Slubeni list SRBiH broj: 05/88 Na osnovu lana 97. stav 2. Zakona o zatiti na radu preieni teks(Sl.

. List SRBiH , broj 31/84 i 12/87), predsjednik Republikog komiteta za rad i zapoljavanje, u sporazumu sa predsjednikom Republikog komiteta za energetiku i industriju, donosi: PRAVILNIK O OPTIM MJERAMA ZATITE NA RADU ZA GRAEVINSKE OBJEKTE NAMIJENJENE ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE I RADNE PROSTORE I OPTE ODREDBE lan 1. Ovim Pravilnikom propisuju se opte mjere zatite na radu, za graevinske objekte namijenjene za radne i pomone prostorije i radne prostore, u kojima se obavlja rad ili se povremeno zadravaju radnici na radu. lan 2 Pod graevinskim objektima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se objekti namijenjeni za radne i pomone prostorije i radne prostore sa pripadajuim instalacijama, ureajima iI povrinama, u kojima radi, kreu se, ili zadravaju radnici na radu. Pod radnim prostorijama u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi procesi rada, odnosno u kojima se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju radnici na radu. Pod pomonim prostorijama u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se prostorije koje slue za higijenske, sanitarne i druge potrebe radnika na radu. Pod radnim prostorom u smislu ovog Pravilnika, ppodrazumijeva se radni prostor izvan radnih prostorija u kojem se obavlja rad, odnosno u kojem se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju radnici na radu. lan 3. Mjere zatite na radu, ptropisane ovim Pravilnikom, dune su da provode ovlaene organizacije udruenog rada koje izrauju tehniku dokumentaciju za objekte namijenjene za radne i pomone prostorije, osnovne organizacije udruenog rada koje vre projektovanje tehnolokih procesa, izvoai radova, investitori i korisnici tih objekata (u daljnjem tekstu:osnovna organizacija) i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom sredstvima rada u svojini graana, graevinsko-pravna lica i graani ako koriste dopunski rad drugih lica(u daljem tekstu:poslodavac) i radnici ijim se dopunskim radom koriste. lan 4. Ako ovim Pravilnikom nisu propisane mjere zatite na radu koje se odnose na graevinske objekte namijenjene za radne i pomone prostorije i radne prostore u kojima se obavlja rad ili se povremeno zadravaju radnici na radu, primjenjivat e se odgovarajui propisi kojima se te mjere blie ureuju. II MJERE ZATITE NA RADU 1. Lokacija graevinskih objekata lan 5. Raspored graevinskih objekata u krugu osnovne organizacije i raspored radnih i pomonih prostorija u tim objektima, odnosno radnih prostora izvan radnih i pomonih prostorija mora se izvriti tako da radne i pomone prostorije i radni prostori ispunjavaju uslove propisane ovim Pravilnikom. lan 6. Graevinski objekti moraju se tako izvesti da se u radnim i pomonim prostorijama obezbijedi osvjetljenje dnevnom svjetlou i prirodna ventilacija. lan 7 Izgradnjom vatrogasnih stepenita, garaa, prostora za parkiranje automobile, skladita, i drugih objekata, u krugu osnovne organizacije ne smiju se pogorati uslovi rada u ve izgraenim radnim i pomonim prostorijama. 1 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 8 Otvorena skladita i deponije materijala iz kojih se pri manipulaciji zdvaja praina, ne mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 20 m od graevinskih objekata namijenjenih za radne prostorije, odnosno na udaljenosti od najmanje 30 m od graevinskih objekata namijenjenih za graevinske prostorije. lan 9 U krugu osnovne organizacije, po pravilu obezbjeuje se kruni tok saobraaja koji mora biti povezan s javnim saobraajnicama. lan 10 Broj ulaza, odnosno izlaza u ograeni krug osnovne organizacije mora biti u skladu sa brojem zaposlenih radnika i vremenom potrebnim za naputanje radnih prostorija u sluaju opasnosti i nastanka elementarnih i drugih nepogoda (poplave, zemljotres, poar, eksplozija i dr.). Za pristup u krug osnovne organizacije mora se obezbijediti glavni i pomoni ulaz i izlaz. Ulazna i izlazna vrata moraju imati odgovarajue dimenzije koje obezbjeuju nesmetan prolaz svim, pa i specijalnim vozilima u sluaju hitne intervencije. lan 11 U svakom graevinskom objektu koji je namijenjen za radne prostorije potrebno je obezbijediti mogunost provoenja evakuacije i spaavanja radnika u sluaju opasnosti od elementarnih i drugih nepogoda. Duina puta za evakuaciju radnika od mjesta rada do bezbijednog prostora u prizemnim objektima ne moe biti vea od 50 m, a u objektimka na sprat od 30 m, od najblieg izlaza na stepenitu. Graevinski objekti namijenjeni za radne i pomone prostorije duine do 30 m i sa vie od 3 sprata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stepenita od kojih se jedno koristi za sluaj opasnosti od elementarnih i drugih nepogoda. Stepenita moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. Kod otvorenih industrijskih postrojenja sa etaama, do visine od 30 m, treba obezbijediti jedno otvoreno stepenite na udaljenosti najvie 25 m od najudaljenijeg mjesta rada. lan 12 Ako nije mogue obezbijediti provoenje evakuacije i spaavanja radnika na nain utvren u prethodnom lanu potrebno je obezbijediti pomone puteve za nunu evakuaciju,(nune izlaze). lan 13 Put za evakuaciju treba da void do izlaza iz objekta ili do bezbijednog prostora u objektu, da bude jednostavan, dobro osvijetljen i bez slijepih krajeva. lan 14 Objekti namijenjeni za radne prostorije, u kojima zbog tehnolokog procesa ili njihove namjene postoji poveana opasnost od eksplozije ili poara, projektuju se i izvode se na nain kojim se obezbjeuje odvoenje gasova, dima, toplote i drugih opasnih i tetnih materija kroz posebne otvore i drugo. lan 15 Radne prostorije namoijenjene za obavljanje administrativno-tehnikih i njima slinih poslova, konstrukcioni biroi, sale za sastanke i sl., treba, po pravilu, da budu smjetene u posebnim graevinskim objektima. Ako se radne prostorije iz prethodnog stava nalaze u istom graevinskom objektu u kome se nalaze i prostorije u kojima se vre proizvodni procesi uz poveanu buku i vibracije moraju se izolovati u skladu sa zakonom i propisima donesenih na osnovu zakona. lan 16 Radne prostorije u kojima se pri obavljanju proizvodnih procesa stvaraju tetni gasovi, laki od vazduha, pare, praina ili toplota, koji se ne mogu odgovarajuim sredstvima odstraniti sa mjesta na kojima nastaju smijetaju se, po pravilu, u prizemen graevinske objekte u kojima se obavlja prirodno provjetravanje preko krova.

