Ellen G.

White

OD SRCA

Nakladnik ZNACI VREMENA www.znaci-vremena.com

Izvornik From the Heart by Ellen G. White ISBN 978-0-8280-2512-6

Urednik Mario ijan Prijevod Milan ulji Lektura Marijan Malai Korektura Ljiljana idara Prijelom Miroslav Vukmani Tisak TIPOMAT Zagreb, 2011.

Ellen G. White

OD SRCA

Ako nije drukije naznaeno, svi biblijski tekstovi navedeni su iz prijevoda Kranske sadanjosti Brojke na marginama knjige ukazuju na brojeve stranica izvornika

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 785625 ISBN 978-953-183-175-8 4

Predgovor

U Poslanici Efeanima 4,11 apostol Pavao navodi pet najvanijih darova Svetoga Duha: apostoli, proroci, evanelisti, pastiri i uitelji. Adventisti sedmoga dana vjeruju da je Ellen G. White imala proroki dar, ali njezina sluba i ivot pruaju dokaze da je imala i druge darove. Nee zato biti nikakvo iznenaenje to svoju slubu nije ograniila samo na proroku slubu. Jednom je napisala: Moja sluba obuhvaa i proroko djelo, ali se tu ne zaustavlja! (1SM 36) Spisi Ellen G. White mogu se razvrstati u etiri osnovne kategorije. Prvo, tu su njezine tematske knjige koje obuhvaaju teme kao to su velika borba, odgoj, zdravlje, evangelizam i druga vana teoloka podruja. Drugo, tu su objavljena Svjedoanstva za Crkvu, od 1855. pa sve do 1909. godine, koja su se bavila pojedinanim izabranim temama. Tree, tu su i pisma, vie od pet tisua pisama. Meutim, ova bogosluna knjiga sadri materijale iz etvrtog podruja njezinih pet tisua lanaka u raznim crkvenim asopisima. Ona je objavljivala u svim najvanijim crkvenim asopisima, poevi od The Present Truth, zatim Review and Herald i The Youths Instructor, poslije Signs of the Times, ali i u drugim asopisima koji su izlazili u Sjevernoj Americi. Tijekom njezine misionarske slube u Europi i Australiji njezini su se lanci redovno pojavljivali i u publikacijama tih zemalja. Tijekom njezine proroke slube, posebno u srednjim i kasnijim godinama, skoro svaki tjedan izlazio je bar po jedan lanak u jednom ili vie asopisa. Ovi lanci postali su njezina redovita veza s vjernicima Crkve. Mnogo godina oni su izlazili na naslovnim stranicama tih asopisa. Njezini lanci sadraj su ove knjige koja nosi naslov From The Heart (Od srca). Mnogi od tih lanaka bili su pisani posebno za objavljivanje. Neki su prijepisi propovijedi koje je odrala. Drugi su 5

biljeke s puta. Ima i onih koji govore o njezinim spisima, posebno o nizu Velika borba. Neki su pisma. Neki su dijelovi njezinih knjiga, dok su drugi dio grae prikupljene za njezine knjige. Ona je bila vrlo plodna spisateljica. Njezina ukupna pisana ostavtina procjenjuje se na stotinu tisua pisanih stranica. Kakvog li blaga na raspolaganju Crkvi i svijetu! Crpei iz obilja od pet tisua lanaka koji su se pojavili u crkvenim asopisima, ova bogosluna zbirka prikazuje raznolikost njezinih savjeta. Ona je govorila i pisala crkvenom vodstvu. esto je bila prisutna kada su se donosile vane odluke na zasjedanjima Generalne konferencije. Osjeala je posebnu brigu za propovjedniku slubu u Crkvi. Njezini lanci o biblijskim osobama puni su pouka za sadanje vrijeme. Zanimala se za svakog vjernika Crkve. esto je govorila o uporabi duhovnih darova i talenata, vremena i novca. Upuivala je snane rijei potpore doktrinarnim vjerovanjima Crkve. Biblija je uvijek bila temelj svemu to je pisala. Njezino bogato poznavanje Biblije jasno dolazi do izraaja u njezinim lancima. Snano podupire istraivanje Biblije, molitvu i druge elemente molitvenog ivota. Financijska potpora putem desetine i prinosa imala je u njoj vatrenog zagovornika. Njezino najvee uivanje bilo je da iznosi Kristov ivot u svoj njegovoj raznolikosti, ukljuujui i usporedbe. ivotna sluba Ellen G. White trajala je vie od sedamdeset godina, od prvog vienja u dobi od 17 godina, 1844. godine, do njezine smrti u starosti od 87 godina, 1915. godine. U ovoj knjizi nema dovoljno prostora za svaku temu o kojoj je ona govorila i pisala. Teme u njoj donose samo izbor iz te bogate riznice. Knjiga Od srca dvadeseta je u nizu bogoslunih knjiga ove spisateljice. U oporuci je napisala uputu svojim povjerenicima koji su vodili brigu o njezinim spisima da prave kompilacije iz njezinih rukopisa. itatelji svakako znaju za mnoge takve kompilacije koje su napravljene nakon njezine smrti. Bez te odredbe u njezinoj oporuci, mnogi korisni i prikladni materijali ostali bi neobjavljeni. I sama Ellen G. White izdala je brojne kompilacije svojih spisa tijekom ivota. I tema o velikoj borbi doivjela je nekoliko proirenja. Knjiicu Put Kristu sastavila je ona sama uz pomo svojih suradnika. Niz 6

Svjedoanstva za Crkvu spada takoer u njezine poznate kompilacije. Mogli bismo spomenuti jo mnoge druge knjige. Prema tome, i ova je knjiga samo nastavak njezine ivotne prakse. Kao i u mnogim drugim bogoslunim knjigama koje su objavljene u posljednje vrijeme, njezini navodi u mukom rodu promijenjeni su u skladu s jezinim navikama suvremenih itatelja. Negdje je dotjerivana i interpunkcija da zadovolji suvremena pravila. U nekoliko sluajeva, budui da je dolo do promjene opeprihvaenog znaenja pojedinih rijei, stavljeni su odgovarajui sinonimi. lanci koje je Ellen G. White objavljivala u asopisima bili su kao faksimili dostupni itateljima. Oni se mogu nai u mnogim privatnim zbirkama vjernika, ali i u crkvama, kolama i drugim ustanovama. Danas se mogu itati i na internetu i na diskovima. Meutim, izabrani lanci nikada prije nisu bili objavljeni iskljuivo kao bogosluni materijal za privatnu i javnu uporabu. Naa je molitva da poruke knjige Od srca iz dana u dan vode itatelje sve blie Isusu Kristu. Povjerenici Ostavtine Ellen G. White Washington, D.C., Sjedinjene Amerike Drave

Bog mi je naloio da objavim Njegovom narodu, pastorima i vjernicima: Zauzmite poloaj na uzvienom podruju. Staloeno se kreite naprijed i prema gore stazom koju je Isus utro. Nemojte se oslanjati na svoje miljenje. Posveenje istinom je vaa jedina sigurnost. Gospodin Bog Izraelov dat e svom narodu svoju snagu i mo, kako bi primajui mogli davati. (Review and Herald, 26. travnja 1906.)

* * *
Vrijeme posveeno prouavanju Boje rijei i molitvi isplatit e se dvostruko. (Signs of the Times, 25. lipnja 1902.)

* * *
U svakoj zapovijedi i u svakom obeanju Boje rijei nalazi se istinski ivot od Boga, sila kojom se zapovijed moe izvriti i obeanje ispuniti. Onaj tko vjerom prima Rije, prima i istinski ivot i karakter samoga Boga. (Isusove usporedbe, str. 16,17)

10

SIJEANJ
1. sijenja 13

Stara i nova godina

Sami sebe istraite! Ili ne poznajete sebe. (2. Korinanima 13,5) Nova godina upravo nastupa; ali prije nego to pozdravimo njezin dolazak, zastanimo i upitajmo se: Kakva je bila godina koja je sa svojim teretom izvjetaja i zapisa prela u vjenost? ... Neka nas Bog sauva da u tom vanom trenutku ne budemo toliko obuzeti drugim pitanjima da ne posvetimo nimalo vremena ozbiljnom, potenom i kritikom samoispitivanju! Neka ono to ima manju vrijednost bude potisnuto u pozadinu, a na prvo mjesto neka izbije ono to je povezano s naim vjenim probicima. ... Nitko meu nama ne moe svojom snagom odraavati Kristov karakter, ali ako Isus bude ivio u naem srcu, Duh koji stanuje u Njemu, pokazat e se u nama. Svi nai nedostaci bit e uklonjeni. Tko e se potruditi da na poetku ove nove godine stekne novo i istinsko iskustvo u onome to je Boje? Popravite zla koja ste uinili koliko god je to mogue. Priznajte svoje prijestupe i grijehe jedni drugima. Uklonite svaku gorinu i gnjev i zlou. Neka strpljenje, dugo trpljenje, ljubaznost i ljubav postanu dio vaeg bia; tada e sve to je preisto i preljubazno i dobro sazreti u vaem iskustvu. ... Naa je dunost da njegujemo Kristovo milosre, da budemo krotki i ponizni u srcu, da budemo vrsti, nepokolebljivi, postojani u istini; jer samo emo tada moi napredovati u svetosti i osposobiti se za batinu svetih u svjetlu. Zaponimo godinu potpunog odricanja od sebe. Molimo se za jasno prosuivanje... da moemo uvijek i na svakom mjestu biti svjedoci za Krista. Nae vrijeme i nai talenti pripadaju Bogu i trebamo ih uporabiti Njemu na ast i slavu. Trebamo uloiti ozbiljne i brine napore da svjetlo sja preko naeg ivota i karaktera i da obasja put koji vodi prema Nebu kako bi due bile privuene sa irokog puta na uski put svetosti. ... 11

Crkvi su potrebni snani mukarci i ene, uspjeni radnici u Bojem vinogradu, mukarci i ene koji e raditi na tome da se Crkva preobrazi u Kristovo oblije umjesto da se prilagodi obiajima i navikama svijeta. Mi moemo dobiti ili izgubiti sve! Potrudimo se da budemo na Kristovoj, pobjednikoj strani kako bismo obavili istinsko djelo za Nebo. (Signs od the Times, 4. sijenja 1883.)

14

2. sijenja

Bdijte i molite se Bogu

Blizu je svretak svega; prema tome budite umjereni i trijezni da se moete posvetiti molitvi! (1. Petrova 4,7) Na Otkupitelj savreno razumije potrebe ljudskog roda. Onaj koji se ponizio i uzeo ljudsku narav, bio je upoznat s naim slabostima. Krist je ivio kao na Uzor. Bio je iskuan u svemu kao i mi, da bi mogao znati kako da pritekne u pomo onima koji e biti kuani. ... Krist je uzeo na sebe nae nemoi, i u slabosti ljudskog roda morao je traiti snagu od svojeg Oca. esto Ga se moglo vidjeti zadubljenog u iskrenu molitvu, u umarcima, pokraj jezerske obale i u planinama. I nama je zapovjedio da bdijemo i molimo se. Zanemarivanje budnosti i dubokog ispitivanja srca navodi nas da budemo sami sebi dovoljni i duhovno oholi. Ako ne budemo imali duboku svijest o naoj potrebi da dobijemo pomo od Boga, neemo se iskreno i od srca moliti da nam Bog pomogne. ... Neprestana budnost velika je potpora molitvi. ... Onaj tko se u mislima obraa Bogu, ima snanu obranu. Takav e brzo prepoznati opasnost koja prijeti njegovom duhovnom ivotu i svijest o opasnosti navest e ga da zatrai zatitu i pomo od Boga. Ima trenutaka kada je ivot kranina ispunjen opasnostima i kada teko ispunjava svoje dunosti. Meutim, oblaci koji se navlae na nae putove i opasnosti koje nas okruuju, nee nikada nestati pred kolebljivim, sumnjiavim duhom koji se ne moli. 12

U takvim trenucima nevjerovanje govori: Nikada neemo svladati te prepreke; priekajmo dok ne budemo jasno mogli sagledati svoj put! Meutim, vjera hrabro navodi na napredovanje nadajui se svemu, vjerujui u sve. ... Oni koji pred sobom imaju strah Boji svakoga dana upuuju svoje molitve Bogu da sauva njihovo srce od zlih elja i da ojaa njihovu duu da se odupre kunjama. ... Boja rije nas opominje: Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnou i svakovrsnom molitvom za sve svete, i: Budite umjereni i trijezni da se moete posvetiti molitvi. (Efeanima 6,18; 1. Petrova 4,7) U tome se krije sigurnost kranina i njegova zatita usred opasnosti koje okruuju njegove putove. (Review and Herald, 11. listopada 1881.)

3. sijenja

15

Razumijevanje prema svima

Objava rijei tvojih prosvjetljuje, bezazlene urazumljuje. (Psalam 119,130) Boja rije stavlja najmonija sredstva obrazovanja i odgoja, kao i najvrednije izvore znanja na dohvat ruke ljudskom rodu. Razumijevanje se prilagoava dimenzijama predmeta kojim se treba baviti. Ako je zauzeto samo beznaajnim, obinim pitanjima, ono postaje zakrljalo i oslabljeno. I u tome je vrijednost Pisma kao sredstva za postizanje intelektualne kulture. Prelistavanje njegovih stranica u pobonom i pouljivom duhu proirit e i ojaati um vie od bilo kojeg drugog prouavanja. Pismo neposredno navodi na razmiljanje o najuzvienijim, najplemenitijim i najvelianstvenijim istinama koje se mogu ponuditi ljudskom umu. Ono usmjerava nae misli prema beskonanom Autoru svega to postoji. Ono nam otkriva karakter Vjenoga i mi sluamo Njegov glas dok razgovara s patrijarsima i prorocima. Ono nam otkriva tajne Njegove promisli, velike probleme koji su privlaili pozornost svakog razumnog uma, ali koje bi, bez pomoi otkrivenja, ljudski um uzalud pokuavao rijeiti. Ono prikazuje 13

naem umu jednostavni ali uzvieni sustav teologije, iznosi istine koje bi i dijete moglo shvatiti, ali koje su ipak tako dalekosene da nadmauju sposobnosti i najsnanijeg uma. Na Spasitelj nije zanemarivao uenost niti je prezirao obrazovanje, ali je izabrao neobrazovane ribare za djelo irenja Evanelja jer se nisu nauili lanim obiajima i predajama svijeta. Bili su to ljudi dobrih prirodnih sposobnosti, skromnoga, pouljivoga duha; ljudi koje je mogao pripremiti za svoje veliko djelo. ... Uitelji Zakona, sveenici i knjievnici s prijezirom su odbijali uiti od Krista. Oni su eljeli pouavati Njega i esto su to pokuavali, ali su bili poraeni Njegovom mudrou i ogoljeni u svojem neznanju i ukoreni u svojoj ludosti. U svojoj oholosti i zaslijepljenosti nisu mogli prihvatiti Kristove rijei, ali su ipak bili iznenaeni mudrou kojom je govorio. ... Meutim, rijei i djela skromnog Uitelja, to su ih zapisali neobrazovani sudionici Njegovog svakidanjeg ivota, utjecali su ivom silom na misli mukaraca i ena sve do danas. (Review and Herald, 25. rujna 1883.)

16

4. sijenja

arka molitva
Mnogo moe molitva pravednika ako je arka. (Jakov 5,16) Isus je na Spasitelj. On se moli za nas u Svetinji nad svetinjama nebeskog Svetita i On e nam oprostiti nae grijehe. Na duhovni poloaj u potpunosti e se promijeniti ako se oslonimo na Boga kao na svoj sigurni oslonac ne sumnjajui nita, umjesto da pokuavamo pronai neku pravednost u sebi prije nego to doemo k Njemu. ... Gospodin nas voli i podnosi ak i onda kada smo Mu nezahvalni, kada zaboravljamo na Njegove blagoslove, kada bezboniki ne vjerujemo. ... Uinimo potpunu promjenu. Njegujmo dragocjenu biljku ljubavi, pomaimo jedni drugima. ... U Bojoj rijei nalaze se bogata obeanja. Plan spasenja irok je i sveobuhvatan. To nije neka uska, ograniena odredba 14

koja nam je stavljena na raspolaganje. Mi se ne moramo oslanjati na dokaze koje smo dobili prije godinu dana ili prije jednog mjeseca; ve danas moemo biti sigurni da Isus ivi i da nas zastupa. ... Ako elimo osvjeiti druge, mi sami moramo piti s Izvora koji nikada ne presuuje. Naa je prednost da se upoznamo s Izvorom svoje snage, da se uhvatimo za Boju ruku. Ako elimo dobiti duhovni ivot i snagu, moramo razgovarati s Bogom. Mi Mu moemo iznijeti svoje potrebe i nae iskrene molbe pokazat e da smo shvatili svoje potrebe i da emo uiniti sve to je u naoj moi da usliamo svoje vlastite molitve. Mi moramo posluati Pavlov poziv: Ustani od mrtvih, i Krist e ti svijetliti! (Efeanima 5,14) Martin Luther je bio ovjek molitve. On je radio i molio se kao da neto mora biti uinjeno. ... Njegove molitve bile su praene smjelim hvatanjem za Boja obeanja, i uz boansku pomo uzdrmao je neogranienu vlast Rima, tako da su u svakoj zemlji zadrhtali temelji Crkve. Boji Duh surauje sa skromnim radnikom koji prebiva u Kristu i razgovara s Njime. Molite se. ... Kada ste maloduni, zatvorite vrsto svoja usta pred drugima; zadrite svu tamu u sebi da ne biste zasjenili putove drugih; ali sve recite Isusu! Traite poniznosti, mudrosti, hrabrosti, vie vjere kako biste mogli vidjeti svjetlost u Njegovoj svjetlosti, radovati se u Njegovoj ljubavi. Samo vjerujte i sigurno ete vidjeti Boje spasenje! (Review and Herald, 22. travnja 1884.)

5. sijenja

17

Vanost molitve
Daniel je u srcu odluio da se nee okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova stola ... (Daniel 1,8) Molitva se ne shvaa onako kako bi trebalo. Nae molitve ne trebaju obavijestiti Boga o neemu to Njemu nije poznato. Gospodin poznaje tajne svake due. Nae molitve ne trebaju biti dugake i glasne. Bog ita sakrivene misli. Mi se moemo 15

moliti u tajnosti i Onaj koji vidi ono to je tajno, ut e nas i nagraditi javno. ... Molitva se ne upuuje da bi izazvala bilo kakvu promjenu u Bogu; ona nas dovodi u sklad s Bogom. Ona ne zamjenjuje dunost. ... Molitva nee platiti dugove koje imamo pred Bogom. Boji sluge trebaju se osloniti na Boga kao to je to uinio Daniel na babilonskom dvoru. Daniel je znao vrijednost molitve, njezin cilj i svrhu; i molitve koje su on i njegovi drugovi uputili Bogu poto ih je kralj izabrao da slue na dvoru, bile su usliane. Postojala je i druga vrsta zarobljenika koja je bila dovedena u Babilon. Gospodin je dopustio da ti ljudi budu istrgnuti iz svojih domova i odvedeni u idolopokloniku zemlju, jer su i sami neprestano padali u idolopoklonstvo. Gospodin je dopustio da dobiju sve to su eljeli od babilonskih idolopoklonikih obiaja. ... Kada bi svjetovna mudrost ocjenjivala njihov poloaj, Daniel i njegova tri druga uivali su sve prednosti koje im je mogao pruiti babilonski dvor, ali e upravo tu biti izloeni svojoj prvoj velikoj kunji. Njihova naela morala su doi u sukob s kraljevim propisima i naredbama. ... Daniel i njegova tri druga nisu smatrali, budui da je sam kralj odredio to e jesti i piti, da je njihova dunost da jedu i piju ono to im se nudi. Oni su se molili za rjeenje tog problema i prouavali Pisma. Njihov odgoj bio je takve naravi da su ak i u zarobljenitvu osjeali da se trebaju osloniti na Boga. ... Daniel i njegovi drugovi ponaali su se onako kako bi se svi mladii trebali ponaati. Bili su usluni, ljubazni, puni potovanja, pokazivali su vrline krotkosti i skromnosti. ... Kada smo izloeni utjecajima koji su sraunati na to da nas odvedu daleko od Boga, nae molbe za pomo i snagu moraju biti neumorne. U protivnom, nikada neemo biti uspjeni u odbacivanju oholosti i odupiranju kunji da popustimo grenim sklonostima koje nas odvajaju od Spasitelja. (Youths Instructor, 18. kolovoza 1898.)

16

6. sijenja

18

Pouke o molitvi koje dobivamo od Ilije

Ilija je bio ovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude kie, i nije pala na zemlju za tri godine i est mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa je nebo dalo kiu, i zemlja je donijela svoj rod. (Jakov 5,17.18) U Ilijinom iskustvu iznesene su nam vane pouke. Kada je na brdu Karmelu uputio molitvu za kiu, njegova vjera bila je stavljena na kunju, ali je on ustrajno ponavljao svoj zahtjev Bogu. est puta se ozbiljno molio, pa iako nije bilo nikakvog znaka da je njegova molba usliana, vrstom je vjerom i dalje iznosio svoju molbu pred prijestolje milosti. Da se predao obeshrabrenju esti put, njegova molitva ne bi bila usliana. ... Mi imamo Boga ije uho nije zatvoreno za nae molitve, i ako stavimo na kunju Njegovu rije, On e nagraditi nau vjeru. On eli da sve svoje interese poveemo s Njegovim interesima i onda e nas sigurno moi blagosloviti jer kada dobijemo blagoslov, slavu neemo pripisivati sebi, ve emo svu slavu dati Bogu. Bog ne odgovara ba uvijek na nae molitve im Mu se prvi put obratimo: kada bi to inio, mogli bismo pomisliti da imamo pravo na sve blagoslove i milosre koje je izlio na nas. Umjesto da ispitamo svoje srce ne njegujemo li, moda, neko zlo, neki grijeh, mi bismo postali nemarni, ne bismo mogli shvatiti svoju ovisnost o Njemu i svoju potrebu za Njegovom pomoi. Ilija se ponizio sve dok nije doao u stanje da nikakvu slavu ne pripisuje sebi. To je stanje u kojemu mi moramo biti da bi Gospodin uo nae molitve; tada emo odati slavu Njemu. ... Mi trebamo vjerovati u Boju rije bez obzira na to pokazujemo li neke osjeaje ili ne. Ja sam obino traila od Boga da osjetim bujicu osjeaja, ali to sada vie ne inim. ... Slino Iliji, stalno iznova upuujem svoje molbe pred prijestolje milosti; i kada Gospodin vidi da sam svjesna svoje neuspjenosti i slabosti, blagoslovi dolaze. ... 17

Ja sam prepustila odravanje svoje due Gospodinu kao vjerodostojnom Stvoritelju, i znam da e uvati ono to sam Mu povjerila do onoga dana. ... Slavimo Njega srcem i duom i svojim glasom. Ako je netko izgubio vjeru, neka danas trai Gospodina. Gospodin je obeao da emo Ga nai ako Ga budemo traili svim svojim srcem. (Review and Herald, 9. lipnja 1891.)

19

7. sijenja

Uzor-molitva
Gospodine, naui nas moliti. (Luka 11,1) Otkupitelj svijeta esto je odlazio na osamljeno mjesto gdje se molio Bogu. Jednom prilikom Njegovi uenici nisu bili toliko udaljeni da ne bi mogli uti Njegove rijei. Bili su duboko zadivljeni Njegovom molitvom jer je bila proeta ivotnom snagom koja je doprla i do njihovih srca. Bila je vrlo razliita od molitava koje su oni upuivali Bogu; razliita od bilo koje molitve koju su uli s ljudskih usana. I kada im se Isus ponovno pridruio, zatraili su od Njega: Gospodine, naui nas moliti, kao to je i Ivan nauio svoje uenike! Moliti se naem nebeskom Ocu znai mnogo. Mi stavljamo pred Njegove noge na nesavreni prilog zahvaljivanja u znak priznanja Njegove ljubavi i milosti, koje ni najmanje ne zasluujemo. Mi Mu iznosimo svoje potrebe, priznajemo svoje grijehe i podsjeamo Ga na Njegova vlastita obeanja. ... Isus nam je dao molitvu u kojoj je svaki izraz pun znaenja, da bismo je prouavali i unosili u svoj praktini ivot. ... Ta molitva izraava bitna pitanja koja trebamo iznijeti svojem nebeskom Ocu. ... U Gospodnjoj molitvi pouzdanost, snaga i ozbiljnost sjedinjuju se s krotkou i strahopotovanjem. Ona je izraz boanskog karaktera njezinog Autora. ... Gospodnja molitva u zajednici zamorna je za one koji je sluaju i ne priprema srca vjernika za propovijed koja slijedi. Kristova molitva bila je u otroj suprotnosti s dugim molitvama i njihovim mnogim ponavljanjima. Farizeji su smatrali da 18

e biti usliani ako budu mnogo govorili pa su upuivali dugake, zamorne, dosadne molitve. Kristova uzor-molitva izrazito je suprotna molitvama neznaboaca. U svim lanim religijama, ceremonije i forme zamijenile su istinsku pobonost i praktinu bogobojaznost. Krist je ukorio knjievnike i farizeje zbog njihovih molitava punih njihove takozvane pravednosti. ... Molitve te vrste koje se upuuju Bogu da bi ih uli ljudi, ne prizivaju nikakav blagoslov od Boga. ... Meutim, poniznost uvijek prepoznaje Onaj koji je rekao: Ustrajno molite, i dat e vam se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se! (Review and Herald, 28. svibnja 1895.)

8. sijenja

20

Molitva koja pobjeuje

Ve u svemu iznesite svoje potrebe Bogu pronjom i molitvom, sve u zahvalnosti! (Filipljanima 4,6) Bog nam je dao dunost da se molimo. Bogatstva svemira pripadaju Njemu. On ima na raspolaganju sva zemaljska i duhovna blaga i moe zadovoljiti svaku potrebu iz riznica svojeg obilja. Mi dobivamo kruh od Njega; svaki zemaljski blagoslov koji uivamo Njegov je dar. Mi ovisimo o Njemu ne samo za zemaljske blagoslove, ve i za milost i snagu da ne padnemo pod vlast kunji. Nama je svakoga dana potreban Kruh ivota koji nam daje duhovnu snagu i ivot isto onoliko koliko nam je potrebna hrana koja odrava nau tjelesnu snagu i daje nam vrste miie. Mi smo nainjeni od slabosti i nedostataka, sumnji i kunji; ali moemo doi k Isusu u svojoj potrebi i On nas nee vratiti natrag prazne. Moramo se naviknuti traiti u molitvi boansko vodstvo, moramo nauiti osloniti se na Onoga od koga nam dolazi pomo. ... Mi moramo stei duboku, ozbiljnu svijest o svojim potrebama. Moramo biti svjesni svojih slabosti i svoje ovisnosti o Bogu i izii pred Njega sa skruenom duom i slomljenim srcem. Nae molbe moraju biti upuene u savrenoj ponizno19

sti, svaka elja mora biti dovedena u sklad s Bojom voljom i Njegova volja mora se ispuniti u nama. ... Ako budemo hodili u svjetlu kao to je Krist u svjetlu, moi emo izii pred prijestolje milosti sa svetom hrabrou. Mi moemo iznijeti Boja obeanja sa ivom vjerom i traiti uslienje naih molitava. Iako smo slabi i greni i nedostojni, Duh nam pomae u naim slabostima. ... Kada iznesemo svoje molbe, ne smijemo dii ruke od njih, ve, poput Jakova kada se cijele noi hrvao s anelom, rei: Neu te pustiti dok me ne blagoslovi! i kao on, i mi emo pobijediti. ... Samo budnou u molitvi i pokazivanjem ive vjere krani mogu sauvati besprijekornost usred kunji kojima ih Sotona izlae. ... Stalno se obraajte svojem srcu jezikom vjere: Isus ree: On e me primiti i ja vjerujem Njegovoj rijei. Slavit u Ga i proslavit u Njegovo ime! Sotona e biti uz vas i aptati vam da ne osjeate nikakvu radost. Odgovorite mu: Imam sve to me moe obradovati jer sam Boje dijete. Imam povjerenje u Isusa! (Signs od the Times, 15. svibnja 1884.)

21

9. sijenja

Ukorijenjeni i utemeljeni u Kristu

Ko palma cvate pravednik i raste ko cedar libanonski. (Psalam 92,13) On je kao stablo zasaeno pokraj voda tekuica to u svoje vrijeme plod donosi; lie mu nikad ne vene, sve to radi dobrim urodi. (Psalam 1,3) Ovi tekstovi opisuju sretan poloaj mukarca ili ene ija je dua ukorijenjena i utemeljena u Kristu. Meutim, uvijek postoji opasnost da ovjek bude zadovoljan povrnim radom; uvijek postoji opasnost da se dua ne usidri u Bogu, ve da zadovoljno pluta amo-tamo kao rtva Sotoninih kunji. Jeste li poeli uviati nedostatke svojeg karaktera? Nemojte se osjeati bespomoni i obeshrabreni. Gledajte na Isusa koji poznaje svaku vau slabost, koji vas saalijeva zbog svakog vaeg nedostatka... Nije nikakva sramota priznati svoje 20

grijehe i odbaciti ih. Sramota poiva na onima koji znaju svoje grijehe, ali nastavljaju grijeiti i aloste dragog Spasitelja svojim pogrenim putovima. Poznavanje svojih mana treba mnogo vie cijeniti od sretnog uzleta osjeaja, jer je to dokaz da Boji Duh radi u nama i da su aneli oko nas. ... U dubokoj skruenosti zbog grijeha doite do podnoja kria i tamo ostavite svoje terete. Pokaite kajanje pred Bogom jer ste prekrili Njegov Zakon, pokaite i vjeru u naega Gospodina Isusa Krista da e vam oprostiti vae prijestupe i pomiriti vas s Ocem. Vjerujte u ono to je Bog rekao; uzmite k srcu Njegova obeanja! ... Zamislite umornog putnika koji koraa preko vrelog pustinjskog pijeska bez ikakvog zaklona koji bi ga zatitio od uarenih sunevih zraka. Njegova zaliha vode je potroena i on nema niega ime bi ugasio svoju goruu e. Jezik mu je natekao; tetura kao da je pijan. Dok misli da je to kraj i da e propasti u stranoj pustinji, pred duhovnim oima prolaze mu slike doma i prijatelja. Iznenada, oni se pojavljuju pred njim i radosno uzvikuju. U daljini, uzdiui se iznad suhe pjeskovite pustoi, vidi se palmovo stablo, zeleno i bujno. ... I kao to palmovo stablo, crpei hranu iz izvora ive vode, postaje zeleno i bujno usred pustinje, tako i kranin moe crpsti iz bogate riznice milosti s izvora Boje ljubavi i voditi umorne due koje su pune nemira i gotove da propadnu u pustinji grijeha, prema onim vodama iz kojih mogu piti i ivjeti. (Signs of the Times, 26. lipnja 1884.)

10. sijenja

22

Istaknuti primjeri molitve

Ako ostanete u meni i ako moje rijei ostanu u vama, traite to god hoete, i bit e vam. (Ivan 15,7) Molitva je sredstvo stjecanja Bojih blagoslova koji se ni na koji drugi nain ne bi mogli dobiti. Patrijarsi su bili ljudi molitve i Bog je za njih uinio velika djela. Kada je Jakov napustio dom svojeg oca i krenuo u stranu zemlju, molio se u dubokoj poniznosti i Gospodin mu je u nono doba odgovo21

rio preko vienja. Vidio je ljestve sjajne i blistave, kojima se podnoje oslanjalo na zemlju, a vrh dopirao do najvieg neba. ... Poslije se na povratku u dom svojeg oca hrvao s Bojim Sinom cijelu no, sve do svitanja, i pobijedio. Bilo mu je upueno obeanje: Vie se nee zvati Jakov nego Izrael, jer si se hrabro borio i s Bogom i s ljudima i nadvladao si. (Postanak 32,29) Josip se molio i bio je sauvan od grijeha iako je bio izloen utjecajima koji su bili sraunati da ga odvedu od Boga. Kada je bio izloen kunji da napusti put neporonosti i potenja, rekao je: Pa kako bih ja mogao uiniti tako veliku opainu i sagrijeiti protiv Boga! Mojsije, koji se puno molio, bio je poznat kao najkrotkiji ovjek na licu zemlje. Zbog njegove krotkosti i poniznosti Bog mu je odao priznanje pa je vjerno obavljao visoke, plemenite i svete odgovornosti koje su mu bile povjerene. Dok je vodio sinove Izraelove kroz pustinju, stalno im je prijetila opasnost da budu istrijebljeni zbog svojeg gunanja i buntovnitva. Meutim, Mojsije je odlazio pravom Izvoru snage; iznosio je sluaj pred Gospodina. ... Daniel je bio ovjek molitve i Bog mu je dao mudrosti i vrstine da se odupre svakom utjecaju koji ga je nastojao odvui u zamku neumjerenosti. ak i u svojoj mladosti bio je moralni div u sili Monoga. ... U tamnici u Filipi, dok su bili izloeni okrutnom bievanju, s nogama u kladama, Pavao i Sila molili su se i pjevali hvalu Bogu pa su s Neba bili poslani aneli da ih izbave. Zemlja se zatresla pod koracima tih nebeskih glasnika, tamnika vrata su se otvorila omoguavajui zatvorenicima slobodu. ... Neprestano bismo trebali razrjeivati svoje veze sa zemljom i uvrivati svoje veze s Nebom. (Signs of the Times, 14. kolovoza 1884.)

22

11. sijenja

23

Formalne molitve i molitve vjere

Kad se molite, ne izgovarajte isprazne rijei kao pogani, koji umiljaju da e biti usliani zbog svoga nabrajanja. (Matej 6,7) Postoje dvije vrste molitve formalna molitva i molitva vjere. Ponavljanje ustaljenih, uobiajenih fraza kada srce ne osjea nikakve potrebe za Bogom formalna je molitva. ... Trebamo paziti da u svim svojim molitvama izgovaramo potrebe svojeg srca i da kaemo samo ono to stvarno mislimo. Sve one izabrane rijei koje nam stoje na raspolaganju nisu zamjena za jednu svetu elju. Najrjeitije molitve samo su prazno ponavljanje ako ne izraavaju prave osjeaje srca. Meutim, molitva koja dolazi iz iskrenog srca, kada se izgovaraju jednostavne rijei iz due kao da traimo od nekog zemaljskog prijatelja neku uslugu oekujui da e biti uinjena to je molitva vjere. Carinik koji je otiao u hram da se moli dobar je primjer iskrenog, odanog vjernika. On je osjeao da je grenik i njegova velika potreba navela ga je da izrazi svoju vatrenu elju. Boe, budi milostiv meni greniku! Da bismo razgovarali s Bogom, trebamo imati neto to bismo Mu mogli rei o svojem stvarnom ivotu. Pred oima Beskonanoga nalazi se dugaka, crna lista naih prijestupa. Popis je potpun; nijedna od naih uvreda nije zaboravljena. Meutim, Onaj koji je tako prekrasno radio za svoje sluge u prolosti, sasluat e molitvu vjere i oprostit e nam nae prijestupe. On je obeao i On e odrati svoju rije. ... Poto smo iznijeli svoje molbe, sami ih trebamo i usliati, koliko god je to mogue, i ne ekati na Boga da uini za nas ono to mi sami moemo. ... Boanska pomo treba biti sjedinjena s ljudskim naporima, tenjama i energijom. ... Mi se ne moemo odrati molitvama drugih ako sami zanemarimo molitvu jer se Bog za takvo to nikada nije pobrinuo. ak ni sva boanska sila ne moe uzdignuti na Nebo nijednu duu koja nije spremna uloiti napore u svoju korist. ... I dok se tako, korak po korak, budemo penjali blistavim ljestvama koje nas vode u Boji grad, o, koliko emo puta biti 23

obeshrabreni, koliko emo puta plakati kraj Isusovih nogu zbog svojih propusta i svojih poraza. ... Ipak, ne prestajmo ulagati napore sa svoje strane. Nebo moe dosegnuti svatko od nas ako bude ivio u skladu sa Zakonom vrei Isusovu volju i izrastajui u Njegovo oblije. Privremeni neuspjesi trebaju nas navesti da se jo vre oslonimo na Krista, da hrabro idemo dalje, odluno i s nepokolebljivom namjerom. (Signs of the Times, 14. kolovoza 1884.)

24

12. sijenja

Biblijska vjera je praktina

Jer vjera ista i bez mane pred Bogom i Ocem jest ova: obilaziti sirote i udovice u njihovim nevoljama i drati sebe neopoganjena od svijeta. (Jakov 1,27 DK) Biblijska vjera nije neka odjea koja se moe oblaiti i skidati po volji. To je utjecaj koji sve proima i koji nas navodi da budemo strpljivi Kristovi sljedbenici koji su se odrekli sebe, koji ine kao to je On inio, koji hode kao to je On hodio. ... Ta vjera ui nas da pokazujemo strpljenje kada se naemo na mjestima na kojima ljudi prema nama postupaju otro i nepravedno. ... Meutim, ako je Boja rije postala trajno naelo u naem ivotu, sve s ime emo imati posla, svaka rije, svako neznatno djelo, pokazivat e da smo se pokorili Isusu Kristu, da su ak i nae misli dovedene u pokornost Njemu. Ako se Boja rije primi u srce, ona e isprazniti duu od samodovoljnosti, od oslanjanja na samoga sebe. Na ivot postat e sila na dobro jer e Sveti Duh ispunjavati nae misli onim to je Boje. Kristova vjera bit e primijenjena na djelu jer e naa volja biti u savrenom skladu s Bojom voljom. ... Pregledajte Pisma! (Ivan 5,39 DK) Nijedna druga knjiga nee vam dati tako iste, uzviene, oplemenjujue misli; ni iz jedne druge knjige neete stei tako duboko vjersko iskustvo. Kada posvetite vrijeme samoispitivanju, poniznoj molitvi, ozbiljnom istraivanju Boje rijei, Sveti Duh e vam biti blizu i usadit e istinu u vae srce. ... 24

Biblija i samo Biblija treba biti pravilo nae vjere. Ona je list s drveta ivota; jedui nju, primajui je u svoje misli, postat emo sposobni ispuniti Boju volju. ... Ako ne primimo Kristovu vjeru hranei se Bojom rijeju, neemo dobiti pravo da uemo u Boji grad. Hranei se zemaljskom hranom, oblikujui svoj ukus da voli ono to je svjetovno ... neemo moi cijeniti isto, nebesko strujanje koje krui Nebom. ... Isus kae: Jer bez mene ne moete initi nita! ivei u Kristu, pripadajui Kristu, dobivajui Kristovu pomo, crpei hranu od Krista, mi donosimo rod po uzoru na Krista. Mi ivimo i kreemo se u Njemu, mi smo jedno s Njime i jedno s Ocem. Kristovo ime slavi se u vjernom Bojem djetetu. I to je biblijska vjera. (Review and Herald, 4. svibnja 1897.)

13. sijenja

25

Uskladite se s Bojom rijeju

Uzalud misli da me tuje dok nauava kao moju nauku zapovijedi ljudske. (Matej 15,9) Oni koji ele spoznati istinu ne moraju se plaiti istraivanja Boje rijei. Meutim, na pragu istraivanja Boje rijei, traitelji istine moraju odbaciti sve predrasude i suzdrati se od svih unaprijed stvorenih miljenja, otvoriti svoje ui tako da uju Boji glas preko Njegovih vjesnika. Omiljena miljenja, ustaljeni obiaji i navike, sve to treba provjeravati Pismom; i ako se Boja rije protivi vaim pogledima, tada se radi svoje due nemojte boriti protiv Pisma, kao to mnogi ine na propast svoje due, i ne pokuavajte ga prilagoditi tako da govori u prilog vaim zabludama! Jedino se trebate pitati: to je istina? a ne: to sam dosad vjerovao da je istina? Ne tumaite Pismo u svjetlu svojih dotadanjih vjerovanja, nemojte smatrati da su istina neke doktrine smrtnih ljudi! Neka vae pitanje glasi: to kae Pismo? ... Odluite u svojim mislima da ete mijenjati dotadanje teorije ako nisu u skladu s biblijskim doktrinama. Pozvani ste uloiti marljive napore da otkrijete to je istina. O tome se ne 25

smije razmiljati kao o nekom tekom zahtjevu, jer se moramo truditi oko svojih zemaljskih i prolaznih blagoslova pa se ne moe oekivati da emo pronai nebeske riznice ako nismo spremni kopati u rudniku istine i uporabiti sposobnosti svojeg uma i srca da razumijemo. ... Pazite da ne itate Boju rije u svjetlu pogrenih uenja. Upravo su na tom istom tlu idovi uinili kobne pogreke. Oni su izjavljivali da se Pismo ne smije tumaiti ni na koji drugi nain osim onako kako su to inili rabini; i dok su umnoavali svoje predaje i pravila i odijevali ih u ruho svetosti, Boja rije je zahvaljujui njihovim predajama ostala bez ikakvog utjecaja i djelovanja; i da Isus Krist, Boja Rije, nije doao na svijet, ljudski rod izgubio bi svako znanje o pravom Bogu. ... Sotona ima dobro razraen plan da izopai Pismo i da nas navede da oko Boje rijei podignemo lane ograde. ... Sve toke vjere, sve doktrine i vjerovanja, koliko god bili smatrani svetima, moraju se odbaciti ako nisu u skladu s jasnim izjavama Boje rijei. (Review and Herald, 25. oujka 1902.)

26

14. sijenja

Bog uje molitve

Oi Jahvine gledaju pravedne, ui mu sluaju vapaje njihove. (Psalam 34,16) Ne nalazimo se uvijek u poloaju da moemo ui u svoju sobu i potraiti Boga u molitvi, ali nema ni vremena ni mjesta koje je neprilino da se uputi molba Bogu. Ne postoji nita to bi nas moglo sprijeiti da podignemo svoje srce u duhu iskrene molitve. U mnotvu na ulici ili na poslu moemo uputiti molbu Bogu i zatraiti boansko vodstvo kao to je uinio Nehemija kada je iznosio svoj zahtjev kralju Artakserksu. Klijet razgovora moe se pronai gdje god se nalazili. Vrata naeg srca moraju stalno biti otvorena i stalno moramo upuivati poziv Isusu da doe i prebiva u naoj dui kao na nebeski gost. Iako oko nas moe vladati zagaeno, neisto ozraje, mi ne moramo udisati njegovo tetno isparavanje, ve moemo 26

ivjeti u istom ozraju Neba. Mi moemo zatvoriti sva vrata neistim i nesvetim mislima, uzdiui svoju duu u Boju prisutnost putem iskrene molitve. Oni ija su srca otvorena da prime pomo i blagoslov od Boga, hodit e u svetijem ozraju od onoga koje vlada na zemlji i odravat e neprekidnu vezu s Bogom. ... Srce neprestano treba biti proeto dubokom eljom da osjeti prisutnost i milost Isusa Krista, tako da dua dobije boansko prosvjetljenje i nebesku mudrost. Mi trebamo stei odreenije poglede na Isusa, moramo potpunije razumjeti vrijednost vjenih stvarnosti. Ljepota svetosti treba ispuniti srca Bojeg naroda isto onako prirodno kao to se cvijet okree prema suncu. Suncokret okree svoje lice Suncu. Kad biste ga okrenuli od svjetlosti, on bi se zaokretao svojom stabljikom sve dok svoje latice ne bi okrenuo prema blistavim zrakama sunca. Neka se isto tako i svatko tko je predao svoje srce Bogu okrene prema Suncu pravednosti i eljno nastoji primiti blistave zrake slave koja sjaji s lica Isusa Krista. ... Gospodin nema nikakvu obvezu da nam osigurava svoju naklonost, ali nam je ipak dao svoju rije da e ispuniti svoj dio ugovora ako se mi budemo usuglasili s uvjetima koji su objavljeni u Pismu. Mukarci i ene esto daju obeanja, ali ih ne ispunjavaju. Vrlo esto smo ustanovili da smo se, oslanjajui se na druge, oslonili na slomljenu trsku; ali Gospodin nikada nee razoarati duu koja vjeruje u Njega. (Signs of the Times, 18. prosinca 1886.)

