , tj. drveni, armiranobetonski i eljezni. Najvanije je da mogu trajati u toku itavog perioda iskoriavanja zasada kupine. Drveni stubovi mogu da budu od vie vrsta drveta (hrastovog, pitomog kestena i bagrema), Draga29 da drveni stubovi mogu da traju vie godina od kleke 20god, hrasta 15god, pitomog kestena 12god i bagrema10god. Meutim prirodna trajnost moe da se produi njihovim nagorijevanjem ili impregniranjem.Nagorijevanje stubova treba izvriti na jednu treinu duine stuba. Impregnacija stubova moe se vriti potapanjem u zagrijanu smjeu katrana i karbolineuma i kad nisu nagoreni. Betonski stubovi su daleko kvalitetniji i dugotrajniji, ali su daleko skuplji i malo je tee sa njima rukovati kao i sa eljeznim, pa se zato uglavnom upotrebljavaju drveni stubovi. Duina stubova se uglavnom praktikuje 2,5m do 3m i dimenzija 10 x 10cm. Razmak stubova nije poeljno da bude velik, a obino se stavlja od 6 do 7m. Kad su postavljeni stubovi, postavljamo pocinanu icu, debljine 3 do 3,6mm koja slui kao naslon za izdanke kupine. Obino se postavljaju 3 do 4 reda ice na rastojanju od 70cm prva ica, druga na 140cm i trea na 200cm visine od povrine zemlje. U praksi se pokazalo da trei red ice ne treba postavljati nie od 2m, jer se izdanci kupine savijaju preko njega i zimi, pod teretom snijega esto lome. Pokazalo se da nije potrebno postavljati sva tri reda dvojnih ica paralelno, nego samo u poslednjem treem redu, izmeu kojih se uvlae izdanci.

Slika 7. Postavljanje naslona kupine

7.5. SISTEM GAJENJA

Gajenje kupine po sistemu bunova, bez naslona ili sa nas lonom, odgovara prirodnom rastu njenih nadzemnih dijelova, posebno za uspravno rastue sorte. Za dobijanje veih prinosa i lake primjene mehanizacije, 32

izvoenja radova na berbi plodova, u praksi se za gajenje kupine najvie primjenjuju razliiti palirni sistemi. Za palirno gajenje kupine potrebni su nasloni od stubova i ice koji mogu biti razliitog oblika i konstrukcije. U zavisnosti od broja i naina postavljanja ica, kupina se moe gajiti: uz icu, izmeu ica i kombinovano. Najpogodniji nain gajenja puzajuih sorti kupina bezbodlji, pokazao se palirni kombinovani sistem.30 Sistem buna. Po sistemu bunova bez naslona, mogu se gajiti samo neke uspravno rastue sorte kupina. Kada se za bunove koristi naslon, jai kolac dobro pobijen u zemlju, za koji se vee i naslanja bun, tada se po ovom sistemu mogu gajiti gotovo sve uspravno rastue sorte. Pri gajenju kupina u obliku bunova, dobija se manji prinos po jedinici povrine, a za odravanje zasada potrebno je dosta runog rada.

Slika 8. Gajenje kupine po sistemu buna uz kolac Uspravno jednoini sistem. Pri ovom nainu gajenja, plodovi su na priblino istoj visini, to znatno olakava berbu. Preporuije se za gajenje kupine na manjim povrinama.

Slika 9. Lepezasti jednoini sistem Lepezasto dvoini sistem. I kod ovog sistema gajenja, na stubovima se zateu dvije ice, jedna ispod druge, s tim to se prva nalazi na visini od 1m iznad zemlje, a druga iznad te 60cm. Izdanci se povijaju du ica na jednu stranu od matine biljke i tako se dobija lepezast oblik buna. Slika 10. Lepezasti dvozini sistem Horizontalni troini sistem. Kod ovog sistema ice se postavljaju na 70cm, 140cm i 200cm, iznad povrine zemlje. Zato je potrebno da su stubovi neto dui od 2m. Izdanci se vezuju za ice i po jedan lijevo i desno od buna povija i vee du svake ice. U pogledu osvjetljenosti, veliine rodne povrine, i prinosa koji se ostvaruju, ovaj sistem se pokazao vrlo dobar.