2 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 Radne prostorije iz prethodnog stava moraju imati najmanje jedan vanjski zid sa otvorom za prirodno provjetravanje. U viespratnom graevinskom objektu prostorije iz stava 1. ovog lana smijetaju se na posljednjem spratu. lan 17 Ambulante i zdravstvene stanice smijetaju se, po pravilu, u prizemlju graevinskog objekta u kome se nalazew radne ili pomone prostorije. Do prostorija iz prethodnog stava mora se obezbijediti nesmetan prilaz sanitetskih vozila. irina svih vrata u prostorijama iz stava 1. ovog lana mora omoguiti nesmetano unoenje, odnosno iznoenje bolesnika na nosilima. Prostorije iz stava 1. ovog lana smijetaju se, po pravilu, u blizini radnih prostorija u kojima je zaposlen najvei broj radnika. lan 18 Vanjski radni prostori u krugu osnovne organizacije smijetaju se tako da omoguavaju bezbijedno kretanje radnika i prevoznih sredstava. lan 19 Razvodi instalacija (elektrine energije, vodovoda, kanalizacije, gasovoda, pare, komprimiranog vazduha i sl.) u krugu osnovne organizacije postavljaju se izvan saobraajnica i drugih mjesta gdje postoji mogunost njihovog mehanikog oteenja. Razvodi instalacija iz prethodnog stava postavljaju se pod zemlju, ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava, u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. lan 20 Ako je samoupravnim optim aktom osnovne organizacije dozvoljen ulaz i parkiranje teretnih i putnikih motornih vozila u krugu osnovne organizacije, treba obezbijediti dovoljno prostora za njihovo parkiranje. Parkiralita se moraju nalaziti izvan saobraajnica i poarnih puteva. Pristup na parkiralite i izlaz iz njega izvodi se tako da se osigura bezbijedno kretanje pjeaka i motornih vozila. lan 21 U krugu osnovne organizacije treba, po pravilu, predvoidjeti zelene povrine, kao i povrine za odmor radnika. U tu svrho mogu se koristiti slobodne povrine izmeu graevinskih objekata koje se nalaze u najmanje zagaenim zonama. 2. Vodovod I kanalizacija lan 22 Pri projektovanju, izvoenju i rekonstrukciji graevinskih objekata moraju se prdvidjeti i ugraditi odgovarajue vodovodne instalacije za snabdijevanje vodom za pie, sanitarne potrebe, tehnoloke potrebe i gaenje poara, sa prikljuenjem na gradsku mreu ili na poseban izvor u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. lan 23 Za vodu za pie postavljaju se, po pravilu, higijenske slavine. Raspored higijenskih slavina vri se tako da njihova udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada ne bude vea od 100 m. Jednu slavinu moe koristiti najvie 60 radnika. U radnim prostorijama i na radnim prostorima i izvan radnih prostorija gdje se obavljaju radovi sa otrovnim i nadraujuim materijama, ako postoji opasnost od prskanja takvih materija na tijelo radnika, u neposrednoj blizini takvih mjesta rada moraju se postaviti slavine, odnosno tuevi sa istom tekuom vodom za ispiranje odnosno pranje.

3 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 24 Ako se za snabdijevanje vodom za potrebe u radnim i pomonim prostorijama, uz gradski vodovod koristi i poseban izvor, vodovodni system treba da je tako tehniki izveden da se sprijei zagaenje vode. lan 25 Za odvoenje otpadnih tehnikih voda koje sadre masne, lakozapaljive, otrovne ili agresivne materije moraju se prdvidjeti posebne kanalizacione mree. Kanalizacione mree iz prethodnog stava moraju imati ugraene ureaje za preiavanje, odmaivanje ili neutralizaciju otpadnih voda prije njihovog isputanja u gradsku kanalizacionu mreu ili u septiki jamu. Ako pri mijeanju otpadnih tehnikih voda moe da doe do hemijskih reakcija i stvaranja otrovnih materija, ili eksplozivnih smjesa, one se moraju odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima poloenim u zemlju. Otpadne vode odvode se neposredno u kanale, a odvodi moraju biti snabdjeveni sifonima. Zabranjeno je odvoenje otpadnih tehnikih voda iz kruga osnovne organizacije u gradsku kanalizacionu mreu, rijeke, jezera, mora, kanale i slino, bez prethodnog preiavanja. 3. Odstranjivanje tetnih otpadaka lan 26 Pri projektovanju i izvoenju graevinskih objekata namijenjenih za radne i pomone prostorije mora se predvidjeti odgovarajue mjesto za unitavanje odnosno, odstranjivanje tetnih otpadaka. Za deponovanje tetnih otpadaka mora se izabrati mjesto koje e iskljuiti mogunost zagaenja zemljita, podzemnih voda i vazduha. Mjesto iz prethodnog stava mora biti ograeno i obezbijeeno od pristupa ljudi. 4. Radne prostorije lan 27 Graevinski objekti i njihovi dijelovi namijenjeni za radne prostorije (podovi, zidovi, stropovi, krovovi i drugi konstruktivni elementi) projektuju se , izvode i odravaju tako da u toku upotrebe obezbjeuju: 1. stabilnost objekta i njihovih dijelova u odnosu na statika i dinamika optereenja i metereoloke i klimatske uticaje; 2. zatitu od atmosferskih uticaja; 3. zagrijavanje prostorija u zimskom periodu; 4. odvoenje difuznih para, ako postoji opsnost od njihove kondenzacije; 5. odvoenje hemijskih i drugih tetnih materija nastalih u procesu rada; 6. provjetravanje prostorija; 7. osvjetljenje prostorija; 8. zatitu od buke i vibracija; 9. zatitu od vlage; 10. toplotnu izolaciju; 11. zatitu od poara i eksplozije; 12. bezbijednost kretanja radnika i transportnih sredstava. lan 28 Pored uslova iz prethodnog lana, graevinski objekti i njihovi dijelovi namijenjeni za radne prostorije moraju ispunjavati i uslove za zatitu radnika od: 1. toplotnog zraenja; 2. energetskih zraenja (infracrvenih, ultra-ljubiastih, jonizirajuih zraka i svjetlosti); 3. hemijskih uticaja (nadraujuih i otrovnih gasova, para, otrovnih i tetnih dimova, praine i magli, jetkih i agresivnih tekuina i krutih agenasa); 4. biolokih faktora ( bakterija, virusa, gljivica i parazita ); lan 29 Pri projektovanju i izvoenju graevinskih objekata i njihovih dijelova namijenjenih za radne prostorije primjenjuju se propisi doneseni na osnovu zakona (tehniki propisi, jugoslavenski standardi, propisi o zatiti od poara, sanitarni i drugi), kojim se u zavisnosti od namjene objekta trajno obezbjeuju sigurni uslovi rada. 4 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 5. Veliina i visina radnih prostorija lan 30 Veliina radne prostorije zavisi od vrste djelatnosti koja e se u njoj obavljati i broja zaposlenih radnika. lan 31 Veliina radne prostorije mora biti takva da na svakog zaposlenog radnika dolazi najmanje 10 m 3 vazdunog prostora i 2 m2 slobodne povrine poda, ako pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi odnosno ako se pri radu ne razvija velika temperature, tetne pare, gasovi i praina. Povrina radne prostorije za obavljanje administrativnih poslova mora iznositi majmanje 3 m 2 po zaposlenom radniku, a povrina radne prostorije za projektne biroe najmanje 5 m2 po jednom radnom stolu odnosno crtaoj tabli. Veliina radne prostorije u kojoj se pri radu razvijaju tetni gasovi, pare i praina ili se javlja poveana vlaga, odnosno poveana temperature odreuje se u zavisnosti od djelovanja tih tetnih faktora. Pod pojmom vazduni prostor odnosno slobodna povrina poda iz stava 1 ovog lana podrazumijeva se slobodna zapremina vazdunog prostora odnosno povrina poda koja nije zauzeta namjetajem, oruima, pomonim ureajima ili materijalom i ne slui kao prostor za uskladitavanje. lan 32 Visina radnih prostorija mora iznositi najmanje: 1. 2.5 m za radne prostorije za obavljanje administrativnotehnikih i njima slinih poslova, projektne biroe, za uskladitenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadravaju manje od 2 sata dnevno; 2. 2.8 m za radne prostorije u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi (temperature, vlanost, brzina kretanja vazduha i toplotno zraenje) odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju tene pare, gasovi i praina; 3. 3 m za radne prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni ili teni gasovi, pare ili praina ili u kojima vladaju nepovoljni toplotni uslovi, pod uslovom da na svakog radnika dolazi najmanje 10 m 3 vazdunog prostora i 2 m 2 slobodne povrine poda. Radne prostorije iz take 1. prethodnog stava mogu imati visinu manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m , ako se ove prostorije nalaze u starim gradskim dijelovima i zatienim objektima koji su spomenici kulture iji izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati, pod uslovom da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve tetnosti, da na svakog zaposlenog radnika dolazi najmanje 10 m3 vazdunog prostora i 2 m2 slobodne povrine poda i da su pri radu obezbijrineni odgovarajui mikroklimatski uslovi. Radne prostorije iz take 2. stava 1 ovog lana mogu imati visinu manju od 2,8 m, a ne manju od 2,5 m, ako se u njima obavljaju zanatske i druge djelatnosti (krojaka, pletaka, frizerska, graverska, kljuarska, staklorezaka, stolarska, fotografska, optiarska, slikarska, kozmetiarska, pedikerska, asovniarska, zlatarska i druge), pod uslovom da se u procesu rada na pojavljuju tetnosti, da po svakom zaposlenom radniku dolazi najmanje 10 m3 vazdunog prostora i 2 m2 slobodne ppovrine poda i da su obezbijeeni odgovarajuu mikroklimatski uslovi. lan 33 Na privremenim radilitima i drugim mjestima, kao privremeno rjeenje za administrativnotehnike i njima sline poslove, portirnice, garderobe, kioske, skladita i sline namjene mogu se koristititi objekti tipa kontejneri standardnih dimenzija ija visina prostorija nije manja od 2,2 m , ako su ispunjeni uslovi u pogledu vazdunog prostora, mikroklime i slobodne povrine poda po zaposlenom radniku, u skladu sa odredbama prethodnog lana. Objekti iz prethodnog stava mogu se koristiti i za stalnu namjenu za radne i pomone prostorije, ako su ispunjeni uslovi iz lana 31. i 32. ovog Pravilnika. 6. Podovi u radnim prostorijama lan 34 Pod radne prostorije mora biti iznad nivoa okolnog zemljita. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, pod radne prostorije moe biti i ispod nivoa okolnog zemljita ako je prostorija zatiena od podzemnih i povrinskih voda.