15. sijenja

27

Molite se bez prestanka

Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnou i svakovrsnom molitvom za sve svete. (Efeanima 6,18) Nismo uvijek u prilici da moemo ui u svoju klijet i potraiti Boga u molitvi, ali ne postoji ni vrijeme ni mjesto na kojem bi bilo neprikladno uputiti molbu Bogu. Nema niega to bi nas moglo sprijeiti da podignemo svoje srce u iskrenoj 27

molitvi. U mnotvu na ulici ili usred nekog poslovnog pothvata, moemo uputiti molitvu Bogu i zatraiti Njegovo boansko vodstvo, isto onako kao to je uinio Nehemija dok je iznosio svoju molbu kralju Artakserksu. Klijet za razgovor moemo imati bez obzira na to gdje se nalazimo. Vrata naega srca stalno moraju biti otvorena kao i na poziv upuen Nebu da Isus doe i prebiva kao nebeski gost u naem ivotu. Iako nas moe okruivati zagaeno, pokvareno ozraje, mi ne moramo udisati njegova tetna isparenja jer moemo ivjeti u istom ozraju Neba. Mi moemo zatvoriti sva vrata neistim i nesvetim mislima uzdiui duu u Boju prisutnost svojom iskrenom molitvom. Oni ija su srca otvorena za primanje pomoi i blagoslova od Boga, hodit e u svetijem ozraju od onoga koje ih okruuje na Zemlji i odravat e stalnu vezu s Bogom. ... Srce treba neprestano pokazivati elju za Isusovom prisutnou i milou kako bi dua mogla stei boansko prosvjetljenje i nebesku mudrost. Mi trebamo stei puno jasniju spoznaju o Isusu i potpunije razumijevanje vrijednosti vjenih stvarnosti. Uzviena svetost treba ispunjavati srce Bojeg naroda. Da bismo to postigli, trebamo teiti za boanskim otkrivenjem nebeskih stvarnosti. ... Mi se moramo drati tako blizu Boga da Mu se u svakoj neoekivanoj nevolji moemo obratiti u svojim mislima, isto tako prirodno kao to se cvijee okree prema suncu. Suncokret uvijek okree svoje lice prema suncu. Ako ga okrenete od svjetla, on e svoju stabljiku vratiti u poloaj u kojem e njegove latice biti izloene sjajnim sunevim zrakama. Tako i svi koji su predali svoje srce Bogu, trebaju se okrenuti prema Suncu Pravednosti i eljno usmjeriti pogled prema Nebu da bi primili sjajne zrake slave koja blista s Isusovog lica. Gospodin nema nikakvu obvezu da nam daruje svoju naklonost, ali je zajamio svojom rijeju da e, ako se uskladimo s uvjetima koji su navedeni u Pismu, i On ispuniti svoj dio ugovora. Ljudi esto daju obeanja, ali ih ne ispunjavaju. esto smo ustanovili da smo se, oslanjajui se na druge, oslanjali na slomljenu trsku; ali Gospodin nikada nee razoarati duu koja je povjerovala u Njega. (Signs of the Times, 16. prosinca 1889.) 28

16. sijenja

28

Sila molitve
vrsta je svijest njegova i trajno e mu spasenje dati, jer se uzda u tebe. (Izaija 26,3 ari) Molitva Velikom Lijeniku za iscjeljenje due donosi Boji blagoslov. Molitva nas sjedinjuje jedne s drugima i s Bogom. Molitva dovodi Isusa u nau blizinu i daje novu snagu i novu milost klonuloj, zbunjenoj dui. Molitvom su bolesni bili ohrabreni da vjeruju da e Bog sa suuti pogledati na njih. Zraka svjetla prodire do beznadne due i postaje miris ivota na ivot. Molitva je osvojila kraljevstva, izvrila pravdu, postigla obeanja, zatvorila usta lavovima, ugasila estinu ognja (Hebrejima 11,33.34) i mi emo znati to to znai kada budemo sluali izvjetaje muenika koji su umrli za svoju vjeru nagnae u bijeg tue bojne redove. Mi emo sluati o tim pobjedama kada Zapovjednik naeg spasenja, slavni nebeski Kralj, otvori izvjetaje pred onima za koje Ivan kae: Oni dooe iz nevolje velike i oprali su haljine svoje i ubijelili ih u krvi Jaganjevoj. ... Krist, na Spasitelj, bio je kuan u svemu kao i mi, ali je bio bez grijeha. Uzeo je ljudsku narav, postao je naizgled kao ovjek i imao je ljudske potrebe. ... Molitve su prethodile svakom dijelu Njegove slube i posveivale ga. On je razgovarao sa svojim Ocem sve do kraja svojeg ivota; i kada je visio na kriu, s Njegovih usana izvio se gorki usklik: Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio? A onda je, glasom koji je dopirao do krajeva zemlje, povikao: Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj! ... Noni trenuci molitve koje je Spasitelj provodio u gorama ili u pustinji pripremili su ga za nevolje s kojima se morao suoiti u danima koji dolaze. ... Sve je mogue onima koji vjeruju. Nijedan od onih koji dolaze pred Gospodina u iskrenosti svojeg srca nee biti razoaran. Kako je prekrasno to se moemo moliti uspjeno, to nedostojni, greni smrtnici imaju pravo uputiti svoje zahtjeve Bogu. ... Mi izgovaramo rijei koje dopiru do prijestolja Vladara svemira. (Review and Herald, 30. listopada 1900.) 29

29

17. sijenja

Bog nam govori

Zar nije srce gorjelo u nama dok nam je putem govorio i tumaio Pisma! (Luka 24,32) Nakon Kristove smrti, dvojica Njegovih uenika na putu iz Jeruzalema u Emaus, razgovarala su o prizorima raspea. Pridruio im se sam Krist, a oaloeni Ga putnici nisu prepoznali. Njihova vjera umrla je zajedno s njihovim Gospodinom i njihove oi, zaslijepljene nevjerovanjem, nisu uspjele prepoznati uskrslog Spasitelja. Isus, hodajui zajedno s njima, elio im se otkriti, ali im je pristupio samo kao suputnicima rekavi: to to putem pretresate meu sobom? Zaueni tim pitanjem, upitali su Ga je li On stranac u Jeruzalemu kada nije uo da je prorok, silan u rijeima i djelima, razapet. A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela! dodali su alosno. O bezumni i srca spora da vjerujete to god su proroci navijestili! obratio im se Krist. Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te ue u svoju slavu? Poevi tada od Mojsija i svih proroka, protumai im to u svim Pismima ima o njemu. ... Uenici su izgubili iz vida dragocjena obeanja povezana s proroanstvima o Kristovoj smrti, ali kada ih je On podsjetio na njih, vjera je oivjela i poto im se Krist otkrio, uskliknuli su: Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma? Kada bismo i mi istraivali Pisma, i naa bi srca gorjela u nama dok bi se istine otkrivene u njima otvarale za nae razumijevanje. Naa nada bi zablistala dok bismo se hvatali za dragocjena obeanja razbacana kao biseri u cijelome Svetom pismu. Dok bismo prouavali povijest patrijarha i proroka, ljudi koji su voljeli Boga i koji su Ga se bojali, koji su hodili s Njime, i nae bi due zablistale duhom koji je njih oivljavao. ... Postavlja se pitanje: to je uzrok nedostatku duhovne snage u naim crkvama? Odgovor glasi: Mi doputamo svojim mislima da odlutaju daleko od Boje rijei. ... Rije ivoga Boga nije samo zapisana, ve i izgovorena. Boji glas nam se 30

obraa isto tako sigurno kao da ga ujemo svojim uima. Kada bismo to shvatili, s kakvim bismo strahopotovanjem otvarali Boju rije i s kakvom bismo ozbiljnou istraivali njezine stranice. (Review and Herald, 31. oujka 1903.)

18. sijenja

30

Prouavanje Biblije jaa um

Evo, eznem za naredbama tvojim: pravdom me svojom poivi. (Psalam 119,40) Bibliji nije mjesto meu knjigama ovoga svijeta, iako je njezino prouavanje beskrajno vano za due mukaraca i ena. Dok istraujemo njezine stranice, naa mata se susree s velianstvenim i vjenim prizorima. Mi gledamo Isusa, Bojeg Sina, kako dolazi na na svijet, kako se uputa u tajanstveni sukob koji je uzbunio sile tame. O, kako je to prekrasno, skoro nevjerojatno, da je beskrajni Bog dopustio takvo ponienje svojega Sina da bismo mi mogli biti uzdignuti pokraj Njega na Njegovom prijestolju. Neka svi prouavatelji Pisma razmiljaju o toj velikoj injenici, i nakon prouavanja Biblije bit e oieni, uzdignuti i oplemenjeni. ... U cijeloj objavi ratrkani su izvori nebeske istine, mira i radosti. Ovi radosni izvori istine stoje na dohvat ruke svakom traitelju. Nadahnuta Rije, kada se srce njome bavi, postat e slina potocima ive vode. ... Kada god prouavamo Bibliju sa srcem koje je sklono molitvi, Sveti Duh je blizu i otkrit e nam znaenje rijei koje itamo. ... Otvaranje Boje rijei uvijek je praeno silnim otvaranjem i poveanjem ljudskih sposobnosti jer dolazak Boje rijei donosi svjetlo. ... Ako stupovi nae vjere ne izdre ispit istraivanja, onda je vrijeme da to znamo jer je ludo da ostanemo ukorijenjeni u svojim idejama i da mislimo kako se nitko ne smije uplitati u nae miljenje. Neka se sve iznese pred sud Biblije jer je ona jedino pravilo vjere i doktrine. Mi moramo prouavati istinu sami za sebe; nijednoj ivoj dui ne smijemo dopustiti da misli umjesto nas, tko god ta 31

osoba bila ili na kakvom se poloaju nalazila ili na kakvom e biti. Mi ne smijemo gledati ni na jedno ljudsko bie kao na savreno mjerilo za nas. Mi se trebamo meusobno savjetovati i biti ovisni jedni o drugima, ali u isto vrijeme trebamo se sluiti sposobnou koju smo dobili od Boga da otkrijemo to je istina. Svaki pojedini meu nama treba traiti od Boga boansko prosvjetljenje kako bismo mogli razviti karakter koji e izdrati ispit dana Gospodnjeg. (Signs of the Times, 30. sijenja 1893.)

31

19. sijenja

Vanost osobnog prouavanja

Pokai mi put odredaba svojih i o udesima u tvojim razmiljat. (Psalam 119,27) Biblija se nalazi na najviem mjestu meu knjigama u svijetu, jer je njezino prouavanje beskrajno vano za ivot mukaraca i ena. Istraujui njezine stranice, mata se suoava s velianstvenim i vjenim prizorima. Mi promatramo Isusa, Bojega Sina, kako dolazi na na svijet i kako se ukljuuje u tajanstveni sukob u kojem je porazio sile tame. O, kako je uzviena, kako je skoro nevjerojatna spoznaja da je beskonani Bog pristao na ponienje svojega Sina da bismo mi mogli biti uzdignuti pokraj Njega na Njegovom prijestolju. Neka svi koji prouavaju Pismo razmiljaju o toj velikoj injenici, i nakon prouavanja Biblije bit e oieni, uzdignuti i oplemenjeni. ... U cjelokupnoj objavi mogu se nai snani izvori nebeske istine, mira i radosti. Tim okrepljujuim izvorima istine mogu pristupiti svi koji ih trae. Nadahnute rijei, dok o njima razmiljamo u svojem srcu, bit e kao ivi potoci koji istjeu iz rijeke ivota. ... Kada god prouavamo Bibliju s molitvom iz srca, Sveti Duh je blizu nas i otkriva nam znaenje rijei koje itamo. ... Otvaranje Boje rijei uvijek prati znaajni razvitak i jaanje ljudskih sposobnosti jer pojavljivanje Bojih rijei donosi svjetlo. ... 32

Ako stupovi nae vjere ne mogu izdrati ispitivanje, vrijeme je da toga postanemo svjesni jer bi bilo nerazumno da se utvrujemo u naim idejama i mislimo da se nitko ne moe suprotstaviti naem miljenju. Neka se svatko prihvati Biblije jer je ona jedino pravilo vjere i doktrine. Svatko za sebe mora prouavati istinu, nijedna iva osoba ne smije se osloniti na drugoga da taj misli umjesto nje, tko god on bio ili na kakvom se poloaju nalazio. Mi ne smijemo gledati ni na jedno ljudsko bie kao savreno mjerilo za sebe. Trebamo se savjetovati, biti blagi jedni prema drugima, ali se istodobno trebamo sluiti sposobnou koju nam je Bog dao i nauiti to je istina. Svaki pojedinac meu nama mora gledati u Boga i traiti boansko prosvjetljenje, kako bi svatko od nas osobno mogao izgraivati svoj karakter koji e moi opstati za vrijeme kunje u Dan Gospodnji. (Signs of the Times, 6. veljae 1893.)

20. sijenja

32

Isus nam otkriva Oca

Ja sam objavio ime tvoje ljudima koje si mi dao iz svijeta. Tvoji su bili. Meni si ih dao, i drali su tvoju rije. (Ivan 17,6) Ako siromani i neobrazovani nisu sposobni razumjeti Bibliju, onda je Kristovo poslanje na ovome svijetu bilo beskorisno, jer On kae: Na meni je Duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da donesem Radosnu vijest siromasima, da navijestim osloboenje zarobljenicima i vraanje vida slijepcima, da oslobodim potlaene. (Luka 4,18) Zapovijed da prouavaju Pismo Krist nije uputio samo farizejima i knjievnicima, ve i velikom mnotvu obinog puka koji se okupljao oko Njega. Ako Bibliju ne mogu razumjeti svi ljudi, bez obzira na to jesu li bogati ili siromani, onda doista ne bi bilo potrebe za Spasiteljevom naredbom da svi pretrauju Pismo! Kakva bi korist bila od istraivanja neega to se ne moe razumjeti? 33

Dunost svake razumne osobe jest da istrauje Pismo! Svaki pojedinac mora saznati sa sigurnou uvjete pod kojima se spasenje nudi. ... Farizeji i vjerski voe tako su pogreno predstavili Boji karakter da je Krist morao doi na svijet predstaviti Oca. Sotona je svojom lukavou uspio navesti mukarce i ene da njegove osobine pripiu Bogu; ali je Spasitelj odagnao duboku tamu kojom je Sotona obavio Boje prijestolje da bi zaustavio blistave zrake milosti i ljubavi koje nam dolaze od Boga. ... Krist je uzeo ljudsku narav da svjetlo i sjaj boanske ljubavi ne bi zasjenili ljudski rod. Kada se Mojsije molio: Pokai mi slavu svoju! (Izlazak 33,18) Bog ga je stavio u pukotinu u stijeni i tek onda je proao pokraj njega. Kada je Filip zatraio od Isusa da mu pokae Oca, Isus je odgovorio: Tko je vidio mene, vidio je i Oca! Jednostavnim jezikom Spasitelj je uio svijet da su njenost, suut i ljubav koje je On pokazao prema ljudskom rodu, istinske osobine Njegovog nebeskog Oca. Svaka doktrina milosra koje je iznosio, svako obeanje o radosti, svako djelo ljubavi, svaka boanska privlanost koju je pokazao, sve je to imalo svoj izvor u Ocu svih nas. U Osobi Isusa Krista mi smo vidjeli vjenog Boga koji je vezan pothvatom beskrajne milosti prema grenom rodu. (Signs of the Times, 20. kolovoza 1894.)

33

21. sijenja

Dunost upravitelja
Tko dijeli, neka dijeli dareljivo! (Rimljanima 12,8) Velikodunost je dunost koja se ni na koji nain ne smije zanemariti; ali neka se ni siromani ni bogati ni za trenutak ne zavaravaju miljenjem da njihovi prilozi Bogu mogu donijeti pomirenje za njihove karakterne nedostatke. Veliki apostol kae: Kad bih na hranu siromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje predao da se saee, a ljubavi ne bih imao, nita mi koristilo ne bi. (1. Korinanima 13,3) Upravo zato da bi u nama razvio duh velikodunosti, Gospodin trai nae darove i priloge. On ne ovisi o nama i naim 34

sredstvima da bi podupirao svoje djelo. On sam izjavljuje preko proroka: Jer je moje sve gorsko zvijerje i stoka na planinama na tisue! Bog je mogao uiniti da aneli budu poslanici Njegove istine. Mogao je proglasiti svoju volju kao to je objavio Zakon sa Sinaja, svojim vlastitim glasom. Meutim, On je odluio uporabiti mukarce i ene da obave taj posao. I jedino kada ispunjavamo boansku namjeru s kojom smo stvoreni, ivot e nam biti na blagoslov. Sva bogatstva koja su nam povjerena pokazat e se kao prokletstvo ako ih ne uporabimo za zadovoljenje svojih vlastitih svakidanjih potreba i potreba siromanih oko nas, ali i za proslavljanje Boga time to emo unaprijediti Njegovo djelo na Zemlji. Velianstvo Neba odreklo se svojeg visokog zapovjednikog poloaja, svoje slave s Ocem, pa ak i svojeg ivota da bi nas spasilo. A sada, to emo mi uiniti za Njega? Sauvaj Boe da oni koji sebe smatraju Njegovom djecom ive samo za sebe! ... Prvo i najbolje od svega s pravom pripada Njemu. ... Upravo u ovom ivotu On zahtijeva da svi nai talenti budu ponueni trgovcima. ... Ne bismo trebali gledati na desetinu kao na granicu svoje velikodunosti. Od Hebreja se trailo da donose Gospodinu mnogobrojne darove osim desetine; zar neemo i mi, koji uivamo blagoslove Evanelja, uiniti bar isto toliko da podupremo Boje djelo kao to se inilo u prethodnom, manje blagoslovljenom sustavu? I dok se djelo za ovo vrijeme iri po svoj Zemlji, pozivi za pomo stalno se umnoavaju. ... Sve dok sami ne poelimo da beskrajni Otac prestane izlijevati svoje darove na nas, ne bismo smjeli uskliknuti: Zar nema kraja tom davanju? Ne samo da bismo morali vjerno odvajati za Boga nae desetine, za koje On tvrdi da Mu pripadaju, ve bismo trebali donositi i svoj prilog Njegovoj riznici u obliku dara zahvalnosti. Donosimo radosna srca naem Stvoritelju prvine od svega Njegovog obilja nae najizabranije imanje, nau najbolju i najsvetiju slubu. (Review and Herald, 9. veljae 1886.)

35

34

22. sijenja

Nainite sebi riznice na Nebu

Nego sabirajte sebi blago na nebu gdje ga ni moljac ni ra ne izgriza, gdje lopovi ne prokopavaju zidova i ne kradu! Jer gdje ti je blago, tu e ti biti i srce. (Matej 6,20.21) to u jesti? to u piti? U to u se odjenuti? To su pitanja koja zaokupljaju misli mukaraca i ena, dok se ono to je vjeno izbacuje iz njihove raunice. Ima onih koji ne gledaju na Gospodina Isusa Krista kao na jedinu nadu svijeta. ... Oni za koje je On umro zauzeti su prikupljanjem prolaznih stvari koje se nee traiti od njih. U isto vrijeme oni zanemaruju pripremu karaktera koji e ih osposobiti za boravak u stanovima koje je On kupio za njih plativi beskrajnu cijenu. ... Kada prolazna pitanja zaokupe misli i privuku pozornost, sva snaga ovjekovog bia troi se na sluenje sebi i mi gledamo na bogosluje koje smo duni Bogu kao na neto beznaajno. Vjerski interesi podloeni su svijetu. Meutim, Isus, koji je platio otkupninu za due pripadnika ljudske obitelji, zahtijeva da prolazne interese pokore nebeskim interesima. On eli da prestanu nagomilavati zemaljska blaga, troiti svoj novac na raskone predmete, okruivati se onim to im nije potrebno. ... Kada odluimo sabirati sebi blago na Nebu, na e se karakter oblikovati po ugledu na Krista. Svijet e vidjeti da smo svoje planove i nade posvetili unapreivanju istine i spaavanju dua koje propadaju. ... Sabirui sebi blago na Nebu, stupamo u ivu vezu s Bogom kojemu pripada sve blago na Zemlji i koji nam daje sve zemaljske blagoslove bitne za ivot. Svaka dua moe sebi osigurati vjenu batinu. ... Najvia je mudrost da ivimo na takav nain da si osiguramo vjeni ivot. To moemo uiniti tako to neemo ivjeti u svijetu za sebe ve za Boga, prebacujui svoje imanje na mjesto gdje ono nikada nee propasti. Sluei se svojim imanjem za napredak Bojeg djela, nae nesigurno bogatstvo stavljamo u nepropadljivu banku. ... Sva36

ka rtva uinjena s namjerom da donesemo blagoslov drugima, svako prilaganje sredstava za slubu Bogu znai sabiranje blaga u nebesku riznicu. (Review and Herald, 7. travnja 1896.)

23. sijenja

35

Dat u vam nove misli

Dat u vam novo srce! (Ezekiel 36,26) U Bibliji je otkrivena Boja volja. Ova knjiga trebala je u sva vremena sluiti kao Gospodnje otkrivenje. Boanske rijei bile su povjerene ljudskim biima kao sila od Boga. Istine Boje rijei nisu samo miljenje, to su izreke Najviega. Oni koji te istine uine dijelom svojeg ivota, postaju u svakom smislu nova stvorenja. Njima nisu dane nove umne sposobnosti, ve je uklonjena tama koja je zahvaljujui neznanju i grijehu zamagljivala njihovo razumijevanje. Rijei: Dat u vam novo srce! znae: Dat u vam nove misli! Ova promjena srca uvijek je praena jasnim razumijevanjem kranske dunosti, razumijevanjem istine. Jasnoa naih pogleda o istini bit e u skladu s naim razumijevanjem Boje rijei. Oni koji Pismu posvete veliku pozornost, koji mu budu pristupali s molitvom, stei e jasno shvaanje i zdravo prosuivanje, kao da su obraajui se Bogu dostigli vii stupanj inteligencije. Ako se prouava i primjenjuje onako kako treba, Boja rije dat e nam svjetlo i znanje. Njezino prelistavanje ojaat e razumijevanje. Dolazei u dodir s najistijim, najuzvienijim istinama, um se razvija, ukus oplemenjuje. Mi Bibliji dugujemo znanje o najstarijoj povijesti naega svijeta, o stvaranju ljudskog roda, ali i o padu u grijeh. Uklonite li Boju rije, ne moemo oekivati nita drugo nego da budemo preputeni bajkama i nagaanjima i slabljenju intelekta koji je sigurna posljedica njegovanja zabluda. Nama je potrebna autentina povijest podrijetla Zemlje, Luciferova pada, dolaska grijeha na svijet. Bez Biblije bili bismo zalueni lanim teorijama. 37

Um bi bio podloan tiraniji praznovjerja i lai. ... Gdje god se nali, krani mogu odravati vezu s Bogom. I mogu uivati u dubini svetog nauka. ... Priklonite se Rijei: Pisano je! Izagnajte iz svojih misli opasne, nametljive teorije koje e, ako se prihvate, drati misli u okovima tako da neemo moi postati nova stvorenja u Kristu. (Review and Herald, 10. studenoga 1904.)

36

24. sijenja

Vrijeme za stalnu molitvu

as je, o Jahve, da se javi: oskvrnue Zakon tvoj. (Psalam 119,126) Gospodin e uskoro doi. Pokvarenost i buntovnitvo, nasilje i zloin ispunjavaju svijet. Jauci napaenih i potlaenih uzdiu se Bogu i trae pravdu. Umjesto da popuste zbog Boje strpljivosti i podnoenja, bezakonici jaaju u svojem tvrdoglavom buntovnitvu. Vrijeme u kojemu ivimo izrazito je pokvareno. Vjerska suzdranost je odbaena, ljudi odbacuju Boji zakon kao nedostojan njihove pozornosti. Prema svetom Zakonu pokazuje se neuobiajeni prijezir. Bog nam je milostivo poklonio vrijeme predaha. Svaku silu koju nam je Nebo darovalo treba uporabiti za obavljanje djela koje nam je Gospodin odredio za one koji propadaju u neznanju. Opomena treba odjeknuti u svim dijelovima svijeta. Ne smije biti nikakvog odgaanja. Istina se mora propovijedati u mranim dijelovima Zemlje. S preprekama se moramo suoiti i moramo ih ukloniti. Treba obaviti veliko djelo, i to djelo povjereno je onima koji poznaju istinu za ovo vrijeme. Sada je vrijeme da se uhvatimo za ruku koja nam daje snagu. Davidova molitva treba postati molitva propovjednika i vjernika: Vrijeme je da Jahve radi; oborie zakon tvoj! Izmeu trijema i rtvenika neka tue sveenici, sluge Jahvine. Neka mole: Smiluj se, Jahve, svojem narodu! Ne prepusti batine svoje sramoti, poruzi naroda. Zato da se kae meu narodima: Gdje im je Bog? (Joel 2,17) Bog je uvijek radio u korist svoje istine. Misli bezakonika, neprijatelja Crkve, podloni su 38

Njegovoj sili i Njegovoj nadmonoj promisli. On moe djelovati na srca dravnika, gnjev onih koji mrze Njegovu istinu i Njegov narod moe biti odvraen kao to vode rijeke mogu biti preusmjerene ako On tako odredi. Molitva pokree ruku Svemoguega. Onaj tko postavlja u red zvijezde na nebu, ije rijei vladaju valovima velikog bezdana isti beskrajni Stvoritelj radit e u korist svojeg naroda ako Ga vjerom bude prizivao. On e suzbiti sve sile tame dok svijetu ne bude objavljena opomena i dok svi koji je ele prihvatiti ne budu pripravljeni za Njegov dolazak. (Review and Herald, 14. prosinca 1905.)

25. sijenja

37

Boja rije je nae svjetlo

Tvoja rije nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi. (Psalam 119,105) Imam jasnu poruku od Gospodina za narod koji tvrdi da vjeruje u istinu za ovo vrijeme. ... Biblija je Boja poruka Njegovom narodu. Dok prouavamo ove ive rijei, trebamo imati na umu da se njima Bog obraa svojem narodu. Moramo se potruditi da ta Rije postane na savjetnik. ... Da smo shvatili vanost prouavanja Pisma, koliko bismo ga marljivije prouavali! ... itali bismo ga i prouavali kao sigurno svjedoanstvo to Bog oekuje od nas. Bibliju trebamo prouavati s posebnim zanimanjem, jer ona sadri najdragocjenije informacije koje smrtna bia mogu dobiti ukazujui nam na nain kako se trebamo pripremiti za dolazak Sina ovjejeg na nebeskim oblacima, kako da odbacimo grijeh, kako da obuemo bijelu odjeu karaktera koja e nam omoguiti da uemo u stanove za koje je Krist rekao svojim uenicima da ih ide pripremiti za njih. ... Ako ne primimo Boju rije kao hranu svoje due, neemo dobiti najvee blago koje je pripremljeno za mukarce i ene, jer je Boja rije poruka svakoj dui. ... Ako je posluamo, ona e nam dati duhovnu snagu i ivot. ista, duhovna rijeka koja 39

ulazi u ivot kao ivo iskustvo, donosi vjeni ivot onomu tko je prima. Boja rije je nae svjetlo. To je Kristova poruka Njegovim subatinicima koji su otkupljeni uz cijenu Njegove krvi. Ona je napisana za nae usmjerenje i ako tu Rije prihvatimo kao svojeg savjetnika, nikada neemo skrenuti na krivi put. ... Duhovni ivot izgrauje se hranom koja se daje mislima i ako jedemo hranu koju nam prua Boja rije, posljedica e biti duhovno i duevno zdravlje. ... Svatko od nas odreuje svoju vjenu sudbinu; potpuno je u naim rukama hoemo li stei vjeni ivot. Hoemo li oiviti pouke objavljene u Bojoj rijei, velikom udbeniku ivota? Ona je najvei, a ipak najjednostavnije napisan i lako razumljiv udbenik koji je ikada ponuen ljudskim biima. To je jedina knjiga koja e pripremiti mukarce i ene za ivot koji se mjeri s Bojim ivotom. (Review and Herald, 22. oujka 1906.)

38

26. sijenja

Rije u ljudskom obliku

Jer ih je uio kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihovi knjievnici. (Matej 7,29) Odjeven u ljudsko ruho, Boji Sin se izjednaio s onima koje je elio spasiti. U Njemu nije bilo ni traga grenosti; On je uvijek bio neporoan i neokaljan, a ipak je uzeo nau grenu narav. Zaogrnuvi svoje boanstvo u ljudskost da bi se mogao druiti s grenim ljudskim rodom, elio je ljudima ponovno vratiti ono to su Adam i Eva neposlunou izgubili za sebe i za svijet. Svojim karakterom svijetu je prikazao Boji karakter; nije ugaao sebi, ve je proao inei dobro. Cijeli Njegov ivot tijekom vie od trideset godina bio je povijest iste, nesebine velikodunosti. Je li udno to su oni koji su Ga sluali bili zadivljeni Njegovim naukom? Uio ih je kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihovi pismoznanci. Nauk knjievnika i farizeja bio je neprestano ponavljanje bajki i djetinjih predaja. Njihova mi40

ljenja i obredi oslanjali su se na autoritet prastarih naela i rabinskih izreka, koje su bile bezvrijedne i nitavne. Krist se nije bavio slabanim, bljutavim izrekama i ljudskim teorijama. Iznosei znaajne teme, svojim se sluateljima obraao kao Onaj koji ima vlast i Njegovi su pozivi unosili osvjedoenje u njihova srca. Ope miljenje koje su izraavali mnogi, glasilo je: Nikada ovjek nije govorio kao ovaj ovjek! Biblija objavljuje sve to Bog eli od nas. ... Nauk ove Rijei potreban nam je u svim okolnostima u kojima se moemo nai. On je dovoljno pravilo vjere i ponaanja, jer je to Boji glas koji se obraa naoj dui dajui pripadnicima Boje obitelji upute kako da, marljivo se trudei, sauvaju svoje srce. Kada se ta Rije prouava, ne samo ita, ve istrauje, ona nam stavlja na raspolaganje riznicu znanja koje nas osposobljava da usavrimo svaku svoju od Boga danu sposobnost. Svi koji se obrate Bojoj rijei za usmjerenje, u poniznom duhu, eljni da se poue, odluni da saznaju uvjete spasenja, razumjet e to govori Pismo. Ponizimo svoje srce i iskreno i pobono istraujmo Rije ivota; jer samo takvo dranje, ponizno i skrueno, moe vidjeti svjetlo. ... Gospodin progovara srcu koje se ponizilo pred Njim. (Review and Herald, 22. kolovoza 1907.)

27. sijenja

39

to je Boja rije za nas?

Marljivo nastoj da se pokae pred Bogom kao prokuan, kao radnik koji se nema ega stidjeti, koji valjano propovijeda istinu! (2. Timoteju 2,15) Biblija sadri jednostavan i savren sustav teologije i filozofije. To je knjiga koja nas moe uiniti mudrima na spasenje. Ona nas ui kako da stignemo do prebivalita vjene sree. Ona nam govori o Bojoj ljubavi onakvoj kakva je prikazana u planu spasenja, prenosi znanje bitno za sve znanje o Kristu. On je Boji izaslanik; On je Zaetnik naeg spasenja. Meutim, bez Boje rijei mi ne bismo imali nikakvog znanja da je Osoba kao to je Isus Krist ikada posjetila 41

nau Zemlju, ne bismo imali nikakvog znanja o Njegovom boanstvu koje ukazuje na Njegovo pretpostojanje s Ocem. Biblija nije napisana samo za teologe; naprotiv, ona je namijenjena obinom puku. Velike istine, potrebne za nae spasenje, u njoj su jasne kao podne, i nitko nee pogrijeiti ni izgubiti pravi put osim onih koji se povode za svojim prosuivanjem umjesto da slijede jasno izraenu Boju volju. Boja rije ukazuje na svaku pogrenu karakternu osobinu oblikujui cijelu osobnost, izvana i iznutra, ukoravajui oholost i samouzvienje, navodei ovjeka da Kristov duh unosi u male i velike ivotne dunosti. Ona ui svakoga da bude nepokolebljiv u svojoj odanosti pravednosti i neporonosti, ali i da istodobno uvijek bude ljubazan i pun suuti. to vie budemo prouavali Bibliju, to emo je vie cijeniti. Kamo god bacio svoj pogled, istraitelj se susree s beskrajnom Bojom mudrou i ljubavlju. Svima koji su se istinski obratili Bogu, Boja rije je radost i utjeha u ivotu. Takvima govori Boji duh i njihovo srce postaje kao zaliven vrt. ... Nijedno znanje nije tako vrsto, tako dosljedno i tako dalekoseno kao znanje koje se stjee prouavanjem Boje rijei. Kada ne bilo nijedne druge knjige na cijelom irokom svijetu, Boja rije, primijenjena zahvaljujui Kristovoj milosti, uinila bi da postanemo savreni na ovom svijetu, s karakterom koji je osposobljen za budui, besmrtni ivot. Oni koji prouavaju Rije, uzimajui je vjerom kao istinu i primajui je u svoj karakter, bit e potpuni u Onome koji je sve u svemu. Hvala Bogu za mogunosti koje je dao ljudskom rodu. (Review and Herald, 11. lipnja 1908.)

40

28. sijenja

U moje ime
Ma to me zamolili u moje ime, ja u to uiniti. (Ivan 14,14) Uenici nisu bili upoznati sa Spasiteljevim neogranienim zalihama i silom. Do sada niste nita u moje ime molili! (Ivan 16,24) Objasnio im je da je tajna njihovog uspjeha u 42

tome da trae snagu i milost u Njegovo ime. On e pred Ocem u njihovo ime upuivati molbe. Molitve skromnih traitelja On e prikazivati kao svoje vlastite. Svaka iskrena molitva uje se na Nebu. Ona ne mora biti rjeito iskazana, ali ako je u njoj srce, uzdii e se do Svetita u kojem Isus slui i On e je iznijeti Ocu bez ijedne nespretne, promucane rijei, prekrasnu i namirisanu tamjanom Njegovog savrenstva. U moje ime! pozvao je Isus svoje uenike da se mole. Kristovi sljedbenici trebaju izlaziti pred Boga u Njegovo ime. Zahvaljujui vrijednosti rtve prinesene za njih, i oni su postali vrijedni u Gospodnjim oima. Gospodin je razoaran kada Njegov narod sebe nedovoljno cijeni. On eli da Njegovi izabrani batinici sebe cijene u skladu s cijenom koja je plaena za njih. Bog ih je elio jer inae ne bi poslao svojeg Sina da ih izbavi. On ima naina da ih uporabi i vrlo je zadovoljan kada Mu postavljaju vrlo visoke zahtjeve kako bi proslavili Njegovo ime. Oni mogu oekivati od Njega velika djela ako budu imali vjeru u Njegova obeanja. Meutim, moliti se u Kristovo ime znai vrlo mnogo. To znai da trebamo prihvatiti Njegov karakter, pokazati Njegov duh i initi Njegova djela. Spasiteljevo obeanje daje se pod uvjetom. On kae: Ako me ljubite, vrit ete moje zapovijedi! On nas spaava, ne u grijesima, ve od grijeha; i oni koji Ga ljube, pokazat e Mu ljubav svojom poslunou. Svaka prava poslunost dolazi od srca. To je djelo koje srce obavlja s Kristom. I ako se sloimo, On e se toliko izjednaiti s naim mislima i ciljevima, tako dovesti nae srce i um u sklad sa svojom voljom da emo, kada budemo sluali Njega, mi samo ispunjavati svoje pobude. Volja, oplemenjena i posveena, pronai e svoje najvee zadovoljstvo u vrenju Njegove slube. (Review and Herald, 14. srpnja 1910.)

43

41

29. sijenja

Bog te nee odbaciti

Svaki koga mi dade Otac doi e k meni. A tko doe k meni, sigurno ga neu izbaciti van. (Ivan 6,37) Sam Isus, dok je boravio s nama, esto se nalazio u molitvi. Molitva je prethodila svakom dijelu Njegove slube i posveivala Ga. ... On je nalazio utjehu i radost u razgovoru sa svojim Ocem. Ako je na Spasitelj, Boji Sin, osjeao potrebu za molitvom, koliko vie slabi, greni smrtnici trebaju osjeati potrebu za vatrenom, stalnom molitvom. ... Nemojte se baviti mislima da vas va nebeski Otac, zato to ste inili pogreke, zato to je va ivot zamraen zabludama, nee voljeti i da vas nee sluati kada se molite. ... Njegovo srce puno ljubavi ganuto je naim alostima, pa ak i samim naim opisima tih alosti. ... Nita nije toliko veliko za Njega da ne bi mogao ponijeti, jer On dri svjetove u svojim rukama. On upravlja kretanjem svemira. Nita od onoga to na bilo koji nain ugroava na mir nije toliko malo da On ne bi primijetio. Nema nijednog poglavlja u naem iskustvu koje bi bilo toliko tamno za Njega da ga ne bi mogao proitati; nema nijedne nedoumice toliko teke za Njega da je ne bi mogao razmrsiti. Nitko nije pao tako nisko, nitko nije tako pokvaren da ne bi mogao pronai izbavljenje u Kristu. ... Ako uvijek budemo imali pred oima Gospodina, doputajui svojem srcu da Mu izrazi zahvalnost i slavu, imat emo trajnu svjeinu u svojem vjerskom ivotu. Nae molitve dobit e oblik razgovora s Bogom, bit e kao da razgovaramo s prijateljem. On e nam osobno otkrivati svoje tajne. esto emo imati ugodan, radostan osjeaj da je prisutan Isus. ... Kako je divno to se moemo uspjeno moliti, to nedostojni, greni smrtnici mogu uputiti svoje zahtjeve Bogu. Kakvu bismo veu silu mogli zahtijevati od te da budemo povezani s beskrajnim Bogom? Slabi, greni ljudi imaju prednost razgovarati sa svojim Stvoriteljem. Oni izgovaraju rijei koje dopiru do prijestolja Vladara svemira. ... 44

Duga oko prijestolja znak je da je Gospodin vjeran, da u Njemu nema promjene, ak ni sjenke promjene. ... Kada doemo k Njemu priznajui Mu svoju nedostojnost i svoj grijeh, On je obeao da e uti na vapaj. ast Njegovog prijestolja bila bi stavljena na kocku kada ne bi ispunio svoju Rije koju nam je dao. (Signs of the Times, 18. lipnja 1902.) 30. sijenja 42

Radosno davanje
Neka svatko dadne kako je srcem odluio, a ne sa alou i na silu, jer Bog ljubi vesela darivaoca. (2. Korinanima 9,7) Svi nai darovi trebaju biti priloeni dragovoljno, jer dolaze iz fonda koji je Bog naao za dobro da stavi u nae ruke da bi se unaprijedilo Njegovo djelo u svijetu, da bi zavijorila zastava istine na putovima i stazama ove zemlje. Kada bi svi koji poznaju istinu dali Gospodinu ono to Mu pripada u desetini, darovima i prinosima, bilo bi hrane u Gospodnjoj kui. Djelo velikodunosti ne bi vie ovisilo o nesigurnim povremenim darovima i ne bi se mijenjalo u skladu s promjenjivim osjeajima ljudi. Boji zahtjevi bili bi doekivani dobrodolicom i smatralo bi se da Boje djelo ima pravo na dio sredstava koja su stavljena u nae ruke. Gospodin je na boanski Povjerenik i On nam je preko proroka Malahije dao vrlo jednostavna, odreena i vana obeanja. Vrlo je vano dajemo li Bogu ono to je Njegovo ili ne dajemo. On svojim upraviteljima daje izvjesni dio za njihovu uporabu, i ako budu trgovali onako kako On zahtijeva, On e svojom boanskom silom blagosloviti sredstva koja su ostala u njihovim rukama. Podupiranje Bojeg djela Evanelje proglaava prednou mukaraca i ena. ... Oni koji su primatelji Njegove milosti, koji razmiljaju o kriu na Golgoti, nee raspravljati o omjeru koji treba davati, ve e smatrati da je i najbogatiji prilog nedovoljan, da ne odgovara veliini dara koji smo dobili u jedinoroenome Sinu beskrajnog Boga. ... Putem samoodricanja, i najsiromaniji e nai nain da stekne neto ime e uzvratiti Gospodinu. ... 45

Bogati ne trebaju misliti da mogu biti zadovoljni samo davanjem svojeg novca. ... Roditelji i djeca ne smiju misliti da pripadaju sebi, smatrati da mogu raspolagati svojim vremenom i imanjem za osobno zadovoljstvo. Oni su Boje otkupljeno vlasnitvo i Gospodin trai dobitak od njihovih fizikih napora jer oni trebaju biti uporabljeni tako da donose prihod u Gospodnju riznicu. ... Zar ne bi svaka dua trebala uzeti u obzir injenicu da kransko uenitvo obuhvaa samoodricanje i rtvu, pa ak i polaganje samog ivota ako bude potrebno, radi Onoga koji je dao svoj ivot za ivot svijeta? (Review and Herald, 14. srpnja 1896.)

43

31. sijenja

Proroki glasnik se moli

Tako bi Jahve razgovarao s Mojsijem licem u lice, kao to ovjek govori s prijateljem. (Izlazak 33,11) Molitva koju je Ellen G. White uputila 1903. godine na zasjedanju Generalne konferencije: Na nebeski Oe, dolazimo pred Tebe ovoga jutra onakvi kakvi jesmo, siromani i potpuno ovisni o Tebi. Pomozi nam da steknemo jasno znanje o tome kakvi trebamo biti i kakav karakter trebamo oblikovati, da bismo se bili spremni sjediniti s nebeskom obitelji u gradu naega Boga. ... O na Oe, kako bismo mogli objavljivati Tvoju dobrotu, Tvoju milost i Tvoju ljubav ako sve to nemamo u svojem srcu i ne pokazujemo u svojem iskustvu? Ti zna kako si taj problem iznio svojoj slukinji. ... Ovdje su Tvoji propovjednici ija je zadaa da objavljuju biblijsku istinu; molim Te da steknu jasno razumijevanje odgovornosti koja poiva na njima kao uvarima i pastirima Tvojega stada. ... Pomozi im da shvate svoje slabosti i da svatko od njih bude posveen Duhom. ... Ovdje su i oni koji nose odgovornosti u naim ustanovama. ... Oni svojim djelovanjem nisu pruili pravi primjer svijetu. Nisu shvatili da ih ljudi promatraju jesu li posveeni istinom. 46

O, oprosti nam nae prijestupe, oprosti nam nae grijehe! Pokai nam gdje smo promaili cilj. Neka se Tvoj Sveti Duh spusti na nas. Svijet propada u svojim grijesima i mi Te molimo da uini da postanemo svjesni svoje odgovornosti na ovom zasjedanju. ... Ti si mi sve ovo pokazao i samo Ti moe pripremiti srca i um da uju poruku da e doi brzo i da e onima koji su ostavili svoju prvu ljubav ukloniti njihov svijenjak njegova s mjesta ako se ne vrate i ne prepoznaju djelo koje se treba obaviti u srcu svakoga od njih. ... Mi se moramo ponovno obratiti, posvetiti i pripremiti za noenje Gospodnje poruke. ... Oe na, ukloni prepreke da se mogu uiniti priznanja, od srca srcu, od brata bratu. Neka se pojavi Boji Duh i neka bude slavljeno Tvoje sveto ime. Amen! (General Conference Bulletin, 2. travnja 1903.)