Slika 11. Horizontalni troini sistem 8. ODRAVANJE ZASADA KUPINE Kupina ima dosta dug period iskoritavanja ( i do 15 godina ), daje visoke prinose, razvija vei broj snanih i dugih izdanaka, a ima i relativno plitak korijenov sistem. Zato je za njeno dobro rastenje, obilno i redovno raanje i visok kvalitet plodova, potrebno da se u toku itavog perioda korienja obezbjede to povoljniji uslovi. 31 Od agromehanikih mjera koje treba redovno i pravilno izvoditi u zasadima kupine su: obrada i odravanje zemljita, unitavanje korova primjenom herbicida, ubrenje, navodnjavanje i orezivanje. Obrada i odravanje zemljita. U zasadima kupine izvode se, u

prvom redu, radi unitavanja korova, uvanja vlage u zemljitu, boljeg pristupa vazduha i radi spreavanja pokorice na povrini. Redovna i pravilna obrada zemljita u zasadu kupine znatno doprinos i: boljem primanju sadnica, njihovom daljem razvoju, brem stupanju u rod, redovnom i obilnom raanju i dobijanju kvalitetnih plodova. Zato je neophodno poslije sadnje odmah pristupiti obradi zemljita i nastaviti u toku itavog perioda iskoritavanja zasada. U kupinjaku , gdje se primjenjuje odravanje zemljita po sistemu iste obrade, svake godine je potrebno izvriti obradu u 5 navrata. Neto dublju obradu trba obaviti u jesen (8 - 12cm) i proljee (7 10cm), dok se ostale tri obrade obavljaju plitko (5 - 6cm). Dublju jesenju i proljetnu obradu treba izvoditi samo po sredini meurednog prostora, a prema redu kupine, dubina se postepeno smanjuje na 7 - 8cm. U zasadu kupine, zemljite se obino obrauje sljedeim radosljedom: - prva proljena obrada se obavlja rano, u martu, im se snijeg otopi i zemljite prosui; - ostale tri plitke obrade zemljita treba obavljati u zavisnosti od razvoja korova, svakih 4 do 6 nedelja ( krajem aprila ili poetkom maja, u junu i u drugoj polovini jula); - jesenja obrada zemljita se obavlja krajem oktobra ili poetkom novembra, poslije zavrene berbe plodova i rasturanja ubriva. U zasadu kupine obrada zemljita se moe obavljati runo, mainski i kombinovano. Runa obrada je veoma skupa, pa se moe preporuiti samo za manje zasade. Zato se obrada zemljita u zasadima obavlja najee kombinovano, pomou maina izmeu redova, a u redu runo, okopavanjem pomou motike. Da bi se smanjili trokovi proizvodnje ,obrada zemljita u kupinjaku se moe uspjeno obavljati kombinovano s primjenom herbicida za unitavanje korova. ubrenje. Kupinu treba redovno i obilno ubriti, ako se ele postii visoki prinosi, dobar kvalitet plodova i due iskoriavanje zasada, odnosno, rentabilnost njene proizvodnje. Za kupinu su najvaniji hranljivi elementi kalijum, azot i fosfor. Zato je neophodno da se sadraj ovih elemenata u zemljitu znatno povea, unoenjem u toku pripreme zemljita za sadnju i ubrenjem svake godine pri odravanju zasada. Kupina najvie troi kalijuma, pa azota, a znatno manje fosfora. Kao kalijumova biljka, najvie kalijuma troi u periodu od poetka cvjetanja pa sve do kraja sazrijevanja ploda, dok joj je azot najvie potreban u prvoj polovini vegetacije za porast izdanaka. I fosfor je takoe neophodan za rastenje i rodnost kupine, ali su njene potrebe daleko manje u osnosu na azot i kalijum. Nedostatak humusa u zemljitu se nadoknauje ubrenjem organskim ubrivima ( stajnjak, kompast i dr.). Najbolji pokazatelj da li treba ubriti zasad kupine ee ili rjee je njegovo stanje i izgled. Ako su bunovi bujni, ubrenje stajnjakom treba obavljati rjee i u manjim koliinama, i obrnuto.