5 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 35 Pod radne prostorije projektuje se, izvodi i odrava tako da se trajno obezbjeuje: 1. stabilnost, ravna povrina i sigurno kretanje radnika; 2. toplotna zatita; 3. zvuna zatita; 4. zatita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenzacije; 5. lako koritenje i odravanje; 6. vodonepropusnost, ako se posebno zahtijeva; 7. zatita od poara, a po potrebi i od statikog elektriciteta. lan 36 Radna prostorija, u kojoj se predvia zadravanje radnika due od dva sata u jednoj smjeni, mora imati topli pod od materijala s koeficijentom toplotne provodljivosti utvrene propisima donesenim na osnovu zakona. Ako zbog prirode posla koji se obavlja u radnoj prostoriji nije mogue osigurati uslove iz prethodnog stava, na mjestu rada moraju se postaviti podmetai ili podloge od materijala sa odgovarajuim koeficijentom toplotne provodljivosti. lan 37 Pod radne prostorije u kojoj se razlijeva voda, mora biti od nepropustljivog materijala, sa odgovarajuima nagibom prema otvorima odvodnih kanala. Ako se u radnoj prostoriji razlijevaju ili postoji opasnost od razlijevanja zapaljivih, agresivnih i otrovnih tenosti, pod radne prostorije mora boiti od materijala koji je otporan na djelovanje tih tenosti, da ih ne upija i da je izveden sa odgovarajuima nagibom prema slivniku. lan 38 U radnim prostorijama u kojima se prerauju organske materije podlone truljenju, podovi moraju biti od nepropustljivog materijala koji se lako isti. Pod koji se postavlja neposredno na zemlju mora biti izolovan od vlage ako material, od koga je izraen, nema hidroizolaciona svojstva. Ako u radnoj prostoriji postoji poveana opasnost od poara, pod radne prostorije mora biti od nezapaljivog materijala. Ako se u radnim prostorijama koriste pei na vrsta, tekua i plinska goriva, u krugu od najmanje 40 cm oko pei, pod mora biti od nezapaljivog materoijala ili se mora zatititi odgovarajuim nezapaljivim materijalom. lan 39 U radnoj prostoriji s obje strane izlaznih vrata pod mora biti ravan i jednako uzdignut na udaljenosti koja ne moe biti manja od irine vrata. 8. Zidovi, stropovi I krovovi radnih prostorija lan 40 Vanjski zidovi, stropovi i krovovi radnih prostorija i njihovi dijelovi projektuju se, izvode i odravaju tako da u toku eksploatacije objekta obezbjeuju uslove iz lana 27. ovog Pravilnika. lan 41 Sistem odvoenja atmosferskih padavina i taloga izvodi se tako da padavine i talozi ne mogu prodrijeti u graevinski objekt, ni otetiti fasadne povrine. lan 42 Fasade i vanjski zidovi radnih prostorija u kojima se obavljaju tehnoloki procesi pri kojma nastaju vodene pare, koje mogu prodrijeti kroz fasadu i vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, izvode se tako da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle kondenzovati. Stropovi radnih prostorija, u kojima se razvijaju vodene pare, izvode se od materijala koji spreavaju kondenzovanje. Proraun zatite od difuzne pare mora biti izraen u skladu sa jugoslovenskim standardom. 6 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 43 Povrine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama. Izuzetno od prethodnog stava, u radnim prostorijama u kojima suneva svjetlost moe tetno djelovati na sirovine i gotove proizvode, zidovi i stropovi mogu biti i drugaije obojeni. lan 44 Zidovi, pregrade, stropovi i drugi dijelovi radnih prostorija u kojima se obavlja tehnoloki process pri kojima se izdvajaju tetne, zapaljive i eksplozivne materije, moraju biti izgraeni tako da se na njima onemoguava skupljanje, odnosno zadravanje praine i drugih tetnih i opasnih materija. Povrine dijelova radnih prostorija iz prethodnog stava moraju biti obraene (keramikim ploicama, uljanom bojom zatitnim premazima i slino) tako da se omogui lagano ienje i pranje, te da se iskljui proputanje, odnosno upijanje tenih, zapaljivih i eksplozivnih materija. lan 45 Zidovi i pregrade radnih prostorija od stakla ili drugog lako lomljivog meterijala, izvode se tako da u toku upotrebe ne predstavljaju opasnost od povreda radnika na radu (ukruivanje, ograivanje, oznaavanje i slino). lan 46 Krovovi radnih prostorija moraju da u toku upotrebe tite radnu prostoriju od kie, vjetra, snijega i vode koja nastaje zbog topljenja snijega i leda. Krovovi radnih prostorija u kojima nema stropova moraju obezbijediti toplotnu i zvunu zatitu radnog prostora. lan 47 Ako postoji mogunost pada predmeta sa okolnih zgrada, krovovi i svjetlarnici od stakla ili drugog lako lomljivog materijala zatiuju se ianom mreom. Ako zbog tehnolokog procesa rada u radnoj prostoriji postoji opasnost od eksplozije, krov mora biti izveden s laganim pokrivaem u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. 9. Prozori I vrata u radnim prostorijama lan 48 Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori u radnim prostorijama projektuju se, izvode i odravaju tako da u toku upotrebe objekta obezbjeuju: 1. zatitu od atmosferskih uticaja; 2. prirodno osvjetljenje; 3. toplotnu izolaciju; 4. prirodno provjetravanje. lan 49 Prozori u radnim prostorijama sa niskim parapetima ili bez njih, vanjska vrata i slini otvori obezbjeuju se ogradama ili na drugi odgovarajui nain. Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori izvode se tako da se u toku eksploatacije radne prostorije mogu bezbijedno odravati i istiti sa vanjske i unutranje strane. Zastakljene povrine vrata i prozora u radnim prostorijama sa lako lomljivim staklom moraju se posebno oznaiti. lan 50 Vrata i drugi prolazi u radnim prostorijama moraju biti dovoljno iroki da zadovolje poztrebe prolaza radnika u normalnim i izuzetnim situacijama ( evakuacija i spasavanje radnika i slino). Vrata i drugi prolazi iz prethodnog stava ne mogu biti ui od 70 cm. Spoljna vrata postavljaju se tako da se otvaraju u pravcu izlaza iz radne prostorije. Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, nivo poda sa vanjske strane vrata moe biti samo za jednu stepenicu nii od nivoa sa unutranje strane. 7 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 Ako u radnoj prostoriji postoji opasnost od poara ili eksplozije, vrata moraju biti izvedena od nezapaljivog materijala i moraju se otvarati prema vani u smjeru najblieg izlaza. Velika pokretna vrata na halama, skladitima, garaama i slinim prostorijama moraju se izvesti tako da se mogu jednostavno i lagano otvarati i zatvarati. Ako se vrata u prostorijama iz prethodnog stava koriste i za prolaz radnika, na njima se ugrauju posebna vrata irine najmanje 70 cm. lan 51 Vrata s automatskim otvaranjem moraju se izvesti tako da se u sluaju nestanka energoije otvaraju runo. 10. Saobraajnice lan 52 Raspored unutranjig i vanjskih saobraajnica mora odgovarati potrebama i namjeni saobraaja. Saobraajnice iz prethodnog stava projektuju se, izvode i odravaju tako da obezbjeuju prenoenje predviebih optereenja i sigurno kretanje ljudi i transportnih sredstava. lan 53 Unutranje saobraajnice izvode se tako da omoguavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja ljudi i vozila. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja ljudi i vozila postavljaju se saobraajni znaci koji upozoravaju na mogunost nailaska prevoznog sredstva, svjetlosni i zvuni signali, rampe i ograde u obliku reetaka koje spreavaju nesmotren izlazak pjeaka na unutranje saobraajnice. Ako se u krugu osnovne organizacije odnosno u radnim prostorijama kreu motorna vozila, na odreenim mjestima postavljaju se saobraajni znaci u skladu sa propisima o bezbijednosti saobraaja na javnim putevima. lan 54 Putevi za transport tereta i putevi za kretanje radnika izvode se tako da se to manje presijecaju i poklapaju. Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje radnika i eljeznikog kolosijeka izrauju se prelazni mostovi ili tuneli. Svi transportni putevi, prelazi i prolazi za radnike moraju biti slobodni, a za vrijeme nonog rada dobro osvijetljeni. lan 55 Unutranje saobraajnice, koje prolaze kroz radne prostorije postavljaju se u nivou poda prostorija. Gornja ivica ina kolosijeka koji prolazi kroz radnu prostoriju mora leati u nivu poda radne prostorije i moe odstupati najvie 1 cm iznad ili ispod nivoa poda. Okretnice za vagone moraju biti obezbijeene od okretanja pri prelazu preko njih. lan 56 Putevi i saobraajnice na otvorenom prostoru moraju imati odgovarajue kanale sa slivnicima za oticanje povrinske vode. lan 57 Otvori, jame i kanali, potrebni u tehnolokom procesu moraju biti pokriveni odgovarajuim poklopcima ili ograeni vrstim ogradama. lan 58 Pri kretanju motornih vozila u krugu osnovne organizacije, udaljenost izmeu graevinskih objekata i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 75 cm i mora biti obiljeena vidnim znacima. Visina objekata na unutranjim saobraajnicama (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova mora biti za 50 cm vea od visine gabarita vozila predvienih za kretanje tim saobraajnicama, a irina kolskih prolaza mora iznositi najmanje po 50 cm, mjereno od bonih rubova gabarita vozila.

8 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 59 irina unutranjih saobraajnica u krugu osnovne organizacije i u radnim prostorijama mora odgovarati vrsti i namjeni saobraaja. Jednosmjerna saobraajnica mora biti iroka najmanje 3 m, a dvosmjerna najmanje 5 m. lan 60 U radnim prostorijama obezbjeuju se slobodne povrine za prolaz radnika, s tim da glavni hodnici moraju biti iroki najmanje 1,5 m, a sporedni najmanje 1 m. irina transportnih puteva u radnim prostorijama mora biti takva da omogui bezbijedan i lak transport materijala, dijelova i proizvoda. irina transportnih puteva iz prethodnog stava ne moe biti manja od 1.8 m i mora biti za 80 cm vea od irine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najee prevoze. lan 61 Transportni putevi moraju biti vidno obiljeeni linijama svijetle boje irine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima sa prenikom glave od najmanje 5 cm, usaenim u nivou poda prostorije. Prolazi za ienje, odravanje I posluivanja orua za rad moraju biti iroki najmanje 70 cm. U radnim prostorijama moraju se obezbijediti I posebno obiljeiti slobodne povrine potrebne za slaganje materijala I proizvoda u fazi obrade. lan 62 Utovarno-istovarne povrine, prilazi takvim povrinama i njihove saobraajnice moraju biti izgraeni od vrstog materijala. irina prilaza I transportnih puteva utovarno-istovarnim povrinama ne smije biti manja od 3 m pri jednosmjernom, odnosno od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila. Prilazi utovarno-istovarnim povrinama moraju sa obje strane imati pjeake staze irine najmanje 50 cm, s odgovarajuim proirenjima na krivinama. lan 63 Na utovarno-istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama I transportnim putevima za motorna vozila postavljaju se saobraajni znaci, u skladu sa propisima o bezbijednosti saobraaja na putevima. Na utovarno-istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama I transportnim putevima treba, po pravilu, da je jednostavno. Utovarno-istovarne povrine za vrijeme nonog rada moraju biti osvijetljene u skladu s jugoslovenskim standardima. lan 64 Ako posebnim propisima nije drugaije utvreno, irina transportnih puteva u skladitima mora iznositi najmanje: 1. 1.50 m u prostoriji koja nije ira od 15 m; 2. 2,40 m u prostoriji irine od 16 16 do 40 m; 3. 3 m u prostoriji irine od 41 do 80 m, ili dva puta irine po 7 m; 4. u prostoriji irine preko 80 m na svakih 40 m irine, po jedan put irine od 3m. lan 65 Ako posebnim propisime nije drugije utvreno, na svakih 30 m duine, skladine prostorije moraju imati poprene saobraajnice irine najmanje 1,8m. Ako se roba uskladitava u regale ili palete, glavne saobraajnice ne smiju biti ue od 1,5 m, a razmak izmeu regala ne smije biti manji od 80 cm. lan 66 Uskladitena roba mora se udaljiti od zidova, meuspratnih konstrukcija, odnosno izlaza I hidranatanajmanje 80 cm, a od rasvetnih armature I grijaih tijela-najmanje 50 cm.

9 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 67 Prostor za uskladitenje mora biti obiljeen linijom bijele boje, a transportni putevi linijom ute boje u irini od 5 cm. 11. Unutranja stepenita lan 68 Unutranje stepenite u radnim prostorijama projektuje se I izvodi tako da obezbjeuje propusnu mo u zavisnosti od broja koji se njim koristi za nesmetano izlaenje iz radnih prostorija. lan 69 Unutranje stepenite sa odmoritima (stepenini put ili podest) mora se nastavljati bez suenja du smjera izlaznog puta. Zabranjeno je na stepenitu voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje proctor izlaza. Na stepenitu I njegovom prilazu ne smiju se stavlljati stvari koje mogu da zbune radnike (ogledala, neobiljeene providne ograde I razne dekoracije). Stepenite I njegovi prilazi moraju biti dobro osvijetljeni, po mogunosti, prirodnim osvjetljenjem. lan 70 irina stepeninog kraka unutranjeg stepenita izmeu rukohvata I zida mora mora odgovarati broju radnika koji ih koriste I rasporedu prostorija u objektu, a ne moe biti manja od 1,10 m. Stepenini krak mora imati najmanje tri, ali ne vie od 18 stepenica. lan 71 irina odmorita ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a duina a duina izmeu stepeninih krakova ne moe biti manja od 1,10 m. Povrina gazita stepenica I odmorita stepenita ne smije biti klizava. U objektima namijenjenim za radne I pomone prostorije visina stepenica mora biti od 14 do 18 cm, a irina gazita od 26 do 36 cm, u zavisnosti od njihove namjene. Na istom stepenitu, po pravilu, stepenice moraju biti jednake po visini I irini gazita. Odstupanje u visini stepenica I itini gazita ne moe biti vee od 2 cm. lan 72 U izuzetnim sluajevima, u radnim I pomonim prostorijama, moe se izvesti kruno stepenite. Kruno stepenite mora biti tako projektovano I izvedeno da na njuem dijelu irina gazita ne bude manja od 10 cm. Kruno stepenite ne moe se koristiti kao jedini izlaz za evakuaciju I spasavanje radnika. 11. Zatitne ograde i rukohvati lan 73 Stepenite I stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu s rukohvatom. Zatitna ograda I rukohvat moraju biti postavljeni na cijeloj duini kraka stepenita. lan 74 Prolazi, prelazi. Radne platforme, galerije, mostovi I sva mjesta rada na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda prostorije sa kojih se moe pasti, ograuju se vrstom zatitnom ogradom. Povrine elemenata zatitne ograde moraju biti ravne I glatke. lan 75 Visina zatitne ograde ne moe biti manja od 100 cm, mjereno od poda. Zatitna ograda I rukohvat na stepenitima postavljaju se na visini od 100 cm iznad gornje povrine gazita, mjereno vertikalno od sredine gazita stepenita do vrha rukohvata odnosno ograde.