47

VELJAA
44 1. veljae

Svetost u Gospodinu
Tvrd je ovo govor! Tko ga moe sluati? (Ivan 6,60) Neki takozvani Kristovi sljedbenici, kao i uenici u ono vrijeme dok su sluali najozbiljnije istine koje su se ule s usana boanskog Uitelja, kau: Tvrd je ovo govor! Tko ga moe sluati? Mnogi misle da im je put prikazan kao odvie strm. Kada govorimo o samoodricanju i rtvovanju radi Krista, oni misle da se previe zadravamo na tim pitanjima. Vi biste radije sluali o nagradama kranina, zar ne? Mi znamo da e vjerni naslijediti sve, ali trebamo si postaviti i veliko pitanje: Tko e se odrati u dan Njegovog dolaska? Tko e opstati kada se On pojavi? Tko e biti ubrojen meu dostojne i primiti neizmjerno veliku i dragocjenu nagradu koja e biti dodijeljena pobjednicima? Oni koji su sudjelovali u Kristovim stradanjima, podijelit e s Njim i Njegovu slavu! Bez svetosti, kae nam Boja rije, nitko nee vidjeti Gospodina. Bez neporonog ivota ne moemo se osposobiti i pripremiti za boravak meu svetim i bezgrenim anelima na neporonom i svetom Nebu. Nikakvog grijeha tamo ne moe biti. Nikakva prljavtina ne moe proi kroz biserna vrata zlatnog Bojeg grada. A pitanje na koje moramo odgovoriti glasi hoemo li se odvratiti od svakog grijeha i prihvatiti uvjete koje nam je Bog postavio da bismo mogli biti Njegovi sinovi i keri. On zahtijeva od nas odvajanje od svijeta da bismo mogli postati pripadnici kraljevske obitelji. Mi vjerujemo bez imalo sumnje da e Krist uskoro doi i vjerujui to, osjeamo potrebu da pozivamo mukarce i ene da se pripreme za dolazak Sina ovjejega. ... Mi elimo da budete u tom drutvu koje e se pokloniti pred Bojim prijestoljem uzvikujui: Dostojno je, dostojno je, dostojno je Janje koje je zaklano za nas! Kada budete spremni, kada pobijedite sve svoje grijehe, kad odbacite od sebe sva svoja bezakonja, tada ete biti spremni primiti besmrtnost. 48

Nemojte ekati na neko bolje vrijeme. Ono je sada, danas. Ako tko uje Njegov glas, neka ne bude tvrda srca. Danas trebamo prihvatiti poziv milosti. Trebamo odbaciti svoju oholost, svoju ludost, svoju tatinu i cijelo svoje srce potpuno predati Gospodinu. Doite k Njemu sa svim svojim talentima, sa svim utjecajem koji imate, poloite sve to bez ostatka pred noge Onoga koji je umro na kriu na Golgoti radi vaeg spasenja. (Review and Herald, 12. travnja 1870.) 2. veljae 45

to smo to rtvovali za Nebo?

Prva glasi: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim i svom duom svojom, svom pameti svojom i svom snagom svojom! Druga je ova: Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe! Druge zapovijedi vee od ovih nema. (Marko 12,30.31) Mi vidimo ljepotu i krasotu i slavu u Isusu. Gledamo u Njemu nenadmanu privlanost. On je bio Velianstvo Neba. ... Aneli su se s oboavanjem klanjali pred Njime i spremno sluali Njegove zapovijedi. Na Spasitelj se svega toga odrekao. Odloio je svoju slavu, svoje velianstvo i sjaj, siao na Zemlju i umro za buntovniki rod koji je prekrio zapovijedi Njegovog Oca. Krist se ponizio da bi mogao spasiti greni ljudski rod. Ispio je kale patnji, a umjesto njega nama nudi au blagoslova; da, taj kale je ispio zbog nas, ali mnogi, iako to znaju, i dalje idu putem grijeha i ludosti; a Isus ih i dalje poziva! ... Istine Boje rijei treba tumaiti tako da se odnose na nas, a mi se moramo uhvatiti za njih. Ako to budemo inili, one e imati posveujui utjecaj na na ivot; osposobit e nas za kraljevstvo slave tako da, kada se vrijeme nae kunje zavri, moemo vidjeti Kralja u svoj Njegovoj ljepoti i boraviti u Njegovoj prisutnosti zauvijek. A sada se postavlja pitanje: Jesmo li spremni prinijeti rtvu? ... Iziite izmeu njih i odvojite se veli Gospodin! Ne dotiite se niega neista, i ja u vas primiti! Ja u vam biti Otac, a vi ete mi biti sinovi i keri, veli Gospodin Svemogui. (2. Korinanima 6,17.18) Kakvog li obeanja! 49

Mislite li doista da ste se ponizili zato to ste prihvatili Boju istinu? ... Istina uvijek uzdie onoga koji je prima. ... Ona donosi neporonost karaktera i neporonost ivota i osposobljava nas da se pridruimo nebeskom drutvu u kraljevstvu slave. Bez te osposobljenosti nikada ne bismo vidjeli nebesku postojbinu. ... Zahtijeva li istina od vas da stojite sami u svojoj odluci da sluite Bogu, zato to se drugi oko vas nisu spremni pokoriti privlanosti kojom ih Krist privlai? Zahtijeva li ona odvajanje od njih? Da i to je kri koji morate nositi, kri koji je naveo mnoge da kau: Ne mogu se pokoriti zahtjevima istine! Meutim, Isus kae: Tko ljubi oca ili majku ili brata ili sestru vie nego mene, nije mene dostojan. ... Je li to prevelika rtva koju biste uinili za Njega, za Onoga koji je sve rtvovao za vas? (Review and Herald, 19. oujka 1870.)

46

3. veljae

Rastite u milosti
Ti se, dakle, sine moj, jaaj milou Krista Isusa! (2. Timoteju 2,1) Traenje kraljevstva Bojega i Njegove pravednosti treba postati cilj i svrha naeg ivota. Nije djeja igra ispuniti ovaj poziv, ali bez obzira na to kakvo samoodricanje On zahtijeva od nas, za nae je dobro u ovom ivotu i u ivotu koji e doi da posluamo ovu zapovijed. Trebamo gledati na Boju slavu i tako rasti u milosti i spoznaji naega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. to ozbiljnije i marljivije budemo traili boansku mudrost, to emo biti bolje uvreni u istini. ... Ne smijemo zauvijek ostati djeca u naem znanju i iskustvima na duhovnom podruju. Ne smijemo se uvijek izraavati jezikom onoga koji je tek prihvatio Krista, ve nae molitve i pronje trebaju rasti u spoznaji dok budemo napredovali u iskustvu i istini. Jezik estogodinjeg djeteta na usnama desetogodinjaka sigurno nas ne bi obradovao, a kako bi tek bilo bolno sluati izraze djejeg razmiljanja kod onoga tko je dostigao zrele godine. 50

Mladi koji imaju nekoliko godina iskustva u kranskom ivotu ne bi se smjeli izraavati s oklijevanjem kao neko novoroene u Kristu. Oni koji se nazivaju kranima moraju rasti. Oni koji nisu uzrasli do punog rasta visine mukaraca i ena u Kristu Isusu, pokazuju to nainom svojega govora kada govore o Bojem kraljevstvu. Svjedoanstva koja daju mnogi takozvani sljedbenici Isusa Krista izgledaju kao da dolaze od patuljaka u kranskom ivotu. Nedostaje im jezik istinskih, dubokih, razumnih iskustava. ... Mi ne smijemo njegovati zemaljski jezik niti biti toliko upoznati s ljudskim razgovorima da nam jezik Kanaana ostane nov i nepoznat. ... Krani trebaju biti vjerni uenici u Kristovoj koli, uvijek uei vie o Nebu, vie o Bojim rijeima i o Njegovoj volji, vie o istini i kako vjerno iskoristiti znanje koje su stekli da bi pouili druge i pokrenuli ih da najprije trae kraljevstvo Boje i Njegovu pravednost. Mi trebamo stei razumno poznavanje Biblije, jer kako bismo mogli znati Boju volju i Njegov put bez istraivanja riznice Boje pravednosti u Njegovoj svetoj Rijei? Mi trebamo osobno upoznati istinu i razumjeti proroanstva i praktian nauk naega Gospodina. (The Youths Instructor, 28. lipnja 1894.)

4. veljae

47

Lano posveenje
Ti tvrdi: Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; nita mi ne treba, a ne zna da si upravo ti nesretan, i bijedan, i siromaan, i slijep, i go. (Otkrivenje 3,17) Dragi brate: alosni smo zbog stanja u kojemu se nalazi brat Bartlett, teko nam je to smo uli da ga Sotona navodi da potie nezadovoljstvo u Konferenciji Indiana i to pod pobonim platem kranske svetosti. I ti i ja vrsto vjerujemo da nam je potrebna svetost ivota da bismo se pripremili za batinu svetih u svjetlu. Mi tvrdimo da se to stanje mora dostii na biblijski nain. Krist se molio da Njegovi uenici budu posve51

eni istinom, a apostoli su propovijedali oienje srca poslunou istini. Crkva koja sebe smatra Kristovom puna je lanih pravila i jedna njezina istaknuta karakteristika jest da vjernici, to se vie pune duhom popularnog posveenja, to manje cijene istinu za ovo vrijeme. Mnogi meu onima koji se otvoreno protive Gospodnjoj suboti, poruci treeg anela i zdravstvenoj reformi, ubrajaju se meu posveene. Neki meu njima prihvatili su i skoro beznadno gledite da vie ne mogu grijeiti. Takvi, naravno, vie nemaju potrebe za molitvom Oena u kojoj nas Isus ui da se molimo da nam grijesi budu oproteni, niti za Biblijom, jer govore da ih neposredno vodi Sveti Duh. ... Kakve li strane prijevare! Oni misle da su savreni u Kristu, a ne znaju da su nesretni, slijepi, siromani, bijedni i goli. ... Mi upozoravamo nau brau u Konferenciji Indiana i na drugim mjestima! Nae gledite uvijek je bilo da istinsko posveenje, koje e izdrati ispit suda, dolazi poslunou istini i od Boga. ... Bog vodi svoj narod, ali je Sotona oduvijek nastojao pokrenuti neke ljude koji e svoje prosuivanje suprotstaviti prosuivanju Crkve i tako ih odvojiti od Tijela Kristova i odvesti u sigurnu propast. Na takav su nain padale zavedene due cijelim putem u povijesti tree aneoske poruke. Oni koji dopuste da ih zavedu fanatina gledita, postupno e se usklaivati s onima koji potpuno odbacuju istinu i ako se ne zaustave na svojem putu, prije ili poslije oni e stupiti u redove naih najogorenijih neprijatelja. (S potpisom Jamesa i Ellen G. White) (Review and Herald, 6. lipnja 1878.)

48

5. veljae

Ponovno zadobiti zalutale

Ako ti brat sagrijei, poi te ga ukori nasamo. Ako te poslua, dobio si svoga brata. (Matej 18,15) Ako si oaloen zato to tvoj susjed ili prijatelj ini zlo ranjavajui samoga sebe, ili je uhvaen u grijehu, slijedi biblij52

sko pravilo: Upozori ga na njegov grijeh nasamo! Kada ide k nekome za koga pretpostavlja da je u zabludi, potrudi se da govori u krotkom i poniznom duhu jer ljudski gnjev ne dovodi do boanske pravednosti. Zalutali se ni na koji drugi nain nee vratiti osim duhom krotkosti, ljubaznosti i njene ljubavi. Pripazi na svoje ponaanje. Izbjegavaj u izgledu i ponaanju, u rijeima ili tonu glasa, sve to bi podsjealo na oholost ili samodovoljnost. uvaj se rijei ili pogleda kojim bi uzdigao sebe ili svoju dobrotu i pravednost pokazao kao suprotnost njegovim nedostacima. uvaj se i najmanjeg nagovjetaja omalovaavanja, bahatosti ili prijezira. Potrudi se da izbjegne svaki izljev gnjeva i, iako e se sluiti najjednostavnijim nainom govora, neka u njemu ne bude prigovora, nikakvih optubi i povienih tonova, ve samo iskrene ljubavi. Iznad svega, neka ne bude ni sjenke mrnje ili zlovolje, ogorenja i grubih izraza. ... Imaj na umu da uspjeh ukora najvie ovisi o duhu u kojem je upuen. Nemoj zanemariti ozbiljnu molitvu za ponizan duh i da Boji aneli puno prije tebe djeluju na srce do kojeg nastoji doprijeti kako bi ga omekali nebeskim utjecajima da tvoji napori ne budu uzaludni. ... Moda si sebe opravdavao to si drugima govorio zlo o svojem bratu, sestri ili susjedu prije nego to si otiao k njemu i poduzeo korake koje je Bog neizostavno propisao. Moda govori: Nisam nikome nita govorio sve dok nisam bio tako optereen da se vie nisam mogao suzdrati! to te je to tako optereivalo? Je li to bilo tvoje jasno zanemarivanje dunosti prema blinjemu, jer je Gospodin rekao da si natovario na sebe krivnju grijeha zato to nisi odmah otiao k njemu i opomenuo ga u etiri oka, izmeu njega i tebe? ... Ponekad ni najblai i najnjeniji ukor nema pozitivan utjecaj. U tom sluaju, blagoslov za koji si elio da ga primi tvoj brat vraajui se na put pravednosti, prestajui initi zlo i uei initi dobro, vratit e se na tvoje grudi. Ako zalutali ustraje u grijehu, postupaj prema njemu ljubazno i prepusti ga njegovom nebeskom Ocu. (Review and Herald, 17. srpnja 1879.)

53

49

6. veljae

Tajna duhovnog ivota

Zaista, zaista, kaem ti, tko se ne rodi od vode i Duha Svetoga, taj ne moe ui u kraljevstvo nebesko. (Ivan 3,5) esto se postavlja pitanje: Zato nema vie snage u Crkvi? Zato nema vie ivotno vane pobonosti? Razlog je to se ne pokoravamo zahtjevima Boje rijei u duhu i istini. Bog nije na prvom mjestu u naoj ljubavi niti blinje volimo kao same sebe. I to je dovoljno za sve. O ovim dvjema zapovijedima ovisi cijeli Zakon i svi Proroci. Uinimo da se ova dva Boja uvjeta izriito potuju i nee biti nikakve nesloge u Crkvi, nikakvih neskladnih poteza u obitelji. Kod mnogih je kranstvo odvie povrno. Vanjsko oblije zamjenjuje unutarnje djelovanje milosti. ... Teorija istine je obratila glavu, ali hram due nije oien od njegovih idola. Kada se zapovijed uselila u njegovo srce i um, Pavao je rekao: Grijeh oivje i ja umrijeh! U ovim danima pretvaranja ima mnogo prividnih obraenja. Istinsko osvjedoenje u grijeh, prava alost od srca zbog pokvarenosti, umiranje sebi, svakidanja pobjeda nad nedostacima karaktera, novoroenje sve to, opisano kao staro, Pavao kae da je prolo i da je sve postalo novo. O takvom djelu mnogi ne znaju nita. Oni su unijeli istinu u svoje neobraeno srce i onda nastavili kao da se nita nije dogodilo pokazujui iste nesretne osobine karaktera. Ako je drvo dobro, posljedica e biti dobar rod. Djelovanje Bojega Duha na srce bitno je za pobonost. Ono mora biti primljeno u srce onih koji su prihvatili istinu i stvoriti u njima isto srce da bi mogli drati zapovijedi i postati izvritelji Rijei. ... Biblija se ne prouava onoliko koliko bi trebalo; ona nije postala pravilo ivota. Da su se njezini propisi savjesno slijedili i da su postali temelj karaktera, bilo bi i vrstine namjere koju nikakva poslovna spekulacija ili svjetovni pothvat ne bi mogao ozbiljno poljuljati. Karakter oblikovan na takav nain, osnaen Bojom rijeju, opstat e u dan kunje, tekoa i 54

opasnosti. Da bi njegov utjecaj mogao spasonosno djelovati na svijet, savjest mora biti prosvijetljena i ivot posveen ljubavlju prema istini primljenoj u srce. (Review and Herald, 28. kolovoza 1879.)

7. veljae

50

iva Crkva
... i kako ste se obratili od idola k Bogu, i da ekate njegova Sina s nebesa, koga uskrisi od mrtvih. Isusa, naega osloboditelja od srdbe koja e doi. (1. Solunjanima 1,9.10) iva Crkva bit e Crkva koja radi. Praktino kranstvo dovest e do pojave ozbiljnih radnika na unapreenju istine. ... Mi eznemo za tim da se u Crkvi pokae istinski kranski karakter. elimo da u njezinim vjernicima ne bude nemarnog duha, punog nepotovanja; mi iskreno elimo da oni shvate svoje visoko zvanje u Kristu Isusu. Neki koji ispovijedaju Krista nastoje ivjeti i postupati tako da njihova vjera utjee na moralno dostojne ljude kako bi bili pokrenuti da prihvate istinu. Meutim, ima i mnogo onih koji ne osjeaju nikakvu odgovornost da makar samo svoju duu odre u Bojoj ljubavi i koji su, umjesto da budu na blagoslov drugima svojim utjecajem, samo teret onima koji bi radili i bdjeli i molili se. Oni koji u skruenosti uma nastoje uzdii Kristovu istinu svojim uzornim ponaanjem prikazani su u Bojoj rijei kao fino zlato, dok su oni ija je osnovna tenja i nastojanje da istaknu sebe opisani kao praporac koji zvei i zvono koje zvoni. ... Pozivamo one koji su se povezali s Bogom da se ozbiljno i s vjerom mole za oienje Crkve i da se ne zaustave na tome, ve da rade isto onako kao to se mole. Sadanje vrijeme trai mukarce i ene koji imaju moralnu vrstinu namjere, mukarce i ene koji nee dopustiti da ih oblikuje ili podjarmi bilo koji neposveeni utjecaj. ... Nijedan mukarac ili ena ne moe uspjeti u slubi Bogu ako ne posveti cijelu svoju duu slubi smatrajui sve drugo 55

gubitkom osim poznavanja Krista. Oni koji se ustruavaju, koji odbijaju dati sve to imaju, ne mogu biti Kristovi uenici, a jo manje Njegovi suradnici. Posveenje mora biti potpuno. Isus je otiao pripremiti stanove za one koji su budni i ekaju Njegov dolazak. Tamo e se oni sresti s neporonim anelima i otkupljenim mnotvom i pridruit e im se svojim pjesmama hvale i pobjede. Tamo e Spasiteljeva ljubav okruivati Njegov narod, a Boji grad blistat e svjetlou Njegovog lica grad iji su zidovi, veliki i visoki, ukraeni svim vrstama dragog kamenja, ija su vrata biserna, a ulice od istog zlata iako izgledaju kao prozirno staklo. (Review and Herald, 3. lipnja 1880.)

51

8. veljae

Kranska utrka
... odbacimo od sebe svako breme i grijeh koji lako zavodi, te ustrajno trimo na utakmici koja nam je odreena! (Hebrejima 12,1) U ovom je tekstu uporabljena javna utrka, vrlo poznata u Pavlovo vrijeme, kao ilustracija kranskog ivota. Sudionici utrke podvrgavali su se bolnom procesu treninga, pristajui na najstroe samoodricanje da bi njihova tjelesna snaga bila na vrhuncu, pa su onda tu snagu izlagali najveim naporima kako bi dobili ast da ponesu raspadljivi vijenac. Neki se nikada nisu uspijevali oporaviti od napora. Kao posljedica stranog naprezanja, trkai su ponekad padali pokraj staze krvarei iz usta i nosa. Drugi su se rastajali sa ivotom vrsto drei jadni vijenac koji ih je tako mnogo stajao. Pavao usporeuje Kristove sljedbenike s natjecateljima u toj utrci i kae: Oni [to ine] da dobiju raspadljivi vijenac, a mi neraspadljivi! Ovdje Pavao naglaava otru suprotnost izmeu jednoga i drugoga da bi izloio sramoti slabane napore takozvanih krana koji se bore za svoje sebine probitke umjesto da se svojim samoodricanjem i strogim navikama umjerenosti dovedu u poloaj da mogu postii uspjeh i pobijediti svoje slabosti. Svi koji su se prijavili na listu natjecatelja u 56

ovim utrkama bili su veseli i uzbueni zbog nade u nagradu ako postignu uspjeh. Na isti nain nagrada je uzdignuta i pred kranima, nagrada za vjernost do kraja utrke. Ako dobiju nagradu, njihova budua srea bit e osigurana; pobjednicima je namijenjena vjena slava. ... U utrkama je poasni vijenac stavljan na vidljivo mjesto pred natjecatelje kako bi, ako makar i za trenutak budu u kunji da umanje svoje napore, njihove oi mogle vidjeti nagradu i tako biti nadahnuti na novu revnost. Tako je i nebeski cilj izloen pogledu krana kako bi mogao utjecati na njih i nadahnuti ih novom gorljivou i snagom. ... Svi tre, ali samo jedan dobiva vijenac. ... Nije tako u kranskoj utrci. Nitko ozbiljan i ustrajan nee doivjeti neuspjeh. Utrka nije samo za brze, kao to ni bitka nije samo za jake. Najslabiji svetac, kao i najjai, moe dobiti krunu neumrle slave ako bude ozbiljan i ne bude se ustruavao ni od kakvog odricanja ili gubitka radi Krista. (Review and Herald, 18. listopada 1881.)

9. veljae

52

Vjera je pobjeda
Trim prema cilju da postignem nagradu nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu. (Filipljanima 3,14) Najvei blagoslov koji moemo dobiti jest pravilno poznavanje samoga sebe kako bismo mogli uvidjeti nedostatke svojeg karaktera i ukloniti ih uz Boju pomo. ... Jesmo li danas blie Bogu nego prije godinu dana? Kakva bi se promjena dogodila u naem vjerskom iskustvu, kakva promjena karaktera kada bismo iz dana u dan provodili naelo da ne pripadamo sebi, ve da nae vrijeme i nai talenti pripadaju Bogu i da se svaka sposobnost mora uporabiti u skladu s Njegovom voljom i za Njegovo proslavljanje. ... Mi moemo biti zatieni Bojim obeanjima koja e biti kao ognjeni zid oko nas. Mi elimo znati kako da pokaemo vjeru. Vjera je dar od Boga, ali sila da je pokaemo pripada 57

nama. Ako vjera lei uspavana, ona nije nikakva prednost za nas; ali dok je pokazujemo, ona dri sve blagoslove u svojoj ruci. Ona je ruka kojom se dua hvata za snagu Beskrajnoga. Ona je posrednik preko kojega ljudska srca, obnovljena Kristovom milou, kucaju u skladu s velikim Srcem ljubavi. Vjera se oslanja na Boja obeanja i prima ih kao jamstvo da e On uiniti upravo ono to je obeao. Isus dolazi bespomonoj, grenoj dui u nevolji i kae: Sve to s vjerom zamolite dobit ete. (Matej 21,22) Vjerujte, pozovite se na obeanje i onda hvalite Boga to ste dobili ono to ste traili od Njega, a kada vaa potreba bude najvea, iskusit ete Njegov blagoslov i primiti posebnu pomo. ... Mnoga se srca pitaju: Kako u nai sreu? Mi ne trebamo sebi postavljati ivotni cilj da postignemo sreu, jer emo je sigurno pronai na putu skromne poslunosti. Pavao je bio sretan. On potvruje nekoliko puta da je usprkos patnjama, sukobima i nevoljama koje je bio pozvan da pretrpi, uivao veliku utjehu. On kae: Pun sam utjehe; preobilna je radost moja zbog sve nevolje nae. (2. Korinanima 7,4) Cjelokupna energija najistaknutijega meu apostolima bila je usmjerena na pripremanje za budui, besmrtni ivot, i kada se ve pribliilo vrijeme njegovog odlaska, mogao je uzviknuti u svetom trijumfu: Plemenitu sam borbu izvojevao, trku dovrio, vjeru sauvao. Ve mi je pripravljen vijenac pravednosti koji e mi u onaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac. (2. Timoteju 4,6) (Signs of the Times, 22. svibnja 1884.)

53

10. veljae

Davanje navika roena iz ljubavi

Neka svakoga prvog dana u sedmici svatko od vas zasebice stavi na stranu ono to mogne utedjeti, da se ne sabire kad uspijem doi. (1. Korinanima 16,2) Davanje je dio evaneoske vjere. Temelji plana spasenja postavljeni su na rtvi. Isus je napustio kraljevske dvorove Neba i postao siromaan da bismo se mi Njegovim siromatvom mogli obogatiti. Njegov ivot na Zemlji bio je nesebian, 58

obiljeen ponienjima i rtvom. Je li sluga vei od svojega gospodara? Hoemo li mi, sudionici u velikom spasenju koje je On izborio za nas, odbaciti svojega Gospodina i odbiti sudjelovati u Njegovom samoodricanju? Kada je Otkupitelj svijeta toliko pretrpio za nas, hoemo li mi, udovi Njegovog Tijela, ivjeti u nepromiljenom poputanju samima sebi? Ne; samoodricanje je bitni uvjet uenitva. ... Krist, kao naa Glava, poveo nas je u veliko djelo spasenja, ali je taj posao povjerio svojim sljedbenicima na Zemlji. Ono se ne moe obavljati bez sredstava pa je On svojem narodu dao plan za prikupljanje sredstava kako bi Njegovo djelo bilo uspjeno. Sustav davanja desetine, uveden u tu svrhu, vraa nas u Mojsijevo vrijeme. ak i tako daleko u prolosti kao to su Adamovi dani, davno prije nego to je odreeni sustav bio uveden, od ljudi se trailo da donose Bogu darove u vjerske svrhe. ... Bog nas ne prisiljava da dajemo za Njegovo djelo. Nae davanje mora biti dragovoljno. On ne eli da se Njegova riznica puni prisilnim darovima. Njegova namjera s planom sustavnog davanja bila je da nas dovede u bliski odnos s naim Stvoriteljem i u odnos suuti i ljubavi prema naim blinjima, stavljajui na nas tako odgovornost koja e suzbijati sebinost i jaati nesebine, velikodune pobude. Mi smo skloni sebinom ponaanju i zatvaranju svojeg srca za velikoduna djela. Zahtijevajui da se u odreeno vrijeme donose darovi, Gospodin je planirao da davanje postane navika i da se smatra kranskom dunou. Otvoreno jednim darom, srce nije smjelo dobiti vremena da se ponovno zatvori i postane sebino, hladno, prije nego to bude priloen drugi dar. ... Svaki mukarac, ena i dijete moe postati Gospodnji rizniar. ... Za nae dobro On nam je dodijelio odreenu ulogu u unapreivanju svojega djela. Dao nam je ast da budemo Njegovi suradnici. On je uinio da postoji potreba da Njegov narod surauje s Njim kako bi njegovao i razvijao osjeaj velikodunosti. (Signs od the Times, 18. oujka 1886.)

59

54

11. veljae

Odmor kranina
Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se i uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama, jer jaram je moj sladak, a moje breme lako. (Matej 11,28-30) Svijet je pun nemira, nevolja i tekoa. To je neprijateljska zemlja i sa svih strana smo okrueni kunjama. Isus kae: U svijetu ete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet! i: Mir svoj dajem vam! Na Spasitelj opisuje svoje zahtjeve kao jaram, a kranski ivot kao noenje tereta. Ipak, usporeujui ga s okrutnom sotonskom silom i teretom koji nam namee grijeh, objavljuje: Jer jaram je moj sladak, a moje breme lako! Kada nastojimo ivjeti kranskim ivotom, nositi njegove odgovornosti i obavljati njegove dunosti bez Kristove pomoi, jaram nas pritie, a breme je neizdrivo teko. Meutim, Isus ne eli da to inimo. ... Mnogi tvrde da su doli k Isusu iako jo hode svojim vlastitim putovima koje simbolizira bolan jaram. Sebinost, lakomost, astoljublje, ljubav prema svijetu ili neki drugi omiljeni grijeh, unitavaju im mir i radost. ... U svemu to ini kranin treba predstavljati svojega Uitelja, vriti slubu koja je Njemu ugodna. Neka nitko ne ini religiju odbojnom svojom upornom zlovoljom, prianjem o svojim nevoljama i tekoama, svojim samoodricanjima i rtvama. ... Neka se vidi da je Kristova ljubav tvoja stalna pobuda; da tvoja vjera nije kao odjea koja se oblai i skida kako okolnosti zahtijevaju, ve naelo, smireno, trajno, nepromjenjivo koje upravlja cijelim tvojim ivotom. ... Bez obzira na dio koji ti je dopao u ivotu, imaj na umu da si u Kristovoj slubi i pokai zadovoljan, zahvalan duh. Bez obzira na svoj teret i kri, podigni ga u Isusovo ime, nosi ga u Njegovoj snazi. ... Ljubav prema Kristu ne moe se sakriti, ona e uiniti da se vidi i osjeti. ... Ona e bojaljivoga uiniti odvanim, tromoga 60

marljivim, neznalicu mudrim. Ona ini da jezik mucavca postane rjeit, budi uspavani intelekt u novi ivot i ivahnost. ... Kristov mir ima veu vrijednost od svega blaga na Zemlji. (Signs of the Times, 17. prosinca 1885.)

12. veljae

55

Oblikovati karakter po ugledu na Boji

Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdrljivost. Protiv ovih ne postoji zakon. (Galaanima 5,22.23) Ljudi mogu postati upravo ono to ele. Karakter se ne dobiva na isti nain kao i obrazovanje. Karakter se ne dobiva nagomilavanjem blaga ili stjecanjem svjetovnih asti. Karakter se ne dobiva time to emo od drugih traiti da vode nae ivotne bitke umjesto nas. On se mora traiti, za njega se treba boriti, raditi; on zahtijeva namjeru, volju, odlunost. Oblikovati karakter koji e Bog odobriti zahtijeva ustrajan napor. Potrebno je stalno protivljenje silama tame da bismo stali pod krvlju poprskanu zastavu Kneza Emanuela, da bismo dobili odobravanje u dan suda, da bi nae ime ostalo u knjizi ivota. Zar nije vrednije da nae ime bude zapisano u toj knjizi, da postane neumrlo meu nebeskim anelima nego da bude hvaljeno po cijeloj Zemlji? Kada znam da se Isus smijei na mene, kada znam da On odobrava moje postupke i moje ponaanje, neka doe to god hoe, neka nevolje budu velike koliko hoe, ja u biti zadovoljna svojim djelom i radosno u hvaliti Gospodina. ... Jesi li zapalio svoju vatru ognjem sa rtvenika? Onda neka svijetli dobrim djelima ljudima oko tebe. Opai se kao ovjek i svojim boanskim utjecajem i iskrenim naporima iri svjetlo. ... Mi moramo raditi za Boga, moramo raditi za Nebo svom silom i vjerom koje su u nama. Ne dajte da vas prevare prolazne stvari ovoga ivota. Razmiljajte o onomu to ima vjenu vrijednost. Ja elim imati blizak odnos s Bogom. elim pjevati pjesme spaenih u kraljevstvu slave. elim da na moju glavu 61

bude stavljena kruna besmrtnosti. Besmrtnim jezikom elim pjevati hvalu Onome koji je ostavio slavu i doao na Zemlju da spasi one koji su bili izgubljeni. elim hvaliti Njega. elim uzvisivati Njega. elim slaviti Njega. elim besmrtnu batinu i vjeno blago. I ba me briga, velim vam, ba me briga za ono to je na ovome svijetu ako na kraju dobijem Nebo! Kakvu mi prednost moe dati ono to je na svijetu? Ali ako se uhvatim za Nebo, onda sam se dobro uhvatila i za ostala ljudska bia; onda imam utjecaj koji e se stalno protiviti poplavi zla koja se iri po svijetu, utjecaj koji e voditi due u korablju sigurnosti. (Review and Herald, 21. prosinca 1886.)

56

13. veljae

Voeni Svetim Duhom

Gle, u dlanove sam te svoje urezao. (Izaija 49,16) Postoje dva smjera ponaanja kojima moemo krenuti. Jedan nas udaljava od Boga i iskljuuje iz Njegovog kraljevstva; na tom putu ima zavisti, sukoba, ubojstva i svakovrsnih zlih djela. Trebali bismo slijediti drugi smjer ponaanja u kojem emo nai radost, mir, sklad i ljubav. ... Upravo nam je ljubav koja je blistala u Isusovim grudima najvie potrebna; kada se ona nae u naem srcu, svakako e se otkriti. Moemo li imati Kristovu ljubav u srcu a da se to ne pokae u naem odnosu prema drugima? Ona ne moe biti u nama a da ne posvjedoi svoju prisutnost. Ona e se otkrivati rijeima, svakim izrazom lica. ... Kada je na najstariji sin, u kojega smo polagali najblistavije nade i na kojega smo se oslanjali, kojega smo sveano posvetili Gospodinu, bio uzet od nas; kada smo nakon to je umro zaklopili njegove oi i plakali u velikoj alosti zbog svoje nesree, u moju se duu spustio mir, mir koji se ne moe opisati, mir koji nadmauje nau mo razumijevanja. Razmiljala sam o jutru uskrsnua; razmiljala sam o budunosti kada e veliki ivotodavac doi i slomiti okove groba i pozvati pravedne umrle iz njihovih pranjavih postelja; kada e osloboditi zarobljene iz njihove tamnice; kada e na sin biti 62

ponovno meu ivima. I u tome sam nala mir, nala sam radost, nala sam utjehu koja se ne moe opisati. ... Kada je napustio ovaj svijet, Krist je djelo prepustio u nae ruke. Dok je bio ovdje, sam je unapreivao svoje djelo; ali kada je uzaao na Nebo, Njegovim je sljedbenicima ostavljeno da nastave tamo gdje je On stao. Drugi su preuzeli djelo tamo gdje su ga apostoli ostavili; i tako se to nastavljalo sve dosad kada mi trebamo obaviti djelo odreeno za nae vrijeme. ... Mi ne moramo raditi sami. Uzmimo sve svoje tuge i alosti, nevolje i stradanja, muke i brige i izgovorimo ih na uho koje je otvoreno da nas uje, uho Onoga koji se pred Ocem poziva na zasluge svoje krvi. On se poziva na svoje rane moje ruke, moje ruke! Gle, u dlanove sam te svoje urezao! On pokazuje svoje ranjene ruke Bogu i Njegove molitve bivaju usliane, a brzi aneli dolaze sluiti grenim mukarcima i enama, podii ih i poduprijeti. (Review and Herald, 4. sijenja 1887.)

14. veljae

57

Zbrajanje i mnoenje
Milost vam i mir u obilju po pravoj spoznaji Boga i naega Gospodina Isusa! (2. Petrova 1,2) Mi se ne smijemo oslanjati na svoju vjeru, ve na Boja obeanja. Kada se pokajemo zbog svojih nekadanjih prekraja Zakona i odluimo Mu biti posluni u budunosti, moramo vjerovati da e nas Bog prihvatiti radi Krista i da e nam oprostiti nae grijehe. Tama i obeshrabrenje spustit e se ponekad na nau duu i zaprijetiti nam, ali ne smijemo odbaciti svoje povjerenje. Oi moramo usmjeriti prema Isusu bez obzira na svoje osjeaje. Trebamo vjerno obavljati svaku dunost koja nam je znana, a onda se u povjerenju osloniti na Boja obeanja. Ne moramo danas osjeati isti mir i radost koju smo osjeali juer, ali se trebamo vjerom uhvatiti za Isusovu ruku i imati povjerenje u Njega u tami kao i na svjetlu. Sotona nam moe aptati: Ti si preveliki grenik da bi te Krist mogao spasiti! Iako priznaje da si doista grenik i 63

nedostojan, moe se suprotstaviti kuau usklikom: Zahvaljujui zaslugama pomirenja, uzimam Krista kao svojeg Spasitelja! Kada bismo dopustili svojim mislima da se vie bave Kristom i nebeskim svijetom, dobili bismo snaan poticaj i pomo u naim bitkama za Gospodina. ... Kada se umu dopusti da se odvie dugo bavi samo onim to je na Zemlji, vrlo teko se mijenjaju navike u razmiljanju. Ono to oko vidi i uho uje, preesto privlai pozornost i zaokuplja nae zanimanje. Ali ako elimo ui u Boji grad, ako elimo gledati Isusa u Njegovoj slavi, moramo Ga ve ovdje nauiti promatrati oima vjere. ... Posveenje je trajan proces. Koraci tog procesa opisani su u Petrovim rijeima: Zbog toga uloite svu revnost da sa svojom vjerom spojite potenje, s potenjem znanje, sa znanjem uzdrljivost, s uzdrljivou postojanost, s postojanou pobonost, s pobonou bratsku ljubav, a s bratskom ljubavi ljubav uope! (2. Petrova 1,5-7) ... Oni koji na ovaj nain rade prema planu zbrajanja da bi stekli sve ove kranske vrline, imaju obeanje da e Bog raditi prema planu mnoenja dajui im darove svojega Duha. (Review and Herald, 15. studenoga 1887.)

58

15. veljae

Sjedinjeni sa svojim Stvoriteljem

Tko tvrdi da ostaje u njemu, taj mora tako ivjeti kako je on ivio. (1. Ivanova 2,6) Pred nama je veliko djelo koje moramo obaviti ako elimo batiniti vjeni ivot. Mi trebamo odbaciti bezbonost i svjetovne strasti i ivjeti ivotom pravednosti. Mnogi govore da za spasenje trebamo vjerovati u Isusa i da je to sve; ali to kae Rije istine: Vjera bez djela je mrtva! Mi trebamo biti plemenitu bitku vjere, postii vjeni ivot u koji smo pozvani, uzeti svoj kri, odrei se sebe, ratovati protiv svojega tijela i svakodnevno ii stopama svojeg Otkupitelja. Za nas nema spasenja osim u Isusu, jer samo vjerom u Njega dobivamo 64

snagu da postanemo Boji sinovi i keri; ali to nije samo neka prolazna vjera, to je vjera koja ini Kristova djela! ... iva vjera pokazuje se u duhu rtve i posveenja Bojem djelu. Oni koji ga imaju, stoje pod zastavom Kneza Emanuela i vode uspjenu borbu protiv sila tame. ... Istinska vjera u Isusa navodi nas na odricanje od samoga sebe, ali koliko god uzviene bile nae rijei, ako uzdiemo i njegujemo svoje ja, u srcu nema Isusove vjere. Istinski krani pokazuju ivotom svakidanjeg posveenja da su skupo kupljeni i da ne pripadaju sebi. ... Tko god zastupa gledite da nije vano drimo li Boje zapovijedi ili ne drimo, nije se upoznao s Kristom. ... Kobna je pogreka misliti da ti sam nita ne treba uiniti da bi stekao spasenje. Ti treba suraivati s nebeskim silama. ... Oni koji su povezani s Isusom, takoer su u jedinstvu sa svojim Stvoriteljem, Onim koji sve dri u svojoj ruci. Oni imaju silu koju im svijet ne moe dati niti im je moe oduzeti. Ali iako su im dane velike i uzviene prednosti, oni se ne mogu jednostavno radovati svojim blagoslovima. Kao upravitelji svakovrsne milosti Boje, oni moraju postati blagoslov za druge. ... Mi smo istinski uvari svojega brata. Krist je dao samoga sebe umjesto nas da nas otkupi od bezakonja i oisti nas da budemo njegov izabrani narod, revan u djelima ljubavi (Titu 2,14). I ta vjera koja u nama budi tu revnost jedina je istinska vjera. Ako loza ostane na pravom Trsu, njezino prianjanje pokazuje se plodom koji donosi, jer prepoznat ete ih po njihovim rodovima. (Review and Herald, 6. oujka 1888.)

16. veljae

59

Nebeske osobine
Posveti ih istinom; tvoja je Rije istina. (Ivan 17,17) Dragocjen je svaki trenutak naeg vremena kunje jer je to vrijeme odreeno za oblikovanje naeg karaktera. Trebamo posvetiti najveu pozornost njegovanju nae duhovne naravi. Trebamo paziti na svoje srce, bdjeti nad svojim mislima da se 65

poronost ne bi uvukla u nau duu. Moramo sauvati svaku sposobnost svojeg uma u najboljem moguem stanju kako bismo mogli sluiti Bogu do krajnjih granica svojih sposobnosti. Niemu ne smijemo dopustiti da prekine nau vezu s Bogom. ... Mi imamo djelo koje trebamo obaviti u svijetu, i ne smijemo si dopustiti da postanemo toliko obuzeti sobom da zaboravimo zahtjeve koje Bog i ljudski rod imaju prema nama. Ako budemo ozbiljno traili Boga, On e utjecati na nas svojim Svetim Duhom. On zna to nam je potrebno jer je upoznat sa svakom naom slabou i eli da radimo na sebi nesebino kako bismo postali ljubazni u mislima, rijeima i djelima. Moramo prestati misliti i govoriti o sebi; nae potrebe i elje ne smiju biti jedini sadraj naih misli. Bog eli da u sebi razvijamo osobine Neba. ... Kako bismo se ozbiljno ponaali prema nedostacima i pogrekama nae brae kada bismo imali na umu koliko su velike nae pogreke u Bojim oima! Kako se moemo moliti naem nebeskom Ocu: Oprosti nam dugove nae kao to i mi opratamo dunicima svojim! ako smo puni optubi, zavidni, sitniavi u svojem ponaanju prema blinjima? Bog eli da budemo puno ljubazniji, da pokazujemo vie ljubavi i da budemo dostojniji ljubavi, manje kritiki raspoloeni i sumnjiavi. O, kad bismo svi mogli imati Kristov Duh i znati kako trebamo postupati prema naoj brai i susjedima! ... Meu onima koji sebe smatraju Kristovim sljedbenicima ima mnogo onih koji nastoje opravdati svoje mane tako to uveliavaju mane drugih. Trebali bismo slijediti Kristov primjer jer On, kad su Ga klevetali, nije uzvraao klevetama, ve se predao Onome koji pravedno sudi. ... On je bio Velianstvo Neba i u Njegovim istim grudima nije bilo mjesta za duh osvete, ve samo za suut i ljubav. Mi se moda neemo sjeati svakog ljubaznog djela koje smo uinili, moda e ono izblijedjeti iz naeg sjeanja, ali e vjenost iznijeti u svoj njihovoj sjajnosti svako djelo uinjeno za spasenje dua, svaku rije izgovorenu za utjehu Boje djece, i ta djela uinjena za Krista bit e dio nae radosti tijekom cijele vjenosti. (Review and Herald, 24. veljae 1891.)