Da bi se obezbijedila potpuna i kontinuirana ishrana kupine, treba ubriti svake godine u dva do tri navrata, i to u jesen i u toku proljea, a prema potrebi moe se izvriti i dopunsko ubrenje preko lista. Jesenje ubrenje se obino obavlja krajem oktobra ili poetkom novembra organskim i kompleksnim mineralnim ubrivima, koja sadre najvie kalijuma, a manje fosfora i azota. Proljetno ubrenje kupine treba obaviti to ranije (krajem februara ili poetkom marta), im se snijeg otopi i vremenske prilike dozvole. Prihranjivanje se vri azotnim ubrivima. Dopunsko ubrenje preko lista primjenjuje se za brzu intervenciju i otklanjanje nedostataka (azota, kalijuma, fosfora). Navodnjavanje. Kupina je biljka velikih zahtijeva za vlagom u zemljitu tokom cijele vegetacije, a posebno u periodu od cvjetanja do sazrijevanja plodova. S obzirom da u naim podrujima, do 600 m nadmorske visine, u ovim periodima nema dovoljno padavina, za normalan razvoj i dobijanje kvalitetnih prinosa kupine, potrebno je izvoenje navodnjavanja. Broj navodnjavanja zavisi od vie faktora, koji se znatno razlikuju u razliitim proizvodnim podrujima. Na osnovu pojedinih zapaanja, utvreno je da je zasade kupine dovoljno navodnjavati 2 do 3 puta u toku vegetacije: prvo - krajem juna ili poetkom jula, drugo - krajem jula i tree - sredinom avgusta. Poslije svakog navodnjavanja, zemljite u zasadu treba plitko obraditi radi razbijanja pokorice i boljeg uvanja vlage. Navodnjavanje moe biti brazdama, koje je najjeftiniji na in, pa ga zato u naoj zemlji najee primjenjuju pri gajenju mnogih poljoprivrednih kultura. Drugi nain je povrinsko navodnjavanje - plavljenjem, takoe se dosta primjenjuje u ravnim i blago nagnutim terenima, a izvodi se na taj nain to se voda dovedena pomou brazda njihovim pregraivanjem puta da plavi povrinu rednog prostora irine oko 2 m. Navodnjavanje vjetakom kiom moe da se primjeni na svim tipovima zemljita i na terenima sa veim padom. Prednost ovog naina navodnjavanja ogleda se u manjem utroku vode, ujednaenom vlaenju zemljita i mogunosti izvoenja u svako doba dana i noi. Navodnjavanje po sistemu kap po kap je najnoviji nain, koji je u naoj zemlji jo uvijek malo proiren u poljoprivrednoj proizvodnji.

Slika 12. Sistem navodnjavanja

Orezivanje. Za uspjeno gajenje kupine, pored izvoenja ostalih agrotehnikih mjera, neophodno je da se obavlja i redovno i pravilno orezivanje. Orezivanje kupine ima za cilj formiranje buna, uz dobijanje visokih prinosa i dobrog kvaliteta plodova. Poslije sadnje, zasaene sadnice treba skratiti na 30 do 40 cm. U prvoj godini, poslije sadnje, izdanke treba ostaviti s lobodne, bez ikakve intervencije. Krajem ljeta kad su novi izdanci porasli, stari dio treba orezati do zemlje. U toku prve godine, razviju se 2 do 3 izdanka po bunu, a u drugoj godini 4 do 5 , a u treoj 7 do 8 izdanaka, to se ve smatra dobro razvijenim bunom, koji e u narednoj godini dati pun rod. U drugoj i troj godini, dvogodinje izdanke, po zavretku berbe, treba orezati do zemlje. Orezivanje kupine u rodu je vrlo jednostavno i obavlja se u dva navrata, u toku vegetacije i rano u proljee. Krajem ljeta, nakon berbe, sve prologodinje izdanke koji su tekue godine donijeli rod, treba orezati do zemlje, iznijeti ih iz zasada i spaliti. Ovom prilikom treba orezati sve polomljene, slabo razvijene jednogodinje izdanke, treba izvriti prorjeivanje, ako se razvio vei broj pa su pregusti. Uklanjanje dvogodinjih izdanaka, im se obavi pos lednja berba, veoma je vana preventivna zatitna mjera, a na taj nain se smanjuju tetoine u kupinjaku. Rano u proljee, prije poetka vegetacije, vri se orezivanje ostavljenih izdanaka, koje se sastoji od skraivanja vrhova izdanaka i postranih izboja na odgovarajuu duinu.