10 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 76 Popuna zatitne ograde (preke, meupreke, stubovi I umeci) mora biti konstruisana za ravnomjerno optereenje ukupne povrine ograde. Ako se popuna zatitne ograde izvodi od duinskih meupreki, predvidie se dovoljan broj meupreki tako da njihov razmak ne bude vei od 25 cm. Ako se popuna zatitne ograde izvodi u obliku vertikalnih preki, njihova meuspratna udaljenost ne moe biti vea od 14 cm. 12. Vanjska stepenita lan 77 Vanjsko stepenite koje se koristi za izlaz iz radnih prostorija projektuje se I izvodi tako da ga mogu koristititi svi radnici. Stepenite iz prethodnog stava mora imati zatitnu ogradu visine od najmanje 1,00 m. Vanjsko stepenite, po pravilu, mora biti zatieno od atmosferskih padavina. Nezatieno stepenite mora se redovno istiti I odravati. 13. Mostovi, rampe, radne platforme, glavni prolazi I pjeake staze lan 78 Premoeni prelazi, radne platforme, utovarni mostovi I galerije, koje se koriste za prenos ili prevoz tereta, projektuju se I izuvode tako da su dovoljno iroki I vrsti za vrijeme koritenja. Podovi preko kojih se prenosi ili prevozi teret moraju biti ravni, obezbijeeno od klizanja, a ako su postavljeni na visini veooj od 100 cm iznad poda ili tla, du rubova sa otvorene strane moraju imati vrstu zatitnu ogradu visine od najmanje 100cm. irina glavnog prolaza, radne platforme, odnosno mosta, preko se prenosi ili prevozi teret ne moe biti manja od 1,60m. lan 79 irina rampi mora odgovarati broju radnika koji ih koristi, ali ne moe biti manja od 1,1m. Rampe s nagibom do 10% ne moraju imati odmorita, a kod rampe sa nagibom od 10 do 17%, visina izmeu odmorita ne moe biti vee od 4m. Rampe du rubova s otvorene strane moraju imati zatitne ograde I rukohvate, a rampe s nagibom do 10% ne moraju imati rukohvat. Nagib rampe u radnim prostorijama ne moe biti vei od 40%. Nagib rampe izmeu odmorita ne moe se mijenjati. 14. Vertikalni prilazi lan 80 Za prilaz na radne platforme, galerije i slino, gdje se poslovi obavljeju povremeno, mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso pod uglom veim od 75 stepeni prema horizontali. Preke ljestava izrauju se od okruglog eljeza prenika najmanje 1,6 cm. Preke se zakivaju, odnosno zavaruju za stranice ljestava na udaljenosti koja ne moe biti vea od 10 cm. irina ljestava ne moe biti manja od 45cm. lan 81 Ljestve vee od tri metra od sedme preke ( oko 2 m od poda) moraju imati vrstu lenu zatitu. Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza od lukova plosnatog eljeza, s unutranjim promjerom od 70-80 cm, koji se privruju za stranice ljestava na razmaku koji ne moe biti vei od 1,4m. Za vertikalne prolaze u halama gdje se mogu oekivati intervencije sa izolacionim i drugim aparatima za paavanje, lukovi leobrana moraju biti takvi da se nesmetano moe proi sa aparatom za spaavanje. Lukovi moraju biti sigurno povezani vertikalama od pljosnatog eljeza na razmaku koji ne moe biti vei od 25 cm. Ljestve moraju biti vrsto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom na razmacima od najmanje 3 m.

11 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 82 Ljestve se postavljaju paralelno sa zgradom, ili nekom drugom konstrukcijom. Ako ljestve nemaju leobran, ve je predvirno da se radnici penju izmeu ljestava i zida, razmak izmeu ljestava izida mora iznostiti od 70-80cm. Na ljestvama koje su vee od 20 m na udaljenosti od 6-8m ugrauju se odmorita. lan 83 Rukohvati ljestava(stranice) za prilaenje rubovima radnih platformi, galerija, na krovove objekata i rukohvati ili stranice ljestava za prilaenje radnoj platformi moraju se produiti najmanje 75cm iznad povrine na koju su ljestve postavljene. Lena zatita mora biti produena najmanje 1m iznad povrine na koju su ljestve postavljene. 15. Pokretne stepenice lan 84 Pokretne stepenice (eskalatori) za prevoz radnika projektuju se i izvode u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Pokretne stepenice ne smiju biti jedini izlaz iz objekta u sluaju opasnosti. Pokretne stepenice ne mogu imati neprekinuti vertikalni put vii od jedene etae(sprata). lan 85 Gazea povrina pokretnih stepenica u poloaju u kome se koriste mora biti vodoravna, njihova irina mora biti najmanje 40cm, a najvie 1,1m, a dubina gazita najmanje 38cm. lan 86 Pokretne stepenice s obje strane moraju imati vrste ograde(balustrade) visine od 0.85-1,4 m. Ograde sa unutranje strane moraju biti glateke, sa glatkim rukohvatom sa gornje strane u obliku pokretne trake koja ima istu brzinu i smjer kretanja stepenica. Pokretne stepenice moraju imati ureaj za koenje s mehanikim djelovanjem koji u sluaju nestanka elektrine energije, zaustavlja stepenice bez obzira na smjer kretanja. 16. Prirodno i vjetako osvjetljenje lan 87 Prirodno I vjetako osvjetljenje radnih prostorija I radnih prostora izvan radnih prostorija, projektuje se, izvodi I odrava u skladu sa propisima donesaenim na osnovu zakona. lan 88 Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje(prozore, staklena vrata, staklene pregrade, krovne svjetiljke I sl.). Raspored povrina I broj otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se obavljaju u radnoj prostoriji. Ostakljene povrine rasporeuju se tako da obezbjeuju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna povrina mora iznositi najmanje 1/8 povrine poda radne prostorije. lan 89 Otvori za prirodno osvjetljavanje rasporeuju se tako da se sprijei direktno upadanje suneve svjetlosti na mjesta rada. Ako se ne moe sprijeiti direktno upadanje suneve svjetlosti na mjesta rada, upotrebljevaju se sredstva za zasjenjivanje (zastori, zavjese, brisoleji, premazivanje okana, nadstrenice, podesne vrste stakla I dr.). lan 90 Ako se prirodnim osvjetljenjem ne moe obezbijediti propisna osvijetljenost radnih prostorija, obezbjeuje sae vjetako osvjetljenje u skladu sa jugoslovenskim standardima. 12 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa rad mogu biti u potpunosti ili djelimino prirpodno osvijetljene (prostorije bez prozora I svetlarnika), mogu se koristiti za rad samo ako je obezbijeeno propisno vjetako osvjetljenje u skladu s prirodom tehnolokog procesa. U radnim prostorijama koje se istovremeno osvjetljavaju prirodnom I vjetakom svjetlou, boja vjetakog osvjetljenja mora biti to slinija prirodnoj svjetlostoi. 17. Temperatura, vlanost i brzina kretanja vazduha lan 91 U svim radnim prostorijama moraju se u ljetnom i zimskom periodu obezbijediti povoljni uslovi rada u pogledu temperature, vlanosti i brzine kretanja vazduha. lan 92 Temperatura i vlanost vazduha u radnim prostorijama obezbjeuje se u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. lan 93 Brzina kretanja vazduha u radnim prostorijama zavisi od vrste rada i tehnolokog procesa, a ne smije biti vea od 50 cm/s u zimskom periodu pri temperature vanjskog vazduha od 283 K(10 C), 60 cm/s pri prelaznom periodu pri temperature vanjskog vazduha 283 K(10 C) do 300 K (27 C), odnosno 80 cm/s u toplom periodu pri temperature vanjskog vazduha preko 300 K (27 C). 