66

17. sijenja

60

Boji blagoslovi i naa odgovornost

Vratite se meni, a ja u se vratiti vama govori Jahve nad Vojskama. (Malahija 3,7) Sotona neprekidno iznosi grijehe i zlodjela onih koji sebe smatraju Bojom djecom i ruga se Bojim anelima zbog njihovih mana. to e dovesti Gospodnji narod u pravi poloaj pred Njim? Gospodin odgovara na to pitanje preko Malahije: Vratite se meni, a ja u se vratiti vama govori Jahve nad Vojskama. Kada budemo traili Gospodina svim svojim srcem, mi emo ga i nai! Daniel je u srcu odluio ostati vjeran Bogu nebeskome. Odluio je da nee jesti od hrane koju jede kralj, niti piti od vina koje pije kralj; a njegova tri druga odluila su da se nee pokloniti zlatnom kipu koji je kralj Nabukodonozor podignuo u polju Duri i tako osramotiti Boga. Kada odluimo sluiti Bogu poput ovih vjernih Bojih slugu, Gospodin e preuzeti na dio i osposobiti nas da se oslonimo na Njegovu snagu. Aneli gledaju sa zaprepatenjem na nezahvalnost onih za koje je Bog uinio tako mnogo u neprestanom izlijevanju svojih darova i potpora. Ljudi zaboravljaju Boje zahtjeve i poputaju sebinosti i svjetovnosti. ... Bog nas ne moe blagosloviti imanjem i stokom ako ne upotrebljavamo Njegove blagoslove Njemu na slavu. On ne moe povjeriti svoje blago onima koji ga pogreno upotrebljavaju. Najjednostavnijim jezikom Gospodin je rekao svojoj djeci to zahtijeva od njih. Ona trebaju davati desetinu od svega to imaju i donositi darove od onoga ime ih je blagoslovio. Njegovi blagoslovi i darovi bili su obilni i sustavni. On je slao svoju kiu i sunevo svjetlo i inio da vegetacija buja. On je davao godinja doba; vrijeme za sijanje i prikupljanje etve izmjenjivali su se odreenim redom; i zato Boja neizmjerna dobrota poziva na neto bolje od nezahvalnosti i zaboravnosti koju Mu mnogi pokazuju. Zar se neemo vratiti Bogu i donijeti Mu zahvalna srca svoje desetine i priloge? Gospodin je uinio da dunost postane tako jasna da emo, ako zanemarimo Njegove zahtjeve, ostati 67

bez izgovora. Gospodin je ostavio svoja dobra u rukama svojih slugu da s njima postupaju ispravno kako bi se Evanelje moglo propovijedati po cijelome svijetu. Sustav i odredbe za irenje Njegove istine u svijetu nisu preputeni sluajnosti. (Signs of the Times, 13. sijenja 1890.)

61

18. veljae

Neka zasja vae svjetlo

Onaj koji radi to je poteno dolazi k svjetlu, da bi se oitovalo da su njegova djela uinjena u Bogu. (Ivan 3,21) U svojem Govoru na gori, Isus je ljudima iznio injenicu da se u osobnoj pobonosti krije njihova snaga. Oni se trebaju predati Bogu, suraivati s Njim bez ogranienja. Visoki prohtjevi, obredi i ceremonije, koliko god bili nametnuti, ne ine da srce postane dobro i karakter neporoan. Istinska ljubav prema Bogu aktivno je naelo, sredstvo oienja. ... Hebrejski narod zauzimao je najvii poloaj; sagradili su zidove, velike i visoke, da se zatite od dodira s neznaboakim svijetom; prikazivali su sebe kao poseban, odan narod kojemu Bog ukazuje posebnu naklonost. Meutim, Krist im je pokazao da je njihova religija liena spasonosne vjere. Bila je to kombinacija suhe, krute doktrine, pomijeane sa rtvama i darovima. Bili su vrlo strogi u vrenju obrezanja, ali nisu govorili o potrebi posjedovanja istog srca. Oni su rijeima uzdizali Boje zapovijedi, ali ih nisu uzdizali u ivotu i njihova je pobonost bila samo kamen spoticanja za druge. ... Iako su dotad uivali neosporni autoritet u vjerskim pitanjima, sada su morali ustupiti mjesto Velikom Uitelju i vjeri koja nije poznavala nikakvih granica i nije isticala stale, poloaj u drutvu ili rasu meu narodima. Istina koju je Krist propovijedao bila je namijenjena cijeloj ljudskoj obitelji. Jedina prava vjera je ona koja djeluje preko ljubavi i isti duu. Ona je kao kvasac koji preobraava ljudski karakter. ... Kristovo evanelje oznaava praktinu pobonost, religiju koja uzdie primatelja iz njegove uroene poronosti. Onaj 68

tko promatra Boje Janje zna da Ono uzima na sebe grijehe svijeta. Prava vjera oblikovat e ivot i karakter koji e biti potpuno razliit od onoga koji se vidio u ivotu knjievnika i farizeja. ... Bog ne daje svjetlo da bi se ono sebino skrivalo i da ne bi prodiralo do onih koji su u tami. Ljudska orua su sredstvo Boje komunikacije sa svijetom. Umjesto da ih pouava da skrivaju svoje svjetlo, Spasitelj kae pripadnicima svojeg naroda: Vae svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaa djela ljubavi te slave vaeg Oca nebeskog. (Review and Herald, 30. travnja 1895.)

19. veljae

62

Naa potreba za Svetim Duhom

Ako imamo ivot po Duhu, slijedimo Duha! (Galaanima 5,25) Sveti Duh nije nam dan samo da posveuje, ve i da osvjedouje. Mi se ne moemo pokajati za svoje grijehe ako nismo osvjedoeni u svoju krivnju. Koliko nam je onda potreban Sveti Duh dok radimo na spaavanju grenih dua. Nae ljudske sposobnosti bit e uzaludne ako ne budu sjedinjene s tom nebeskom silom. U djelu spaavanja grenika mi i aneli trebamo skladno suraivati propovijedajui istinu o Bogu onima koji je ne poznaju kako bi se mogli osloboditi okova grijeha. Samo istina nas moe osloboditi. Slobodu koja dolazi spoznajom istine treba objaviti svakom stvorenju. Na nebeski Otac, Isus Krist, i nebeski aneli zainteresirani su za ovo veliko i sveto djelo. Nama je darovana uzviena prednost da prikaemo boanski karakter dok budemo nesebino izbavljali grenike iz ponora propasti u koji su upali. Svako ljudsko bie koje dopusti da ga prosvijetli Sveti Duh treba biti ukljueno u obavljanje ovog boanski zamiljenog zadatka. ... Na Spasitelj treba biti puno odreenije prepoznat i priznat kao Onaj koji moe zadovoljiti sve potrebe svoje Crkve. On jedini moe usavriti vjeru svojeg naroda. ... 69

Trebamo ostaviti vie prostora za djelovanje Svetoga Duha kako bi radnici bili povezani vrstim meusobnim vezama i ii naprijed kao sjedinjena eta vojnika. ... Potpuno posveenje slubi Bogu pokazat e utjecaj Svetoga Duha na svakom koraku naega puta. ... Bog eli da se Njegova Crkva osloni na Njegova obeanja i da trai silu i pomo Svetoga Duha na svakome mjestu. ... O, kada bi slabi ljudski rod mogao shvatiti da Zapovjednik Gospodnje vojske vodi i usmjerava pokrete svojih saveznika na Zemlji. Sam Krist je obnoviteljska sila koja djeluje u svakom vojniku i preko svakoga od njih pomou Svetoga Duha. Svaki pojedinac treba postati orue u Njegovoj ruci koje radi na spasenju dua. Nikomu tko eli raditi za Uitelja ne smije se uskratiti radno mjesto ako je istinski sljedbenik Isusa Krista. Svatko ima svoju pojedinanu odgovornost da radi u Kristovom djelu. Uspjenost Bojeg Duha uinit e uspjenim rad svih onih koji su se spremni pokoriti Njegovom vodstvu. (Review and Herald, 16. srpnja 1895.)

63

20. veljae

Potrudi se da bude kao Daniel

Sad zasad hajde! Kad imadnem zgodno vrijeme, opet u te k sebi dozvati. (Djela 24,25) Bez obzira na to koliko smo greni, bez obzira na to kakav je na poloaj, ako se pokajemo i budemo vjerovali, ako doemo Kristu, ako budemo imali povjerenje u Njega kao u svojeg Spasitelja, bit emo spaeni. Meutim, kako je opasan poloaj onoga tko poznaje istinu, ali oklijeva s njezinom primjenom u svojem ivotu. Kako je opasno za mukarce i ene koji pokuavaju zaposliti svoje misli, zadovoljiti svoj ukus i udovoljiti svojem razumu time to e zanemariti ono to im je otkriveno kao njihova dunost i koji se uputaju u potragu za neim to jo ne znaju. ... Isus kae: Hodite dok imate svjetlo, da vas ne bi osvojila tama! Tko ide u tami, ne zna kamo ide. (Ivan 12,35) Provedite u ivot svako naelo istine koje vam je pokazano. ivite po 70

svakoj rijei koja izlazi iz usta Bojih i tako ete slijediti Isusa kamo god On poe. ... Gospodin ne uskrauje svojega Svetoga Duha onima koji Ga trae. Kada se savjest osvjedoi, zato ne sluate, zato ne posluate glas Bojega Duha? Sa svakim oklijevanjem i odgaanjem stavljamo se u sve tei i tei poloaj da prihvatimo svjetlo s Neba tako da nas na kraju vie nee moi pokrenuti savjeti i opomene. Grenici govore svaki put sve lake i lake: Sad zasad hajde, a kad imadnem zgodno vrijeme, opet u te k sebi dozvati! ... Due koje u poetku oklijevaju i odgaaju odupirui se svjetlu i protivei se svakom znanju, imaju izvrsnu namjeru da naine potpuni zaokret kada doe pogodno vrijeme; ali lukavi neprijatelj koji im se nalazi za petama nainio je planove da ih vee nevidljivim vezama zlih navika. Karakter se oblikuje navikama i jedan korak putem koji vodi u propast priprema je za sljedei korak, a ovaj za one koji e slijediti. ... Boja djeca trebaju svijetliti kao svjetiljke usred pokvarenog i izopaenog narataja. Ali ako se prave navike ne njeguju, one e odstupiti pred prirodnim sklonostima i mi emo postati samodovoljni, popustljivi prema sebi, nemirni, lakomi, osvetoljubivi, nezavisni, samovoljni, tvrdovrati, umiljeni, ljubitelji zabava vie nego ljubitelji Gospodina. ... Danielov karakter slika je onoga to grenik moe postati Kristovom milou. On je bio snaan i intelektualno i duhovno. ... Sveti Duh treba prebivati u nama kao boanski stanar. I onda neka se zahvalnost i ljubav prema Bogu umnoavaju u vaem srcu. (Review and Herald, 29. lipnja 1897.)

21. veljae

64

Postanite Boje dijete

A svima koji ga primie dade vlast da postanu djeca Boja: onima koji vjeruju u njegovo ime. (Ivan 1,12) Kada bismo znali cijeniti ovaj veliki blagoslov, kakva bi to prednost bila za nas! Nama je dana prednost da budemo Boji suradnici u spaavanju naih dua. Primanje i vjerovanje na je dio ugovora. Mi trebamo primiti Krista kao svojeg Spasitelja 71

i trebamo vjerovati u Njega. To znai prebivati u Kristu, pokazivati Njega u svako vrijeme i u svim okolnostima i to je vjera koja predstavlja Njegov karakter vjera koja radi kroz ljubav i isti duu od svake neistoe. ... Svatko od nas mora u tome stei svoje vlastito iskustvo. Nitko ne moe svoje spasenje temeljiti na iskustvu ili ivotu drugog pojedinca. Svatko od nas mora se upoznati s Kristom da bi Ga mogao pravilno predstaviti pred svijetom. ... Nitko od nas ne smije se izgovarati na svoj nagli temperament, svoj pogreno oblikovani karakter, svoju sebinost, zavist, ljubomoru ili bilo koju neistou svoje due, tijela ili duha. Bog nas je pozvao na slavu i vrlinu. Mi samo trebamo posluati taj poziv. ... Kako da pobjegnemo od sile nekada uzvienog anela u nebeskim dvorima? On je bio bie puno ljepote i privlanosti, blagoslovljeno snanim umom. Zbog svojeg uzvienog poloaja on je pomislio da je jednak s Bogom. ... Kako emo prepoznati njegove lane teorije i oduprijeti se njegovim kunjama? Jedino uz pomo osobnog iskustva koje smo stekli primajui znanje o Isusu Kristu, naem Gospodinu. Bez boanske pomoi mi ne moemo izbjei kunje i zamke koje je Sotona pripremio da prevari ljudski um. ... Mi trebamo hoditi kao to je On hodio, pratei iz bliza Njegove stope, pokazujui Njegovu krotkost i poniznost. ... Kristova sluba je ista i uzviena. Put kojim je On proao nije bio put ugaanja sebi, udovoljavanja sebi. On se obraa svojoj djeci rijeima: Ako tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka uzme svoj kri i neka me slijedi! (Matej 16,24) Cijena Neba je pokornost Kristu. Put u Nebo je poslunost zapovijedi: Odreci se sebe, uzmi svoj kri i slijedi mene! I kao to je Isus putovao, tako i mi trebamo putovati. Put kojim je On iao i mi moramo proi; jer taj put vodi do stanova koje On priprema za nas. (Review and Herald, 24. travnja 1900.)

72

22. veljae

65

Pobonost sa zadovoljstvom
Kako muno bogatai ulaze u kraljevstvo Boje! (Luka 18,24) Ove Spasiteljeve rijei vrlo su znaajne i pozivaju nas da ih marljivo prouavamo. ... Mnogi meu onima koji imaju veliko bogatstvo stekli su svoje blago mutnim poslovima stjeui osobnu korist na raun svojih blinjih i jo se ponose svojom lukavou u sklapanju pogodbi. Svaki dolar koji je tako steen i dobitak na svakom takvom dolaru nosi Boje prokletstvo. ... Bogati mukarci i ene bit e stavljeni na ispit tei od svakog kojem su dosad bili izloeni. Ako poloe taj ispit, ako uklone mrlje nepotenja i nepravde iz svojeg karaktera, ako kao vjerni upravitelji daju Gospodinu ono to je Boje, i njima e se rei: Dobro, valjani i vjerni slugo! ... Ui u veselje gospodara svoga! ... Nitko ne moe sluiti dvojici gospodara rekao je Krist jer ili e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti. (Matej 6,24) Kada su farizeji, koji su bili lakomi, uli ove rijei, rugali su Mu se. Meutim, okrenuvi se k njima, Krist je rekao: Vi se pravite pravednima pred ljudima, ali Bog poznaje vaa srca. Jer to je kod ljudi uzvieno, pred Bogom je gnusoba. (Luka 16,15) Piui svojem sinu u Evanelju, Pavao kae: Uistinu, vjera je velik je izvor dobitka ako je duh zadovoljan s onim to ima. Nita, naime, nismo donijeli na ovaj svijet, tako da nita ne moemo iz njega iznijeti. A kad imamo hranu i odijelo, tim budimo zadovoljni! A oni koji ele da postanu bogatai upadaju u napast, u zamku i u mnoge lude i pogubne elje to strovaljuju ljude u propast i unitenje, jer je pohlepa za novcem izvor svih zala. Budui da su joj se neki predali, zalutali su od vjere i proboli sami sebe mnogim tekim mukama. (1. Timoteju 6,6-10) Pavao je elio u Timotejeve misli utisnuti svijest o potrebi upuivanja pouka koje e onemoguiti zabludu koja se tako lako prikrada bogatima, naime, da su zbog svojeg bogatstva vii od ostalih koji nemaju tako velike prihode. I oni smatraju da je njihov dobitak pobonost. ... 73

Postoje visoki i sveti interesi koji zahtijevaju na novac, i novac uloen u njih donijet e davatelju uzvienije i trajnije zadovoljstvo od onoga koje se dobiva od ulaganja u osobno zadovoljstvo ili u sebino nagomilavanje zbog pohlepe za dobitkom. (Review and Herald, 19. prosinca 1899.)

66

23. veljae

to je vjera?
Vjera je jamstvo za ono emu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo. (Hebrejima 11,1) Dragocjena je misao da nam je Kristova pravednost uraunata ne zbog neke nae zasluge, ve kao besplatni Boji dar. Neprijatelj Boga i ljudskog roda ne eli da se ta istina jasno objavljuje jer zna da e, ako se ona potpuno prihvati meu ljudima, njegova mo biti slomljena. Uspije li ovladati ljudskim umom tako da sumnja, da nevjerovanje i tama postanu iskustvo onih koji sebe smatraju Bojom djecom, on e ih moi pobijediti kunjama. Moramo uvrstiti jednostavnu vjeru koja se hvata za rije koju je Bog izgovorio. Boji narod mora imati vjeru koja e se oslanjati na boansku snagu jer milou ste spaeni po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boji! Oni koji vjeruju da im je Bog zbog Krista oprostio grijehe, ne bi smjeli u kunjama prestati ii naprijed i boriti se u dobroj borbi vjere. Njihova vjera treba jaati sve dok njihov kranski ivot, ali i njihove rijei, ne budu objavili: Krv Isusa Krista, njegova Sina, isti nas od svakoga grijeha! Vjera je uzdanje u Boga vjerovanje da nas On voli i da najbolje zna to je za nae dobro. I zato, umjesto da idemo svojim vlastitim putovima, vjera nas navodi da izaberemo Njegov put. Umjesto naeg neznanja, ona prihvaa Njegovu mudrost; umjesto naih slabosti, Njegovu snagu; umjesto nae grenosti, Njegovu pravednost. Na ivot, mi sami, ve pripadamo Njemu; vjera priznaje Njegovo vlasnitvo i prihvaa Njegove blagoslove. Istina, potenje i neporonost istaknuti su kao tajna uspjeha u ivotu. ... Svaka dobra pobuda ili tenja dar je od Boga; vjera prima ivot od Boga koji jedini moe dovesti do istinskog rasta i uspjenosti. 74

Kako vjeru treba pokazati, valja jasno objasniti. Svako Boje obeanje dano je pod uvjetom. Ako smo spremni ispuniti Boju volju, imat emo na raspolaganju svu Njegovu snagu. Svaki dar koji je obeao nalazi se u samom obeanju. ... Isto onako kao to se hrast nalazi u iru, tako se Boji darovi nalaze u Njegovim obeanjima. ... I sama vjera koja nas osposobljava da primimo Boje darove jest dar. ... Ona raste kada se primjenjuje Boja rije. Da bismo ojaali vjeru, esto je moramo suoavati s Bojom rijeju. Kako su se esto oni koji su se oslanjali na Boju rije, iako sami po sebi krajnje bespomoni, usprotivili sili cijeloga svijeta. ... To su pravi plemii u svijetu. Oni pripadaju kraljevskom rodu. (Review and Herald, 24. prosinca 1908.)

24. veljae

67

Jedino blago
Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kristu Isusu radi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima ivimo. (Efeanima 2,10) Karakter oblikovan po ugledu na boanski jedino je blago koje moemo ponijeti s ovoga svijeta na onaj drugi. ... Na svaki trenutak vremena gledajte kao na zlatnu priliku. Nemojte ga tratiti u lijenosti, ne troite ga uludo, ve ga uporabite za stjecanje uzvienijeg blaga. Njegujte misli i irite duu ne doputajui umu da se ispunjava nevanim stvarima. Iskoristite svaku prednost koja vam se ukae da jaate svoj intelekt. Nemojte se zadovoljavati niskim mjerilima. Nemojte posustati sve dok ustrajnim naporom, budnou i ozbiljnom molitvom ne osigurate sebi mudrost koja dolazi s Neba. ... Njegujte svaku zraku svjetlosti koju ete dobiti istraujui Boju rije. Prihvatite se danas djela koje vam je Bog dao i potrudite se da vidite koliko dobra moete postii u Kristovoj snazi. Neka Bog bude va savjetnik. ... Krist je imao na umu nau narav kada je postavljao svoje zahtjeve. On je uzeo nau narav i dao nam moralnu snagu 75

koju trebamo sjediniti s ljudskim naporima. ... Na duh treba biti tako sjedinjen s Njegovim Duhom da u mislima i ciljevima budemo jedno s Njime. Umne, moralne i tjelesne sposobnosti trebaju biti njegovane i usavravane na podjednak nain i tako emo dostii visoka mjerila u stjecanju znanja. ... Daniel iz svete povijesti bio je samo mladi kada je zajedno sa svojim prijateljima bio odveden kao zarobljenik u Babilon. Meutim, on stoji pred nebeskim svemirom, pred bezgrenim svjetovima, pred buntovnim svijetom kao blistavi primjer onoga to Boja milost moe uiniti za grenika. ... Nije bio njegov izbor da bude izloen razuzdanosti, lakomosti i rastronim navikama tog neznaboakog naroda. Ali on je u svojem srcu odluio sluiti Bogu dok se tu bude nalazio. Suraivao je s Bogom. Stajao je pod Kristovom zastavom kao odani podanik nebeskog Kralja. ... Karakter oblikovan u ovom svijetu odluuje sudbinu za svu vjenost. Ono to je vrijedno u ovom ivotu i na ovome svijetu, bit e vrijedno i u svijetu koji e doi. Naa budunost odreuje se po utjecaju koji doputamo da vlada u naem ivotu. ... Uzmimo na sebe Kristov jaram i uimo na Njegovom putu. (Youths Instructor, 17. kolovoza 1899.)

68

25. veljae

Boji put, a ne moj

Pokai mi, Jahve, svoje putove, naui me svojim stazama! (Psalam 25,4) Ponekad se od nekoga tko kae da je Kristov sljedbenik uju rijei: Ne morate biti iznenaeni kad ujete da govorim grubo, bez uvijanja, kad pokaem svoj temperament; jednostavno sam takav! Traite od nas da ne budemo iznenaeni! Pa zar nije i samo Nebo iznenaeno takvim ponaanjem, budui da je nainjen takav plan spasenja i prinesena beskrajna rtva na kriu na Golgoti da biste vi mogli odraavati Isusov lik? Hoete li idui svojim putem moi doi na Nebo? Zamislite da netko 76

doe do bisernih vrata i kae: Znam da sam bio grub i neljubazan i da je u mojoj naravi da laem i kradem; ali elim ui u nebeske stanove! Hoe li takva narav dobiti mogunost da proe kroz vrata nebeskog grada? Ne, nee! Samo oni koji se dre Bojega puta moi e ui u grad! Pokazivanje uroenih i steenih sklonosti k zlu ne moe se opravdati izgovorom: To je moja narav! Krani shvaaju da im je potrebno puno Boje milosti da bi naela kranstva mogli unijeti u svoj svakidanji ivot. Mladi koji surauju s Kristom ustanovit e da je Njihov put pun pogreaka koje moraju ispravljati. Ugraene u zgradu karaktera, te pogreke izgledaju kao trule grede. Neka im nitko ne dopusti da ostanu na svojem mjestu. Neka nitko ne opravdava svoje nedostatke izgovarajui se rijeima: Tako sam navikao! Oni koji ugaaju sebi odbijajui odbaciti svoj put i prihvatiti Kristov, trpjet e sigurne posljedice. ... Trudi li se hoditi putem istine i pravednosti? Onda se nemoj obeshrabriti zbog kunji. Istina je, bit e kuan, ali imaj na umu da kunja jo nije grijeh; to nije ni dokaz Gospodnjeg nezadovoljstva. On doputa da bude kuan, ali procjenjuje veliinu kunje s koliinom snage kojom te je osposobio da joj se odupre i svlada je. Upravo u trenucima kunje i probe ti treba procjenjivati stupanj svoje vjere u Boga i ocijeniti vrstinu svojega kranskog karaktera. Nemoj govoriti: Ja ne mogu pobijediti! ... Naravno da ne moe pobijediti u svojoj snazi, ali pomo dolazi od Onoga koji je moan. Uputi molitvu: Pokai mi, Gospode, putove svoje, naui me hoditi stazama svojim! (Youths Instructor, 2. listopada 1902.)

26. veljae

69

Bezuvjetna vjera
ovjek povjerova rijei koju mu ree Isus, te ode. (Ivan 4,50) U gradu Kafarnaumu sin kraljevog inovnika leao je na smrt bolestan. Otac ga je uzalud pokuavao spasiti. Ubrzanim 77

koracima palai se pribliio glasnik i zatraio da vidi plemia. Rekao mu je da upravo dolazi iz Jeruzalema i da u Galileji postoji Boji prorok za kojega neki kau da je dugooekivani Mesija. ... Moda bi On mogao izlijeiti dijete. Dok je sluao, izraz na licu plemia promijenio se iz oaja u nadu. ... Nada roena u njegovom srcu rasla je dok se spremao na put. Jo prije svitanja on se ve nalazio na putu prema Kani Galilejskoj, mjestu u koje je izgleda otiao i Isus. ... Naavi Isusa, zamolio Ga je da doe u Kafarnaum i izlijei njegovog sina. Ako ne vidite udesne znakove, vi nipoto neete vjerovati! odgovorio mu je Isus. U izvjesnoj mjeri kraljev inovnik je doista vjerovao jer inae ne bi krenuo na tako dalek put u to kritino vrijeme. Meutim, Isus je elio uvrstiti njegovu vjeru. Slomljena srca otac je povikao: Gospodine, sii prije nego mi umre dijete! Plaio se da bi svaki trenutak koji prolazi mogao staviti njegovo dijete izvan moi Iscjelitelja. ... elei razviti u njemu savrenu vjeru, Spasitelj je odgovorio: Idi, tvoj je sin iv! ovjek povjerova rijei koju mu ree Isus, te ode. Dobivi obeanje da smrt koje se plaio nee zadesiti njegovog sina, plemi nije postavio nijedno pitanje niti je traio ikakvo objanjenje. On je vjerovao! Stalno iznova je ponavljao rijei: Tvoj je sin iv! A sila rijei koje je Otkupitelj izgovorio sijevnula je kao munja od Kane do Kafarnauma i dijete je bilo izlijeeno. ... Promatrai kraj njegove bolesnike postelje promatrali su suspregnuta daha borbu izmeu ivota i smrti. I kada je u jednom trenutku nestala visoka groznica, bili su puni uenja. Znajui koliko je otac bio zabrinut, oni izlaze pred njega s radosnom porukom. On im je postavio samo jedno pitanje: Kada se dijete poelo osjeati bolje? Oni su mu rekli i on je bio zadovoljan. ... Sada je njegova vjera bila okrunjena sigurnou. ... U naoj slubi za Krista nama je potrebno vie ovakve bezuvjetne vjere ovog kraljevog inovnika. ... Onome tko se bezuvjetno oslanja na Spasitelja, vrata Neba irom su otvorena i preplavljuje ga slava s Bojeg prijestolja. (Youths Instructor, 4. studenoga 1902.) 78

27. veljae

70

Snaga pjesme
Jest, Jahvi se saalio Sion, saalile mu se njegove razvaline. Pustaru e njegovu uiniti poput Edena, a stepu poput Vrta Jahvina. Klicanje i radost njim e odjekivat, i zahvalnice i glas hvalospjeva. (Izaija 51,3) Melodija slavljenja je ozraje Neba; i kada Nebo doe u dodir sa Zemljom, ima tada i glazbe i pjesme zahvalnica i hvalospjeva. Iznad novostvorene Zemlje, dok je leala prekrasna i neokaljana pod Bojim osmijehom, pjevahu zajedno sve zvijezde jutarnje i svi sinovi Boji klicahu. Tako su i ljudska srca u skladu s Nebom odgovorila na Boju dobrotu glasom hvalospjeva. Mnogi dogaaji u ljudskoj povijesti bili su povezani sa svetim pjesmama. Povijest pjesme u Bibliji puna je izvjetaja o uporabi i blagodatima glazbe i pjesme. Glazba se esto izopauje i slui u zle svrhe, i tako postaje jedna od najzavodljivijih kunji. Ali kada se pravilno uporabi, ona je Boji dragocjeni dar, namijenjena da uzdigne misli prema visokim i uzvienim temama, da nadahne i oplemeni duu. I kao to su sinovi Izraelovi, putujui kroz pustinju, uljepavali svoj put pjevanjem svetih pjesama, tako Bog i danas poziva svoju djecu da uljepaju svoj hodoasniki ivot. Malo je sredstava koja su bila uspjenija u urezivanju Njegove Rijei u sjeanje nego to je ponavljanje tekstova pjesama. Takva pjesma ima udesnu snagu. Ona ima mo da suzbije grubu i neoplemenjenu narav, snagu da oivi misli, da probudi suut, da povea skladnost djelovanja, da protjera potitenost i slutnje koje unitavaju hrabrost i slabe napore. Ona je jedno od najuspjenijih sredstava koje utiskuje duhovne istine u srce. Koliko esto dui pod pritiskom koja se predala oaju, sjeanje priziva neku Boju rije neku odavno zaboravljenu pjesmu iz djetinjstva i kunja gubi svoju snagu, a hrabrost i radost ire se i na druge due. ... Neka se u domu pjevaju ljupke i iste pjesme i bit e manje rijei ukora, a vie vedrih rijei, nade i radosti. Neka se 79

pjeva i u kolama pa e uenici biti privueni u Boju blizinu, pribliit e se svojim nastavnicima i jedni drugima. Kao sadraj bogosluja, pjevanje je isto toliko oboavanje kao i molitva. (Youths Instructor, 29. oujka 1904.)

71

28. veljae

Istina pobjeuje zlo

Nemojte misliti da sam doao donijeti na zemlju mir! Nisam doao da donesem mir, nego ma. (Matej 10,34) Bilo je postavljeno pitanje: Kako se moe pomiriti izjava: Nisam doao da donesem mir, nego ma! i pjesma koju su pjevali aneli kada se Krist rodio u betlehemskoj talici: Slava Bogu na visini i na Zemlji mir ljudima koje ljubi? Pjesma anela bila je u skladu s rijeima proroka Izaije, koji je, kada je prorekao Kristovo roenje, naglasio da e On biti Knez mironosni. Evanelje je slavna poruka mira i dobre volje meu ljudima; blagoslov koji je Krist donio bio je blagoslov sklada i mira. On je napustio svoje prijestolje slave i odjenuo svoju boansku narav u ljudsku da bi ljudske sinove mogao iz otpadnitva vratiti natrag u pokornost Bogu, da bi povezao njihova srca sa srcem Beskrajne ljubavi. Donio je grenom svijetu lijek protiv grijeha da nijedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da postane jedno s Njime i s Ocem i da dobije vjeni ivot. ... Stanje svijeta u vrijeme kada je Krist doao i postao ovjek nije bilo posebno dobro. U to vrijeme Pismo je ve bilo zatrpano naslagom ljudskih predaja pa je Krist izjavio da su oni koji tvrde da poznaju Boju rije zapravo neznalice, da ne poznaju ni Pismo ni silu Boju. ... Krist je svojim sunarodnjacima i svijetu pokazao slavu, ljepotu i svetost boanske naravi kako bi se mogli usko povezati sa srcem Beskrajne ljubavi. On je donio svjetlo na svijet da bi rastjerao duhovnu tamu i pokazao istinu. .... Istina ija je zadaa da obnavlja i vraa u iskonsko stanje, unitava zlo; a kada se zlo uporno njeguje, ono poinje unitavati grenika. ... 80

Grenikova izopaenost, otpor prema istini, uinila je da Kristova misija izgleda upravo onako kako ju je najavio svojim uenicima slanje maa na svijet; meutim, sukobi nisu posljedica kranstva, ve posljedica protivljenja u srcu onih koji nisu htjeli prihvatiti njegove blagoslove. Od prvog predstavljanja kranstva svijetu zapoela je smrtonosna borba protiv njega. ... Oni koji stradaju za istinu znaju vrijednost istog Evanelja, Biblije i slobode savjesti. (Bible Echo, Australija, 12. oujka 1894.)

81

OUJAK
72 1. oujka

rtvovanje za Boje djelo

Ako eli biti savren, hajde prodaj to ima i podaj novac siromasima, pa e imati blago na nebu! Onda doi i slijedi me! (Matej 19,21) Isus je rekao mladom i bogatom knezu: Podaj siromasima! ... U tom neposrednom obraanju ukazao mu je na njegov idol. Njegova ljubav prema bogatstvu bila mu je na prvom mjestu i zato nije mogao voljeti Boga svim srcem, svom duom i svim umom. Ova vrhovna ljubav prema bogatstvu zatvorila je njegove oi za potrebe njegovih blinjih. Nije volio ni blinje kao sebe samoga, pa zato nije drao ni posljednjih est zapovijedi. Vidjela sam da mukarci i ene, ako vole svoje bogatstvo vie nego svoje blinje, vie nego Boga ili istinu Njegove Rijei, ako je njihovo srce prionulo uz njihovo bogatstvo, ne mogu batiniti vjeni ivot. Oni e se radije odrei istine nego prodati svoje imanje i razdijeliti ga siromasima. U tome su stavljeni na kunju da bi se vidjelo koliko doista vole Boga, koliko vole istinu, i slino bogatom mladom knezu iz Biblije, mnogi odlaze alosni jer ne mogu sabirati bogatstvo i blago na Nebu. ... Ljubav prema Isusu i ljubav prema bogatstvu ne mogu prebivati u istom srcu. Vidjela sam da Bog moe poslati sredstva s Neba da podupre svoje djelo; ali to nije u skladu s Njegovim odredbama. On je odredio da mukarci i ene budu Njegova orua i da isto onako kao to je za njihovo spasenje bila prinesena velika rtva, i oni uzmu udjela u spaavanju drugih prinosei rtvu jedni za druge i tako pokau koliko visoko cijene rtvu koja je prinesena za njih. Vidjela sam da neki daju od svojeg obilja i ne osjeaju nikakav nedostatak. Oni se ne odriu na neki poseban nain niti si ita uskrauju da bi poduprli Boje djelo. I dalje imaju sve to im srce poeli. Daju obilno i od srca, Bog to cijeni, i 82

dobro zna i njihovo djelo i njihove pobude i sve biljei. Oni nee izgubiti svoju nagradu. Ti koji ne moe davati tako obilno, ne mora se izgovarati to ne moe davati kao neki drugi. ini to moe! Uskrati sebi neke stvari bez kojih moe biti i tako prinesi rtvu Bogu. Poput udovice, daj svoja dva novia. A zapravo e dati vie od svih onih koji su dali od svojeg suvika. I vidjet e kako je lijepo davati nevoljnima, odricati se, rtvovati se za istinu i sabirati blago na Nebu. (Review and Herald, 26. studenoga 1857.)

2. oujka

73

Bog se slui nama da pomogne drugima

asti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta. I tvoje e itnice biti prepune i tvoje e se kace prelijevati novim vinom. (Izreke 3,9.10) Bog u obilnoj mjeri ispunjava svoja obeanja. Svako zemaljsko dobro dolazi iz Njegove ruke. Gospodnji su izvori beskrajni i On se njima slui u izvrenju svojih namjera. Vjerni upravitelji, koji se mudro slue dobrima koja im je Bog povjerio za irenje istine i blagoslivljanje napaenog ovjeanstva, bit e nagraeni za svoja djela. Bog e sipati u njihove ruke dok oni budu dijelili drugima. On unapreuje svoje djelo na Zemlji preko upravitelja kojima je povjerio svoj kapital. Ima i nekih koji e, iako arko ele bogatstvo, biti uniteni zato to ga imaju. Bog je stavio na kunju pojedince dajui im talente i sredstva. Oni su mogli zlouporabiti dar ili ga uporabiti na Boju slavu. ... Bili su stavljeni na kunju i iskuani i pokazalo se da su nevjerni jer su zlorabili ono to su smatrali svojim iako je pripadalo drugom. Bog takvima nee povjeriti vjeno bogatstvo. Oni koji mudro i nesebino raspodjeljuju Gospodnja dobra izjednaujui svoje interese s interesima napaenog ovjeanstva, bit e unaprijeeni jer obavljaju djelo koje im je Bog odredio u okviru Njegovog sustava dobroinstva. Svako dobro na Zemlji dano nam je kao izraz Boje ljubavi. On je uinio ljude svojim upraviteljima i dao im talente 83

utjecaja i sredstava koje trebaju uporabiti za dovrenje Njegovog djela na Zemlji. Na nebeski Otac eli povezati smrtna ljudska bia sa sobom. Ona trebaju postati Njegova orua za spasenje dua. ... Oni koji hode u svjetlu istine irit e svjetlo na ljude oko sebe. Oni e biti ivi svjedoci za Krista. Nee biti slini svijetu, nee ivjeti u moralnoj tami, nee voljeti sebe i ono to je na svijetu, nee traiti zemaljska blaga. ... Bog nas je uinio uvarima svoje brae i smatrat e nas odgovornima za obavljanje ovog velikog i odgovornog posla. Bog nas je uzeo da budemo jedno s Njime i eli da radimo u skladu s Njime. On je odredio sustav dobroinstva i mi, koje je nainio po svojem obliju, moramo imati nesebian karakter i biti slini Onome ija je narav beskrajna ljubav. (Review and Herald, 31. listopada 1878.)

47

3. oujka

Prevrtljivost bogatstva
Jer je pohlepa za novcem izvor svih zala. Budui da su joj se neki predali, zalutali su od vjere i proboli sami sebe mnogim tekim mukama. (1. Timoteju 6,10) Mnogi koji ispovijedaju posebne istine za nae vrijeme nemaju odgovarajui dar prepoznavanja karaktera. Oni nisu sposobni ocijeniti moralnu vrijednost. Oni se mogu hvaliti svojom odanou Bojem djelu, svojim poznavanjem Pisma, ali nisu ponizni u srcu. Oni posebno cijene ljude koji su bogati i uspjeni zaboravljajui da nas bogatstvo ne preporuuje Bojoj naklonosti. esto se previa istinska veliina karaktera ako je rije o siromanom ovjeku. Novac ima veliki utjecaj. Meutim, obraa li Bog pozornost na novac na imanje? Stoka na tisuama planina pripada Njemu, Njegov je cijeli svijet i sve to je na njemu. Bog je svojim upraviteljima povjerio sredstva koja trebaju uporabiti za injenje dobra i tako osigurati sebi blago na Nebu. Meutim, ako, poput ovjeka koji je dobio jedan talent, sakriju svoja sredstva plaei se da e Bog traiti ono to Mu 84

pripada, ne samo da e izgubiti nagradu koja e na kraju biti dana vjernom upravitelju, ve e izgubiti i glavnicu koju im je Bog dao da s njom rade. ... Veliki apostol u svojoj Poslanici Timoteju nastojao je u Timotejeve misli usaditi potrebu za davanjem pouka koje e ukloniti opasnost koja tako lako moe zaprijetiti bogatima da su zbog svoje sposobnosti da steknu bogatstvo po mudrosti i razumu iznad onih koji su siromani i iji je dobitak u pobonosti. ... Pojedinci mogu posvetiti cijeli svoj ivot nastojanju da steknu bogatstvo, ali kao to nita nisu donijeli kada su doli na svijet, nee moi nita ponijeti ni kada budu odlazili. ... Oni su rtvovali plemenita, uzviena naela, odrekli se svoje vjere zbog bogatstva i ako se ve nisu razoarali u svoj cilj, onda e se razoarati u sreu za koju su mislili da e im donijeti bogatstvo. ... Apostol ukazuje na jedinu ispravnu uporabu bogatstva i poziva Timoteja da zapovjedi bogatima da ine dobro, da budu bogati u dobrim djelima, spremni da dijele, da razgovaraju, jer na taj nain grade dobar temelj za vremena koja dolaze misli se na posljednje vrijeme da bi mogli stei vjeni ivot. ... Pobonost je veliki izvor dobitka. Tu se krije tajna istinske sree, pravog napretka i blagostanja due i tijela. (Review and Herald, 4. oujka 1880.) 4. oujka 75

Dajte Bogu to je Boje

Jer moja je zemlja i sve to je ispunja. (Psalam 50,12) Kraj svega je na pomolu i ono to treba uiniti za spasenje dua, treba uiniti brzo. Zbog tog razloga mi osnivamo ustanove za irenje istine preko tiska, za obrazovanje mladih, za lijeenje bolesnih. Meutim, sebini i bolesni od ljubavi prema novcu kau: Kakva je korist od svega toga ako je vrijeme tako kratko? Zar nije u suprotnosti s naom vjerom da troimo toliko novca na nakladnike kue, kole, zdravstvene ustanove? Mi odgovaramo pitanjem: Ako se vrijeme treba produiti za jo svega nekoliko godina, zato ulagati toliko u 85

zemlje i kue, ili u nepotrebno i razuzdano pokazivanje, dok pripremi za veliki dogaaj koji je pred nama posveujemo tako skromnu svotu? Uz Boji blagoslov, snaga tiskane rijei jedva se moe procijeniti. ... Nakladnike kue treba podupirati i vijest istine treba slati svim narodima na Zemlji! kole su osnovane da bi nai mladi i djeca mogli dobiti naobrazbu i disciplinu, sve to im je potrebno da se pripreme za teke kunje kojima e vrlo skoro biti izloena svaka dua. U tim kolama Biblija treba biti prihvaena kao jedan od osnovnih predmeta prouavanja. Pozornost valja posvetiti razvoju moralnih i intelektualnih snaga. Nadamo se da e se u tim kolama pripremiti mnogi ozbiljni radnici koji e svjetlo istine odnijeti onima koji borave u tami. U zdravstvenim ustanovama osiguravamo mjesto na kojemu bolesni mogu uivati blagoslove prirodnih ljekovitih sredstava umjesto da se oslanjaju na smrtonosne lijekove. I mnogi koji na taj nain pronau olakanje, bit e se spremni pokoriti utjecaju istine. ... Bogatstvo je veliki blagoslov ako se uporabi u skladu s Bojom voljom. Meutim, sebino srce moe doprinijeti da posjedovanje blaga postane veliko prokletstvo. ... Najstvarnije zadovoljstvo u ovom ivotu postiu oni koji upotrebljavaju Boje obilje, ali ga ne zloupotrebljavaju. ... Bog je zakoniti vlasnik svemira. Sve pripada Njemu. Svaki blagoslov koji uivaju mukarci i ene posljedica je boanske dobrote. ... On nas s pravom poziva da Njemu posvetimo prvo i najbolje od materijalnih sredstava koja nam je povjerio. Ako na taj nain priznamo Njegovu zakonitu vladavinu i milostivu promisao, On je dao svoju rije da e blagosloviti ostatak. (Review and Herald, 16. svibnja 1882.)