Slika 13. Orezivanje nakon berbe

8.1. BOLESTI I MJERE ZATITE KUPINE Kao i druge vrste voaka,i kupinu napadaju mnoge bolesti i tetoine koje joj mogu nanijeti znatne tete, ukoliko se ne primjenjuju potrebne mjere zatite .Stoga je za uspjeno gajenje ove kulture neophodno da se, pored preventivnih mjera ,zasauju zdrave sorte, izbor otpornijih sorti, pogodnija lokacija kao i blagovremeno izvoenje svih agrotehnikih mjera u zasadu. 8.2. NAJEE BOLESTI Kupinu najee napadaju i priinjavaju joj tetu gljivine i virozne bolesti. Pored njih, kupinu mogu napasti i bakterijalne bolesti, istina, rijee se deava ako se vodi rauna o zdrastvenom stanju sadnog materijala. 32 Narandasta ra. Bolest kupine koja je manje, vie napada u svim krajevima nae zemlje. Gljivica prezimljuje na izdancima i liu u obliku micelije. U toku proljea javlja se uredospore, koje prvo, krajem maja, zaraavaju dvogodinje izdanke, poslije 20 do 25 dana prelazi i na lie. Ponekad bolest prelazi i na plodove, tako da plodovi ne mogu da sazriju i kvalitet plodova je nekvalitetniji. Kao preventivna mjera za suzbijanje re, preporuuje se orezivanje izdanaka koji su donijeli rod do zemlje, odmah nakon zavretka berbe plodova. Od direktnih mjera zatite, preporuuju se dva prskanja zasada kupine u toku maja i juna rastvorom jednog od fugicida. Veoma je vano da se prvo tretiranje izvri blagovremeno, tj. odmah im je primjeena zaraza na izdancima. Pjegavost lia. Gljivica napada sve nadzemne dijelove kupine, a posebno lie. Na nali ju lia i izdancima u proljee se javljaju crvenkaste i sive pjege, koje se postepeno ire odozdo prema vrhu. Na irenje bolesti pogoduje vlano i hladno vrijeme, kao i gajenje kupine na nepropustivim zemljitima. Od preventivnih mjera za suzbijanje bolesti, preporuuje se zasaivanje zasada na promajnim mjestima, umjereno vlanim i propusnim zemljitima. Antraknoza. Opasna gljivica napada izdanke, cvjetove i plodove, ali vee posljedice izaziva na izdancima. Javlja se u svako doba godine, posebno u vlanim godinama kad je kino vrijeme.Najuo ljivi simptomi antraknoze pojavljuju se na izdanc ima u obliku svijetlos ivih prugastih ili ovalnih pjega, koje pri jaem napadu usporavaju rast izdanka, a izazivaju njihovo suenje. Kad napadnu cvijet, kotunice se razvijaju samo sa jedne strane, pa plodovi kupine ostaju deformisani i sitni. Saniranje zaraenog zasada antraknozom je dosta teko.Zato se pri jaem napadu preporuuje orezivanje svih izdanaka u bunu do zemlje, iznoenje iz zasada i spaljivanje.