18. Zgrijavanje radnih prostorija lan 94 Radne prostorije u kojima se radnici zadravaju stalno ili neprekidno due od dva sata za vrijeme hladnog perioda moraju se zagrijavati. lan 95 Zagrijavanje radnih prostorija sa povrinom poda do 500m2 u kojima se pri proizvodnji ne izdvajaju I ne koriste zapaljive ili eksplozivne materije moe se obezbijediti pomou pei na kruto ili tekue gorivo, plin ili elejtrinu energiju. lan 96 Za zagrijavanje radnih prostorija sa povrinom poda preko 500 m2 i radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdavajaju ili koriste zapaljive ili eksplozivne materije, bez obzira na njihovu povrinu, mora se obezbijediti system centralnog grijanja (parom, toplom vodom, toplim vazduhom is l). Centralno grijanje pomou toplog vazduha ne smije se koristiti u radnim prostorijama u kojima zbog poveane temperature i brzine kretanja vazduha moe doi do poveanog isparavanja otrovnih materija. lan 97 Zagrijavanje radnih prostorija predvienih za administrativno-tehnike i njima sline poslove, konstrukcione i projektne biroe, kopirnice, sale za sastanke, sanitarne i pomone prostorije, obezbjeuje se u skladu sa jugoslovenskim standardima. lan 98 Raspored grejnih tijela (radijatori, kaloriferi, pei is l.) mora biti takav da se u radnoj prostoriji obezbijedi ravnomjerna temperature. U radnim prostorijama u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne materije na povrini grejnih tijela, temperature ne moe biti vea od 403 K (130 C). U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja praina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna, na povrini grejnih tijela, temperature ne moe biti vea od 383 K (110 C). Grejna tijela, ija je temperature na povrini tijela vea od 363 K (90 C) moraju biti zatiena od sluajnog dodira. 13 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvajaju zapaljive, eksplozivne ili otrovne praine, gasovi i pare, temperature na povrini grejnih tijela odreuje se u zavisnosti od osobina i koliine izdvojenih materija. lan 99 Temperatura toplog vazduha za zagrijavanje radne prostorije (pomou kalorifera is l.) ne smije biti vea od 333 K (60 C) ako se vazduh dovodi sa visine vee od 3,5 m, mjereno od poda, odnosno vea od 313 K (40 C) ako se vazduh dovodi sa manje visine. 19. Radne prostorije s oruima za rad kod kojih se pojavljuju visoke i niske temperature lan 100 Mjesta rada na kojima se rad obavlja sa oruima koja stvaraju visoke ili niske temperature moraju biti na poseban nain zatiena od tetnog djelovanja visoke odnosno niske temperature (daljinsko upravljanje, toplotna izolacija, hermetizacija, ekranizacija is l.). Na mjestima rada iz prethodnog stava temperature zraenja ne smije biti vea od 313 K (40 C). lan 101 Hlaenje zagrijanih materija na moe se obavljati u radnoj prostoriji, ako ne postoje ureaji za odvoenje osloboene toplote odnosno ako se prostorija ne provjetrava na podesan nain. lan 102 Kada se u radnim prostorijama obavlja rad sa oruima koja se koriste za prenoenje ili prevoz rastopljenih uarenih masa, mjesta rada moraju biti zatiena od toplotnih zraenja (pregrade, kabine is l.). Ako pri opsluivanju pei, na kojima su vrata odnosno poklopci otvoreni, toplotno zraenje prelazi dozvoljenu granicu utvrenu propisima donesenim na osnovu zakona, mjesto rada mora boiti zatieno ureajem ili napravom za zatitu od toplotnog zraenja(pregrada, vodena zavjesa is l.). lan 103 U radnim prostorijama gdje je temperature ispod 273 K (0 C) (u hladnjaama, ledarama, hemijskim postrojenjima is l). po pravilu, posluivanje orua za rad obavlja se na mehanizovan pogon. Ako se posluivanje orua za rad iz prethodnog stava obavlja runo, moraju se obezbijediti posebne prostorije za povremeno zagrijavanje radnika. 20. Provjetravanje radnih prostorija lan 104 U radnim prostorija mora se obezbijediti prirodno ili vjetako provjetravanje u zavisnosti od vrste, jaine i izvora zagaenja. lan 105 Provjetravanje prirodnim putem doputeno je u radnim i pomonim prostorijama u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi in e dolazi do stvaranja i kondenzovanja vodene pare, velike toplote, tetnih para, gasova, dimova, magle i praine. Ako s eradne i pomone prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz prozorske okne ili otvore na zidovima i stropovima, otvori moraju biti opremljeni ureajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije. Broj, veliina, raspored i poloaj prozorskih okana i otvora za prirodno provjetravanje mora da obezbjeuje izmjenu vazduha i mikroklimatske uslove u ljetnom i zimskom periodu sa normativima utvrenim propisima donesenim na osnovu zakona. lan 106 U radnim prostorijama za obavljanje administrativnotehnikih i njima slinih poslova, konstrukcionim i projektnim biroima, kopirnicama, salama za sastanke i pomonim prostorijama, mora se obezbijediti odgovarajui broj izmjena vazduha u toku jednog sata prema sljedeim normativima: 1. 1 izmjena / sat u garderobama, umivaonicima i kopirnicama;

14 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 2. 1,5 izmjena/sat u prostorijama za obavljanjeadministrativnih, strunih i njim aslinih poslova, konstrukcionim i njima slinim biroima; 3. 2 izmjene / sat u prostorijama za linu higijenu ena, trpezarijama i prostorijama za povremeno zagrijavanje radnika; 4. 3 izmjene / sat u salama za odravanje sastanaka; 5. 4 izmjene / sat u nunicima; 6. 5 izmjena / sat u kupatilima. lan 107 Radne prostorije koje se zbog tehnolokog procesa ne mogu u potpunosti ili djelimino prirodno provjetravati (prostorije bez prozora, otvora i svjetlarnika) mogu se koristiti za rad: 1. ako klimatski ureaji stalno odravaju temperature, vlanost i brzinu kretanja vazduha u granicama propisanim jugoslovenskim standardom; 2. ako je odgovarajuim ureajima odnosno mjerama zatite omogueno da koncentracija tetnih gasova, para i praine bude u granicama propisanim jugoslovenskim standardima. lan 108 Vazduh za vjetako provjetravanje radnih prostorija odnosno vazduh za zagrijavanje kojim se istovremeno vri i provjetravanje radnih prostorija ne smije sadravati prainu, dim, tetne gasove, neugodne mirise is l. Ubacivanje i izbacivanje vazduha pri vjetakom provjetravanju radnih prostorija mora biti tako da koncentracija zagaenja vazduha u zoni disanja radnika ne prelazi maksimalno doputene koncentracije tetnih gasova, para, magle i praine (MDK). Ako svjei vazduh nije dovoljno ist, prije dovoenja, u radnu prostoriju mora da se proisti putem posebnih ureaja (filtera, klimatskih ureaja is l). Otvori za dovoenje vazduha zatiuju se od prodiranja stranih tijela ianom mreom, aluzinama is l. lan 109 U radnim prostorijama sa normalnim mikroklimatskim uslovima, vjetakim provjetravanjem moraju se obezbijediti koliine svjeeg vazduha po zaposlenom radniku: 1. 30 m3/sat za radne prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 m3 slobodnog vazdunog prostora; 2. 20 m3/sat za radne prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 do 40 m3 slobodnog vazdunog prostora; 3. 40 m3/sat za radne prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje; Ako u radnim prostorijama zbog tehnolokog procesa ne postoje normalni mikroklimatski uslovi (razna zagaenja, tetna isparavanja, visoke temperature, vlaga is l) koliina vazduha za vjetako provjetravanje odreuje se u zavisnosti od stepena zagaenja vazduha, vlage, temperature i drugih tetnih faktora. lan 110 Na izvorima zagaenja vazduha u radnim prostorijama moraju biti postavljeni ureaji kojima se zagaeni vazduh neposredno odvodi sa mjesta nastajanja. Pri tehnolokim propisima kod kojih postoji opasnost izdvajanja otrovnih materija, ureaj iz prethodnog stava mora biti snavbdjeven rezervnim motorom koji e se koristititi u sluaju kvara na pogonskom motoru. lan 111 U radnim prostorijama, u kojima se pri tehnolokom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati zapaljive odnosno eksplozivne smjese, pritisak vazduha sniava se pomou posebnog ventilacionog ureaja. lan 112 Pri provjetravanju, vazdunom zagrijavanju i klimatizaciji radnih prostorija doputeno je koritenje recirkulacionog vazduha, ako taj vazduh ne sadri neugodne mirise ili zapaljive odnosno eksplozivne pare i ako ponovnim ubacivanjem takvog vazduha u radnu prostoriju nee biti prekoraene doputenegranice propisane jugoslovenskim standardima o maksimalno doputenoj koncentraciji tetnih gasova, para, magle i praine (MDK).