76

5. oujka

Dareljivost i ljubav prema Bojem djelu

Zato Mojsije izda naredbu koju po taboru proglase: Neka vie nijedan ovjek ni ena ne donosi nikakva 86

priloga za Svetite! Tako ustave narod, te nije donosio novih darova. (Izlazak 36,6) U hebrejskom sustavu od naroda se trailo da njeguje duh dareljivosti u podupiranju Bojeg djela i u zadovoljavanju potreba siromanih. Prilikom etve i berbe, prvine uroda polja ito, vino i ulje trebale su biti posveene kao dar Gospodinu. Rod od pabirenja i rod na rubovima njiva bio je odreen za siromane. Prvine od strienja ovaca ili etve ita trebale su biti prinesene Gospodinu, a bilo je zapovjeeno da na blagdane udovice, siroad i stranci budu pozvani kao gosti. Pri kraju svake godine od svih se trailo da poloe sveanu zakletvu da e uiniti sve to je Bog zapovjedio. Te uredbe donio je sam Gospodin da bi narod zapamtio da Bog u svemu mora biti na prvom mjestu. Ovim sustavom dareljivosti podsjeao se da je njegov milosrdni Gospodin istinski vlasnik njegovih polja, stada i krda, da mu Bog nebeski alje kiu i sunce u vrijeme sjetve i sabiranja ploda i da je sve to ima On stvorio. Sve je Gospodnje, a On je narod uinio upraviteljima svojih dobara. Dareljivost Izraelaca prilikom gradnje Svetita pokazuje duh dragovoljnosti koji nikad vie nije bio nadmaen u Bojem narodu. Izraelci su se upravo oslobodili dugogodinjeg robovanja u Egiptu, lutali su u pustinji; ali tek to su bili izbavljeni od egipatske vojske koja ih je slijedila na njihovom naglo zapoetom putovanju, Mojsiju je dola rije Gospodnja: Reci Izraelcima da me darivaju, a vi primajte darove u moju ast od svakoga koji daje od srca. (Izlazak 25,2) Svi su davali dragovoljno, ne odreenu svotu od svojeg dohotka, ve velike dijelove cijelog svojeg imetka. Oni su to inili radosno, od srca Gospodinu. Time su Mu davali ast. Pa zar nije sve Njegovo? Zar im On nije dao sve to imaju? Ako je On traio prilog, zar nije bila njihova dunost da Onome koji im je sve dao vrate jedan dio? Nije bilo potrebno nikakvo nagovaranje. Narod je donosio ak i vie nego to je bilo potrebno, pa mu je reeno da prestane donositi jer je u riznici bilo vie blaga nego to se moglo uporabiti. (Review and Herald, 17. listopada 1882.)

87

77

6. oujka

Radost unapreenja Bojega djela

Jahve, Boe na, sve ovo mnogo blago koje smo pripravili za gradnju Doma tebi, tvome svetom imenu, iz tvoje je ruke i sve je tvoje! (1. Ljetopisa 29,16) Prigodom gradnje Hrama, poziv za prilaganje sredstava naiao je na srdaan odaziv. Ljudi su davali bez oklijevanja; radovali su se gradnji graevine u ast Bogu. Davali su i vie nego to je bilo potrebno u tu svrhu. David je blagoslovio Gospodina pred svim zborom i rekao: Tko sam ja i to je moj narod da bismo imali snage ovoliko prinijeti tebi dragovoljno? Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivi, dali smo tebi! ... David je dobro razumio od koga dolazi sve ovo obilje. I kada bi oni koji danas ive i koji se raduju Spasiteljevoj ljubavi shvatili da njihovo srebro i zlato pripada Gospodinu i da se mora uporabiti Njemu na slavu, ne bi ga gunajui zadravali za sebe. On ima neosporivo pravo na sve to je pozajmio svojim stvorenjima. Sve to ona imaju, Njegovo je! Postoje uzvieni i sveti ciljevi koji zahtijevaju sredstva; tako uloena, ona e davatelju pruiti uzvienije i trajnije zadovoljstvo nego kada se uloe u osobno uivanje ili kada se sebino nagomilavaju iz lakomosti za dobitkom. ... Mnogi sebino zadravaju svoja sredstva i umiruju svoju savjest namjerom da uine neko veliko djelo za Boga nakon svoje smrti. Oni prave oporuku ostavljajui velike svote Crkvi za razne svrhe i onda sjedaju ispunjeni zadovoljstvom da su uinili sve to se od njih zahtijevalo. U emu su se time odrekli sebe? Oni su, naprotiv, pokazali samo sebinost. Oni misle dati svoj novac Gospodinu kada ga vie ni za to nee moi uporabiti. Ali zadrat e ga to mogu due, sve dotle dok ga ne budu prisiljeni ostaviti nakon poziva glasnika koji se ne moe odbiti. Bog je sve nas proglasio svojim upraviteljima i ni u kojem nas sluaju nije ovlastio da zanemarimo svoju dunost ili da je prepustimo nekom drugom. Poziv da prilaemo sredstva za unapreenje djela istine nikada nee biti urniji nego sada. Na novac nikada nee uiniti vie dobra nego u sadanje 88

vrijeme. ... Ako prepustimo drugima da obave ono to Bog zahtijeva da uinimo mi, grijeimo protiv sebe i protiv Onoga koji nam je dao sve to imamo. ... Bog eli da svi budemo izvritelji Njegove volje u ovom pitanju, i to za svojeg ivota. (Review and Herald, 17. listopada 1882.)

7. oujka

78

to Bog cijeni
Tko dijeli obilato, sve vie ima, a tko krtari, sve je siromaniji. (Izreke 11,24) Iskustvo pokazuje da se duh dragovoljnosti mnogo ee pokazuje kod onih koji imaju ograniena sredstva nego meu onima koji su bogatiji. Najvelikoduniji prilozi za Boje djelo ili za pomaganje nevoljnima dolaze iz novanika siromanih; dok mnogi kojima je Gospodin povjerio upravu nad obiljem upravo zato da zadovolji ovu svrhu, ne vide nikakve potrebe da priloe sredstva za napredak istine i ne uju viku siromanih oko sebe. ... Dar siromanih, plod samoodricanja radi irenja dragocjenog svjetla istine, mirisni je tamjan pred Bogom. Svaki in samoodricanja radi dobra blinjih ojaat e duh dragovoljnosti u srcu davatelja povezujui ga vre s Otkupiteljem svijeta, koji je radi vas od bogataa postao siromah da vi postanete bogatai njegovim siromatvom (2. Korinanima 8,9). Najmanja svota priloena radosno kao posljedica samoodricanja ima mnogo veu vrijednost pred Bogom nego prilog onih koji bi mogli dati tisue i ne osjetiti nikakav nedostatak. Siromana udovica koja je dala dva novia u Gospodnju riznicu pokazala je ljubav, vjeru i velikodunost. Dala je sve to je imala oslanjajui se na Boju skrb u neizvjesnoj budunosti. Njezin maleni dar Spasitelj je proglasio najveim darom koji je toga dana bio stavljen u riznicu. Njegova vrijednost nije bila ocijenjena po vrijednosti kovanica, ve po neporonosti pobude koja ju je pokrenula na rtvovanje. Boji blagoslov izliven nad tim iskrenim darom uinio ga je izvorom velikih djela. Udoviini novii bili su kao maleni 89

potoi koji tee kroz vjekove proirujui i produbljujui svoj tok, doprinosei u stotine smjerova irenju istine i ublaavanju patnji. Utjecaj tog malenog dara djelovao je na tisue i tisue su se odazivale na njegov poziv u svako doba i u svakoj zemlji na zemaljskoj kugli. I nebrojeni darovi potekli su u Gospodnju riznicu od velikodunih, nesebinih siromaha. Njezin primjer pokrenuo je na dobra djela tisue ljubitelja uitaka, sebinih i sumnjiavih, i njihovi darovi poveavali su vrijednost njezinog priloga. Velikodunost je dunost koja se ni po koju cijenu ne smije zanemariti. ... Upravo zato da bi u nama razvio duh velikodunosti, Gospodin nas poziva da priloimo svoje darove i priloge. (Review and Herald, 9. veljae 1886.)

79

8. oujka

Osloni se na Rije, a ne na osjeaje

Neka rije Kristova obilno stanuje u vama! Pouavajte i opominjite jedan drugoga sa svom mudrou. (Koloanima 3,16) Boja rije je temelj nae vjere i zato samo iz nje moemo dobiti uvid u na poloaj pred Bogom. Ne smijemo dopustiti da nai osjeaji postanu mjerilo po kojemu emo raspoznavati nalazimo li se u milosti ili u nemilosti pred Bogom, bez obzira na to smatramo li ih ohrabrujuima ili ne. im ponemo uzimati u obzir osjeaje, nalazimo se na opasnom tlu. Ako smo radosni, mislimo odmah da smo sigurni u Boju naklonost, a kada se neto promijeni, to e se i dogoditi kada negativne okolnosti utjeu na srce i mi smo alosni i bezvoljni, potpuno emo prirodno biti navedeni da posumnjamo da nas Gospodin prihvaa. ... Sotona e pokajnikoj dui spremno iznijeti svoje prijedloge i prikazati tekoe kojima e oslabiti njezinu vjeru i potkopati njezinu hrabrost. On ima na raspolaganju brojne kunje kojima moe obuzeti um, aljui jednu za drugom, ali kranin ne smije pitati svoje osjeaje jer e se uskoro poja90

viti zla nagaanja i sumnje i on e se nai u okovima zbunjenosti i oaja. ... Nemojte uzdizati svoje osjeaje i biti poneseni njima bez obzira na to jesu li dobri, loi, alosni ili radosni. ... Samo Boja rije treba biti vaa sigurnost. ... Svaka dua mora sudjelovati u borbi ako eli dobiti vijenac ivota. Sluei se orujem Boje rijei, pobjednik se mora boriti stopu po stopu u dobroj borbi vjere. Mi se moramo suoiti s neprijateljem uz pomo rijei: Pisano je! Kada neprijatelj pone odvlaiti misli od Isusa tako da zaboravimo Njegovu milost, Njegovu ljubav, Njegovu dovoljnost, nemojte dragocjeno vrijeme posveivati razmatranju svojih osjeaja, ve se utecite Bojoj rijei. U Pismu je Krist predstavljen kao Onaj preko koga je Bog nainio svjetove. On je svjetlo svijetu i dok mi koji traimo svjetlo budemo prouavali Rije, dobit emo boansko prosvjetljenje. ... to emo postii time to eznemo da se cijeli svijet obrati Isusu i da povjeruje u Njegovu ljubav koja oprata, ako mi sami ne vjerujemo u Njegovu ljubav niti se oslanjamo na Njegovu milost? Kako emo povesti druge u punu sigurnost, u jednostavnu, djetinju vjeru u naega nebeskog Oca ako sami odmjeravamo i ocjenjujemo nau ljubav prema Njemu po svojim osjeajima? (Signs of the Times, 3. prosinca 1894.) 9. oujka 80

I Rije postade tijelo

Ni rtve ni prinosa nisi htio, ali si mi pripremio tijelo. Tada rekoh: Evo, dolazim ... da inim, Boe, volju tvoju. (Hebrejima 10,5-7) Kada bi aneo Gabriel bio poslan na ovaj svijet da uzme na sebe ljudsku narav i da propovijeda istinu o Bogu, kako bi eljno ljudi sluali njegove pouke! Pretpostavljajui da bi nam on mogao pokazati savreni primjer neporonosti i svetosti, dijelei s nama sve nae tuge, alosti, nevolje i patnje kao kazne za nae grijehe, koliko bismo ga eljno slijedili. ... Kada bi to nebesko bie, poto se vrati svome domu, iza sebe ostavilo knjigu koja sadri povijest njegove misije s ot91

krivenjima koja se tiu povijesti ovoga svijeta, koliko bi eljno bio slomljen peat koji titi njezine stranice! Koliko bi ozbiljno ljudi nastojali dobiti jedan primjerak te knjige! ... Meutim, Netko tko nadilazi svu nau matu doista je doao s Neba na ovaj svijet! ... O samome sebi Krist je izjavio: Prije nego je Abraham bio, Ja Jesam! Ja i Otac jedno smo! Kada je Pavao ugledao Krista u svoj Njegovoj sili, uzviknuo je u divljenju i uenju: Da, po sveopem uvjerenju, veliko je Otajstvo pobonosti: On, oitovan u tijelu, opravdan u Duhu, vien od anela, propovijedan meu narodima, vjerovan u svijetu, uznesen u slavu. (1. Timoteju 3,16) On je prije svega i sve stoji u njemu. (Koloanima 1,17) Biblija je Boji glas koji nam govori isto onako sigurno kao da sluamo svojim uima. Kada to shvatimo ... s kakvom emo ozbiljnou istraivati njezine propise. itanje Pisma i razmiljanje o njemu smatrat e se prijamom kod Beskonanoga. ... Kristove rijei kruh su ivota. Kada su uenici jeli Kristove rijei, njihovo razumijevanje je oivjelo. ... U svojem razumijevanju ovog nauka oni su izili iz polumraka zore i stupili u blistavilo podnevnog sunca. Tako e biti i s nama dok budemo prouavali Boju rije. Na um e oivjeti i nae e se razumijevanje proiriti. Oni koji primaju i prihvaaju ovu Rije inei je dijelom svakog svojeg postupka, svake osobine svojega karaktera, postajat e sve snaniji u Gospodnjoj sili. Ona daje ivahnost dui, usavrava iskustvo, donosi radost koja ostaje dovijeka. (Signs of the Times, 4. travnja 1906.)

81

10. oujka

to itamo?
Do mog dolaska posveuj se itanju! (1. Timoteju 4,13) Neprijatelj zna da se um u velikoj mjeri nalazi pod utjecajem onoga ime se hrani. On pokuava navesti i mlade i odrasle da itaju prie, bajke i drugu literaturu. Oni koji pod92

legnu toj kunji uskoro gube svaku elju za itanjem onoga to je plemenito. Oni nemaju nikakvo zanimanje za prouavanje Biblije. Njihove moralne snage slabe. Grijeh im izgleda sve manje i manje odbojan. Pokazuje se sve vea i vea nevjernost, sve vea odbojnost prema praktinim ivotnim dunostima. I kada um postane izopaen, prihvatit e se itanja bilo kakvog stimulativnog tiva. ... Treba izbjegavati i djela koja ne izgledaju tako zavodniki i izopaeno ako izazivaju nespremnost za prouavanje Biblije. Ova Rije je istinska hrana. Suzbijajmo elju za itanjem tiva koje nije hrana za um. Vi niste u stanju raditi u Bojem djelu s jasnim pogledima ako je va um zaokupljen tom vrstom tiva. ... Pitajte svoje vlastito iskustvo kakav je utjecaj itanja lake literature. Moete li vi, poto ste proveli neko vrijeme u itanju takvog tiva, otvoriti Bibliju i sa zanimanjem itati rijei ivota? Neete li zakljuiti da je Boja knjiga nezanimljiva? Da bismo sauvali zdrav um i duu i zdrava vjerska naela, moramo ivjeti u razgovoru s Bogom preko Njegove Rijei. Ukazujui na put spasenja, Biblija je na vodi prema uzvienijem, boljem ivotu. Ona sadri najzanimljiviju i najpouniju povijest i ivotopise koji su ikada napisani. Oni ija mata nije izopaena itanjem izmiljotina, otkrit e da je Biblija zanimljivija od svih drugih knjiga. Odluno odbacite svako bezvrijedno tivo. Takvo tivo nee ojaati vau duhovnost, ve e u misli unijeti osjeaje koji e izopaiti vau matu navodei vas da mislite manje o Isusu i da se manje bavite Njegovim dragocjenim poukama. ... Biblija je knjiga nad knjigama. Ako volite Rije, istraujte je kad god imate priliku i tako ete doi u posjed bogate riznice koju ona sadri i bit ete temeljito pripremljeni za svako dobro djelo. Tako moete biti sigurni da vas je Isus privukao sebi. (Signs of the Times, 13. lipnja 1906.)

93

82

11. oujka

Istinsko i lano posveenje

Dakle: prepoznat ete ih po njihovim rodovima. (Matej 7,20) Isus je doao na svijet zato to je ljudski rod zbog svojih prijestupa bio osuen na smrt. Njegovo djelo bilo je da ljude vrati odanosti Bojem zakonu, koji je Pavao opisao kao svet i pravedan i dobar. On je odrao zapovijedi svojega Oca. Oni koji svojim pokajanjem i poslunou posvjedoe da cijene spasenje koje je On donio, pokazat e da Sveti Duh djeluje na njihova srca. Dokaz e biti njihov ivot. Prepoznat ete ih po njihovim rodovima. Ivan kae: Tko tvrdi: Poznajem ga, a ne vri njegovih zapovijedi, laac je, i u njemu nema istine. (1. Ivanova 2,4) Ipak, usprkos tim nadahnutim svjedoanstvima o naravi grijeha, mnogi tvrde da su posveeni i da ne mogu sagrijeiti iako neprestano kre Boji zakon. Nitko tko tvrdi da je svet nije stvarno svet. Oni koji su upisani u nebeske knjige kao sveti, nisu ni svjesni te injenice i posljednji su koji e se hvalisati svojom dobrotom. Nijedan od proroka i apostola nikada nije govorio o svojoj svetosti, ak ni Daniel, Pavao ili Ivan. Pravednici nikada nisu ni postavljali takav zahtjev. to su postajali sliniji Kristu, to su vie bili alosni zbog svoje neslinosti s Njime, jer je njihova savjest bila osjetljiva pa su na grijeh gledali isto onako kako na njega gleda Bog. ... Jedini siguran stav koji svatko od nas treba zauzeti jest da sebe smatra grenikom kojemu je svakoga dana potrebna Boja milost. Jedino na to se moemo pozivati jest milost zahvaljujui Kristovoj krvi pomirenja. ... Oni koji se dre istine koja je otkrivena u Svetome pismu, moraju vrsto stajati na temelju istine oslanjajui se na: Pisano je! Bog je pripremio velike blagoslove koje eli izliti na svoj narod. Njegovi pripadnici mogu imati mir Boji koji nadilazi svaki razum. Oni mogu shvatiti sa svima svetima ... koja je tu irina, duljina, visina i dubina Kristove ljubavi, ispunjeni svakom puninom Bojom. Meutim, Krist e se na taj na94

in pokazati samo onima koji su krotka i ponizna srca. Oni koje Bog opravdava prikazani su carinikom, a ne farizejem koji je sebe smatrao pravednikom. Poniznost je roena na Nebu i nitko nee proi kroz biserna vrata bez nje. Potpuno nesvjesno ona blista u Crkvi i u svijetu, i blistat e u nebeskim dvorima. (Signs of the Times, 26. veljae 1885.)

12. oujka

83

Kraljevska obitelj
Tko vjeruje u Sina, ima ivot vjeni. (Ivan 3,36) Prava Boja djeca vjeruju i nisu sumnjalice niti spadaju meu one koji stalno neto prigovaraju. ... Tijekom svih vjekova i u svakom narodu oni koji su vjerovali da ih Isus moe i hoe spasiti od grijeha spadali su meu Boje izabranike; oni su Njegovo posebno blago. ... Gospodin je svojim Svetim Duhom milostivo otvorio naem razumijevanju bogatu istinu, a mi trebamo uzvratiti odgovarajuim djelima pobonosti i odanosti, u skladu s najveim prednostima i pravima koja smo dobili. Gospodin eli pokazati milosre svojem narodu, udijeliti mu dublju spoznaju svojega oinskog karaktera, svoje dobrote, milosti i ljubavi. On mu eli pokazati svoju slavu i ako nastavi upoznavati Boga, saznat e da su Njegovi izlasci pripremljeni kao zora. Boji narod ne treba stajati na sveopem tlu, nego na svetom tlu evaneoske istine. On treba drati korak sa svojim Voom stalno gledajui na Isusa, poslanika i velikog sveenika svoje vjere, stupajui naprijed i prema Nebu i nemajui nikakve zajednice s bezrodnim djelima tame. ... Boja djeca imaju prednost da budu izbavljena od vlasti elja tijela i da sauvaju svoj posebni, nebeski karakter po kojemu se razlikuju od onih koji vole ovaj svijet. Po svojem moralnom ukusu, po svojim obiajima i navikama, ona su odvojena od svijeta. Tko su ta Boja djeca? Ona su pripadnici kraljevske obitelji, kraljevski narod, poseban narod, koji daje slavu Onome koji ga je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo. ... 95

Zar nee oni kojima su povjerene riznice istine, cijeniti najvee prednosti svjetla i prava koja su im darovana rtvom Bojega Sina na golgotskom kriu? Nama e biti sueno prema svjetlu koje nam je darovano, pa zato neemo imati nikakvog izgovora kojim bismo opravdali svoje ponaanje. Pred nas je stavljen Put, Istina i ivot. ... Svoju volju mi trebamo pokoriti Gospodnjoj volji i vrsto odluiti da emo se uz pomo Njegove milosti osloboditi od grijeha. (Review and Herald, 1. kolovoza 1893.)

84

13. oujka

Danas izaberite
Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. (Matej 28,20) Mnogo mjeseci bila sam zabrinuta jer sam vidjela da su neka od nae brae, koju je Bog upotrebljavao u svojem djelu, zbunjena znanstvenom teologijom koja se pojavila da zavede ljude od istinske vjere u Boga. U subotu uveer, prije tjedan dana, dok sam uz molitvu prouavala ta pitanja, dobila sam vienje u kojemu sam govorila pred velikim mnotvom koje je postavljalo mnoga pitanja o mojem radu i spisima. Nebeski vjesnik uputio me je da ne uzimam na sebe odgovornost i ne prikupljam izjave i izraze sumnje kojima su bili obuzeti mnogi umovi i da ne odgovaram na njih. Ponaaj se kao vjesnik od Boga svagdje i na svakom mjestu! bilo mi je reeno. Objavi svjedoanstvo koje u ti dati! Budi slobodna i hrabra! Objavi svjedoanstvo koje ti je Bog dao da objavi u obliku ukora i opomena u djelu ohrabrenja i podizanja dua; uite ih da vre sve to sam vam zapovjedio. Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. Nakon vienja molila sam se glasno s velikom revnou i ozbiljnou. Moja dua je bila ojaana jer su mi bile upuene rijei: Budi jaka, da, budi jaka! Neka nijedna od zavodnikih rijei propovjednika i lijenika ne zbuni tvoj um. Kai im neka uzmu svjetlo koje im je objavljeno u spisima. Istina e uvijek pobijediti. Idi ravno naprijed sa svojim radom! 96

Ako se odbacuje Sveti Duh, ni sve moje rijei nee uspjeti ukloniti, ak ni privremeno, lana prikazivanja koja su bila objavljena, a Sotona je uvijek spreman izmisliti nova. Ako se odbacuju dokazi koji su ve pokazani, svi drugi dokazi bit e beskorisni sve dok se ne pokae Boja sila osvjedoenja koja e djelovati na misli. Ako osvjedoavajui utjecaji Svetoga Duha iz prolosti ne budu prihvaeni kao vjerodostojan dokaz, nita od onoga to bi se moglo iznijeti nakon toga njih nee dosegnuti jer je oaravajua sotonska lukavost izopaila njihovo prosuivanje. ... Bog sada poziva sve koji Mu odlue sluiti da ostanu vrsto na temelju vjene istine. Neka se oni koji su izazvali sadanje stanje zbunjenosti i doveli do postojee podjele, zaustave i ozbiljno razmisle prije nego to krenu dalje. Danas izaberite kome ete sluiti! Ako je Gospod Bog, idite za njime, ako je Baal, idite za njime! (Review and Herald, 9. kolovoza 1906.) 14. oujka 85

Primjer velikodunosti
Ovo velim: tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti! (2. Korinanima 9,6) Velikoduno postupanje jedna je od uputa Svetoga Duha i kada oni koji sebe smatraju Bojim narodom uskrauju Gospodinu ono to je Njegovo u darovima i prinosima, suoavaju se s duhovnim gubitkom. ... Bilo bi bolje uope ne davati nego davati gunajui, jer ako dajemo svoja sredstva a ne dajemo ih od srca, mi se rugamo Bogu. Imajmo na umu da dolazimo u dodir s Onim o kojem ovisi svaki blagoslov, s Onim koji ita svaku misao srca, svaku pobudu uma. Apostol Pavao imao je poseban zadatak koji je morao iznijeti svojoj brai u Korintu. U Jeruzalemu je vladala glad i uenici su odluili, svaki prema svojim mogunostima poslati pomo brai u Judeji (Djela 11,29). Objavili su ovu potrebu po crkvama oekujui neku manju svotu kao pomo svetima u nevolji; u molitvi su ovu potrebu iznijeli i Gospodinu. 97

Meutim, vjernici u Makedoniji, pokrenuti Bojim Duhom, prvo su same sebe potpuno posvetili Bogu, a onda dali sve to su imali. Smatrali su prednou da tako izraze svoje pouzdanje u Boga. Makedonski vjernici bili su siromani, ali ih nije bilo potrebno nagovarati da daju. Radovali su se to e moi prinijeti svoja sredstva. Sami su doli i dali svoj prilog u svojoj kranskoj jednostavnosti, potenju i ljubavi prema brai odriui se hrane i odjee u sluajevima kada nisu imali novca. I kada su ih apostoli upozoravali da vie ne daju, oni su ih molili da prime njihov dar i da ga odnesu ugroenim svetima. Ovo samoodricanje i portvovnost daleko je nadmaila Pavlovo oekivanje i on je pun zahvalnosti, ohrabrivi se njihovim primjerom, u poslanici pozvao Tita da pokrene crkvu u Korintu da uini isto dobro djelo. Zato smo zamolili Tita da, kao to je prije zapoeo, tako `` i dovri meu vama i ovo djelo milosra. Dete, kako se u svemu istiete u vjeri, u govoru, u priznanju, u svakovrsnoj revnosti i u ljubavi prema nama istaknite se i u ovom djelu milosra! (2. Korinanima 8,7) Ovaj pokret meu Makedoncima bio je Bogom nadahnut da i u korintskoj crkvi probudi duh velikodunosti. (Review and Herald, 15. svibnja 1900.)

86

15. oujka

Kristovim stopama
Teite meu sobom za onim za im treba da teite u Kristu Isusu! On, boanske naravi, nije se ljubomorno drao svoje jednakosti s Bogom, nego se nje liio uzevi narav sluge i postavi slian ljudima. Kad postade kao ovjek, ponizi sam sebe postavi posluan do smrti, i to do smrti na kriu. (Filipljanima 2,5-8) Boji Sin ... napustio je svoje bogatstvo, ast i slavu i odjenuo svoju boansku narav u ljudsku da bi ljudska narav mogla sadravati boansku i postati dionik boanske naravi. Nije doao ivjeti u kraljevskim odajama, bez brige i rada, namiren svim udobnostima za kojima ljudska narav sasvim 98

prirodno ezne. Svijet nikada nije vidio svojega Gospodina bogatog. Na nebeskom vijeu On je odluio stajati u redovima siromaha i potlaenih ... nauiti zanat svojega zemaljskog roditelja. Doao je na svijet kao obnovitelj karaktera i u sav svoj posao unio je savrenstvo koje je elio unijeti u karakter koji je preobraavao svojom boanskom silom. Nije zazirao od drutvenog ivota svojih sunarodnjaka. Da bi se svi mogli upoznati s Bogom koji je postao tijelo, On se mijeao sa svim drutvenim slojevima i bio je prozvan prijateljem grenika. Krist je u sebi imao apsolutno pravo na sve, ali se predao ivotu u siromatvu da bismo se mi mogli obogatiti nebeskim blagom. Zapovjednik na nebeskim dvorovima zauzeo je najnie mjesto na Zemlji. Bogat, radi nas je osiromaio. ... Za kratko vrijeme Gospodin je dopustio pripadnicima svojega naroda da postanu Njegovi upravitelji da bi mogao iskuati njihov karakter. Tijekom tog vremena oni e odluivati o svojoj vjenoj sudbini. Ako budu djelovali suprotno Bojoj volji, nee moi pripadati kraljevskoj obitelji. ... Da milost djeluje na nae srce, dokazujemo kada inimo dobro svakome kad god imamo priliku. Dokaz nae ljubavi prua se pokazivanjem duha nalik Kristovom, spremnou da dijelimo dobra koja nam je Bog dao, spremnou da pokaemo samoodricanje i portvovnost radi napretka Bojeg djela i u radu za napaeno ovjeanstvo. Nikada ne smijemo zaobii cilj koji zahtijeva nau velikodunost. ... Gospodin e uporabiti sve koji dopuste da ih On uporabi. Meutim, On zahtijeva iskrenu slubu. ... Kada se srce preda Bogu, onda e i nai talenti, naa energija, nae imanje, sve to imamo i to jesmo, biti posveeno Njegovoj slubi. (Review and Herald, 15. svibnja 1900.) 16. oujka 87

Bogu su potrebni nai talenti

Mi smo Boji suradnici. (1. Korinanima 3,9) Nae dugovanje Bogu i naa cjelokupna ovisnost o Njemu treba nas navesti da Njega priznamo kao davatelja svih naih 99

blagoslova; to emo priznati svojim darovima. On zahtijeva da Mu se vrati jedan dio od obilja kojim nas je blagoslovio. Dajui Gospodinu ono to Mu pripada, mi objavljujemo svijetu da svi nai blagoslovi dolaze od Njega i da sve to imamo pripada Njemu. ... Kada su Izraelci odravali svoja bogosluja zahvalnosti nakon prikupljanja prirodnog blaga, prinosili su rtve Bogu. Nama moe izgledati udno to su rtveni prinosi imali tako vanu ulogu u sveopem radovanju; gledajui izvana, bilo je neobino pokazivati radost prigodom rtvovanja ivotinja. Ali to je bilo utemeljeno na pravom temelju, jer je sam Krist bio predmet tih ceremonijalnih slubi. Kada je tijekom tih blagdanskih okupljanja bila prolijevana krv i prinoene rtve Bogu, narod nije samo zahvaljivao Bogu za Njegove sadanje blagoslove, ve je zahvaljivao i za obeanje o Spasitelju i tako izraavao istinu da bez prolijevanja krvi Bojega Sina ne bi moglo biti ni oprosta grijeha. ... Gospodin je mukarcima i enama dao talente da bi Ga tako pripremljeni mogli slaviti i hvaliti. Nekima je povjerio sredstva, drugima posebne sposobnosti za slubu; treima taktinost i utjecaj. Neki imaju pet talenata, drugi dva, a neki jedan. On najviega do najniega, svi su dobili poneki dar. Ovi talenti ne pripadaju nama. Oni pripadaju Bogu. On nam ih je dao da ih savjesno upotrebljavamo, a jednoga dana zatrait e obraun za njih. Velika pouka koju trebamo uiti svakoga dana glasi da smo mi upravitelji Bojih darova upravitelji novca, razuma, intelekta, utjecaja. Kao upravitelji Gospodnjih darova, mi trebamo trgovati tim talentima, koliko god oni bili mali. ... Koliko god mali izgledali vai talenti, uporabite ih u Gospodnjoj slubi jer su Njemu potrebni. Ako ih mudro iskoristite, moda ete dovesti Bogu jednu duu, koja e sa svoje strane posvetiti svoje snage slubi Bogu. Ta dua moe zadobiti druge due i tako jedan talent, ako je vjerno uporabljen, moe zadobiti mnogo talenata. (Review and Herald, 24. studenoga 1896.)

100

17. oujka

88

Primati da bismo davali

Tada Isus uze kruhove, zahvali Bogu pa ih dade onima to su posjedali. Od riba, isto tako, dade im koliko su htjeli. (Ivan 6,11) Ovim udom Krist je pokazao kako misionarski rad treba biti povezan sa slubom Rijei. Uitelj nije narodu dao samo duhovnu hranu; ovim udom On se pobrinuo i za zemaljsku hranu da bi zadovoljio njihovu tjelesnu glad. Ova milostiva skrb pomogla je da se u misli ljudi utisnu dragocjene rijei istine koje je On izgovarao. ... Ovim udom Krist nas eli nauiti istinitosti izreke: Jer bez mene ne moete uiniti nita! On je izvor sve snage, davatelj svih zemaljskih i duhovnih blagoslova. On upoljava ljudska bia kao suradnike dajui im da obave dio posla zajedno s Njime kao Njegova ruka pomonica. Mi trebamo primati od Njega ne zato da bismo nagomilavali bogatstvo i udovoljavali sebi, ve da bismo dijelili drugima. I dok to budemo inili, nemojmo oekivati slavu. Sva slava treba pripasti velikom Predradniku. Uenici nisu mogli primiti hvalu kad je bilo nahranjeno pet tisua ljudi. Oni su bili samo orua kojima se Gospodin posluio. ... On, veliki Predradnik, ne drijema. On stalno radi na skladnom ispunjavanju svojih namjera. On nam povjerava talente da bismo s Njime mogli suraivati. Uvijek moramo imati na umu da smo samo orua u Njegovim rukama. A tko se hvaliti hoe, neka se hvali time to ima mudrost da mene spozna. Oni koji su doista prihvatili Krista nee biti zadovoljni to uivaju boansku naklonost ako ne prenose drugima radost koja ispunjava njihovu duu. Najistija i najsvetija odanost je ona koja navodi na ustrajnost, nesebian napor za spaavanje onih koji su izvan tora. ... Oni koji drugima prenose bogatstva Neba i sami e se obogatiti. Slubujui aneli ekaju, ele da se pojave protonici preko kojih e moi prenositi nebeska blaga. Mukarci i ene mogu dostii najvii stupanj duhovnog i moralnog razvoja jedino ako surauju s Isusom u nesebinom naporu na 101

dobru blinjih. Nikada nismo tako istinski obogaeni kao kada pokuavamo obogatiti blinje. Mi ne moemo umanjiti svoje blago dijelei ga. to vie prosvjetljujemo druge, to e jae sjati nae svjetlo. (Review and Herald, 4. travnja 1907.) 89 18. oujka

Prvo ono to je prvo

Vi ste svjetlo svijetu! (Matej 5,14) Ono to je vjeno treba privui nau pozornost i to treba smatrati, za razliku od onoga to je zemaljsko, beskrajno vanim. Bog zahtijeva od nas da naa prva zadaa bude briga za zdravlje i blagostanje due. Mi moramo znati da uivamo Boju naklonost, da se On smijei na nas, da smo doista Njegova djeca, da imamo prednost da On razgovara s nama i mi s Njime. Ne smijemo se smiriti sve dok ne postanemo krotki i ponizni tako da nas moe blagosloviti, dok ne budemo dovedeni u Njegovu svetu blizinu u kojoj e nas moi obasjavati Njegova svjetlost, svjetlost koju emo odsjajivati na sve oko sebe. Meutim, mi to neemo moi uiniti ako sami ne budemo eljeli ivjeti u toj svjetlosti. To Bog zahtijeva od svih svojih sljedbenika, ne samo radi njihovog dobra, ve i radi dobra drugih koji se nalaze u njihovoj blizini. ... Mi ne moemo uiniti da nae svjetlo svijetli drugima i privue njihovu pozornost na ono to je nebesko ako nemamo svjetla u sebi. Mi moramo biti nadahnuti Duhom Isusa Krista; u protivnom neemo moi pokazati drugima da je Krist u nama nada slave. Spasitelj mora prebivati u nama da bismo u svojem ivotu mogli odraavati Njegov ivot odanosti, Njegovu ljubav, Njegovu blagost, Njegovu suut, Njegovo saaljenje, Njegovo samoodricanje, Njegovu neporonost. To je ono to iskreno elimo. To treba postati predmet istraivanja naeg ivota: kako da uskladim svoj karakter s biblijskim mjerilom svetosti? ... Krist je rtvovao svoje velianstvo, svoj sjaj, svoju slavu i svoju ast i radi nas je postao siromaan da bismo se mi Njegovim siromatvom obogatili. On se udostojao ivota poniznosti. Bio je izloen ruganju. Bio je prezren i odbaen od 102

ljudi. Podnio je uvrede, ruganje i najbolniju smrt na najsramniji nain da bi mogao uzdii i spasiti grene Adamove sinove i keri iz beznadnog jada. Kad promatramo ovu rtvu bez premca i tajanstvenu ljubav koju je prema nama pokazao na Otkupitelj, hoemo li uskratiti Bogu nau potpunu slubu koja je i u najboljem sluaju tako slabana? Hoemo li iskoristiti sebino, za poslove ili zabavu, vrijeme koje trebamo posvetiti rastu u vjeri, prouavanju Pisma, samoispitivanju i molitvi? Mi nismo utemeljili svoju nadu u onome to je ovdje, na ovom svijetu. Naa su djela posvjedoila nau vjeru da je nae trajno blago na Nebu. (Review and Herald, 29. oujka 1870.)

19. oujka

90

Kranska umjerenost
Zaklinjem vas, brao, milosrem Bojim da prinesete sebe kao rtvu ivu, svetu i ugodnu Bogu kao svoje duhovno bogotovlje. (Rimljanima 12,1) Mi ivimo u vremenu neumjerenosti. Mnogi ljudi rtvuju zdravlje i ivot da zadovolje tetno poputanje svojim eljama. Ovi posljednji dani karakteristini su po niskom moralu i opoj nesklonosti ljudi da se bave tjelesnim radom. Mnogi danas pate zbog neaktivnosti i pogrenih navika. ... Kada se prepustimo jedenju i pijenju koje umanjuje umnu i tjelesnu ivahnost, ili postajemo plijenom navika koje imaju iste posljedice, mi sramotimo Boga jer Mu uskraujemo slubu koju zahtijeva od nas. Oni koji stjeu i njeguju neprirodni apetit prema duhanu ine to na tetu svojega zdravlja. Oni unitavaju ivanu snagu, umanjuju svoje ivotne sile i rtvuju umne sposobnosti. Oni koji govore da su Kristovi sljedbenici a ipak imaju taj strani grijeh pred svojim vratima, ne mogu visoko cijeniti spasenje niti imati visoko miljenje o onome to je vjeno. Um koji je potamnjen i djelomino paraliziran narkoticima lako pada kao rtva kunji i ne moe uivati u razgovoru s Bogom. Oni koji uzimaju duhan lako padaju u pijanstvo. Dvije treine alkoholiara u naoj zemlji stvorili su naviku za piem 103

uivajui duhan. Oni koji tvrde da im duhan ne teti, mogu se lako uvjeriti u svoju pogreku uskraujui sebi duhan nekoliko dana; uzdrhtali ivci, omaglica u glavi, razdraljivost, sve ih to treba osvjedoiti da ih je ova grena popustljivost njihovim prohtjevima okovala ropskim okovima. Ona je nadvladala njihovu snagu volje. ... Na takav se nain rasipaju sredstva koja bi mogla poduprijeti dobro djelo odijevanja neodjevenih, hranjenja gladnih, slanja istine jadnim duama koje su daleko od Krista. Kakav e se zapis pojaviti u Bojoj knjizi kada se budu sreivali izvjetaji o ivotu? Vidjet e se da su goleme svote novca bile potroene na duhan i alkoholna pia! Za to? Da se postigne zdravlje i produlji ivot? O, ne! Da se usavri kranski karakter i osposobi za drutvo svetih anela? O, ne! Ve da se udovolji pokvarenom, neprirodnom prohtjevu za onim to truje i ubija ne samo one koji ga uzimaju, ve i one na koje oni prenose svoje naslijee bolesti i slaboumnosti. (Signs of the Times, 6. sijenja 1876.) 91 20. oujka

Boje neizbrojivo obilje

Isus joj odgovori: Kad bi ti znala za dar Boji i tko je onaj koji ti veli: Daj mi piti, ti bi u njega iskala i dao bi ti ive vode. (Ivan 4,10) Boji darovi vide se na svakom koraku, a svi ti darovi dolaze nam zaslugom Isusa kojega je Bog dao svijetu. Apostol Pavao osjea duboku zahvalnost kada uzvikuje: Bogu hvala na njegovu neizrecivome daru! (2. Korinanima 9,15) Bog nam je s Kristom dao sve. Pupoljak koji se otvara, rascvjetalo cvijee u svojoj raznolikosti i ljepoti, ugodno osjetilima, sve je to djelo Velikog Umjetnika i izraz je Njegove ljubavi prema nama. ... Gospodin je uloio veliku brigu u nastojanje da sve bude ugodno i prikladno za nas, a koliko je jo vei trud uloio u dar kojim moemo usavriti svoj kranski karakter po uzoru na Kristov. Preko poljskoga cvijea Bog eli privui nau pozornost na ljepotu kristolikog karaktera. ... Bog je ljubitelj lijepoga. On 104

eli da promatramo prekrasno cvijee u dolini i nauimo lekciju povjerenja u Njega. Cvjetovi trebaju biti nai uitelji. ... Gospodin se brine o cvijeu u polju i odijeva ga ljepotom, a ipak je pokazao da ljudski rod ima daleko veu vrijednost od cvijea o kojemu se toliko brine. ... Pretpostavimo da na dareljivi Otac postane umoran od nae nezahvalnosti i da nam na nekoliko tjedana uskrati svoje nebrojene blagoslove. Pretpostavimo da postane obeshrabren kada vidi da se Njegova blaga upotrebljavaju u sebine svrhe, kada ne uje nikakav odgovor u obliku hvale i zahvalnosti za Njegove nezasluene blagoslove pa da zabrani svojem Suncu da svijetli, rosi da pada, zemlji da donosi rod! To bi bilo neuveno! Kakav bi strah obuzeo svijet! Kako bismo napunili svoje stolove hranom i osigurali odjeu za nae tijelo? ... Bog nas nije opskrbio samo zemaljskim blagoslovima, ve nam je osigurao i vjenu dobrobit: Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) ... O, kada bismo samo prepoznali taj Boji dar, kada bismo cijenili ono to taj dar znai za nas, mi bismo ga traili s nepokolebljivom ustrajnou! (Signs of the Times, 19. lipnja 1893.)