Siva trule ploda. Trulenje plodova kupine mogu da izazovu i druge gljive, ali je najea Botrytis i nanosi najvee ekonomske tete kupini. Gljivica napada izumrle dijelove buna, cvjetove i plodove. U cvijetu i plodu micelija se vrlo sporo razvija. Ako su uslovi povoljni, visoka vlanost i prohladno vrijeme , ona se vrlo brzo aktivira i moe da nanese vrlo velike ekonomske tete za vrijeme sazrijevanja, uvanja i transportovanja plodova. Zaraeni plodovi postaju mekani i vodnjikavi,gorkog su ukusa, brzo ih pokriva tamnosiva prakasta prevlaka i postaju neupotrebljivi. Za suzbijanje sive trulei plodova, trba pokloniti posebnu panju preventivnim mjerama, pri izboru otpornijih sorti za gajenje, berba suvi i zdravi plodova. Pored toga , za suzbijanje ove bolesti potrebno je izvesti 2 do 3 prskanja. Prvo prskanje treba izvesti u poetku cvijetanja sa fugicidom (ditan, ortocid). Drugo prskanje treba izvesti u fazi procvjetavanja, a tree nedjelju dana prije poetka berbe plodova istim sredstvom. Viroza kupine. Kupinu napadaju i mnoge virozne bolesti, koje joj priinjavaju znaajne ekonomske tete. Najee viroze kupine su : kovrdavost lista, uti mozaik lia, hlorotina pjegavost lia i bunavost kupine. Virozne bolesti se mogu suzbiti samo preventivnim mjerama i to: -saditi samo garantovano samo zdrave sadnice, -gajiti samo otporne sorte, -prilikom podizanja voditi rauna o zaraenosti okoline, -blagovremeno uoavati i unitavati zaraene bunove itd. Slika 14. Zatita kupine od bolesti i tetoina. 8.3. NAJVANIJE TETOINE Malinina buba. Opasna tetoina maline i kupine, ponekad moe da smanji prinose 30 do 40%. Tvrdokrilac je svijetlosmee boje, dugaak oko 4 mm. U obliku lutke prezimljava u zemljitu. Sljedeeg proljea enke polau jaja u pupoljke i cvjetove, iz kojih se izlijeu larve, koje prvo napadaju mlado lie, a zatim cvijetne pupoljke, cvjetove i tek zametnute plodove. Suzbija se prskanjem kupine u poetku i u toku cvjetanja, po mogunosti nekim od insekcida koji su neotrovni za pele (Zolone PM u koncentraciji od 0.20 %), a treba ga upotrebljavati u kombinac iji sa gungicidom.33 Malinin rediar. Moe da smanji prinos kupine i maline i do 50 %. enka odraslog insekta polae jaja u cvjetove kupine, iz kojih se razvijaju gusjenice, a one nanose najvee tete s ljedee godine, izgrizajui cvjetne pupoljke. Suzbija se prskanjem kupine u periodu pojave pupoljaka sa Fosfaidom - 40.

Slika 15. Buba staklokrilac

Malinina muica. Larva insekta bui izdanke kupine i pri tom na njima pravi kvrice i oteuje ih. Odrasle larve su sitne , oko 2 mm duge i narandaste boje. tetoina se suzbija orezivanjem i spaljivanjem izdanaka sa kvricama. Lisne ui. Kupinu napada vie vrsta lisnih uiju i priinjavaju joj velike tete: iscrpljuju joj izdanke, kovrdaju lie i td. Iz navedenih razloga lisne ui treba redovno suzbijati prskanjem insekcidima (Fugicid). 8.4. BERBA