15 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 113 Radne prostorije, u kojima moe doi do iznenadnog razvijanja velikih koliina otrovnih, lako zapaljivih, ili eksplozivnih isparenja, moraju boiti opremljene, pored ureaja za redovno provjetravanje prostorije, i posebnim ureajima za provjetravanje koji automatski stupaju u dejstvo kad se prekorai doputena granica propisana jugoslovenskim standardima o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih gasova, pare, magle i praine (MDK). 21. Buka i vibracije lan 114 Graevinski objekti namijenjeni za radne i pomone prostorije u kojima e se smjestiti orua za rad sa izvorima buke ili u koje e buka dopirati izvana, projektuju se u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i jugoslovenskim standardima u zavisnosti od vrste, osobina i uslova tehnolokog procesa. 22. tetna zraenja lan 115 Pri projektovanju graevinskih objekata namijenjenih za radne i pomone prostorije u kojima e se javljati tetna zraenja (infracrvena, ultravioletna, jonizirajua), ultrazvuk, ili jaka magnetska polja, primjenjuju se mjere zatite na radu utvrene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. 23. Pomone prostorije lan 116 Pomone prostorije (garderobe, kupatila, umivaonici, i druge prostorije za linu higijenu radnika, prostorije za spremanje i uzimanje hrane, za puenje, prostorije za linu higijenu radnica; prostorije za povremeno zagrijavanje radnika, nunici, pisoari, prostorije za ienje i dezinfekciju radne odjee i zatitnih sredstava i dr) smjetaju se, po pravilu, u posebne graevinske objekte u blizini radnih prostorija ili u anekse uz radne prostorije. Pomone prostorije mogu se smjetati u graevinske objekte namijenjene za radne prostorije, ako to priroda proizvodnog procesa i sanitarno-higijenski uslovi dozvoljavaju. lan 117 Veliina pomonih prostorija mora odgovarati svojoj namjeni, a visina ne moe biti manja od 2,50 m. lan 118 Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na projektovanje, izvoenje i odravanje radnih prostorija, primjenjuju se in a pomone prostorije iz lana. 116 stav1. ovog pravilnika (podovi, zidovi, stropovi, krovovi, zagrijavanje, provjetravanje, osvjetljenost, izvoenje instalacija i dr.). 24. Garderoba lan 119 Za smjetaj line i zatitne odjee i obue radnika obezbjeuju se garderobe i to: posebno za radnike, a posebno za radnice. U izuzetnim sluajevima garderobe mogu bit i zajednike. Ako je broj radnika manji od 20 i ako su poslovi takve prirode da ne zahtijevaju da ne zahtijevaju obavezno koritenje kupatila, za smjetaj line i zatitne odjee radnika mogu se koristiti i hodnici odnosno radne prostorije. Za smjetaj line i zatitne odjee i obue radnika koji obavljaju poslove sa otrovnim i zaraznim materijama, kao i materijama sa neugodnim i tetnim mirisima, moraju se obezbijediti posebne prostorije neposredno uz radne prostorije. lan 120 Garderobe se projektuju, izvode i odravaju u zavisnosti od stepena zagaenosti, mjesta rada i vrste i prirode poslova koje radnici obavljaju i to: 1. za iste poslove kod kojih postoje normalni uslovi rada, kao to su administrativni, trgovinski, asovniarski, finomehaniarski, graverski, krojaki id r. mogu se izvesti garderobe sa vjealicama;

16 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 2. za prljave poslove kod kojih se u procesu rada razvija praina koja nije izrazito tetna po zdravlje (tekstilna industrija, kudeljare, sortiranje krpa i otpadaka, pekarske, stolarske, bojadisarske, bravarske, limarske, mehaniarske radionice is l.) za uvanje i dranje line i zatitne odjee i obue obezbjeuju se jednostruki garderobni ormari; 3. za poslove kod kojih se u procesu rada razvijaju praina, gasovi ili pare, izrazito tetni po zdravlje radnika(rad sa olovom, ivom, parom, kiselinom, na izradi akumulatotra is l.) obezbjeuju se dvostruki garderobni ormari. Ako se radnicima koji obavljaju te poslove, svakodnevno obezbjeuje ista zatitna odjea, za uvanje line odjee mogu biti jednostruki garderobni ormari. 4. za poslove koji se obavljaju sa otrovima, zaraznim i tetnim materijama obezbjeuju se posebne garderobne prostorije sa dvostrukim garderobnim ormarima za linu i zatitnu odjeu i obuu, 5. za poslove koji se obavljaju u vlazi, kod kojih se u procesu rada ne razvija praina, para ili gasovi (ledare, tvornice prehrambenih artikalapraonice i sl.) obezbjeuju se garderobe sa ureajem za suenje odjee i obue; 6. za poslove koji se obavljaju u vlazi i pri kojima se razvijaju meterije tetne po zdravlje radnika (hemijska industrija is l.), obezbjeuju se posebne garderobe za linu, a posebne za zatitnu odjeu i obuu, s tim to garderoba za zatitnu odjeu i obuu moraju imati i ureej za suenje. lan 121 Za radnike koji su izloeni vlazi ili void u tolikoj mjeri da se njihova zatitna odjea i obua ne moe osuiti u toku est sati u garderobama sa obinim ormarima, odnosno sa sistemom vjealica, instaliraju se ureaji koji omoguavaju suenje odjee i obue. U tu svrhu mogu se koristititi komore za suenje, ormari s cirkulacijom toplog i suhog vazduha i slino. Temperatura toplog vazduha za suenje zatitne odjee i obue ne smije prelaziti 313K(40 C). lan 122 Garderobni ormari izrauju se i opremaju tako da ispunjavaju slijedee uslove: 1. da imaju visinu najmanje 1,8m, a dubinu i irinu najmanje 35 cm; 2. da su izraeni na nogarima visokim 15 cm odnosno da su smjeteni na fiksnu podnoje visoko 15 cm, 3. da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju; 4. da su obojeni zatitnom bojom; 5. da s unutranje strane imaju vjealice ili druga odgovarajua sredstva za vjeanje odjee; 6. da u gornjem dijelu imaju police visine 30 cm; 7. da u donjem dijelu imaju odjeljak (police) za obuu; 8. da imaju brave koje se zakljuavaju; Dvostruki garderobni ormari moraju biti izvedeni kao i jednostruki, osim irine koja ne moe biti manja od 70 cm, a pregrada koja ih dijeli poirini na dva dijela mora biti tako izvedena da lina odjea ne dolazi u dodir sa zatitnom odjeom. lan 123 Ako je u prostorijama predvien smjetaj odjee za vie od 50 radnika, slobodni prolaz izmeu garderobnih ormara mora biti najmanje od 100cm. Garderobne prostorije opremaju se klupama, ogledalima, pepeljarama i korpama za otpatke. 25. Kupatila lan 124 Za radnike koji obavljaju poslove pri kojima dolazi do pljanja, kvaenja tijela i odjee, znojenja, pojava velikih koliina praine ili neugodnih mirisa, koji rade sa otrovima, zaraznim ili jonizirajuim materijama, kao i radnike koji uestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala, moraju se obezbijediti kupatila. Kupatila se projektuju, izvode i odravaju posebno za radnike, a posebno za radnice. lan 125 U kupatilima se obezbjeuje toplai hladna voda, predprostor za prilagoavanje temperature i proctor za presvlaenje koji omoguuje da odjea i obua radnika bude zatiena od prskanja vodom. Temperatura vazduha za vrijeme upotrebe kupatila ne moe biti nia od 298K(25C). Podovi i zidovi kupatila izrauju se od materijala koji ne proputaju vodu i koji se lako iste.