21. oujka

92

Isusova ljubav vidi se u oblacima

Dugu svoju u oblak stavljam, da zalogom bude Savezu izmeu mene i zemlje. Kad oblake nad zemlju navuem i duga se u oblaku pokae, spomenut u se Saveza svoga, Saveza izmeu mene i vas i stvorenja svakoga ivog: potopa vie nee biti da uniti svako bie. (Postanak 9,13-15) Prije nekog vremena imali smo prednost promatrati jednu od najljepih duga koje smo ikada vidjeli. Mi smo esto posjeivali umjetnike galerije i divili se vjetini koju su umjetnici pokazivali u prikazivanju Bojeg velikog luka obeanja. .... I dok smo promatrali ovu dugu, peat i znak Bojeg obeanja koje nam je dao da oluja Njegovog gnjeva nee vie opu105

stoiti na svijet vodama potopa, pomislili smo da i druge, a ne samo smrtne oi gledaju ovu prekrasnu sliku. Aneli se raduju dok promatraju ovaj dragocjeni zalog Boje ljubavi prema nama. Gleda je Otkupitelj svijeta jer se preko Njega pojavila ova duga na nebesima kao zalog zavjetnog obeanja koje smo dobili. I sam Bog gleda na dugu u oblacima i podsjea se na svoj vjeni Savez sklopljen izmeu Njega i nas. Nakon to je na straan nain pokazao svoj osvetniki gnjev prilikom unitenja starog svijeta potopom, Bog je znao da e oni koji su bili spaeni od ope propasti uvijek iznova osjeati strah kada vide kako se nagomilavaju oblaci, odjekuju gromovi i sijevaju munje, da e zvuci oluje i izlijevanje voda s neba izazivati uas u njihovim srcima jer e misliti da na njih dolazi novi potop. Noina obitelj je s divljenjem i pobonim strahopotovanjem gledala ovaj znak Boje milosti na nebu. Duga je prikazivala Kristovu ljubav koja okruuje svijet i uzdie se do najvieg neba povezujui ljudski rod s Bogom, spajajui Nebo i Zemlju. I dok promatramo prekrasni prizor, moemo biti radosni u Gospodinu, sigurni da i On sam gleda ovaj znak svojeg Saveza i dok gleda, sjea se svoje djece na Zemlji kojoj ga je dao. Njihove nevolje, opasnosti i stradanja nisu skriveni od Njega. Mi se moemo radovati u nadi jer je duga Bojeg saveza iznad nas. On nikada nee zaboraviti djecu o kojoj se brine. Kako je teko umu smrtnih ljudskih bia shvatiti neobinu Boju ljubav i njenost i Njegovu neusporedivu ljubaznost kada je rekao: U oblaku kad se pojavi duga, ja u je vidjeti i vjekovnog u se sjeati Saveza izmeu Boga i svake ive due, svakog tijela na zemlji. (Review and Herald, 26. veljae 1880.) 93 22. oujka

Bog se otkrio preko prirode i Isusa

Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vjena mo i boanstvo, promatrana po njihovim djelima, opaaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike. (Rimljanima 1,20) 106

Boja stvorena djela zorna su povijest slube. Sunce obavlja zadau koja mu je odreena sluei svoj ivoj i neivoj prirodi. Ono ini da drvee raste i donosi svoje blagoslove u obliku plodova. Ono ini da vegetacija buja na blagoslov svima. I Mjesec ima svoju zadau. On rasipa svjetlo po noi da nas usrei, a zvijezde su poredane po nebu da slue za uivanje svijetu. Nitko od nas ne moe u potpunosti razumjeti ulogu ovih tihih promatraa, ali svi oni imaju svoju odreenu zadau. I duboke vode imaju svoje mjesto u velikom Bojem planu. Planine i litice teme su za razmiljanje i sadre pouke za onoga koji ih prouava. Sve u prirodi od najskromnijeg cvijeta i trave koja pokriva zemlju pokrivaem od zelenila objavljuje Boju dobrotu i ljubav prema nama. ... Njegove misli i djela tako su povezani da u prirodi moemo itati o velikoj Bojoj ljubavi prema grenom svijetu. Svemir je veliko remek-djelo beskrajne Mudrosti u bezbrojnoj raznolikosti Njegovih velikih djela, koja u svojoj neusporedivoj raznovrsnosti tvore jednu veliku cjelinu. Pomnjivim istraivanjem ustanovljeno je da Boja bezbrojna djela providnosti u svijetu prirode stoje u meusobnoj vezi, i u traenju tih veza u lancu providnosti pozvani smo da se bolje upoznamo s Onim koji je sredite svega. Ta istina zavreuje nae pomnjivo istraivanje. Isus Krist je veliko Jedinstvo; On ima osobine koje usklauju sve raznolikosti. I On, Dar iznad svih darova, bio je dodijeljen naem svijetu da izrazi um i karakter Boga, da svako razumno bie koje to hoe moe vidjeti Boga otkrivenog preko svojega Sina. Sve to je Bog darovao ljudskom rodu. ... Jeste li primijetili da je Boje djelo stvaranja, onako kako je pripremljeno Njegovom rukom, namijenjeno da bude na sreu ljudskom rodu? One koji vjerno obavljaju svoju slubu oekuje dragocjena nagrada. Oni e dobiti dom u stanovima koje je Krist otiao pripremiti onima koji Ga ljube i ekaju na Njegov dolazak. (Youths Instructor, 19. kolovoza 1897.)

107

94

23. oujka

Sakriveno blago
Zaista, zaista kaem vam, tko slua moju rije i vjeruje onomu koji me posla, ima vjeni ivot. On ne dolazi na sud, ve je preao iz smrti u ivot. (Ivan 5,24) Kristove se izreke moraju vrednovati ne samo u odnosu na mjeru naeg razumijevanja; one se moraju razmatrati po vanosti koju im je pripisao sam Krist. On je uzimao stare istine iji je izvor bio On sam i iznosio ih pred svoje sluatelje u nebeskom svjetlu. I kako je razliito bilo to njihovo iznoenje! Kakva je poplava znaenja i sjaja i duhovnosti bila iznesena njihovim tumaenjem! ... Bogate riznice istine koje su se otvarale pred narodom, privlaile su i oduevljavale sluatelje. Bile su u izrazitoj suprotnosti s rabinskim beivotnim, praznim tumaenjima Staroga zavjeta. A uda koja je Isus inio uzdizala su neprestano Boju ast i slavu pred oima Njegovih sluatelja. On im se inio kao neposredni glasnik Neba jer je govorio ne samo njihovim uima, ve i njihovim srcima. I dok je stajao pred njima u svoj svojoj poniznosti, a opet u velianstvu i dostojanstvu, kao netko tko je roen da zapovijeda, pratila Ga je sila; srca su se topila i ispunjavala njenou. U njima se javljala iskrena elja za Njegovom prisutnou, eljeli su sluati Njegov glas, glas Onoga koji je istinu govorio tako melodino i sveano. ... Svako udo koje je Isus inio osvjedoivalo je ljude u Njegov istinski karakter. Da je netko drugi inio ista djela koja je Isus uinio, svi bi izjavljivali da se radi o osobi koja djeluje silom Bojom. Meutim, tu su bili i oni koji nisu primili svjetlo s Neba i oni su se jo odlunije suprotstavili svakom dokazu. ... Nije samo nepostojanje izvanjske asti, bogatstva i slave navelo idove da odbace Isusa. Sunce Pravednosti koje je sjalo usred takve moralne tame tako odreenim zrakama, otkrivalo je razliku izmeu grijeha i svetosti, neporonosti i pokvarenosti, i takvo svjetlo nije bilo dobrodolo meu njima. ... Kristov nauk, rijeima i primjerom, bio je sijanje sjemena koje su poslije morali njegovati Njegovi uenici. Svjedoenje 108

tih ribara moralo je uivati najvii autoritet meu svim narodima na svijetu. (Review and Herald, 12. srpnja 1898.)

24. oujka

95

Krist povezuje Nebo i Zemlju

Ali neka svijet upozna da ja ljubim Oca i da radim kako mi je zapovjedio Otac! (Ivan 14,31) Oni koji su iskusili Boje blagoslove trebali bi biti najzahvalniji meu ljudima. Trebali bi upuivati Bogu rijei zahvalnosti zato to je Krist doao u grenom tijelu, to je svoju boansku narav zaogrnuo ljudskom da bi svojim karakterom mogao otkriti pred svijetom Boje savrenstvo. On je doao predstaviti Boga, ali ne kao strogog suca, ve kao oca punog ljubavi. ... Gospodin Isus je primjer u svemu. Djelima koja je inio, jasno je objavio da je u uskoj vezi sa svojim Ocem i da svakim svojim potezom ispunjava Boje vjene namjere. U duhu, u djelima, u cijeloj svojoj zemaljskoj povijesti, On je otkrivao Boji um i namjere prema svojem nasljedstvu u ljudskom rodu. Poslunou Bojem zakonu, prikazao je u svojoj ljudskoj naravi injenicu da je Zakon prijepis boanskog savrenstva. Dajui Krista kao dar svijetu, Bog je zadivio grene mukarce i ene udesnim pokazivanjem svoje velike ljubavi kojom nas je ljubio; ali iako eli da svi dou u pokajanje, izjava da ni na koji nain nee opravdati krivoga nita manje ne pokazuje Njegov karakter. Kad bi na bilo koji nain opravdao ili prihvatio grijeh, Njegovo bi se prijestolje pokvarilo. ... Svi koji prihvate Isusa Krista kao svojeg Spasitelja, dobivaju nebesku zatitu i nebesko svjetlo, jer su nebeski aneli poslani da slue onima koji e batiniti spasenje. Vienje koje je dobio Jakov o ljestvama koje donjim krajem stoje na zemlji a vrhom se dotiu Bojeg prijestolja i po kojima silaze i penju se nebeski aneli, prikazuje plan spasenja. Da su ljestve bile prekratke za samo jedan centimetar, veza izmeu Neba i Zemlje bila bi prekinuta i svi bi bili beznadno izgubljeni. Meutim, ljestve su vrsto oslonjene na Zemlju tako da Nebo moe biti 109

povezano sa Zemljom i da greni ljudski rod moe biti otkupljen i izbavljen. Krist je prikazan tim ljestvama koje je vidio Jakov, ljestvama iji je donji kraj na Zemlji, a vrh dopire do Bojeg prijestolja. ... Preko Krista nebeske sile mogu razgovarati s ljudskim oruima. (Signs of the Times, 11. travnja 1895.) 96 25. oujka

Bog i bogatstvo
Nitko ne moe sluiti dvojici gospodara, jer ili e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili e uz jednoga pristajati, a drugoga prezirati. Ne moete sluiti Bogu i bogatstvu! (Matej 6,24) Sotona danas postavlja iste kunje koje je postavljao Adamu, ali i Isusu, drugom Adamu, koji ga je pobijedio i tako omoguio i nama da pobijedimo. ... Nai napori i Kristova sila uinit e nas pobjednicima. ... Cijelo Nebo promatra s velikim zanimanjem kako emo uporabiti talente koje nam je Bog povjerio. Ako budemo sabirali blago na Nebu, tada emo Gospodnja dobra uporabiti za unapreenje Njegovog djela, za spaavanje dua i na blagoslov ljudskom rodu pa e sve to je tako uporabljeno, Gospodin staviti na na raun u banci koja nikada nee propasti. Kada srce voli Boga vie od svega, imanje nije smetnja za napredovanje u kranskoj borbi jer e odani Kristovi sljedbenici prepoznati u to je najbolje ulagati pa e uporabiti svoje bogatstvo tako da bude na blagoslov Bojoj djeci. Stalna uporaba sposobnosti za nagomilavanje bogatstva na Zemlji povezuje nas sa Zemljom. Mi postajemo robovi bogatstvu. Kada se bogatstvo umnoi, idolopokloniko srce zaboravlja na Boga, postaje sigurno u sebe i zadovoljno sobom. Ono zanemaruje vjerske dunosti. Kad naie na ogranienja, pokazuje nestrpljenje i mi postajemo dovoljni sami sebi. ... Svijet se ubacuje izmeu due i Neba. Nae oi su zaslijepljene bogom ovoga svijeta, tako da vie ne moemo prepoznati ni cijeniti vrijednost onoga to je vjeno. ... Nikada nije bilo jaih pobuda i monije sile nebeska srea, najvea nagrada za injenje dobra, drutvo anela, za110

jednitvo i ljubav Boga i Njegovog Sina, razvoj i poveavanje svih naih sposobnosti tijekom svih vjenih vjekova, to oko nije vidjelo, to uho nije ulo, na to ljudsko srce nije pomislilo, to je Bog pripravio onima koji ga ljube (1. Korinanima 2,9). Zar ovo nisu moni poticaji i ohrabrenje da s ljubavlju iz svega srca sluimo Stvoritelju i Otkupitelju? ... Za neemo cijeniti veliku milost naeg Boga? Stupimo u ispravan odnos s Onim koji nas je volio zadivljujuom ljubavlju i dao nam veliku prednost da postanemo orua u Njegovoj ruci, da suraujemo sa slubujuim anelima, s Bogom i Kristom. (Bible Echo, Australia, 15. veljae 1889.)

26. oujka

97

to trebam initi da se spasim?

Niste vi mene izabrali, nego sam ja vas izabrao i odredio vas da idete i rodite rod i da va rod ostane, i da vam dadne Otac to god zamolite u moje ime. (Ivan 15,16) Krist je stalno ukoravao farizeje zbog njihove samopravednosti. ... Oni su bili veliki u oima Neba po prilikama koje su imali, po tome to su dobili Pismo, po poznavanju pravoga Boga, ali njihova srca nisu bila ispunjena zahvalnou Bogu za veliku dobrotu koju je pokazao prema njima. Oni su bili ispunjeni duhovnom oholou, a tema njihovog razmiljanja bili su oni sami ja, moji osjeaji, moje znanje, moji putovi. Njihova dostignua postala su mjerilo po kojemu su procjenjivali druge. ... Neka se svaki Kristov uenik upita u poniznosti uma: to trebam initi da se spasim? Ako iskreno elimo razumjeti, razumjet emo. Isus nas ne voli i ne blagoslivlja zbog naeg bogatstva, naeg znanja, naeg visokog poloaja, ve zato to vjerujemo u Njega kao svojeg Spasitelja. Isus nas je ljubio dok smo jo bili grenici, ali poto nas je izabrao, sam kae da nas je odredio da idemo i donesemo rod. Treba li svaki pojedinac neto uiniti? Svakako, svatko tko vue u Kristovom jarmu mora nositi Njegovo breme, raditi kao to je On radio. ... ivot 111

s Kristovom ljubavlju koja prata u dui isto je tako i izvor vode koja tee u ivot vjeni. Ako je izvor vode u srcu, onda e i cijeli ivot potvrivati tu injenicu i pokazat e se osvjeavajua Boja milost. Pobonost se ne sastoji samo u njegovanju radosnih osjeaja, svijesti da ima prednosti i svjetlo, ushienju i oduevljenju, troenju sve energije na odravanje ravnotee u kranskom ivotu iako ne ini nita za spasenje dua. Biti poboan znai ispunjavati Kristove rijei, znai stajati kao vjeran straar ne zato da zaradi spasenje, ve zato to si potpuno nezaslueno dobio nebeski dar. Biti poboan znai ispunjavati Boji plan, suraivati s nebeskim silama. ... Ako se budemo trudili upoznati Gospodina, na obzor e se proiriti. On nee biti ogranien na nas same. Mi emo se moliti Gospodinu da proiri nae razumijevanje kako bismo mogli razumjeti ne samo da je Isus Krist naa Zamjena i Jamstvo, ve i da pripadamo Kristu kao Njegovo otkupljeno vlasnitvo. Pavao kae: ... jer ste kupljeni a onda izvlai zakljuak: Proslavite, dakle, Boga svojim tijelom! (Signs of the Times, 17. prosinca 1894.)

98

27. oujka

Sabirati ili prosipati

Tko nije sa mnom, taj je protiv mene; tko sa mnom ne sabire, taj prosipa. (Matej 12,30) Poluobraeni mukarci i ene krani su s pola srca. Oni su drvo bez ploda. Od njih Krist uzalud trai rod; ne nalazi nita drugo osim lia. ... Kada bismo Kristu i sebi mogli sluiti u isto vrijeme, veliko bi mnotvo stupilo u redove onih koji putuju prema Nebu. Ali Isus ne trai takve sljedbenike. Njegovom djelu nisu potrebni takvi pripadnici. Istinski Kristovi sljedbenici slue se svojim znanjem da i druge uine primateljima Njegove milosti. Poto su svoje svjetiljke napunili svetim uljem, oni svjetlo nose onima koji su u tami. Takvi e radnici doivjeti da e se mnoge due obratiti 112

Gospodinu. Stalno e im se otkrivati nove istine i im ih budu dobili, oni e ih nositi dalje. Oni iji su okovi grijeha razbijeni, koji su slomljena srca traili Gospodina i koji su dobili odgovor na svoje zahtjeve za dobivanjem pravednosti, nikada nee biti hladni i maloduni. Oni znaju da trebaju uiniti svoj dio u djelu spaavanja dua. Oni su budni, mole se i rade na spaavanju dua. Oblikovani i promijenjeni Svetim Duhom, oni stjeu irinu, dubinu i vrstinu kranskog karaktera. Stjeu trajnu duhovnu sreu. Hodajui Kristovim stopama, oni se izjednauju s Njime u Njegovim planovima za rtvovanje samoga sebe. Takvi krani nisu hladni i bezosjeajni. Njihovo je srce puno nesebine ljubavi prema grenicima. Oni odbacuju sve svjetovne ambicije, svaku sebinost. Veza s boanskim dubinama ini da postaju sve sliniji svojem Spasitelju. Oni se oduevljavaju Njegovim pobjedama; ispunjeni su Njegovom radou. Iz dana u dan oni rastu do pune visine rasta mukaraca i ena u Kristu Isusu. ... Prema tome na koji nain obavljamo djelo koje nam je Krist povjerio u Njegovoj odsutnosti, mi odluujemo o svojoj buduoj sudbini. ... Krist, Glava doma, otiao je pripremiti za nas stanove u nebeskom gradu. Mi ekamo na Njegov povratak. Dajmo Mu ast u Njegovoj odsutnosti vjerno obavljajui djelo koje nam je stavio u ruke. Mi se trebamo pripremiti za Njegov povratak ekajui, bdijui i radei. (Signs of the Times, 9. srpnja 1902.)

28. oujka

99

Traiti da bismo davali

Jer Sin ovjeji nije doao da mu slue, nego da on slui. (Marko 10,45) Krist je neprekidno primao od svojega Oca da bi mogao prenositi nama. On je rekao: Rije koju ujete nije moja, ve Oca koji me posla... On je ivio, razmiljao i molio se ne za sebe, ve za druge. Nakon sati koje je provodio s Bogom, iz jutra u jutro donosio je nebesko svjetlo onima koji su Ga 113

sluali. Svakodnevno je bio krtavan Svetim Duhom. U ranim satima novoga dana Gospodin ga je budio iz sna i Njegova dua i Njegove usne bile su pomazane milosrem da bi ga mogao dijeliti drugima. Svoje rijei dobivao je svjee iz nebeskih dvorova, rijei koje je mogao izgovoriti u pravo vrijeme umornome i potlaenome. ... Kristovi uenici bili su duboko zadivljeni Njegovim molitvama i Njegovom navikom da razgovara s Bogom. Jednoga dana, nakon to su kratko vrijeme bili udaljeni od svojega Gospodina, nali su Ga zadubljenog u molitvu. Naizgled nesvjestan njihove prisutnosti, nastavio se glasno moliti. Srca uenika bila su duboko ganuta. Kada se prestao moliti, oni su uzviknuli: Gospodine, naui nas moliti! Kao odgovor, Isus je izgovorio molitvu Oena onako kao to ju je iznio u Govoru na gori. ... Rekao je: Tko bi od vas imao prijatelja te mu otiao u ponoi i rekao mu: Prijatelju, pozajmi mi tri kruha, jer mi je doao prijatelj sputa, a nemam to staviti pred njega! (Luka 11,5.6) ... 0vdje je Krist prikazao molitelja koji trai da bi mogao dati drugome. ... Na slian nain uenici su morali traiti blagoslove od Boga. Prilikom hranjenja mnotva i u usporedbi o kruhu s Neba, Krist im je otkrio koji je njihov posao kao Njegovih predstavnika. Trebali su ljudima davati kruh ivota. ... Due gladne kruha ivota trebale su dolaziti k njima, a oni su se osjeali prazno i bespomono. Zato su trebali dobivati duhovnu hranu jer u protivnom nee imati nita to bi mogli dati. Meutim, nijedna dua nije smjela od njih otii nenahranjena. Krist ih je uputio na Izvor svih zaliha. ... I zar nee Bog, koji je poslao svoje sluge da nahrane gladne, zadovoljiti njihove potrebe u svojem djelu? (Review and Herald, 11. kolovoza 1910.)

114

29. oujka

100

Za misionarska polja
Zato idite i uinite sve narode uenicima mojim! Krstite ih u ima Oca i Sina i Duha Svetoga! (Matej 28,19) U naim se crkvama esto objavljuju pozivi za darove i prinose kao pomo misionarskim pothvatima u domaim poljima i u drugim zemljama. ... U svakoj crkvi Bogu se trebaju uzdizati molitve da se povea naa odanost i velikodunost. Oni ija su srca povezana s Kristovim srcem, s radou e uiniti sve to mogu da pomognu Bojem djelu. Oni e se radovati stalnom irenju i napretku, a to znai i vee i ee davanje darova. Trebali bismo smatrati prednou da budemo Boji suradnici time to dajemo svoja sredstva za pokretanje djelatnosti koje e izvriti Njegove namjere u svijetu. Svi koji imaju tog Kristovog duha imat e i njeno, saaljivo srce i otvorenu, velikodunu ruku. Nitko ne moe biti stvarno sebian ako Krist zaokuplja sve njegove misli. ... Razmotrite potrebe naih misionarskih polja po cijelom svijetu. Nai misionari rade teko i ozbiljno, ali su esto sprijeeni u svojem radu zato to je riznica prazna pa ne mogu dobiti sredstva koja su nuna za najvee potrebe. Neka Bog pomogne onima kojima je povjerio ovozemaljska dobra da postanu svjesni Njegovih planova i svojih pojedinanih odgovornosti. Bog im kae: Stavio sam te u posjed svojih dobara da njima moe trgovati radi unapreenja kranskih misija koje treba osnovati blizu i daleko. ... Ne mogu svi raditi kao misionari u dalekim zemljama, ali svi mogu obaviti posao koji eka na njih u njihovom susjedstvu. Svi mogu dati dio svojih sredstava za unapreenje misionarskog rada u dalekim zemljama. ... Bog eli ohrabriti svoje vjerne upravitelje koji su spremni staviti svu svoju energiju i bogomdane sposobnosti u najbolju moguu uporabu. I dok svi budu uili pouku o vjernom vraanju Bogu onoga to je Njegovo, On e uz pomo svoje promisli osposobiti neke da daju kneevske priloge. Druge e osposobiti da daju manje darove. I veliki i mali darovi prihvatljivi su 115

u Njegovim oima ako su dani sa srcem kojemu je najvanija Njegova slava. Onaj koji daje sijau sjeme, dat e i kruh za hranu. On e umnoiti vae sjeme i uinit e da uzrastu plodovi vae pravednosti; tako ete postati bogati u svemu za svaku dareljivost koja je takva da po nama daje zahvalu Bogu. (Review and Herald, 18. travnja 1912.)

101

30. oujka

Prednosti davanja
Sluite jedan drugoga svaki milou kakvu je primio kao dobri upravitelji mnogovrsne Boje milosti! (1. Petrova 4,10) Bog je uinio mukarce i ene svojim predstavnicima i sa srcem koje je puno Isusove ljubavi, oni trebaju suraivati s Njime u odvraanju ljudskih bia od zablude i u njihovom upoznavanju s istinom. Bog blagoslivlja zemlju sunevim svjetlom i pljuskovima kie. On pomae zemlji da donosi svoja biljna blaga i da ih stavlja svima na uporabu. Gospodin nas je uinio svojim slubenicima da dijelimo Njegove nebeske darove i da dovodimo ljude u istinu. Hoe li se moja braa u Americi (pisano u Australiji 1895. godine) raspitati kako je dragocjena, spasonosna istina stigla do njih dok su jo bili u tami? Mukarci i ene donosili su svoje desetine i prinose Bogu i kada su sredstva napunila riznicu, bili su poslani radnici da unaprijede djelo. Ovaj isti proces treba ponoviti da bi se dosegnule due koje su danas u tami. ... Potrebe djela u dananje vrijeme zahtijevaju vee izdatke nego ikada prije. ... Gospodin poziva svoj narod da uini svaki napor da ogranii svoje izdatke. ... Neka novac koji je bio namijenjen zadovoljavanju samih sebe potee u Gospodnju riznicu kako bi podupro one koji rade na spasenju dua koje propadaju. ... Gospodin e uskoro doi. Mi moramo raditi dok traje dan, jer dolazi no kada nitko nee moi raditi. O, mnogi, mnogi su izgubili duh samoodricanja i rtve. Oni ulau svoj novac u prolazno imanje. Ima dua koje je Bog blagoslovio, koje isku116

ava da vidi kako e odgovoriti na Njegove blagoslove. ... Pourite se, brao, sada imate priliku biti poteni prema Bogu; nemojte odgaati. Radi svoje due nemojte vie zakidati Boga u desetinama i prinosima! ... I kao to plan otkupljenja poinje i zavrava darom, tako se mora i obavljati. Isti duh rtve koji je kupio spasenje za nas, boravit e u srcima svih koji postanu dionici u nebeskom daru. Petar kae: Sluite jedan drugoga svaki milou kakvu je primio kao dobri upravitelji mnogovrsne Boje milosti! I Isus je rekao svojim uenicima kada ih je poslao na rad: Badava ste primili, badava i dajte! Neka svi uine sve to je u njihovoj moi da pomognu svojim sredstvima i svojim molitvama u noenju tereta za due oko kojih se trude propovjednici. (General Conference Bulletin, 30. svibnja 1897.) 31. oujka 102

Gledat e njegovo lice

I gledat e njegovo lice. A njegovo e ime biti na njihovim elima. (Otkrivenje 22,4) Kada je Mojsije molio Boga: Pokai mi svoju slavu! Bog mu je odgovorio: Moga lica ne moe vidjeti, jer ne moe ovjek mene vidjeti i na ivotu ostati. (Izlazak 33,20) ... Mojsije nije mogao vidjeti otkrivenje slave Bojega lica i ostati iv, ali je nama ipak dano obeanje: I gledat e lice Njegovo! Kada se Mojsije vratio s gore na kojoj je promatrao Boju slavu, njegovo lice je tako blistalo da mu se Aron i sinovi Izraelovi nisu pribliavali od straha. Ni mi ne moemo vidjeti Boju slavu; ali ako Ga prihvatimo danas, u budunosti emo Ga moi vidjeti licem k licu. Bog eli da svoj pogled usmjerimo prema Njemu i izgubimo iz vida ono to je na ovome svijetu. ... Danas svojim izborom prijatelja, svojim ivotom i svojim karakterom mi biramo koga emo imati kao svojeg vladara. Nebeske sile nastoje nas privui Kristu. ... Iako smo prijestupnici Bojeg zakona, ako se pokajemo u vjeri, Bog preko nas moe initi Kristova djela. ... 117

Kada je Krist uzaao na Nebo, poslao je Utjeitelja kao svojeg predstavnika. Taj Predstavnik je uz nas gdje god se nali kao promatra i svjedok svega to govorimo i inimo spreman da nas zatiti od napada neprijatelja ako se stavimo pod Njegovu zatitu. Meutim, mi moramo obaviti svoj dio, a onda e i Bog obaviti svoj. Kada budemo izvoeni pred sudove i progonjeni zbog Njega, Utjeitelj e stajati uz nas podsjeajui nas na Kristove rijei i nauk. Je li tvoje ime zapisano u knjizi ivota? Samo ako budemo gledali na Krista, Jaganjca Bojeg, ako budemo slijedili Njegove stope, moemo se pripremiti za susret s Bogom. Bude li Ga slijedio, i ti e jednoga dana hoditi zlatnim ulicama Bojega grada. ... Onaj tko svoj ivot posveti slubi Bogu, ivjet e s Njime tijekom beskrajnih vjekova vjenosti. ... On ih uzima kao svoju djecu govorei: Uite u radost Gospodara svojega. Kruna besmrtnosti stavljena je na elo pobjednika. (Youths Instructor, 20. kolovoza 1896.)

118

TRAVANJ
1. travnja 103

Velika veera
Neki ovjek pripremi veliku veeru na koju pozva mnoge. Kad bijae vrijeme veeri, posla slugu svoga da rekne uzvanicima: Doite, ve je sve gotovo! (Luka 14,16.17; proitajte Luka 14,16-24) Ova usporedba pravilno prikazuje stanje mnogih koji tvrde da vjeruju u sadanju istinu. Gospodin im je poslao poziv da dou na veeru koju je pripremio za njih uz velike trokove, ali su im svjetovni probici izgledali mnogo vaniji od nebeskog blaga. Bilo im je ponueno neto to ima vjenu vrijednost, ali su im njihova polja, njihova stoka, njihovi osobni probici izgledali mnogo vaniji od poslunosti nebeskom pozivu tako da su zanemarili svaku boansku privlanost, pa su im te zemaljske stvari posluile kao izgovor za neposlunost nebeskoj zapovijedi: Doite, ve je sve gotovo! ... Upravo su blagoslovi koje je Bog dao tim pojedincima da bi ih okuao, da bi vidio hoe li dati Bogu Boje, njima posluili kao izgovor to ne mogu posluati zahtjeve istine. Uhvatili su svoja zemaljska blaga u svoje ruke i rekli: Moram se pobrinuti za ovo; ne smijem zanemariti ono to spada u zemaljski ivot; ovo sve pripada meni. I tako je srce tih ljudi postalo neosjetljivo kao utabana staza. ... Njihovo srce je tako obraslo trnjem i brigama ovog ivota da ono to je nebesko nije vie moglo nai mjesta. Isus poziva umorne i optereene obeanjima o odmoru ako dou k Njemu. ... On bi elio da odloe svoje teke terete svjetovnih briga i zbunjenosti, da uzmu Njegov jaram koji znai samoodricanje i rtvovanje za druge. Pokazat e se da je ovo breme lako. Oni koji odbiju olakanje koje im Isus nudi i koji nastave nositi teak jaram sebinosti optereujui svoju duu velikim bremenom svojih planova za nagomilavanje novca da bi sebino zadovoljavali svoje prohtjeve, nisu iskusili mir i odmor koji se nalazi kada se nosi Kristov jaram i kada se podigne breme 119

samoodricanja i nesebine velikodunosti koje je Krist nosio umjesto njih. Due za koje je Krist umro mogle su biti spaene njihovim osobnim naporima i pobonim primjerom. ... Ali dragocjeno svjetlo stavljeno je pod variak pa ne daje nikakvog svjetla onima koji su u kui. (Review and Herald, 25. kolovoza 1874.)

104

2. travnja

Dva sina
Neki je ovjek imao dva sina i pristupi prvom pa mu ree: Sinko, hajde i radi danas u vinogradu! On mu odgovori: Idem, gospodaru, ali ne ode. Tada pristupi drugom pa mu isto tako ree. On mu odgovori: Neu. Kasnije promijeni odluku i ode. Koji je od dvojice izvrio oevu volju? Posljednji, odgovore. (Matej 21,28-31) U usporedbi sin koji je odbio poziv prikazuje neznaboaki svijet, a sin koji je rekao: Idem, gospodaru! prikazuje farizeje. Krist je upravo oistio Hram od onih koji su ga ukaljali zabranjenom trgovinom. Boansko je zablistalo kroz ljudsko i ljudi su vidjeli Boju slavu i silu koje su se pokazale pred njima ... I dok je putovao prema Jeruzalemu, mnotvo je prostiralo svoje haljine po putu, bacalo palmove grane i glasno izraavalo svoju hvalu pjevajui: Hosana Sinu Davidovu! Iako se radosni ljudi nisu usudili pjevati svoje hvalospjeve do samih gradskih vrata Jeruzalema plaei se sveenika i glavara, djeca su preuzela pjesmu i slavila su Boga u Hramu kliui: Hosana Sinu Davidovu! ... Neznaboaki svijet e prihvatiti istinu, a oni koji su imali tako veliko svjetlo i tako prekrasne prednosti, kojima su bili dani i zemaljski i duhovni blagoslovi, odbacili su vijest spasenja. Oni su tvrdili da pripadaju Bojem narodu. Govorili su: Idemo, gospodaru! ali nisu ispunili volju svojega nebeskog Oca. Kada je nebeski poziv stigao do tvojih uiju, jesi li rekao: Da, Gospodine, vjerujem u istinu! ali si postupcima u svojem ivotu pokazao da ne vjeruje? Jesi li je unio u svoje 120

srce? Je li njezina preobraavajua snaga djelovala na tvoju duu? Je li njezina milost koja posveuje unesena u tvoj karakter? to je s tobom? ... Svatko ima prednost rei: Izvrit u naredbe svojeg Zapovjednika do posljednjeg slova, bez obzira na to to o njima mislim. ... Ja u rei: Koje su mi naredbe upuene? to je moja dunost? to mi Uitelj govori? ... Kakav je moj poloaj pred Bogom? im uspostavimo pravi odnos s Bogom, mi emo razumjeti to je naa dunost i izvrit emo je, i neemo ni pomisliti da e nam dobro koje inimo dati pravo na spasenje. ... Pitanje ne glasi kako u se ponaati u vrijeme nevolje sutra ili u neko drugo budue vrijeme, ve to se dogaa s mojom duom danas! Hou li danas krenuti na posao? (Review and Herald, 9. travnja 1889.)

3. travnja

105

Prazno smokvino stablo

Oni e sauvati vanjski oblik pobonosti iako su se odrekli njezine sile. I njih se kloni! (2. Timoteju 3,5; proitaje i Matej 21,19-21!) Ponaanje Spasitelja svijeta prema neplodnom smokvinom stablu pokazuje kako e se On ponaati prema onima koji glume pobonost. ... Ovo stablo prikazivalo je idove koji nisu odgovorili na Kristovu ljubav. Usprkos svim prednostima i prilikama koje su im bile dane, oni su donosili samo trnje i korov nije bilo ploda na slavu Gospodinu. Pria o ovom neplodnom stablu bila je najdojmljivija pouka o domu Izraelovu. To je pouka i takozvanim Kristovim sljedbenicima u svako doba. Prodirui kroz sva vremena, ona nepogreivim jezikom govori svim formalistima i hvalisavcima pobonou koji se pojavljuju pred svijetom s visokim rijeima, ali su potpuno lieni one ivotodavne pobonosti koju Bog jedino priznaje kao rod. ... Slino neplodnom smokvinom stablu, mnogi se die svojim liem razlistanim granama pred Gospodinom ponosno go121

vorei da pripadaju Njegovom narodu koji dri zapovijedi iako e Bog koji ispituje srca ustanoviti da su bez roda. ... Mi uimo iz svetih izvjetaja da je stablo s kojega nisu visjeli bogati grozdovi roda, bilo prekriveno zelenim liem. Zapazite rijei: Oni e sauvati vanjski oblik pobonosti iako su se odrekli njezine sile! Sudbina neplodnog smokvinog stabla odnosi se na takozvane Kristove sljedbenike koji pokazuju prirodne sklonosti neobraenog srca i koji svoju vjeru poriu svojim ponaanjem u svakidanjem ivotu. Oni svijetu ne predstavljaju Kristov karakter jer u sebi nemaju Krista. Na Spasitelj se nikada nije odvratio od istinskih pokajnika, bez obzira na veliinu njihove krivnje. Ali On mrzi svako licemjerje i prazno pokazivanje. ... Bezrodni licemjeri, alosna je vaa sudbina; jer i otvoreni grenik nalazi se u boljem poloaju pred Bogom. Mrlja Bojeg prokletstva nalazi se na toj vrsti ljudi koji kriju izopaenosti svojeg ivota pod maskom pokazivanja pobonosti. Ivan, taj hrabri, neustraivi ukoritelj grijeha, koji je doao pripremiti put Kristovom prvom dolasku, ovako se obratio mnotvu koje se okupilo da Ga slua: Svako dakle stablo koje ne donosi dobra roda sijee se i u oganj baca. (Review and Herald, 11. sijenja 1881.)

106

4. oujka

Imao bih vam jo mnogo rei

Imao bih vam jo mnogo rei, ali sada ne moete nositi. A kada doe on, Duh Istine, uvest e vas u svu istinu. On nee govoriti sam od sebe, ve e govoriti to uje i objavit e vam budue. (Ivan 16,12.13) Gospodin Isus imao je jo mnogo dragocjenih istina koje je elio otkriti svojim uenicima, ali ih nije mogao prikazati njihovom umu sve dok ne budu u stanju shvatiti znaenje onoga to ih je pokuavao nauiti. ... Iako je objanjavao velike i prekrasne istine svojim uenicima, mnogo toga je ostavio neizreeno to oni nisu bili sposobni shvatiti. Na posljednjem sastanku s njima prije svoje 122

smrti, rekao je: Jo vam mnogo imam kazati, ali sada ne moete nositi! ... Zemaljske ideje, prolazne stvari, zauzimale su tako mnogo mjesta u njihovim mislima da nisu bili sposobni shvatiti uzvienu narav, sveti karakter, Njegovoga kraljevstva iako im ga je jasno objavio. Upravo zbog njihovih pogrenih tumaenja proroanstava, zbog ljudskih obiaja i tradicija koje su im iznosili i nametali sveenici, njihov um bio je zbunjen i krut prema istini. to je to Isus zadrao to oni nisu bili sposobni shvatiti? Bila je to mnogo duhovnija i slavnija istina koja se odnosila na plan spasenja. Kristove rijei, koje e Utjeitelj obnoviti u njihovom sjeanju nakon Njegovog uzaaa, navele su ih na mnogo ozbiljnije razmiljanje i iskrenije molitve da ih mogu razumjeti i propovijedati svijetu. Samo ih je Sveti Duh mogao osposobiti da cijene znaenje plana otkupljenja. Kristove pouke koje su objavljene svijetu putem nadahnutog svjedoenja uenika, imaju znaenje i vrijednost daleko iznad one koju bi im povrni itatelj Pisma mogao dati. Krist je objanjavao svoje pouke uz pomo ilustracija i usporedbi. On je govorio o biblijskim istinama kao o blagu sakrivenom u polju zbog kojeg je ovjek, kada ga je pronaao, otiao i prodao sve to je imao da bi kupio to polje. On je prikazao dragulje istine ne kao da lee neposredno ispod povrine, ve kao duboko zakopane u zemlju; kao sakriveno blago koje se mora traiti. Mi moramo kopati da bismo pronali skupocjene dragulje istine poput ljudi koji rade u rudniku. Iznosei istinu drugima, trebamo slijediti Isusov primjer. (Review and Herald, 14. listopada 1890.)

5. travnja

107

Sluatelji kraj puta

Izie sija da sije sjeme. Dok je sijao, neko zrno pade kraj puta, pogazi se te ga pozobae ptice nebeske. (Luka 8,5) Velika borba izmeu Krista, Kneza svjetla, i Sotone, kneza tame, prikazana nam je usporedbom o sijau. ... 123

Sija je Boji Sin ili netko kome je On povjerio taj posao, jer suraujui s Kristom, mi postajemo i Boji suradnici. Oni koji svojom osobnom slubom otvaraju drugima Pismo, siju dobro sjeme jer je Boja rije to dobro sjeme. ... Sjeme posijano kraj puta prikazuje Boju rije koja pada na srca nemarnih sluatelja, jer oni koji e donijeti rod trebaju puno razmiljati o Bojoj rijei koja im je iznesena. ... I kao to su ptice nebeske uvijek spremne pozobati sjeme koje je palo kraj puta, tako je i Sotona spreman uz pomo svojih nevidljivih sila zla pokupiti sjeme boanske istine iz srca ako se ono u njemu ne ukorijeni i ne donese rod za vjeni ivot. ... Sotona i njegovi aneli nalaze se u skupovima na kojima se propovijeda Evanelje o kraljevstvu. Iako su i nebeski aneli prisutni i slue onima koji e batiniti kraljevstvo, neprijatelj je uvijek budan i spreman ponititi utjecaj istine. S revnou koja bi se mogla izjednaiti jedino s njegovom zloom, on nastoji ponititi djelovanje Bojega Duha na srca sluatelja, jer vidi da e, ako oni prihvate istinu, izgubiti vlast nad svojim podanicima i da e Krist postii pobjedu. Ima mnogo onih ija su srca tvrda kao ugaeni put i uzaludan je napor da im se objavi istina, ali iako logika moe promaiti, iako su dokazi nemoni da osvjedoe, neka se Kristovi radnici priblie takvima s Kristovom suuti i ljubavlju pa e moda Kristova ljubav pokoriti i omekati duu i ispuniti je njenou i skruenou. ... Tijekom godina kunji Bog e ispitivati i iskuavati srca svih da bi se moglo vidjeti tko e nainiti mjesta za Isusa. Pitanje na koje svaka dua treba odgovoriti glasi: Hoe li prihvatiti Boju ljubav koja ti oprata, ljubav koja je lijek za bolesti tvoje due, ili e izabrati neprijateljstvo Sotone i poeti stranu etvu izgubljenih? (Review and Herald, 31. svibnja 1892.)

124

6. travnja

108

Sluatelji s kamenitog tla

Neko pade na kamenito tlo, na plitku zemlju. Brzo izniknu jer ne imae duboke zemlje. (Matej 13,5) Kamenito tlo na koje je posijano sjeme nije dovoljno duboko da bi sjeme pustilo korijen. Biljka brzo isklija, ali njeno korijenje ne moe prodrijeti u stijenu kako bi dolo do hrane potrebne za njezin rast pa uskoro propada. Velik broj onih koji sebe smatraju pobonima mogu se prikazati kao sluatelji s kamenitog tla. To su ljudi koje je lako osvjedoiti, ali je njihova vjera samo povrna. ... Ima onih koji radosno primaju dragocjenu istinu; oni su izuzetno gorljivi i izraavaju uenje to neki ne mogu vidjeti ono to njima izgleda vrlo jasno. Oni pozivaju druge da prihvate doktrine koje oni smatraju potpuno jasnima. Spremni su brzo osuditi one koji oklijevaju ili one koji pozorno ocjenjuju dokaze u prilog istine i koji je ispituju sa svih strana. ... Meutim, u vrijeme nevolje ove oduevljene osobe esto posru i padaju. ... I kao to korijen biljke prodire u zemlju crpei vlagu i hranu iz tla, tako i kranin mora prebivati u Kristu, crpsti sok i hranu od Njega, poput loze od trsa, kako ga nevolje vie ne bi mogle odvojiti od Izvora njegove snage. ... Sluatelji s kamenitog tla mogu se radovati za neko vrijeme jer misle da je vjera neto to e ih osloboditi od kunji i svih tekoa. Jednostavno nisu dobro izraunali trokove. ... Sluatelji koje Isus prikazuje kao sjeme koje je palo na kamenito tlo uzdaju se u svoja dobra djela, u svoje dobre pobude, u snagu koju imaju, u svoju pravednost. Oni nisu jaki u Gospodu i u sili jaine njegove. Oni ne osjeaju da je stalna budnost cijena sigurnosti. Za njih bi bilo dobro da su stavili na sebe sve oruje Boje i tako se osposobili da se suprotstave lukavstvima neprijatelja. Bogata i obilna Boja obeanja izgovorena su njima u korist i vjerujui Bojoj rijei, oni su se mogli odjenuti u rijei Ovako ree Gospod! i biti sposobni suprotstaviti se svakoj zloj izmiljotini neprijatelja, jer kada neprijatelj navali kao rijeka, Duh Gospodnji podignut e zastavu protiv njega. (Review and Herald, 7. lipnja 1892.) 125

109

7. travnja

Sluatelji s trnovitog tla

Neko, opet, pade u trnje, i trnje uzraste te ga ugui. (Matej 13,7) Trnjem koje je uguilo dobro sjeme Veliki Uitelj je elio opisati opasnosti koje okruuju one koji sluaju Boju rije; jer na sve strane ima neprijatelja koji ele da dragocjena Boja rije nema nikakvog utjecaja. Sve to osjeaje odvraa od Boga, sve to privlai pozornost tako da u srcu vie nema mjesta za Krista, mora biti odbaeno ako elimo da sjeme istine napreduje u srcu. Isus navodi opasnosti koje prijete dui. On govori o brigama ovoga svijeta, o varljivosti bogatstva, o elji za drugim stvarima to sve moe uguiti Rije, duhovno sjeme koje raste, tako da dua ne dobiva hranu od Krista kao loza od trsa, i duhovni ivot umire u srcu. Ljubav prema svijetu, ljubav prema njegovim zadovoljstvima i pokazivanju, ljubav prema drugim stvarima, sve to odvlai duu od Boga; jer oni koji vole svijet nisu se voljni osloniti na Boga i od Njega traiti hrabrost, nadu i radost. Oni ne znaju to znai radovati se u Kristu kada druge vodimo k Izvoru ivota, kada one koji ive u grijehu zadobijemo za pravednost. ... Kada one koji imaju samo djelomino znanje o istini pozovemo da prouavaju neku toku istine koja se protivi njihovim unaprijed stvorenim predodbama, oni se zbune. Njihova unaprijed stvorena miljenja su kao trnje koje gui Boju rije, i kada se istina posije i kada treba iskriti trnje i nainiti mjesto istini, oni se osjeaju kao da im se sve oduzima i javlja se problem. Ima mnogo onih koji imaju samo nesavreno razumijevanje Bojeg karaktera. Oni Boga zamiljaju kao strogog i samovoljnog, i kada im se prikae injenica da je On ljubav, teko mogu odbaciti svoja pogrena shvaanja o Bogu. Ali ako ne dopuste Bojoj rijei da ue, da iskorijeni trnje, korov e se ponovno razgranati i zaguit e dobru Boju rije; njihovo vjersko iskustvo e zakrljati jer e zlo u njihovom srcu nadrasti njenu biljku istine i zagaditi duhovno ozraje. ... Boji zakon je pravilo Boje vladavine i tijekom svih vjenih vremena bit e mjerilo Njegovog kraljevstva. ... Ako se ne 126

pokorimo njegovim zahtjevima u ovom ivotu uei ljubiti Boga svim svojim srcem i blinjega kao samoga sebe, neemo doivjeti nikakvu promjenu karaktera do dolaska Isusa Krista. (Review and Herald, 21. lipnja 1892.)