Vrijeme berbe kupine odreuje se na osnovu zrelosti i osobina ploda, naina upotrebe i duine prevoza. Plodovi kupine ne sazrijevaju jednovremeno, pa se berba mora obavljati u vie navrata. Neke sorte treba brati svako tri dana, a kupine bez bodlji svakih 5 do 6 dana. Plodovi kupine ne mogu da sazrijevaju poslije berbe, treba ih brati samo kada su zreli. U punoj zrelosti, plodovi kupine su najkvalitetniji, tj. najukusniji, najobojeniji. Optimalna zrelost plodova kupine za berbu se odreuje po karakteristinoj crnoj boji, vrstoi i ukusu "mesa" ploda. Plodovi kupine su soni i relativno njeni, pa se moraju brati paljivo. Berba se obavlja, uglavnom, runo i bez aice i bez peteljki. Pri izvoenju berbe, dlanovi se okreu prema gore i prstima plodovi vuku sebi, tako da na dlan pada po nekoliko plodova koji se zatim stavljaju u ambalau. Kada se ambalaa napuni, treba je odmah skloniti u hladovinu da se plodovi ne bi zagrijavali. Stankovi34 navodi da se plodovi kupine za industrijsku preradu mogu brati mainski, kada su plodovi potpuno zreli, jer se lako odvajaju od rodnih granica.Berbu kupine treba obavljati, po mogunosti, kad je vrijeme prohladno i suvo. Ako je toplo i sunano, berbu treba obaviti izjutra, poslije opadanja rose i predvee kad se plodovi rashlade. Ukoliko se beru vlani ili zagrijani plodovi, bre se kvare. Berbu treba organizovati tako da prva grupa bere samo ekstra kvalitet, a druga grupa prvu i drugu klasu.Vrlo je vano napomenuti da se za vrijeme berbe moraju obrati svi zeleni ,oteeni, natruli plodovi i iznijeti iz zasada, tako da zasad poslije svake berbe ostane ist. Transport plodova. Na putu od vonjaka do fabrike ili trita,

plodovi kupine su izloeni razliitim nepovoljnim uticajima: mehanika oteenja, biohemijske promjene, uticaj toplote, vlage, zagaivanje prainom itd. Usljed nepanje i slabe organizovanosti u toku transporta, manipulisanja i prihvata ovog i drugog osjetljivog voa, vrlo esto se deava da i najkvalitetniji plodovi postanu gotovo neupotrebljivi. Zato je najvaniji zadatak transporta da omogui dopremanje njenih i osjetljivih plodova kupine do fabrike ili trita u to boljem stanju. uvanje svjeih i zamrznutih plodova. Svjei plodovi kupine su veoma osjetljivi i podloni brzom kvarenju. Stoga ih u obinim skladitima ne treba uvati due od jednog dana. Prema Stankoviu, plodovi kupine se ne mogu uspjeno uvati due vrijeme ni u optimalnim uslovima hlaenja (od - 0,5 do 1C i pri relativnoj vlanosti vazduha oko 90%). vrsti i neoteeni plodovi mogu se uspjeno odrati u hladnjai 4 do 5 dana za svjeu potronju, a za preradu i do 4 nedelje (Stankovi). Prije iznoenja plodova iz hladnjae treba ih 15 do 18 sati drati u komorama pri temperaturi od 6 do 8C, da bi se izbjegla kondenzacija vodene pare na plodovima i njihovo brzo propadanje. Za due uvanje plodova kupine sve vie se primjenjuje zamrzavanje, do momenta upotrebe. Na ovaj na in plodovi sauvaju svu svoju hranljivu i tehnoloku vrijednost. Postupak zamrzavanja plodova kupine je sljedei: prvo se vri odabiranje zdravih, vrstih i zrelih plodova, koji se operu u istoj hladnoj vodi.Ovako pripremljeni plodovi se stavljaju u pogodne sudove, s tim to se ne pune do vrha, ostavlja se malo prostora. Zatim se vri prethodno hlaenje plodova do 0C. Kada su plodovi ohlaeni, sudovi se hermetiki zatvaraju i u tunelima za duboko zamrzavanje na -35 do -40C zamrzavaju. Poslije zamrzavanja, plodovi se uvaju na temperaturi od -18 do -20C, bez promjene i vie od godinu dana. Poslije odmrzavanja, plodovi moraju da se upotrijebe za kratko vrijeme. Zamrzavanje plodova kupine moe se vriti i uz upotrebu 50% eernog sirupa i sa eerom, kao i zamrzavanje zajednikih plodova i vonog soka. 8.5. KORITENJE PLODOVA KUPI NE Pored industrijske prerade i potronje u svjeem stanju, plodovi kupine se dosta esto i rado koriste i u domainstvu za proizvodnju raznih preraevina, napitaka i poslastica. Moe se pripremati s latko od kupine, pekmez i dem od kupine, kompot i sok od kupine, a najcjenjeniji

proizvod je vino od kupine.

