BOKOVIEVCI NA HRVATSKIH FILOZOFSKIM UILITIMA Zagrebaki kolegij ili Carsko-kraljevska akademija Drube Isusove u Zagrebu o Antun Pilippen o Ne spominje

izrijekom Bokovia, ali koristi njegove nazivke o Prikazao Bokovievu teoriju iz Teorije prirodne filozofije: ustroj tvari sile u prirodi opa svojstva tijela o Nema apsolutnog mirovanja o Franjo Ksaverski Volkovi o Izrijekom spominje Bokovia o Slijedi Bokovia, osim u opim svojstvima tijela pod utjecajem Horvata o Izriitije od Bokovia tvrdi tezu o korpuskularnoj naravi svjetlosti o Mirko Mihaljak o Jedini meu njima izlae i metafiziku i fiziku pod utjecajem Bokovieve teorije sila o Subtezarij iz metafizike Bokoviev nauk o poelima tijela i o prostoru o Subtezarij iz fizike Bokovieva teorija sila o Uvodi svojstvo sectilitas time prihvatio B. tezu o konanoj djeljivosti tvari o Isto miljenje o korpuskularnoj naravi svjetlosti kao Bokovi o Od akademske godine 1769./70. do 1771./72. kratka isusovaka tradicija B. teorije sila o 1773. papinska bula o ukinuu Drube Isusove

Uilita hrvatskih pavlina u akovcu i Lepoglavi o Kandid oteri (akovec 1774.) o Prihvatio B. zakon sila primjenjuje ga u tumaenju opih svojstava tijela o Nije prihvatio teze o poelima tijela i o inerciji o Tvrdnje o korpuskularnoj naravi svijetlosti, okusa i mirisa sline B. gleditima o Andrija Zerard vagelj (Lepoglava 1781.) o Tezarij Doctrinae Universae philosophiae 3 subtezarija iz ope fizike, posebne fizike i optike dosljedan bokovievac o Opa fizika izloio B. teoriju sila, te jedini zakon odbojnih i privlanih sila nazvao Bokovieva krivulja o Posebna fizika narav elektriciteta i magnetizma slijedi B. o Optika 2 newtonovske teze o svjetlosti slijedi B. o 2 razliita, neovisna vienja o Pavlinska uilita ukinuta 1783.

Uilita hrvatskih franjevaca u Slavoniji i junoj Ugarskoj do 1783. o Aleksandar Tomikovi (Baja 1776.) o najmanje estice dobivene diobom samo naziva B. izrazom materiae puncta o Hadrijan Zubanovi (Osijek 1779.) o B. nauk o ustroju stvari, ali ne i nauk o privlanim i odbojnim silama o Grgur Petali (Baja 1780.) o Priznao Bokoviu izvornu dopunu Newtonove prirodne filozofije 1

BOKOVIEVCI NA HRVATSKIH FILOZOFSKIM UILITIMA o Dominik Martinovi (Brod 1781.) o Sustavno izloio B. teoriju sila s primjenama o B. istomiljenik o naravi elektriciteta, magnetizma i svjetlosti o Newtono-Bokoviev sustav proglasio najsuvremenijim filozofskim sustavom o Terencijan Buberlee (Poega 1781.) o Prvi franjevac koji B. nauk ukljuuje u metafiziku o Pod utjecajem Horvata (Institutiones metaphysicae) i Bokovieve Teorije prirodne filozofije, u svom tezariju o kozmologiji obrauje B. filozofeme: o poelima tijela, neprekidnini, prostoru, vremenu, replikaciji i kompenetraciji, zakonu neprekinutosti, odbojnoj i privlanoj sili o Ocrtao B. teoriju sila, primijenio je na 3 opa svojstva tijela i obradio teme o inerciji i gravitaciji o Henrik Neuman (Brod 1782.) i Bartol ordai (Ilok 1783.) predaju iz Martinovieva djela Systema universae philosophiae slijede as Martinovieva, as B. gledita

Rijeka akademija o Ukinue isusovaca 1773. dravna uilita u Zagrebu i Rijeci o 1776. tezarij Assertiones ex universa philosophia sastavljaju Franjo Ksaverski Orlando, Josip Andrija Novak i Luigi de Capuano o Luigi de Capuano o Tezarij Ex physica obraena B. teorija sila o Koristi nazivak substantiae umjesto B. materiae puncta o Gravitacija strogo po Newtonu, ne po B.

Zagrebaka akademija znanosti o Kraljevska akademija znanosti u Zagrebu prednjai po kontinuitetu u nauavanju B. o Profesori: Antun Kukec, Juraj ug, Gabrijel Valei, Antun uflaj o 1780.-1829. dva temeljna B. filozofema: nauk o jednostavnim i neprotenim supstancijama (ili biima kao metafizikim poelima tijela) i zakon uzajamnih sila

Uilita hrvatskih franjevaca u Mohau i Varadinu poetkom 19. stoljea o Preteito oslananje na udbenik Ivana Krstitelja Horvata Elementa physicae o Grgur Petali (Moha) o B. 2 puta izrijekom spominje u tezama o sili inercije i svojstvu elastinosti o Nikola Marinovi (Varadin, 1809.) o Definicija mase srodna B. pristupu o Naglaava razliku izmeu metafizikih i kemijskih poela o Posebnom tezom opisao B. zakon sila na najmanjim udaljenostima o Kerubin Csepregy (Varadin, 1809.)

BOKOVIEVCI NA HRVATSKIH FILOZOFSKIM UILITIMA o B. razumjevanje neprekidnine i prekidnine, te nauk o prostoru i vremenu o Varadinci izrijekom ne spominju B., ali ga slijede vie nego Petali