8. travnja

110

Sluatelji s dobre zemlje

Neko, napokon, pade na dobru zemlju i donese rod: jedno stostruk, drugo ezdeseterostruk, tree trideseterostruk. (Matej 13,8) Kakvo je ohrabrenje kada shvatimo da se sija ne mora uvijek susretati s razoaranjem. Sjeme ponekad padne i u iskreno srce. Sluatelji razumiju istinu i ne protive se Svetome Duhu ili ne odbijaju prihvatiti utjecaj istine na svoje srce. ... Oni primaju istinu u srce i ona obavlja svoje djelo preobrazbe karaktera. Oni nisu sposobni sami promijeniti svoje srce, ali Sveti Duh njihovom poslunou istini posveuje duu. Dobro srce ne znai da je to srce bez grijeha, jer Isus kae da se Evanelje mora propovijedati izgubljenima: Jer ja nisam doao da pozovem pravednike, nego grenike! Osvjedoeni grenici vide sebe kao prijestupnike u velikom moralnom ogledalu, Bojem svetom Zakonu. Oni gledaju Spasitelja na golgotskom kriu i pitaju zato je prinesena ta velika rtva; a kri im ukazuje na sveti Boji zakon koji je pogaen. Onaj koji je bio jednak Bogu ponudio je svoj ivot na Golgoti da spasi grenika od propasti. ... Zakon ne moe pruiti oprost prekritelju; ali Isus je uzeo grijehe prekritelja na sebe; i kada grenik pokazuje vjeru u Njega kao u rtvu, Krist pripisuje svoju pravednost krivcu. Postoji samo jedan jedini put spasenja jo od Adamovih dana: Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti. Mi se nemamo razloga plaiti dok gledamo na Isusa vjerujui da moe spasiti sve koji dolaze k Njemu. Kao posljedica djelatne vjere u Krista mi smo uvueni u moralni sukob sa svijetom, tijelom i avlom. Ako budemo vodili 127

ovu borbu u svojoj mudrosti, svojoj ljudskoj sposobnosti, sigurno emo biti svladani; ali ako pokaemo ivu vjeru u Isusa i ivimo pobono, razumjet emo to znai biti posveen istinom i neemo biti pobijeeni u ovom sukobu jer aneo Jahvin tabor podie oko njegovih tovalaca da ih spasi. Krist je zapovjednik naeg spasenja. On je onaj koji jaa svoje sljedbenike za moralnu bitku koju su odluili voditi. ... Oni koji otvaraju Pismo i koji se hrane nebeskom manom postaju dionici boanske naravi. Oni nemaju ni ivota ni iskustvo bez Krista. ... Oni znaju da po karakteru trebaju biti slini Onome s kojim je Bog veoma zadovoljan. (Review and Herald, 28. lipnja 1892.)

111

9. travnja

Protivljenje nam moe koristiti

A to na dobru zemlju, to su oni koji uju rije i uvaju je u dobru i plemenitu srcu i rode rod zbog ustrajnosti. (Luka 8,15) Ali, ako ljubav prema svijetu, ako samouzdizanje ili bilo koja neista misao ili djelo postigne pobjedu nad nama, trebamo li izgubiti povjerenje u sebe ili u Isusa? Je li se to dogodilo zato to nas je Isus iznevjerio i nije nam dao dovoljno svoje milosti? Ne, dogodilo se zato to nismo uinili ono to nam je Gospodin rekao: Bdijte i molite se! U molitvi budite postojani! Molite se Bogu duhom bez prestanka! Kako vaa dua moe biti zdrava kada se zatvarate pred molitvom i ne odravate nikakvu vezu s Isusom, izvorom sveg naeg duhovnog svjetla, ivota i sile? Mi moramo imati stalnu vezu s Kristom jer je On naa potpora. On je onaj Kruh koji je doao s Neba. Prema tome, budimo izvritelji Njegove rijei i imat emo duhovni ivot i snagu. Mi moramo izlaziti esto pred Boga kao molitelji, jer molitva dovodi duu u neposrednu vezu s Bogom preko Isusa Krista. On je Put, Istina i ivot. Ako krani promae, to je zato to ne sluaju zapovijedi svojega Zapovjednika. Oni su nemarni; ne nalikuju na Krista. Dua e doivjeti katastrofu ako zanemari molitvu, jer ete biti nave128

deni da bezbrino padnete pod vlast kunji. Ali ako padnete, nemojte zato odbaciti svoje povjerenje u Boga; izgubite povjerenje u sebe i pribliite se Kristu. Krista ne smijemo optuivati za posljedice nae nemarnosti i neodlunosti. Onaj tko je dao svoj ivot za spasenje grenog ovjeka, zna vrijednost svake due. On nikada nee propustiti svoj dio niti e postati obeshrabren. On nikada nee ostaviti onoga tko je pogrijeio, tko je bio izloen kunji i okuan u sukobu. Dosta ti je moja milost! Bog je vjeran i nee dopustiti da budete kuani preko vaih snaga. (1. Korinanima 10,13) On odmjerava i ocjenjuje svaku nevolju prije nego to joj dopusti da doe. ... Protivljenje s kojim se suoavamo moe se pokazati kao blagoslov za nas na mnogo naina. Ako se dobro podnese, ono e razviti vrline koje se nikada ne bi pojavile ako kranin ne bi morao nita podnijeti. A vjera, strpljenje, podnoenje, usmjerenost prema Nebu, povjerenje u Promisao, istinsko suosjeanje prema zalutalima, sve su to posljedice kunji koje su dobro podnesene. ... Ako se Rije primi s dobrim i iskrenim srcem, tvrdovrata dua bit e pokorena i vjera, razumijevanje obeanja i oslanjanje na Isusa doivjet e pobjedu. (Review and Herald, 28. lipnja 1892.)

10. travnja

112

Bogata
Nato im iznese usporedbu: Bijae neki bogata ije polje obilno urodi. I poe razmiljati u sebi: to da uinim? Nemam vie u to skupiti ljetine. (Luka 12,16.17) Ovaj je ovjek sve primio od Boga. Suncu je bilo doputeno da sja na njegovu zemlju; jer ono obasjava pravednoga i nepravednoga jednako. Pljuskovi s neba padaju i na dobroga i na zloga jednako. Gospodin je uinio da vegetacija buja, polja donose rod i dovedu do savrenstva bogatu ljetinu. Bogata se naao u nedoumici to da ini sa svim bogatim urodom. Sma129

trao je da je on u veoj milosti Neba nego drugi, pa je zaslugu za to pripisao sebi i svojoj mudrosti. Imao je veliko bogatstvo pa se nije morao okrivljavati za grijehe koje su mnogi inili. On je stekao svoja dobra ne kockanjem, ne iskoritavanjem tue nevolje kada se netko naao u materijalnoj oskudici pa je bio prisiljen svoje imanje prodati ispod cijene; njegovo je bogatstvo bilo steeno zahvaljujui Bojoj promisli koja je inila da njegova zemlja donosi obilan rod. Meutim, ovjek je pokazao sebinost, pokazao je ono to dotad nije ni mislio da ima u svojem karakteru. Nije mislio na Boga, velikog davatelja svih blagoslova. Nije razmiljao o svojoj odgovornosti pred Bogom. ... Da je volio Boga i da Ga se bojao, ponudio bi Mu svoje darove zahvalnosti i poklonio bi se pred Njime govorei: Poui me kako da uporabim sva ova dobra! Koliko je gladnih moglo biti nahranjeno, koliko neodjevenih odjeveno, koliko srca obradovano, koliko molitava za kruh i odjeu usliano i koliko se melodija slavljenja moglo uzdii u Nebo! Gospodin je usliavao molitve siromanih i potrebitih i dao obilnu zalihu dobara da se namire sve njihove potrebe uz pomo blagoslova koji je izlio na ovog bogataa. Meutim, ovjek koji je iznenada postao tako bogat, zatvorio je prilaze svoje due za viku onih u potrebi; i umjesto da se odrekne svojega prevelikog obilja dobara zadovoljavajui njihove potrebe, rekao je svojim slugama: Ovako u uiniti: razvalit u svoje itnice te sagraditi vee pa u u njih skupiti svu svoju penicu i svoja dobra. Rekao je: Tada u rei svojoj dui: Duo, ima mnogo dobara u zalihi za brojne godine, poivaj, jedi, pij, uivaj! Luae ree mu Bog jo noas zatrait e ti se dua. Komu e pripasti ono to si skupio? (Review and Herald, 19. lipnja 1894.)

130

11. travnja

113

Radnici
Kraljevstvo je nebesko slino domainu koji izae rano ujutro da najmi radnike u svoj vinograd. I nagodi se s radnicima po denar na dan te ih posla u svoj vinograd. (Matej 20,1.2; proitajte i Matej 20,1-16!) Krist je pouavao putem slika i simbola. Jednom prilikom ispriao je usporedbu o unajmljivanju radnika da bi opisao nain na koji Bog postupa s onima koji se posveuju Njegovoj slubi. ... U Judeji je bio obiaj da ljudi ekaju na trnici da netko doe i unajmi ih; u Europi se i danas sree taj obiaj. Oni kojima je potrebna pomo odlaze na trnicu po radnike koje e zaposliti. ovjek u usporedbi prikazan je kako odlazi u razna doba dana i trai radnike. Oni koje je unajmio rano ujutro nagodili su se s njim za dogovorenu svotu novca, dok su oni koje je unajmio poslije prepustili domainu da sam odredi veliinu nadnice koju e primiti. Kada doe veer, ree gospodar vinograda svome upravitelju: Zovi radnike pa im poevi od posljednjih do prvih podaj plau! Tako dooe oni od jedanaestoga sata i primie po denar. Kada dooe prvi, pomislie da e primiti vie. Ali i oni primie po denar. Pouka iz prie o radnicima odnosi se na pitanje o kojemu su uenici raspravljali putem tko e biti vei u nebeskom kraljevstvu. Otkupitelj svijeta sagledao je opasnost koja e zaprijetiti Njegovoj Crkvi i pokuao je navesti svoj narod na zakljuak o njegovom pravom poloaju, jer je ta usporedba bila samo nastavak pouke koju im je uputio nakon Petrovog pitanja: Evo, mi smo ostavili sve i poli za tobom. to emo za to dobiti? (Matej 19,27) S dubokim povjerenjem trebamo se osloniti na Boga i dopustiti svojem srcu da poiva u Njemu ne pitajui to emo za to dobiti. ... Isus bi elio da oni koji su se prihvatili Njegove slube ne budu eljni nagrade, niti da misle da trebaju primiti naknadu za sve to ine. ... Gospodin gleda na duh i daje nagradu u 131

skladu s njime, a neporoni, djetinji duh ljubavi ini da rtva postaje dragocjena u Njegovim oima. (Review and Herald, 3. srpnja 1894.) 114 12. travnja

Uitelj pravednosti
Ako ustrajete u mojoj nauci, uistinu ste moji uenici; upoznat ete istinu, a istina e vas osloboditi. (Ivan 8,31.32) Isus kae: Uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama. Isus je bio najvei uitelj kojega je svijet ikada vidio. On je objavljivao istinu jasnim, snanim rijeima, a ilustracije kojima se sluio bile su najistije i najuzvienije. ... U svojem Govoru na gori, Isus je dao prava tumaenja starozavjetnih tekstova objavljujui istine koje su izopaili knjievnici, glavari i farizeji. Kakvo je samo sveobuhvatno znaenje dao Bojem zakonu! On sam je dao Zakon dok su klicale zvijezde jutarnje i Boji uzvikivali dvorjani. Sam Krist je bio temelj cjelokupnog hebrejskog sustava i ostvarenje svih slika, simbola i rtava. Obavijen stupom od oblaka, On sam je dao odreene upute Mojsiju za izraelski narod i On je bio jedini koji je mogao raspriti mnotvo zabluda koje su se preko ljudskih izreka i predaja nagomilale oko istine. ... On je uzdigao istinu da bi kao svjetlo obasjala moralnu tamu svijeta. On je oistio svaki dragulj istine od smea ljudskih izreka i predaja i uzdigao istinu do Bojeg prijestolja odakle je i bila objavljena. ... Njegovo je ponaanje bilo u tako otroj suprotnosti s ponaanjem knjievnika, farizeja i vjerskih uitelja toga vremena da su se oni pokazali kao grobovi koji se ne raspoznaju, licemjerni vjerski prevaranti koji su nastojali uzdii sebe prikazujui se kao sveti ljudi, iako su iznutra bili puni grabea i svake neistoe. Oni nisu mogli trpjeti istinsku svetost, pravu revnost za Boga, to su bile karakteristine osobine Kristovog karaktera; jer je prava vjera bacala svoj odraz na njihov duh i obiaje. ... 132

U Isusovom srcu nije bilo mrnje ni prema kome, osim prema grijehu. Oni bi Ga mogli prihvatiti kao Mesiju da je jednostavno pokazivao svoju udotvornu silu i da se suzdrao od optubi za grijeh, od osuivanja njihovih pokvarenih strasti i izricanja Bojeg prokletstva nad njihovim idolopoklonstvom; ali budui da On nije odobravao zlo, iako je lijeio bolesne, otvarao oi slijepima i podizao mrtve, nisu imali nita drugo za boanskog Uitelja osim ogorenih pogrda, ljubomore, zavisti, optubi i mrnje. ... (Review and Herald, 6. kolovoza 1895.)

13. travnja

115

Imate li ulja u svojim svjetiljkama?

Tada e biti s kraljevstvom nebeskim kao sa deset djevica koje uzee svoje svjetiljke te izioe u susret zaruniku. (Matej 25,1; proitajte i Matej 25,13) Iako su pet od ovih djevica prikazane kao mudre, a pet kao lude, sve su imale svjetiljke. Sve su bile osvjedoene da se moraju pripremiti za dolazak zarunika i sve su stekle spoznaju istine. Nije bilo nikakve vidljive razlike meu mudrima i nerazumnima sve dok se nije uo usklik: Zarunik dolazi! Iziite mu u susret!, ali se tada pokazalo pravo stanje stvari. Mudre su poduzele mjere i ponijele sa sobom ulja u svojim posudama, tako da su njihove svjetiljke koje su poele treperiti mogle dobiti potrebnu koliinu ulja; dok se lude nisu pripremile za takav sluaj pa su sada uputile ozbiljnu, oajniku molbu mudrima. ... One su zanemarile pripremu za susret sa zarunikom pa su se sada morale obratiti za pomo onima koji su ih opskrbljivali uljem. ... Dok ita ovu usporedbu, ovjek mora osjetiti saaljenje prema ludim djevicama i postaviti pitanje: zato mudre nisu htjele podijeliti svoju zalihu ulja? Ali kada usporedbu primijenimo na duhovno podruje, moemo otkriti razlog. Nemogue je da oni koji imaju vjere i milosti dijele svoju zalihu s onima koji je nemaju. Nemogue je da oni koji su temeljito ispitali svoje srce, koristi od ispitivanja podijele s onima koji 133

su obavili samo povran posao. ... Svih deset djevojaka izgledale su spremne za dolazak zarunika, ali je kunja iznijela na javu injenicu da je pet od njih ipak bilo nespremno. ... Lude djevice ne prikazuju licemjerne vjernike. One su cijenile istinu, zastupale su istinu, odluile su izii u susret zaruniku. One su bile povezane s onima koji su vjerovali u istinu, pole su s njima, imale su svjetiljke koje simboliziraju spoznaju istine. ... Mnogi spremno prihvaaju istinu, ali je ne usvajaju pa je i njezin utjecaj na njih samo prolazan. Oni su slini ludim djevicama koje nisu imale ulja u svojim svjetiljkama ni u svojim posudama. Ulje je simbol Svetoga Duha koji ulazi u duu vjerom u Isusa Krista. Oni koji usrdno istrauju Pisma uz mnogo molitava, koji se oslanjaju na Boga vrstom vjerom, koji sluaju Njegove zapovijedi, bit e meu onima koji su prikazani mudrim djevojkama. (Review and Herald, 17. rujna 1895.)

116

14. travnja

Nevjerni sluga
Kad pristupi onaj koji je primio jedan talenat, ree: Gospodaru, znajui da si ovjek tvrd, da anje gdje nisi sijao i kupi gdje nisi vijao, pobojah se, odoh i sakrih tvoj talenat u zemlju. Evo ti to je tvoje. (Matej 25,24.25) Pouka ove usporedbe je jasna. Svi darovi intelekta ili imanja koje netko ima na raspolaganju, povjereni su Njemu. Oni su Gospodnja svojina i trebaju biti uporabljeni Njemu na slavu i hvalu. Oni trebaju biti usavreni i uveani uporabom, tako da Gospodin dobije dobitak od njih. Meutim, Gospodin ne dobiva nikakav dobitak od mnogih talenata jer ih, slino nevjernom sluzi, oni kojima su povjereni ne umnoavaju. ... Svi koji u svojem srcu njeguju sebinost, posluat e Sotoninu kunju i odigrat e ulogu nevjernog, nemarnog sluge. Oni e sakriti povjereno blago, nee uporabiti svoje talente za Gospodina. ... Oni su krto sijali ili uope nisu sijali, pa e i 134

poeti krto. Ali iako im je Gospodin to rekao rijeima koje se ne mogu pogreno razumjeti ako je ovjek poten i iskren, oni njeguju nezadovoljstvo u svojim srcima, prigovaraju da je Gospodin nepravedan gospodar i da je otro i nepravedno postupao prema njima. ... Danas se tim poslom bave mnogi koji tvrde da poznaju Boga. Oni govore na srdit, prigovaraki nain o Gospodnjim zahtjevima. Oni ne optuuju neposredno Boga da je bio nepravedan, ali prigovaraju svemu to se tie uporabe njihovog utjecaja ili njihovih sredstava u Njegovoj slubi. Bez obzira na to o kome se radi, ako oni kojima je Gospodin povjerio svoje darove ne uporabe na najbolji mogui nain svoje sposobnosti, ako ne surauju s nebeskim anelima nastojei biti na blagoslov svojim blinjima, primit e osudu od Gospodina: Ti, nevjerni i lijeni slugo, ti si dobio na uporabu moje darove, ali ih nisi uporabio! ... Ti koji si mislio da zna tako mnogo, zlonamjerno si me protumaio i naveo si i druge da pomisle da sam nepravedno otar i pun zahtjeva. Nekorisnog slugu bacite van, u tamu, gdje e biti pla i krgut zuba. U taj e dan ovi nevjerni sluge uvidjeti svoju pogreku, shvatit e da su sebino zadravajui svoje darove da Gospodin ne moe imati nikakve koristi od njih ne samo izgubili sve to su imali, ve da su izgubili i svoje vjeno blago. (Review and Herald, 5. sijenja 1897.)

15. travnja

117

to bi moglo biti
Jer svakomu tko ima dat e se jo pa e obilovati, a onomu tko nema oduzet e se i ono to ima. (Matej 25,29) Oni koji prihvate Isusa kao svojeg Spasitelja ivjet e ivotom poniznosti, strpljenja i ljubavi. Oni se nisu predali Gospodinu radi dobitka koji trebaju primiti. Oni su postali jedno s Kristom kao to je Krist jedno s Ocem, i svakoga dana dobivaju nagradu time to sudjeluju u Kristovoj poniznosti, ponienju, samoodricanju i portvovnosti. Oni nalaze svoju 135

radost u dranju Gospodnjih obreda. U pravoj slubi nalaze nadu, mir i utjehu; i vjerom i hrabrou idu naprijed putem poslunosti slijedei Onoga koji je dao svoj ivot za njih. Svojim posveenjem i odanou pokazuju svetu istinitost rijei: ivim, ali ne vie ja, nego Krist ivi u meni! Prorok Malahija kae: Ali kad se razgovaraju oni koji se Boga boje, Jahve pazi, slua ih, i to se pred njim pie u knjigu spomenicu u korist onih koji se boje Jahve i tuju Ime njegovo. (Malahija 3,16) Jesu li izgovorene rijei prigovora, nalaenja mana, samosaaljenja? Ne, suprotno onima koji govore protiv Boga, oni koji Ga se boje, izgovaraju rijei ohrabrenja, zahvalnosti, slavljenja. Oni ne pokrivaju Boji oltar svojim suzama i tualjkama; oni dolaze s licima koja blistaju zrakama Sunca Pravednosti, oni slave Boga radi Njegove dobrote. Takve rijei ine da se raduje cijelo Nebo. Oni koji ih izgovaraju moda su siromani svjetovnim imanjem, ali vjerno dajui Bogu dio koji On zahtijeva, priznaju svoju zaduenost pred Njime. Sluenje sebi ne nalazi mjesta u poglavljima njihove ivotne povijesti. U ljubavi i zahvalnosti, s pjesmama radosti na usnama, oni donose svoje darove Gospodinu govorei kao nekada David: On onoga to je Tvoje, dali smo Ti radosna srca! Moji e biti, moja steevina govori Jahve nad Vojskama. U Dan koji spremam bit u im milostiv kao to je milostiv otac sinu koji mu slui! (Malahija 3,17) Oni koji istinski slue Bogu bojat e Ga se, ali ne onako kao nevjerni sluga koji je sakrio svoj talenat u zemlju zato to se plaio da e Gospodinu dati to Mu pripada. Oni e se plaiti da ne osramote svojega Stvoritelja proputajui usavriti i iskoristiti svoje talente. (Review and Herald, 5. sijenja 1897.) 118 16. travnja

Oaravajue rijei
Nikada ovjek nije govorio kao ovaj ovjek! (Ivan 7,46) Obrazovani ljudi bili su oarani Isusovim naukom, a neobrazovanima je uvijek bio na korist jer se On pozivao na njihov 136

razum. Njegove ilustracije uvijek su bile uzimane iz svakidanjeg ivota i iako su bile jednostavne, imale su u sebi prekrasno i duboko znaenje. Ptice u zraku, ljiljani u polju, sjeme, pastiri i njihova stada tim je slikama Isus opisivao besmrtne istine; i nakon toga, kada god bi Njegovi sluatelji sluajno vidjeli sve to u prirodi, sjeali su se Njegovih rijei. Kristove ilustracije stalno su ponavljale Njegove pouke. Krist se uvijek sluio najjednostavnijim jezikom, ali su Njegove rijei sluali ljudi koji su razmiljali duboko, bez predrasuda, jer su to bile rijei koje su stavljale na kunju njihovu mudrost. Duhovne istine uvijek se moraju iznositi jednostavnim jezikom iako se obraamo obrazovanim, uenim ljudima, jer su takvi obino neznalice kada se radi o duhovnim pitanjima. Najjednostavniji jezik je i najrjeitiji. ... Kristove rijei, tako utjene i ohrabrujue za one koji su ih sluali, namijenjene su i nama danas. I kao to vjerni pastir poznaje svoje stado i brine se o njemu, tako se i Krist brine o svojoj djeci. ... Krist duboko poznaje svoje ovce, a napaene i bespomone ovce predmet su Njegove posebne skrbi. ... Krist nije elio da se Njegove rijei vraaju Njemu prazne ... On sam nita nije napisao; ali je Sveti Duh sve Njegove rijei i djela upisao u sjeanje Njegovih uenika kako bi mogle biti zabiljeene nama na blagoslov. Kristove upute bile su izraene na najjasniji mogui nain. Bilo je nemogue da ih bilo tko pogreno razumije. Meutim, knjievnici i farizeji ... izvrtali su i zlorabili Njegove rijei. Izjave koje su bile kruh ivota izgladnjelim duama, postajale su gorke idovskim glavarima. ... U svojem Govoru na gori Krist je govorio kao da zna da knjievnici i farizeji vjeruju u Stari zavjet. Oni su bili u mnotvu, a uenici su se zadravali u blizini svojega omiljenog Uitelja. Krist je tom prigodom izjavio: Ne bude li vaa pravednost vea od pravednosti knjievnika i farizeja, sigurno neete ui u kraljevstvo nebesko! Svojim rijeima On je osudio njihov formalizam i njihovo licemjerje. Iako su se neposredno odnosile na Njegove sluatelje, one se odnose i na ljude u ovo vrijeme koji ne ispunjavaju Boju volju. One su dalekosene i odjekuju kroz vjekove sve do naeg vremena. (Review and Herald, 18. svibnja 1897.)

137

119

17. travnja

Trs i loze
Ja sam pravi trs i moj je Otac vinogradar. (Ivan 15,1) U svojim poukama Krist nije pribjegavao visokim, apstraktnim pojmovima. On je na najjednostavniji nain objavljivao istine od ivotne vanosti, tako da su ih i ljudi koje je On nazivao malom djecom mogli razumjeti. A ipak, i u Njegovim najjednostavnijim mislima krila se dubina i ljepota koje nisu mogli dokuiti ni najobrazovaniji umovi. ... Trs je esto bio rabljen kao simbol Izraela, a pouka koju je Isus sada namijenio svojim uenicima potjecala je odatle. On se mogao posluiti gracioznom palmom kako bi prikazao sebe. Velianstveni cedar koji je strao u visine ili moni hrast koji je irio svoje grane i uzdizao ih prema nebu, mogli su Mu posluiti kao ilustracija vrstine i besprijekornosti onih koji slijede Krista. Ali umjesto toga, On je slikom trsa s njegovim lozama prikazao sebe i svoj odnos prema svojim istinskim sljedbenicima. Ja sam pravi trs i moj je Otac vinogradar. Na obroncima Palestine na nebeski Otac posadio je divan Trs, a On sam je bio Vinogradar. Ta slika nije imala znaajan oblik koji bi ve na prvi pogled pokazao svoju vrijednost. Izgledao je kao korijen koji izbija iz sasuenog tla ne privlaei puno pozornosti. Ali kada su na biljku obratili pozornost, neki su tvrdili da je nebeskog podrijetla. Stanovnici Nazareta su bili oarani kada su vidjeli njezinu ljepotu, ali kada su shvatili da e uzrasti gracioznije i privlaiti vie pozornosti od njih samih, htjeli su iskriti dragocjenu biljku i baciti je preko zida. Jeruzalemljani su uzeli biljku, smrvili je i pogazili svojim nesvetim nogama. Htjeli su je unititi zauvijek. Meutim, nebeski Vinogradar nikada nije gubio svoju biljku iz vida. Budui da su ljudi pomislili da su je unitili, On ju je uzeo i ponovno je zasadio s druge strane zida. Sakrio ju je sa zemaljskog vidika. ... Svaka loza koja donosi rod prikazuje ivu sliku trsa, jer i on donosi isti rod kao i loza. ... Svaka loza pokazat e ima li u njoj ivota ili nema ... jer tamo gdje ima ivota, ima i rasta. 138

ivotodavne osobine stalno se prenose s trsa i to se pokazuje rodom koji loze donose. Kao to mladica dobiva ivot kada se sjedini s trsom, tako i grenik sudjeluje u boanskoj naravi kada se pripoji Kristu. Smrtni mukarci i ene sjedinjuju se s beskrajnim Bogom. (Revew and Herald, 2. studenoga 1897.)

18. travnja

120

Biser velike vrijednosti

Nadalje: s kraljevstvom je nebeskim kao s trgovcem koji trai skupocjeno biserje i kad se namjeri na dragocjen biser, ode da proda sve to ima i kupi ga. (Matej 13,45.46; proitajte i Matej 18,15-35) Usporeujui nebesko kraljevstvo s biserom, Krist je elio navesti svaku duu da cijeni taj biser iznad svega. Posjedovati biser, to znai imati Spasitelja, simbol je istinskog bogatstva. To je blago iznad svakog zemaljskog blaga. Krist je spreman primiti svakoga tko iskreno dolazi k Njemu. On je naa jedina nada, na Alfa i Omega. On je nae sunce i na tit, naa mudrost, nae posveenje, naa pravednost. Samo Njegovom snagom naa srca mogu ostati u Bojoj ljubavi. ... Jednom prigodom Krist je upozorio svoje uenike da ne bacaju svoje bisere pred one koji nisu sposobni prepoznati njihovu vrijednost. ... Ne dajte svetinje psima! rekao im je. Ne bacajte svoga biserja pred svinje, da se, poto ga pogaze, ne okrenu te vas rastrgaju! (Matej 7,6) Kada su ljudi neosjetljivi, kada ne cijene biser velike vrijednosti, kada se ponaaju nepoteno prema Bogu i blinjima, kada pokau da je rod koji donose rod sa zabranjenog drveta, pazite da povezujui se s njima ne izgubite vezu s Bogom. ... Istina kakva je u Isusu stavlja nas u ispravnu perspektivu i odrava nas tako. Istina je sidro due, sigurno i vrsto. Meutim, istina nije istina za one koji je ne sluaju. Kada mukarci i ene odlutaju od naela istine, oni uvijek iznevjeravaju sveto povjerenje. Neka svaka dua, na bilo kojem podruju djelova139

nja, usadi istinu u srce silom Svetoga Duha. Ako se to ne dogodi, oni koji propovijedaju istinu iznevjerit e sveto povjerenje. Lijenici e doivjeti brodolom svoje vjere. Pravnici, suci, senatori, postat e pokvareni, priviknut e se na mito; dopustit e sebi da budu kupovani i prodavani. Oni koji ne hode u svjetlu kao to je Krist bio u svjetlu, slijepi su voe slijepih. To su oblaci bez vode koje vjetrovi gone; besplodna stabla u kasnoj jeseni, dvaput umrla, iz korijena iupana. (Juda 12) (Review and Herald, 1. kolovoza 1899.) 121 19. travnja

Koliko puta da oprostim?

Isus mu odgovori: Ne kaem ti do sedam puta, nego do sedamdeset i sedam puta. (Matej 18,22; proitajte i Matej 18,15-35!) Tada mu pristupi Petar i zapita ga: Gospodine, ako brat moj pogrijei protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta? Isus mu odgovori: Ne kaem ti do sedam puta, nego do sedamdeset i sedam puta. ... Zato je kraljevstvo nebesko slino kralju koji odlui urediti raune sa svojim slugama. Kad poe obraunavati, dovedoe mu jednoga koji mu je dugovao deset tisua talenata. Budui da nije mogao vratiti, gospodar naredi da se proda on, ena mu i djeca sa svim imanjem, da tako izravna dug. Tada sluga pade preda nj niice te ga zamoli: Ustrpljenja imaj sa mnom, i sve u ti vratiti! I gospodar se smilova tomu sluzi pa ga otpusti i dug mu oprosti. ... Kad taj sluga izie, susrete jednoga od drugova svojih koji mu je dugovao stotinu denara. Uhvati ga, poe ga daviti i govoriti mu: Vrati to si duan! Tada pred njega pade drug njegov i zamoli ga: Ustrpljenja imaj sa mnom pa u vratiti! Ali on ne htjede. ... Ova usporedba trebala je pokazati kakav duh njenosti i suuti mi trebamo pokazati prema drugima. Ovaj kralj pokazao je nadnaravnu milost boanski oprost svih grijeha. Kralj prikazuje Krista koji, pokrenut samilou, oprata dug svojem sluzi. ... 140

Kada je dunik traio odgodu obeavajui: Ustrpljenja imaj sa mnom pa u vratiti! osuda je bila povuena; cijeli dug bio je oproten i njemu se vrlo brzo pruila prilika da se ponaa po ugledu na gospodara koji mu je oprostio. ... Meutim, taj isti prema kojemu se postupalo tako milostivo, postupio je prema svojem drugu na potpuno drugaiji nain. ... Pouka koju trebamo nauiti glasi da moramo njegovati duh istinskog opratanja, isto onako kao to je Krist oprostio greniku koji ni u kojem sluaju nije mogao vratiti svoj golemi dug. Mi trebamo imati na umu da je Krist platio beskrajnu cijenu za grena ljudska bia i da zato i mi trebamo postupati prema njima kao prema Kristovom otkupljenom vlasnitvu. (Review and Herald, 3. sijenja 1899.) 20. travnja 122

Svadba kraljevog sina

Kraljevstvo je nebesko slino kralju koji priredi svadbu svome sinu te posla svoje sluge da pozovu uzvanike na svadbu. Ali ovi ne htjedoe doi. (Matej 22,2.3; proitajte i Matej 22,1-14!) Kralj je poslao svoje glasnike prvo onima koji su se nazivali Njegovim izabranim narodom. Meutim, ovi, potpuno posveeni nagomilavanju zemaljskog dobitka, nisu se odazvali pozivu: nisu marili za to. Kada su oni koji su prvi bili pozvani odbili poziv, kralj je poslao svoje glasnike na raskra putova, a tamo su se nalazili oni koji nisu bili tako duboko zauzeti poslom kupovanja i prodavanja, sjetve i graenja. ... Tada ue kralj da pogleda goste. Nae ondje jednog ovjeka koji ne bijae obuen u svadbeno ruho te mu ree: Prijatelju, kako si uao ovamo bez svadbenog ruha? On ostade nijem. Tada kralj zapovjedi poslunicima: Sveite mu noge i ruke te ga bacite van, u tamu gdje e biti pla i krgut zuba! Ima onih koji su doli uivati prednosti gozbe istine koji nisu jeli mesa niti pili krvi Sina Bojega. Oni tvrde da vjeruju u Rije i da je propovijedaju drugima, ali ine nepravedna djela. ... 141

Poziv koji su odbacili oni koji su bili prvi pozvani, bio je upuen drugima. On je bio poslan neznaboakom svijetu. I on se prvo morao propovijedati na raskrima putova onima koji su aktivno sudjelovali u poslovima ovoga svijeta, glavarima i uiteljima u ljudskom rodu. Oni koji objavljuju posljednji poziv milosti grenom svijetu, ne smiju zaobilaziti sveenike i propovjednike. Boji sluge trebaju im se pribliiti kao oni koji su duboko zainteresirani za njihovo blagostanje, a onda se trebaju moliti za njih u svojim molitvama. ... Da ne bismo mislili samo na velike i darovite, a zaboravili na siromanije, na one koji ive u skromnim okolnostima, Krist u usporedbi o velikoj veeri ui svoje vjesnike da idu i k onima koji su na putovima i ogradama, siromanima i ponienima na ovoj zemlji. ... Trud se mora uloiti u zadobivanje svih slojeva. (Review and Herald, 8. svibnja 1900.)

123

21. travnja

Svadbeno ruho
Tada ue kralj da pogleda goste. Nae ondje jednog ovjeka koji ne bijae obuen u svadbeno ruho. (Matej 22,11; proitajte i Matej 22,1-14) Uz pomo Svetoga Duha mukarci i ene mogu se uzdii iznad uobiajenoga i ivjeti istim, svetim ivotom. Oni takozvani vjernici koji to ne uine, proglaavaju istinu laju. ... Oni ne pokazuju rijeju i ponaanjem preobraavajuu silu koja prati istinu. Kako bi Gospodin mogao biti zadovoljan onima koji ne ulau nikakve napore da se uzdignu na viu razinu? Zar oni ne tvrde da su dobili uzvienu, plemenitu istinu? Bog ne trai od mukaraca i ena da se odreknu bilo ega to slui na zdravlje due ili tijela, ali zahtijeva da se odreknu poniavajuih poroka koji ih oslabljuju i koji e ih, budu li ih njegovali, iskljuiti iz Neba. On im ostavlja mjesta za svako zadovoljstvo u kojemu se moe uivati bez ugroavanja savjesti, kojega se moete sjeati bez kajanja. On trai od njih, zbog njihovog sadanjeg i vjenog dobra, da njeguju vrline 142

koje donose zdravlje tijelu i snagu dui. Za nau sreu kao ljudskih bia i kao krana potrebne su iste misli i pravilne navike. Sve to ima poniavajui karakter mora se svladati ako elimo vidjeti Kralja u svoj Njegovoj ljepoti. Gospodin moe i eli pomoi svakome tko zatrai Njegovu pomo u naporu da postane ist i svet. ... Jeste li uloili ozbiljne napore u svladavanje svojih prirodnih sklonosti prema zlu, navika i obiaja koji su bili dio vaeg ivota prije nego to ste prihvatili istinu? Jesu li oni koji tvrde da vjeruju u istinu isto tako neuredni i nesreeni u domu i isto tako neslini Kristu u svojem svakidanjem ivotu kao to su bili prije nego to su prihvatili Krista? Ako je tako, oni ne ukazuju slavu Onome koji ih je pozvao iz tame. Oni se nisu obukli u Kristovu pravednost. Odluno se trudite da postignete napredak. Oistite se od svake prljavtine tijela i duha usavravajui svetost u Gospodnjem strahu. Budite uredni i isti u svojem odijevanju, ljubazni i usluni u svojem ponaanju. Budite neporoni i plemeniti jer je Nebo sama sr neporonosti i plemenitosti. I kao to je Bog ist i svet na svojem podruju, tako i mi moramo biti na svojem. itajte pozorno i kritiki usporedbu o svadbenom ruhu i primijenite na sebe pouke koje ona objavljuje. ... Oni koji govore da prihvaaju istinu, a ipak ostaju nepromijenjeni u navikama i obiajima, prikazani su ... ovjekom koji je doao na gozbu bez svadbenog ruha. (Review and Herald, 26. veljae 1901.) 22. travnja 124

Gospodnji vinograd
Bijae neki domain koji posadi vinograd, ogradi ga plotom. (Matej 21,33; proitajte i Matej 21,33-41) Opis toga vinograda iznesen je u Knjizi proroka Izaije: Zapjevat u svojemu dragome, pjesmu svog ljubljenog njegovu vinogradu. Moj je dragi imao vinograd, na breuljku rodnome. Okopa ga, iskri kamenje, posadi ga lozom plemenitom. Posred njega kulu on podie, i u nj tijesak metnu. (Izaija 5,1.2) 143

Ova slika prikazuje prednosti i prilike ukazane Izraelu. ... Preko Mojsija dobili su boanske propise i zapovijedi. ... Bog im je dao bogatstvo i blagostanje. Uivali su sve zemaljske i sve duhovne prednosti. Bili su ograeni zakonom Deset zapovijedi. Po tome se Izrael razlikovao od svih drugih naroda na licu Zemlje. Crkva je Boje posebno blago, dragocjena u Njegovim oima, draga Njegovom srcu beskrajne ljubavi. ... Domain je poduzeo sve mjere kako bi vinograd dobio najbolju skrb. Uinjeno je sve da bi vinograd posluio na slavu svojega vlasnika. ... Ognjem, olujom i smru veliki JA SAM otkupio je svoj narod da bi ga proslavio kao svojeg posebnog predstavnika. Izveo ga je iz zemlje robovanja. Nosio ga je kao na orlovim krilima i doveo ga sebi da bi mogao poivati pod sjenkom Svemoguega. Krist je bio nevidljivi voa sinova Izraelovih u njihovom lutanju kroz pustinju. ... Oni su bili svjedoci prekrasnog oitovanja Boje sile dok su prelazili preko Crvenog mora. Iz dana u dan putovali su pod stupom od oblaka, simbolom boanske prisutnosti. ... S takvim Voom, s takvim oitovanjima Njegove veliine i moi, sinovi Izraelovi morali su, nadahnuti vjerom i hrabrou, ii naprijed. ... Samo dvojica od onih koji su preli preko Crvenog mora ula su u Obeanu Zemlju. ... Mi moramo dobro paziti da ne doivimo istu sudbinu kao i stari Izrael. Povijest njihove neposlunosti i pada zapisana je nama na pouku kako ne bismo inili ono to su oni inili. (Review and Herald, 10. srpnja 1900.)