Sve preraevine od plodova kupine su bogate eljezom, vitaminima C, A, B1, B2 i B6 . Pored hranljive vrijednosti ploda, kupina je veoma

znaajna kao ljekovita biljka. Tako su svjei plodovi i sok kupine odlino laksativno sredstvo, mineralne supstance i organske kiseline reguliu pH krvi, poboljavaju krvnu sliku i utiu na snienje krvnog pritiska, vitamini jaaju otpornost organizma, pektini donose zatitu od arterioskleroze i infarkta, celuloza utie na poboljanje varenja hrane i dr.

8.5.1. PROIZVODNJA FI NALNI H PROIZVODA OD PLODOVA

KUPINE

Moramo imati u vidu da je proizvodnja plodova kupine sezonska, da u sezoni zahtijeva vei broj radne snage, ali pored sezonske radne snage, moramo imati jedan broj radnika koji su u stalnom radnom odnosu i da ih zaposlimo u toku cijele godine. Ukazuje se potreba za jo jednim proizvodom, a u mom sluaju, radi se o finalnoj preradi plodova kupine i proizvodnji kupinovog vina. Prinos plodova kupine sa moje plantae je 12 T. Oko 50% plodova se proda u svjeem stanju, po cijeni 2KM / kg. Ostvareni prihod je 12 000 KM. Ostali dio plodova se prerauje na plantai u kupinovo vino. Od 6 tona plodova kupine, preradom se dobije 4 500litara vina. Na tritu cijena kupinovog vina je 8 KM / litar. Prihod od prodaje vina je 36 000 KM. U finansijskom smislu, mnogo je isplatnije vriti preradu plodova kupine, nego ih prodavati u svjeem stanju. Ali zbod ogranienog kapaciteta hladnjae i potrebnih uslova za preradu plodova kupine, 50% plodova kupine prodajem u svjeem stanju. Cilj je dobiti licencu za proizvode da se mogu izvoziti na druga trita. 9. ZAKLJUAK Kao to nam je poznato ,da bi se bavili bilo kojim poslom moramo imati poslovni plan, koji e nam biti auto karta vodilja. Dobar broj preduzea koji nije imao poslovni plan ili nije imao realan poslovni plan, propao je. U poslovnom planu kupine predviene su sve radnje koje se deavaju u procesu proizvodnje. Ulaganje sopstvenog i pozajmljenog kapitala treba da su efikasna i da donose ekonomske efekte (profit ). Rezultat planiranja moe dati razne efikasnosti. E > 1 ; E = 1 ili E < 1. Ako je efikasnost vea od jedan , novo ulaganje ima profitnu efikasnost, dobro smo planirali priliv sredstava i rashode, nova ulaganja su

izvodljiva i mogua. Ako je efikasnost jednaka jedan , moramo neto izmijeniti u poslovnom planu da ostvarujemo veu efikasnost, ali i sa ovim rezultatima efikasnosti mogua su nova ulaganja. Ukoliko je efikasnost manja od jedan, nova ulaganja nisu efikasna, ostvarujemo gubitak i moramo u poslovnom planu otkloniti nedostatke koji utiu na negativnu efikasnost. Mis lim da je ovo jedan od boljih naina provjere uspjenosti bilo kojeg preduzea. Pored dobrog, realnog planiranja za uspjeh preduzea, vrlo je bitan i uspjean menader, a njegov je zadatak da proizvode kupine prezentuje na domaem i inostranom tritu po realnim cijenama. Da bi proizvodi bili konkurentni na inostranom tritu, moraju zadovoljiti evropske standarde . Zato sam se odluio za plantani uzgoj kupine? Velika ljubav prema voarstvu je doprinijela da se odluim za plantani uzgoj kupine . Imajui u vidu da je kupina kao vona kultura vrlo mlada na naim prostorima , njene dobre bioloke osobine, svake godine stupa u veliku rodnost kvalitetnih plodova, koji imaju sve veu primjenu u domainstvu, kulinarstvu i prehrambenoj industriji. Proizvodi kupine su ljekoviti, kako u svjeem, tako i u preraenom stanju. Velika je potranja za proizvodima kupine, uspjeh je zagarantovan.