17 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 lan 126 Broj tueva u kupatilu odreuje se u zavcisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni, i to: 1. jedan tu za najvie 5 radnika ako se u procesu rada javlja praina, tetne materije, neugodni mirisi,jako znojenje ili dolazi do kvaenja odjee(termika obrada metala, peenje plastinih materijala, lijevanje metala, transportni radovi sa teretima u rastresitom stanju, transport sirovih koa, u mlinskoj industriji, prerada ribe, obrada drveta, bojenje i pricanje is l.); 2. jedan tu za najvie 10 radnika, ako se obavljaju poslovi prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala(proizvodnja kruha i tjestenina, mesnih proizvoda is l.). Kod obavljanja poslova koji isu navedeni u prethodnom stavu obezbjeuje se 1 tu na najvie 20 radnika. lan 127 U kupatilima tuevi se mogu postavljati grupno ili pojedinano. Ako je tu postavljen u kabini irina i duina kabine ne moe biti manja od 90x90cm. lan 128 U zajednikim kupatilima sa tuevima mora se predvidjeti odgovarajui predprostor za odlaganje odjee i obue, odnosno za spreavanje nagle promjene temperature u prostoriji. 26. Umivaonici lan 129 Umivaonici, po pravilu, treba da budu smjeteni u posebne prostorije povezane sa garderobom i to posebno za radnike, a posebno za radnice. Ako to process rada doputa, umivaonici se mogu smjestiti i u radne prostorije. lan 130 Umivaonici se projektuju, izvode i odravaju tako da ispunjavaju uslove u pogledu broja slavina, obezbjeenja hladne i topple vode, materijala od koga su izraeni i obezbjeenja sredstava ili ureaja za suenje ruku u zavisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika. lan 131 Broj slavina u umivaonicima odreuje se u zavisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni i to: 1. jedna slavina za najvie 50 radnika za poslove na kojima nema tetnosti(administrative, tehniki i njima slini poslovi); 2. jedna slavina za najvie 20 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jaeg znojenja, pojave praine ili vlage, kvaenja odjee i ruku; 3. jedna slavina za najvie 15 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odjee, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih koliina praine; 4. jedna slavina za najvie 10 radnika ako se pri obavljanju poslova izdvajaju tetne materije i neugodni mirisi, dolazi do jonizirajuih zraenja ili zagauje odjea. 27. Prostorije za linu higijenu radnika lan 132 U graevinskom objektu sa radnim prostorijama u kojima su zaposlene radnice na poslovima pri ijem vrenju dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, velikih koliina praine ili neugodnih mirisa, koji rade sa otrovnim, zaraznim ili jonizirajuim materijama koje rade u procesu prerade prehrambenih proizvoda, ili izrade sterilnih meterija, mora se obezbijediti posebna prostorija sa toplom i hladnom vodom za linu higijenu radnica. Prostorija iz prethodnog stava mora biti odvojena od drugih prostorija predprostorom i opremljena posebnim kabinamapovrine najmanje1,5m2 i umivaonicima za pranje ruku, te smjetena u neposrednoj blizini nunika, po pravilu, to blie mjestu rada radnica. Broj kabina odreuje se prema broju zaposlenih radnica, a najmanje po jedna kabina na svakih 50 zaposlenih radnica, ako broj zaposlenih radnica ne prelazi 300.Na svakih daljnjih 100 zaposlenih radnica mora se obezbijediti jo najmanje po jedna kabina. 18 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 Kabine iz stava 2. ovog lana moraju imati odgovarajuu opremu koja slui za odravanje line higijene(bide, stoli,ogledalo, higijenska posuda za otpadke i potroni material). 28. Nunici lan 133 Nunici se projektuju, izvode i odravaju, po pravilu, posebno za radnike a posebno za radnice. U viespratnim graevinskim objektima nunici se obezbjeuju na svakom spratu. U graevinskom objektu u kome su radne prostorije, udaljenost nunika od najudaljenijeg mjesta rada ne moe biti vea od 100 m, a ako se nunici nalaze izvan graevinskog objelkta ta udaljenost ne moe biti vea od 200m. lan 134 Broj nunika u graevinskom objektu u kome su radne prostorije, odreuje se prema broju zaposlenih radnika. Za najvie 30 radnika odnosno 20 radnika mora se obezbijediti po jedan nunik, a uz nunik za radnike i jedan pisoar. Nunici se obezbjeuju u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. Povrina poda kabine ne moe biti manja od 90 cmx120cm. lan 135 U graevinskom objektu u kome su smjetene radne prostorije nunici moraju imati predprostore sa vratima koja se sama zatvaraju i ureaj za vodeno ispiranje. Predprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom(lavaboom) na njavie etiri nunika. Prostorije nunika moraju imati odgovarajuu ventilaciju. Nunik mora imati vrata koja se zatvaraju sa unutranje strane. Pored glavne opreme nunika, koja se sastoji od koljke i ureaja za vodeno ispiranje, kabina nunika mora se opremiti i napravom za toaletni papir, zidnom vjealicom ili klinom. lan 136 Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske koljke i uspravni pisoari. Pisoari moraju biti izraeni od materijala koji se lako pere. Duina panel pisoara, mora odgovarati broju zaposlenih radnika, tako da se obezbjjedi duina zida od 60cm za najvie 30 radnika. Panelpisoari koji predstavljaju ravni dio zida moraju biti izraeni od materijala koji jeotporan na mokrau. Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj duini. ljeb za odvod vode mora se postaviti ispod nivoa poda i imati lagani pad prema slivniku. 29. Prostorije za uzimanje hrane lan 137 Ako u graevinskim objektima postoje posebne prostorije za uzimanje hrane (trpezarije), njihova veliina odnosno povrina i broj stolova moraju odgovarati broju zaposlenih radnika, rasporedu smjena i drugim uslovima. lan 138 U graevinskim objektima namijenjenim za radne prostorije u kojima se obavljju poslovi pri kojim dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, pojave velikih koliina praine ili neugodnih moirisa, za radnike koji rade sa otrovnim, zaraznim ili jonizirajuim materijama, kao i za radnike koji uestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade streilnih materija, moraju se predvidjeti i obezbijediti posebne prostorije za uzimanje hrane. Ispred prostorije za uzimanje hrane postavljaju se umivaonici sa tekuom, a po potrebi, i toplom vodom. Prostorije iz stava 1. ovog lana moraju imati odgovarajuu ventilaciju. 30. Prostorije za puenje lan 139 Ako je zbog prirode procesa rada zabranjeno puenje u radnim prostorijama i u krugu osnovne organizacije, moraju se predvidjeti posebne prostorije za puenje. 19 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88 Veliina prostorija za puenje zavisi od broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni. Prostorije za puenje moraju imati odgovarajuu ventilaciju, izvedenu tako da ista obezbjeuje to povoljnije uslove u pogledu istoe vazduha id a su opremljene sa dovoljnim brojem pepeljara. III PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 140 Postojei graevinski objekti namijenjeni za radne i pomone prostorije i radne prostore moraju se uskladiti sa optim mjerama zatite na radu propisanim ovim pravilnikom u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Odredbe lana 12. stav 1. taka 3. ovod pravilnika ne odnosi se na radnhe prostorije sa proizvodnim procesima koje su ve izgraene, ili ija je izgradnja otpoela u 1987. godini, pod uslovom da se u tim prostorijama obezbijede odgovarajui uslovi rada drugim mjerama zatite na radu(povrina prostorija, kubatura vazduha, ventilacija id r.). lan 141 Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o optim mjerama i normativima zatite na radu za graevinske objekte namijenjene za radne i pomone prostorije(Slubeni list SFRJ br.27/67, 29/67 i 41/68) preuzete kao odredbe republikih propisa(lan 118. taka 21. Zakona o zatiti na radu. lan 142 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu S RBiH. Broj:08-17-724 14.februara 1988.godine Sarajevo Predsjednik Republikog komiteta za rad i zapoljavanje Mr Mato Paak. s.r.

20 od 20