125

23. travnja

Kako je Isus propovijedao istinu

A ovo je vjeni ivot: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista. (Ivan 17,3) Da je to smatrao potrebnim, Krist je svojim uenicima mogao otkriti tajne koje bi nadmaile i zasjenile sva otkria ljudskog uma. Mogao im je o svakoj temi pokazati injenice koje bi nadmaivale mo razumijevanja ljudskog uma i da ipak 144

ni u jednoj sitnici ne prikae istinu pogreno. On je mogao otkriti ono to je bilo nepoznato, ono to bi napregnulo matu do krajnjih granica, to bi privlailo pozornost i misli mnogih narataja sve do kraja ljudske povijesti. Mogao je otvoriti vrata tajnama koja je ljudski um uzalud pokuavao otvoriti. Mogao je mukarcima i enama postaviti drvo spoznaje s kojega bi mogli brati plodove iz stoljea u stoljee; ali to ne bi bilo bitno za spasenje njihove due, a poznavanje Bojeg karaktera bilo je nuno za unapreenje njihovih vjenih probitaka. ... Isus, Gospodin ivota i slave, doao je posaditi drvo ivota za ljudski rod i pozvati pripadnike grenog roda da jedu i da se nasite. Doao im je otkriti njihovu jedinu nadu, njihovu jedinu sreu i na ovom svijetu i na svijetu koji e doi. ... Nije doputao niemu da skrene Njegovu pozornost sa zadae koju je doao obaviti. ... Isus je vidio da ljudske misli moraju biti privuene Bogu da bi se mogli upoznati s Njegovim karakterom i dobiti Kristovu pravednost prikazanu Njegovim svetim Zakonom. Znao je da svi moraju dobiti vjernu sliku boanskog karaktera da ih ne bi prevarile Sotonine pogrene predodbe kojima je bacio paklenu sjenku na njihove putove i u njihovim mislima pripisao Bogu svoje sotonske karakteristike. ... Koliko se god veliki i mudri smatrali uitelji u svijetu u Njegove ili u nae dane, kada se usporede s Njime, ne bismo im se smjeli diviti jer je svaka istina koju su izgovarali dolazila od Njega, a sve to je dolazilo iz drugih izvora bilo je besmisleno. ak je i istina koju su izgovarali u Njegovim ustima bila ljepa i slavnija jer ju je On iznosio u jednostavnosti i dostojanstvu. (Signs of the Times, 1. svibnja 1893.) 24. travnja 126

Izgubljena ovca
Zar nee ovjek koji ima stotinu ovaca, kad mu jedna od njih zaluta, ostaviti devedeset i devet u gori te poi traiti zalutalu? (Matej 18,12) U usporedbi o pastiru koji je traio izgubljenu ovcu nalazimo sliku njenog Bojeg strpljenja, ustrajnosti i velike lju145

bavi. I dok razmiljamo o nesebinoj Bojoj ljubavi, naa srca su puna zahvalnosti, slavljenja i zahvaljivanja. Mi Ga slavimo zbog neprocjenjivog dara koji nam je dao u svojem jedinoroenom Sinu. ... Ne postoji ivotinja tako bespomona i zbunjena kao ovca koja je zalutala od svojeg stada. Ako je saaljivi pastir ne pronae, ona nikada nee nai put i vratiti se u tor. Farizeji su bili spremni optuiti i osuditi Isusa zato to nije kao oni odbacivao i osuivao carinike i grenike. ... Oni su mislili da e ih Zakon opravdati; nisu smatrali da se saaljenje i milost koje je Isus objavljivao u svojim poukama moraju svakako unijeti u svakidanji ivot. ... Krist nikada nije pozivao bezakonike da dou k Njemu da bi se spasili u svojim grijesima, ve da budu spaeni od njih. ... Krist nije ograniio plan spasenja na odreene ljude ili narod. On je rekao: Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovinjaka; i njih mi treba dovesti; one e uti glas moj, te e biti jedno stado i jedan pastir. (Ivan 10,16) Neka se ohrabri svaka oajna, obeshrabrena dua iako su, moda, neki pojedinci alosno pogrijeili. ... Nemojte misliti da vam Bog nee oprostiti vae prijestupe i da vam nee dopustiti da pristupite k Njemu, ve imajte na umu da je to upravo onaj Bog koji je uinio prvi korak, Bog koji vas je traio dok ste se jo bunili protiv Njega. ... Ako se ve misli da gorljivost i oduevljenje koji se smatraju nezaobilaznim osobinama u postizanju svjetovnog uspjeha, nisu preporuljivi dok traimo spasenje izgubljenih, koje ima dvostruki cilj da dobijemo blagoslov i da budemo na blagoslov to onda jest? Svojim obraenjem mi smo doli u ivotodavnu vezu s Isusom Kristom koji je postao naa mudrost, pravednost, posveenje i otkupljenje. (Signs of the Times, 22. sijenja 1894.) 127 25. travnja

Izgubljeni sin
Neki ovjek imao dva sina. Mlai od njih ree ocu: Oe, daj mi dio batine koji mi pripada! Otac im podijeli imanje. (Luka 15,11.12; proitajte Luka 15,11-32) 146

Kao odgovor na optube knjievnika i farizeja da se drui s grenicima, Krist je iznio usporedbe o izgubljenoj ovci, izgubljenoj drahmi i izgubljenom sinu. Ovim je usporedbama pokazao da Njegovo poslanje u svijetu nije bilo da se ljudi osjeaju bijedno, da osudi i uniti, ve da nae i spasi izgubljeno. ... To su bili oni kojima je Spasitelj bio potreban. ... Izgubljeni sin nije bio svjestan svojih dunosti, nije to bio sin kojim bi otac mogao biti zadovoljan, ve sin koji je elio ii svojim putovima. ... Njenu suut i ljubav svojega oca on je pogreno shvatio i to se otac strpljivije, ljubaznije i velikodunije ponaao, to je sin postajao sve nemirniji. ... Smatrao je da je njegova sloboda ograniena jer je slobodu zamiljao kao divlju raskalaenost i kako je elio biti neovisan o svakom autoritetu, odbacio je svako ogranienje nametnuto u oevom domu i uskoro potroio sve svoje imanje na raspusniki ivot. Onda je u zemlji u kojoj se nalazio nastala velika glad i u svojoj bijedi bio je zadovoljan ako se mogao nahraniti ostacima hrane koju su jele svinje. ... Sada vie nije imao nikoga tko bi mu rekao: Nemoj to initi jer e nakoditi samome sebi! ini ovo, jer je to pravo. Suoio se sa smru od gladi pa se zaposlio kod nekog stanovnika toga mjesta. Bio je poslan na najponiavajuu vrstu posla pasti svinje. Iako je to za idova bilo najbeasnije zanimanje, on je bio spreman raditi bilo to, toliko je velika bila njegova potreba. ... Trpi teku glad i ne moe zadovoljiti svoju potrebu; u tim se okolnostima prisjea da njegov otac ima dovoljno i previe kruha i odluuje se vratiti svojem ocu. ... Nakon to je donio tu odluku, ne eka kako bi dotjerao svoju vanjtinu. ... Dok je jo bio daleko, opazi ga njegov otac, i saali mu se te poleti, pade mu oko vrata i izljubi ga. ... Dom izgleda isto onako kao to je izgledao kada ga je napustio; ali kakve li razlike u njemu. ... Otac mu ne prua priliku da kae: Primi me kao jednog od svojih najamnika! Dobrodolica koja mu je ukazana uvjerava ga da mu je vraen poloaj sina. (Signs of the Times, 29. sijenja 1894.)

147

128

26. travnja

Stariji brat
On se razljuti i ne htjede ui. Njegov otac izie i poe ga moliti. (Luka 15,28) Zapazite glavnu misao u usporedbi. Stariji brat dolazi s polja, uje zvukove slavljenja, raspituje se to to sve znai, kau mu da se vratio mlai brat i da je zaklano ugojeno tele za gozbu. I tada se u starijem bratu pojavljuje sebinost, oholost, zavist i zloba. Smatra da je naklonost ukazana mlaem bratu uvreda za njega, otac ga pokuava razuvjeriti, ali on ne eli stvari promatrati u pravom svjetlu niti se eli pridruiti ocu u slavlju to je pronaeno izgubljeno. Stavlja ocu do znanja da ne bi primio sina natrag kada bi bio na njegovom mjestu, a zaboravlja da je jadni izgubljeni sin zapravo njegov roeni brat. Obraa se ocu s nepotovanjem optuujui ga da je nepravedan prema njemu, jer pokazuje naklonost prema nekome tko je rasipao svoj ivot. Za izgubljenog sina kae ocu onaj tvoj sin. Ne uzimajui u obzir sve to nesinovsko ponaanje, prijezir i aroganciju, otac postupa s njim strpljivo i blago. ... Je li stariji sin konano uspio uvidjeti da je nedostojan tako njenog i strpljivog oca? Je li uspio uvidjeti da je njegov brat, iako se ponaao bezakoniki, i dalje njegov brat, da se njihov meusobni odnos nije promijenio? Je li se pokajao zbog svoje zavisti i zatraio od oca oprost zato to mu je u lice pokazao svoje nepotovanje? Kako je ovaj opis starijeg brata bio prava slika nepokajnikog i nevjernog Izraela koji je odbio priznati da su carinici i grenici njegova braa kojima treba oprostiti, koje treba traiti, za koje treba raditi, kojima treba pomoi da ne idu u propast, ve da dobiju vjeni ivot! Kako prekrasno ova usporedba opisuje dobrodolicu koju svaka pokajnika dua moe oekivati od svojega nebeskog Oca! S kakvom e se radou nebeske sile radovati dok gledaju due kako se vraaju u dom svojega Oca! Grenici e biti primljeni bez ikakvog prigovora, prijekora, ikakvog podsjeanja na njihovu nedostojnost. Od njih se trai jedino pokajanje. Psalmist kae: rtve ti se ne 148

mile, kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio. rtva Bogu duh je raskajan, srce raskajano, ponizno, Boe, nee prezreti. (Signs of the Times, 29. sjenja 1894.) 27. travnja 129

Milosrdni Samarijanac 1. dio

Tada, najedanput, ustade neki uitelj Zakona te ga zapita, u nakani da ga kua: Uitelju, to moram initi da batinim ivot vjeni? (Luka 10,25 i 10,30-37) Pozorno i bez daha veliko mnotvo je oekivalo Isusov odgovor. ... Ali Krist, koji poznaje srca, razumio je namjeru i svrhu svojih neprijatelja. On je odgovor prepustio uitelju Zakona koji je postavio pitanje i rekao: to stoji pisano u Zakonu? to tamo ita? ... Uitelj Zakona je odgovorio: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom, svom snagom svojom i svom pameu svojom a svoga blinjega kao samoga sebe! Uitelj Zakona je postavio jasno, odluno pitanje, a i odgovor je bio tako jasan i odluan. ... Odgovarajui na pitanje: to stoji pisano u Zakonu? uitelj Zakona je zaobiao mnotvo ceremonijalnih i ritualnih odredaba koje nemaju nikakve vrijednosti i naglasio samo dva velika naela o kojima ovisi sav Zakon i Proroci, i Isus je pohvalio njegovu mudrost pa je rekao: To vri pa e ivjeti! Da bi odgovorio na pitanje tko je moj blinji, Isus je ispriao usporedbu o milosrdnom Samarijancu. On je znao da idovi smatraju svojim blinjima samo pripadnike svojega naroda, a da s prijezirom gledaju na neznaboce nazivajui ih psima, neobrezanima, neistima, okaljanima. Meutim, vie od svih ostalih prezirali su Samarijance. Ipak, Isus je rekao: Neki ovjek, silazei iz Jeruzalema u Jerihon, zapade meu razbojnike, koji ga svuku i jo k tomu izrane, ostave napol mrtva pa odu. ... I dok stradalnik tako lei, prolazi neki sveenik samo pogledavi ranjenika i, budui da se nije htio izlagati tegobama i trokovima u pruanju pomoi, preao je na drugu stranu. Onda prolazi i levit. Radoznao, zaustavlja se i gleda ra149

njenika; ali u njemu nema nikakvog osjeaja saaljenja koji bi ga naveo da prui pomo ovjeku na samrti. Njemu se nije dopadala misao da neto treba poduzeti pa budui da misli kako to nije njegov posao, i on prolazi. Oba ta ovjeka obavljala su posveen posao, tvrdila su da poznaju Pisma i da ga znaju tumaiti. Oni su se kolovali u koli nacionalnog licemjernog pobonjatva i postali su sebini, uskogrudni i iskljuivi, nisu osjeali nikakvo saaljenje ni prema kome ako nije bio idov. Gledali su ranjenika, ali nisu mogli odrediti pripada li njihovom narodu ili ne. Lako je to mogao biti ak i Samarijanac pa su se okrenuli od njega. (Signs of the Times, 16. srpnja 1894.) 130 28. travnja

Milosrdni Samarijanac 2. dio

Pristupi mu, opra mu rane uljem i vinom i zavi ih. Zatim ga stavi na svoje kljuse, odvede u gostionicu i preuze za nj brigu. (Luka 10,34) U ovoj usporedbi Isus prikazuje stranca, susjeda, brata u stradanju, ranjenika na samrti. ... Ali iako su sveenik i levit itali Zakon, nisu ga unijeli u svoj praktini ivot. ... Kada je rije o nainu na koji su sveenik i levit postupili prema ranjeniku, uitelj Zakona nije mogao nai nita to ne bi bilo u skladu s njegovim idejama, nita suprotno formama i ceremonijama za koje su mu govorili da predstavljaju sve to Zakon zahtijeva. Meutim, Isus nastavlja s usporedbom: Neki putnik Samarijanac doe blizu njega pa kad ga vidje, saali se. Pristupi mu, opra mu rane uljem i vinom i zavi ih. Zatim ga stavi na svoje kljuse, odvede ga u gostionicu i preuze za nj brigu. Nakon to je prikazao okrutnost i sebinost koju su pokazali predstavnici naroda, ukazuje i na Samarijanca koji je bio prezren, omrznut, proklet od idova i uzdie ga iznad njih kao ovjeka koji ima daleko bolje karakterne osobine od onih koji tvrde da su izuzetno pravedni. ... Svatko tko tvrdi da pripada redovima Boje djece treba zapamtiti svaku pojedinost ove pouke. ... Samarijanac je shva150

tio da se pred njim nalazi ljudsko bie koje pati i ima odreene potrebe, i im ga je ugledao, odmah je osjetio samilost. ... Samarijanac je slijedio pobude svojega ljubaznog srca punog ljubavi. Krist je tako iznio ovaj prizor da je najotriji ukor pao na bezosjeajne postupke sveenika i levita. Meutim, ova se pouka ne odnosi samo na njih, ve i na krane naih dana i upuuje sveano upozorenje svima nama da radi ljudskoga roda ne smijemo propustiti pokazati milost i suut onima koji stradaju. ... U usporedbi o milosrdnom Samarijancu Isus je prikazao svoju ljubav i karakter. Kristov ivot bio je ispunjen djelima ljubavi prema izgubljenima i zalutalima. ovjek koji je bio ranjen, kojemu su uzeli sve to je imao, prikazuje grenika. Ljudski rod, izgubljeni rod, prikazan je kao stradalnik koji je ostavljen gol, okrvavljen i naputen. Isus uzima svoje ruho pravednosti i prekriva duu da nijedan koji vjeruje u Njega ne propadne, ve da dobije vjeni ivot. (Signs of the Times, 23. srpnja 1894.)

29. travnja

131

Nepravedni sudac
Ako se Boga i ne bojim a do ljudi ne drim, ipak u, jer mi dosauje, braniti ovu udovicu. (Luka 18,4.5; proitajte Luka 18,1-8) U ovoj usporedbi Isus naglaava otru razliku izmeu nepravednog suca i Boga. Sudac, iako se ne boji ni Boga ni ljudi, usliao je udovicu zbog njezinih neprestanih molbi. Iako je njegovo srce ostalo hladno kao led, upornost udovice dovela je do njezinog uspjeha. On ju je obranio iako nije osjeao ni samilost ni saaljenje prema njoj, iako njezina bijeda nije djelovala na njega. Gospodin nastavi: ujte to govori nepravedni sudac! Pa da Bog zbilja ne obrani svoje izabranike koji dan i no vapiju prema njemu? I da zategne s njihovom stvari? Kaem vam, brzo e ih obraniti. Sudac je popustio pred udoviinim zahtjevima najvie zbog sebinosti, da bi se otarasio njezine upornosti. Koliko je raz151

liito Boje dranje kada se radi o molitvi! Na nebeski Otac moda ne odgovara odmah na molitve i pozive svojega naroda, ali se nikada ne odvraa od njih ravnoduno. U ovoj usporedbi i u usporedbi o ovjeku koji ustaje u pola noi da zadovolji potrebe svojeg prijatelja, mi uimo da Bog uje nae molitve. Odvie esto mislimo da nae molitve nisu usliane i pokazujemo nevjerovanje, nepovjerenje u Boga kada bismo se trebali uhvatiti za obeanje: Itite i dat e vam se! Traite i nai ete! Kucajte i otvorit e vam se! to je molitva samo opisivanje gladi nae due? Ne; to je iznoenje naih nedoumica i potreba, nae potrebe za Bojom pomoi protiv naeg neprijatelja avla. ... Trebamo upuivati molitve za ouvanje ivota, za ouvanje svake sposobnosti i sile da bismo mogli dati najuzvieniju slubu naem Stvoritelju. ... Pravedni Sudac ne odbacuje nikoga tko dolazi pred Njega skrueno. On mnogo vie uiva u svojoj Crkvi koja se bori s kunjama ovdje dolje, nego u golemom mnotvu anela koji okruuju Njegovo prijestolje. Nijedna iskrena molitva nije izgubljena. Usred hvalospjeva nebeskog zbora, Bog uje vapaj najslabijeg ljudskog bia. Ti koji se osjea najnedostojniji, povjeri Njemu svoj sluaj jer su Njegove ui otvorene da uju tvoj vapaj. On koji ak nije potedio vlastitog Sina, ve ga predao za sve nas, kako nam nee dati sve ostalo s njime? (Rimljanima 8,32) (Sugns of the Times, 15. rujna 1898.)

132

30. travnja

Farizej i carinik
Boe, zahvaljujem ti to nisam kao ostali ljudi: razbojnici, nepravednici, preljubnici ili kao i ovaj ovdje carinik. (Luka 18,11; proitajte Luka 18,9-14) Oba ova ovjeka prikazana su kako dolaze na isto mjesto da se mole. Obojica se dolaze sresti s Bogom. Ali kakve li razlike meu njima! Jedan je pun samohvale. Tako je izgledao, tako je hodao, tako se molio; a drugi je u punoj mjeri shvaao svoju nitavost. Farizeja su smatrali pravednim pred Bogom, a 152

takav je bio i prema svojoj procjeni. Carinik, u svojoj poniznosti, gledao je na sebe kao na ovjeka koji nema pravo na Boju milost ili na Njegovo odobravanje. ... Carinik se nije usuivao podii pogled prema Nebu, ve se udarao u grudi govorei: Boe, smiluj se meni greniku! Onaj koji ispituje srca pogledao je oba ova ovjeka i ocijenio je vrijednost svake molitve. On ne gleda na vanjski izgled; On ne sudi kao to ljudi sude. On nas ne vrednuje prema naem poloaju, talentima, obrazovanju ili rangu. ... On je vidio da je farizej pun svoje vanosti i samopravednosti, i kraj njegovog imena je zapisano: Bio si vagnut na tezulji i naen si prelagan! Velianstvo Neba ponizio je sebe i odrekao se najvieg autoriteta, jednakosti s Bogom i spustio se na najnie mjesto, na mjesto sluge. ... Njegovo zanimanje bilo je zanimanje drvodjelje, radio je svojim rukama i tako pridonosio uzdravanju obitelji. ... Njegova poniznost nije se sastojala u niskom ocjenjivanju svojega karaktera ili sposobnosti, ve u sputanju sebe na razinu grenog ljudskog roda kako bi njegove pripadnike podigao zajedno sa sobom u uzvieniji ivot. ... Najblii je Bogu onaj ovjek i Bog najvie cijeni onoga tko je sebi najmanje vaan, koji se najmanje oslanja na svoju pravednost, koji ima najmanje povjerenja i uzdanja u sebe, koji eka na Gospodina s poniznom vjerom koja se oslanja na Njega. ... Oholost i uzvienost, kada se usporede s poniznou i skromnou, spadaju meu slabosti. Upravo su njenost, jednostavno i neusiljeno ponaanje uinili da na Spasitelj zadobiva srca. ... Bog gleda s Neba sa zadovoljstvom na one koji se uzdaju u Njega, koji Mu vjeruju, jer su potpuno svjesni svoje ovisnosti o Njemu. Takvima rado daje kada trae od Njega. Jer gladnu duu on nasiti, duu izgladnjelu on napuni dobrima. (Psalam 107,9) (Signs of the Times, 21. listopada 1897.)

153

SVIBANJ
133 1. svibnja

Usporedba grenika i pravednika

Pa da mi je i dolinom smrti proi, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. Tvoj tap i palica tvoja utjeha su meni. (Psalam 23,4) esto sluamo da je kranski ivot ispunjen nevoljama, alostima i tugama, da u njemu ima vrlo malo radosti i utjehe; vrlo esto se ostavlja dojam da bi se krani, kada bi odbacili svoju vjeru i prestali ulagati napore u stjecanje vjenog ivota, vrlo brzo promijenili i postali sretniji i zadovoljniji. Meutim, ja sam pokuala usporediti ivot grenika sa ivotom pravednika. Grenici nemaju elju da ugode Bogu pa zato nemaju ni ugodnog osjeaja da su stekli Njegovo odobravanje. Oni ne uivaju u svojem stanju grijeha i svjetovnih uivanja bez muke. Oni duboko osjeaju zla ovog smrtnog ivota. O, da, ponekad su ak strano uznemireni. Oni se plae Boga, ali Ga ne vole. Jesu li grenici slobodni od razoaranja, zbunjenosti, zemaljskih gubitaka, siromatva i oaja? O, ne! U tom smislu oni nisu nita sigurniji od pravednika. Oni esto pate od dugotrajnih bolesti, ali nemaju snane i mone ruke na koje bi se oslonili, nemaju vie milostive sile koja bi ih jaala i podupirala. U svojim slabostima moraju se osloniti na svoju snagu. Bez ikakvog zadovoljstva gledaju prema jutru uskrsnua jer nemaju radosnu nadu da e imati dijela u njegovim blagoslovima. Oni ne stjeu nikakvu utjehu gledajui u budunost. Razdire ih strana nesigurnost i tako zatvaraju svoje oi prilikom smrti. To je kraj siromanih grenika i njihovog ivota ispunjenog praznim zadovoljstvima. Krani su podloni bolestima, razoaranjima, siromatvu, ponienjima i oaju. Ali usred svega toga oni vole Boga, sretni su kad ispunjavaju Njegovu volju i nita vie ne cijene od Njegovog odobravanja. U sukobima, nevoljama, i nestalnim trenucima ovog ivota, oni znaju da postoji Onaj koji sve to ra154

zumije; Onaj koji e se sagnuti i otvoriti svoje uho za vapaj alosnih i oajnih; Onaj koji moe suosjeati u svakoj njihovoj alosti i ublaiti i najveu brigu svakog srca. On je pozvao oaloene da dou k Njemu i da se odmore. Usred svih svojih nevolja krani imaju snanu utjehu i ako se razbole od duge i teke bolesti, prije nego to zatvore svoje oi prilikom smrti, oni e sve radosno podnijeti jer odravaju vezu sa svojim Otkupiteljem. (Review and Herald, 28. travnja 1859.)

2. svibnja

134

to kranin dobiva?
Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati! (Matej 6,33) Mnogi smatraju da nam kranski ivot uskrauje uivanja i svjetovna zadovoljstva. Ja kaem da nam ne uskrauje nita to bi bilo vrijedno zadrati. Moraju li krani trpjeti tekoe, siromatvo i oaj? O, da, sve to mogu oekivati u ovom ivotu. Meutim, jesu li grenici za koje velimo da uivaju u zadovoljstvima ovoga svijeta slobodni od tih zala u ivotu? Zar ne vidimo i kod njih esto blijede obraze i teki kaalj, to ukazuje na smrtonosnu bolest? Zar nisu i oni podloni groznicama koje ih iscrpljuju i zaraznim bolestima? Koliko puta sluate njihove pritube da su pretrpjeli teke gubitke u zemaljskim dobrima, a uzmite u obzir da je to njihovo jedino blago! Oni time gube sve. Sve ove nevolje grenika zanemaruju se i previaju. Krani su esto skloni miljenju da samo oni imaju teke trenutke, a neki izgleda smatraju ponienjem to su prihvatili nepopularne istine i izjavili da su Kristovi sljedbenici. Put izgleda teak. Misle da moraju prinijeti mnogo rtava iako u stvarnosti ne prinose nikakvu istinsku rtvu. Ako su prihvaeni u Boju obitelj, kakvu su rtvu uinili? Moda su prekinuli neko prijateljstvo sa svojim svjetovnim roacima kada su odluili slijediti Krista, ali pogledajte to su dobili zauzvrat njihova imena zapisana su u ivotnoj knjizi Jaganjca uzdignuti su, da, jako su uzdignuti time to su postali dionici 155

spasenja batinici Boji i subatinici Kristovi u neprolaznoj batini. Ako su veze koje ih povezuju s njihovim svjetovnim roacima oslabljene radi Krista, stvorene su mnogo jae veze koje povezuju smrtne ljude s beskrajnim Bogom. Smijemo li nazvati rtvom s nae strane to smo zabludu zamijenili istinom, tamu svjetlom, slabost snagom, grijeh pravednou, i prolazno ime i batinu trajnom au i besmrtnim blagom? ... Ako itko uiva sreu ak i u ovom ivotu, onda je to vjerni sljedbenik Isusa Krista. ... Ako se krani previe bave naporima svojega puta, oni ga ine mnogo teim nego to stvarno jest. Ako se bave svijetlim tokama na putu i ako su zahvalni za svaku zraku svjetla, ako razmiljaju o bogatoj nagradi koja ih eka na kraju puta umjesto mraka, tugovanja i prigovaranja, sigurno e im lica biti radosna. (Review and Herald, 28. travnja 1859.) 135 3. svibnja

Blagoslovi velikodunosti
Podana dua nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam e se napojiti. (Izreke 11,25) Boanska mudrost ugradila je u plan spasenja zakon akcije i reakcije, koji ini da djelo velikodunosti u svim svojim oblicima donosi dvostruki blagoslov. Oni koji daju potrebitima blagoslivljaju blinje, ali su i sami blagoslovljeni u jo veoj mjeri. ... Da ne bismo izgubili blagoslovljene posljedice velikodunosti, na Otkupitelj odluio nas je uzeti kao svoje suradnike. Nizom okolnosti u kojima emo moi pokazati svoju ljubav, On nam stavlja na raspolaganje najbolje sredstvo za njegovanje velikodunosti i razvijanje navike davanja i pomaganja siromanima, ime unapreujemo Njegovo djelo. Upropateni svijet uzima od nas talente sredstava i utjecaja preko kojih mu Bog objavljuje istinu za kojom kod njega postoji velika potreba. ... Dajui, mi blagoslivljamo druge i tako sabiremo istinsko bogatstvo. ... Kristov kri poziva svakog sljedbenika blagog Spasitelja na injenje dobra. Naelo pokazano na njemu glasi davati, 156

davati. Primijenjeno u stvarnom injenju dobra i dobrim djelima, ono je pravi plod kranskog ivota. Naelo svjetovnih ljudi glasi uzimati, uzimati i na taj nain oni misle da e sebi osigurati sreu, ali ono u ivotu u svakom smislu donosi samo bijedu i smrt. ... Krist je ljudskim biima odredio djelo irenja Evanelja. Ali dok jedni odlaze propovijedati, On poziva druge da se odazovu Njegovim pozivima i priloe svoje darove da bi njima poduprli Njegovo djelo na Zemlji. To je jedan od Bojih naina da nas oplemeni. To je posao koji nam je potreban jer e pokrenuti najdublje suosjeanje u naem srcu i pozvati na primjenu najvie sposobnosti naeg uma. ... Bog je planirao sustav velikodunog davanja da bismo mogli postati slini naem Stvoritelju, velikoduni i nesebini po karakteru. ... Ljudi koji vjeruju u Krista trebaju ljubiti kao to je On ljubio. ... Okupite se oko kria na Golgoti u portvovnom davanju i samoodricanju. I dok budete stajali pred kriem i gledali Kneza Neba kako umire za vas, zar ete moi zatvoriti svoje srce i rei: Ne, ja nemam to dati! Bog e vas blagosloviti dok budete inili najbolje to moete. (Review and Herald, 3. listopada 1907.)

4. svibnja

136

Zar Bog trai previe?

Nemojte ljubiti ni svijeta ni onoga to je u svijetu! (1. Ivanova 2,15) Mi vidimo ljepotu, ljupkost i slavu u Isusu. U Njemu gledamo neusporedivu privlanost. On je bio Velianstvo Neba. Ispunjavao je cijelo Nebo sjajem. Aneli su se klanjali s oboavanjem pred Njime i spremno sluali Njegove zapovijedi. Na Spasitelj se odrekao svega toga. Odloio je svoju slavu, svoje velianstvo i sjaj i siao na Zemlju i umro za buntovniki rod koji je krio zapovijedi Njegovog Oca. Krist je ponizio sebe da bi mogao spasiti greni rod; ispio je kale stradanja i umjesto njega nama ponudio au blagoslova; da, svoj je kale ispio 157

zbog nas; iako mnogi sve to znaju, i dalje idu putem grijeha i ludosti; ali ih Isus i dalje poziva. On kae: Tko god hoe, neka doe i neka se slobodno napije vode ivota zabadava! ... Istine Boje rijei moraju se primijeniti na nas i mi se moramo uhvatiti za njih. Ako to budemo inili, one e imati posveujui utjecaj na na ivot; osposobit e nas da se pripremimo za kraljevstvo slave kako bismo, kada zavri vrijeme nae kunje, mogli gledati Kralja u Njegovoj ljepoti i stajati u Njegovoj prisutnosti cijelu vjenost. ... Bog zahtijeva snagu cijelog naeg bia. On zahtijeva od nas da se odvojimo od svijeta i od onoga to je na svijetu. Ne ljubite svijeta ni to je u svijetu. Ako tko ljubi svijet, nema u njemu ljubavi Oeve. Od nas se trai da se odvojimo od ljubavi prema svijetu, ali to nam se daje umjesto nje? Bit u vam otac! Trebate li se odvojiti u svojim osjeajima od svojih prijatelja? Zahtijeva li istina od vas da stojite usamljeni u svojoj odluci da sluite Bogu zato to se drugi oko vas nisu spremni pokoriti zahtjevima koje Krist ima prema njima? Zahtijeva li odvajanje od njih u osjeajima? Da, i to je kri koji morate nositi, kri koji navodi mnoge da kau: Ne mogu se pokoriti zahtjevima istine. Ali, sam Krist kae: Tko vie ljubi oca, majku sina ili ker nego mene, nije me dostojan. Onaj tko eli ii za mnom i biti moj uenik, neka uzme svoj kri i ide za mnom. Ovdje se radi o kriu samoodricanja i rtve, da se u svojim osjeajima odvojimo od onih koji se ne ele pokoriti zahtjevima istine. Je li to doista prevelika velika rtva za Onoga koji je sve rtvovao za nas? (Review and Herald, 19. travnja 1870.)

137

5. svibnja

Pravi krani su sretni

Blagoslovljen Jahve dan za danom, nosi nas Bog, na Spasitelj. (Psalam 68,19) Krani bi trebali biti najradosniji i najsretniji ljudi meu svima ivima. Oni mogu biti svjesni da je Bog njihov Otac i njihov vjeni prijatelj. Meutim, mnogi takozvani krani ne 158

prikazuju pravilno kransku vjeru. Oni izgledaju mrani, kao pod nekim oblakom. esto govore o velikoj rtvi koju su prinijeli time to su postali krani. Oni pozivaju one koji jo nisu prihvatili Krista, stavljajui im svoj primjer i razgovor kao uzor, da se odreknu svega to ivot ini ugodnim i radosnim. Oni bacaju plat tame preko blaene kranske nade. Ostavljaju dojam da su Boji zahtjevi teret ak i onima koji ih dragovoljno prihvaaju i da sve to ini zadovoljstvo i to godi ukusu mora biti rtvovano. Mi bez oklijevanja kaemo da ta vrsta takozvanih krana nema istinskog temelja za svoje tvrdnje. Bog je ljubav. Tko god prebiva u Bogu, prebiva u ljubavi. Svi koji su na temelju iskustva upoznali ljubav i njeno suosjeanje naeg nebeskog Oca, irit e svjetlo i radost gdje god se nali. Njihova prisutnost i utjecaj bit e onima s kojima se drue kao miris njenog cvijea zato to su povezani s Bogom i Nebom, pa se neporonost i uzviena ljepota Neba prenosi preko njih na sve koji se nalaze u podruju njihovog utjecaja. To ih ini svjetlom svijeta, solju zemlji. ... Gdje umjetnik nalazi svoje nadahnue? U prirodi. Meutim, Veliki Umjetnik naslikao je na nebeskom pokretnom platnu ljepote sunca na zalasku. On je obojio i ukrasio nebesa zlatom, srebrom i rumenilom kao da su se vrata nebeska irom otvorila da bismo mogli vidjeti njegovo blistavilo i u mati doivjeti njegovu slavu. ... I dok smo privueni ljepotom u prirodi i povezujemo ono to je Bog stvorio za sreu mukarcima i enama s Njegovim karakterom, gledat emo na Boga kao na njenog Oca punog ljubavi umjesto samo kao na strogog suca. ... Srce oivljava i kuca novom i dubljom ljubavlju koja je pomijeana sa strahopotovanjem i pobonou dok razmiljamo o Bogu u prirodi. (Review and Herald, 25. srpnja 1871.)

159

138

6. svibnja

Laodicejska crkva
Ja korim i karam sve koje ljubim. Prema tome, budi revan i obrati se! (Otkrivenje 3,19) Poruka crkvi u Laodiceji zapanjujua je objava i moe se primijeniti na Boji narod sadanjeg vremena. ... Gospodin nam ovdje pokazuje da vijest koju propovjednici trebaju objaviti Njegovom narodu nije poruka o miru i sigurnosti. ... Prema poruci Laodiceji, Boji narod nalazi se u stanju grene bezbrinosti. Njegovi pripadnici su oputeni, vjeruju da su se svojim duhovnim dostignuima visoko uzdigli. ... Poruka Vjernog Svjedoka zatjee Boju narod u stanju alosne zaslijepljenosti, ali iskrenog u svojoj zaslijepljenosti. On ne zna da je njegovo stanje alosno u Bojim oima. Dok oni kojima je poruka upuena laskaju sebi da se nalaze u izvanrednom duhovnom stanju, poruka Vjernog Svjedoka potkopava njihovu sigurnost zapanjujuom objavom njihovog pravog stanja duhovne zaslijepljenosti, siromatva i bijede. ... Kranski ivot stalna je bitka i napredovanje. Nema nikakvog odmora od borbe. Samo stalnim, neprekidnim naporima moemo postii pobjedu nad sotonskim kunjama. ... Zapanjujua koliina jasnih biblijskih svjedoanstava podupre nas u naim vjerovanjima, ali nama nedostaje biblijska poniznost, strpljivost, vjera, ljubav, samoodricanje, budnost i duh portvovnosti. Mi moramo njegovati biblijsku svetost. Grijesi prevladavaju u Bojem narodu. ... Mnogi se dre svojih sumnji i svojih omiljenih grijeha iako su rtve velike prijevare da govore i osjeaju da im nita nije potrebno. ... Svi vojnici Kristovog kria obvezali su se da e se boriti protiv neprijatelja dua, osuivati zlo, boriti se za pravednost. ... Vjeni ivot ima beskrajnu vrijednost i stajat e nas svega to imamo. ... Nije dovoljno da propovjednici propovijedaju o teoretskim temama. Oni trebaju iznositi praktine pouke koje je Krist dao svojim uenicima, nai pravilnu primjenu u rjeenju problema svoje due i vjernika. Budui da je Krist objavio ovo prijekorno svjedoanstvo, hoemo li rei da je lien njene ljubavi 160

prema svojem narodu? O, ne! ... Koga voli, onoga i ukorava! (Review and Herald, 16. rujna 1873.) 7. svibnja 139

Stvaranje
I vidje Bog sve to je uinio, i bijae veoma dobro. (Postanak 1,31) Adam i Eva izili su iz ruke svojega Stvoritelja sa savrenim tjelesnim, umnim i duhovnim sposobnostima. Bog je za njih zasadio vrt i okruio ih svime to je bilo lijepo i ugodno oku i to su njihove tjelesne potrebe zahtijevale. Ovaj sveti par promatrao je nenadmanu ljepotu i slavu. Velikoduni Stvoritelj pruio im je dokaze svoje dobrote i ljubavi opskrbljujui ih voem, povrem i itaricama, uinio je da iz zemlje niknu svakovrsna drveta za uporabu i za divljenje. Sveti par promatrao je prirodu kao sliku nenadmane ljupkosti. Smea zemlja bila je pokrivena tepihom ivog zelenila proivenog bezbrojnim vrstama cvijea koje se samo irilo i samo umnoavalo. Grmlje, cvijee i vitiaste loze razveseljavale su osjetila svojom ljepotom i mirisom. Mnoge vrste visokog drvea bile su pretovarene plodovima svih oblika, ugodnog okusa prilagoenog eljama i potrebama sretnog Adama i Eve. Ovaj edenski dom pripremio je Bog naim praroditeljima dajui im jasne dokaze svoje velike ljubavi i brige o njima. Adam je bio okrunjen kao vladar u Edenu. Njemu je bila predana vlast nad svakim ivim stvorom kojega je Bog stvorio. Gospodin je blagoslovio Adama i Evu inteligencijom kakvu nije darovao nijednom pripadniku ivotinjskog svijeta. On je uinio Adama zakonitim vladarom nad svim djelima svojih ruku. Ljudska bia, nainjena po uzoru na Boju sliku, mogla su razmiljati i cijeniti slavna Boja djela u prirodi. ... Prirodna ljepota koja ih je okruivala odraavala je poput ogledala mudrost, savrenstvo i ljubav njihovog nebeskog Oca. Njihove pjesme ljubavi i hvale uzdizale su se slatko i pobono prema Nebu, usklaene s pjesmama uzvienih anela i sa sretnim pticama koje su bezbrino cvrkutale svoje melodije. Nije bilo bolesti, raspadanja niti smrti. ivot, ivot je bio u svemu 161

to je oko moglo vidjeti. Ozraje je bilo proeto ivotom. ivot je bio u svakom listu, u svakom cvijetu, u svakom drvetu. (Review and Herald, 24. veljae 1874.)

140

8. svibnja

Mogunost izbora
Ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusi, zacijelo e umrijeti! (Postanak 2,17) Gospodin je znao da Adam i Eva ne mogu biti sretni bez rada pa im je zato dao ugodno zanimanje da obrauju vrt. I dok su njegovali lijepo i korisno bilje oko sebe, mogli su promatrati Boju dobrotu i slavu u Njegovim djelima stvaranja. Adam i Eva imali su teme za razmiljanje u Bojim djelima u Edenu, koji je bio Nebo u umanjenom obliku. Bog ih nije oblikovao samo zato da razmiljaju o Njegovom slavnom djelu; dao im je ruke za rad, ali i um i srce za razmiljanje. Kad bi se srea Njegovih stvorenja sastojala u tome da nita ne rade, Stvoritelj im ne bi odredio djelo koje im je povjerio. Adam i Eva trebali su nai sreu u radu isto onoliko koliko i u razmiljanju. Mogli su razmiljati o tome da su stvoreni po Bojem obliju kako bi bili jedno s Njime u pravednosti i svetosti. Njihov se um trebao stalno usavravati, iriti, oplemenjivati i uzdizati; Bog je bio njihov uitelj, a aneli njihovi pratitelji. Gospodin je stavio Adama i Evu na ispit kako bi mogli oblikovati svoj karakter vrste neporonosti za svoju osobnu sreu i na slavu svojega Stvoritelja. Bog je opskrbio sveti par veom snagom uma od bilo kojeg drugog ivog stvorenja koje je nainio. Njihova umna snaga bila je samo neto manja od snage anela. Oni su se mogli upoznati s plemenitou i slavom prirode, prepoznati karakter svojega nebeskog Oca u Njegovim stvorenim djelima. Sve na emu bi se zaustavile njihove oi u beskraju Oevih djela, nainjenih podanom rukom, svjedoilo je o Njegovoj ljubavi i beskrajnoj sili. ... Prva velika moralna pouka koju su dobili Adam i Eva bila je pouka o samoodricanju. Uzde upravljanja sobom bile su 162

stavljene u njihove ruke. Prosuivanje, razum i savjest trebali su uivati prevlast. ... Adam i Eva smjeli su ubrati plod sa svakoga stabla u vrtu osim jednoga. Postojala je samo jedna jedina zabrana. Zabranjeno stablo bilo je isto tako privlano i lijepo kao i sva ostala stabla u vrtu. Zvalo se stablo spoznaje dobra i zla, jer jedui ploda s tog stabla za koje je Bog rekao: S njega da nisi jeo! mogli su stei spoznaju o grijehu, stei iskustvo s neposlunou. (Review and Herald, 24. veljae 1874.)

9. svibnja

141

Pad u grijeh
Samo za plod stabla to je nasred vrta rekao je Bog: Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete! (Postanak 3,3) Eva je otila iz blizine svojega mua dok je razgledala prekrasna djela prirode u svijetu koji je Bog stvorio, uivajui svim osjetilima u bojama i mirisu cvijea i ljepoti drvea i grmlja. Razmiljala je i o ogranienju koje im je Bog postavio u odnosu na stablo spoznaje dobra i zla. Bila je oduevljena ljepotom i obiljem koje im je Gospodin stavio na raspolaganje da bi zadovoljio sve njihove potrebe. Sve to, govorila je samoj sebi, Bog nam je dao na uivanje. ... Eva je dolutala u blizinu zabranjenog stabla i poeljela je saznati kako smrt moe biti sakrivena u plodu tako lijepog stabla. Bila je iznenaena kada je ula svoja pitanja koja je ponovio neki strani glas. Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu? Eva nije bila svjesna da je otkrila svoje misli glasno razgovarajui sama sa sobom; zato je bila vrlo zauena kad je ula svoja pitanja ponovljena glasom zmije. Pomislila je da zmija stvarno moe itati njezine misli i da zato mora biti vrlo mudra. Odgovorila je: Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla to je nasred vrta rekao je Bog: Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete! Nato e zmija eni: Ne, neete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s 163

njega jeli, otvorit e vam se oi, i vi ete biti kao bogovi koji razluuju dobro i zlo. Eva je prenaglasila rijei Boje zapovijedi, jer je On rekao Adamu i Evi: Sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U razgovoru sa zmijom, Eva je dodala reenicu: I ne dirajte u nj! ... Ova Evina izjava dala joj je prednost pa je uzela plod, stavila ga u njezine ruke i posluila se njezinim rijeima: Rekao je Bog: Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete! Vidi da ti se nije dogodilo nikakvo zlo kada si dodirnula plod, pa nee doivjeti nikakvo zlo ni kada ga bude jela! ... Ona je pojela plod i trenutano nije osjetila nikakvo zlo. Onda je ubrala plod za sebe i za svojega mua. ... Adam i Eva morali su biti potpuno zadovoljni spoznajom Boga preko Njegovih stvorenih djela i pouka koje su dobivali od svetih anela. ... Bilo je za njihovo dobro i za njihovu sreu da ne steknu spoznaju o grijehu. (Review and Herald, 24. veljae 1874.) 142 10. svibnja

Obeanje u otkupljenju
Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina: on e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu. (Postanak 3,15) Adam i Eva mogli su biti savreno zadovoljni znanjem o Bogu preko Njegovih stvorenih djela i pouka koje su dobivali od svetih anela. ... Visok stupanj znanja koji su mislili stei jedui plod sa zabranjenog stabla bacio ih je u pokvarenost grijeha i krivnje. ... Aneli koji su uvali Adama i Evu u njihovom edenskom domu prije njihovog prijestupa i istjerivanja iz raja, bili su sada odreeni da uvaju vrata raja i pristup stablu ivota da se ne bi vratili i uinili grijeh besmrtnim. ... Grijeh je istjerao Adama i Evu iz raja. Grijeh je bio i uzrok to je raj bio uklonjen sa Zemlje. Kao posljedica prestupanja Bojeg zakona, oni su izgubili raj. Poslunou Zakonu svojega Oca i vjerom u pomiriteljsku krv Bojega Sina, mogli su ponovno stei raj. 164

Sotona se oholo hvalisao Kristu i odanim anelima da je uspio zadobiti dio anela na Nebu za svoju drsku pobunu. A sada, poto je uspio pobijediti Adama i Evu, tvrdio je da njihov edenski dom pripada njemu. Oholo se hvalisao da je svijet koji je Bog nainio potpao pod njegovu vlast. Budui da je pobijedio Adama, vladara ovoga svijeta, pripadnici ljudskog roda postali su njegovi podanici pa sada treba dobiti i Eden i u njemu uspostaviti svoj glavni stan. Tamo e postaviti i svoje prijestolje i biti vladar svijeta. ... Meutim, odmah su bile poduzete mjere na Nebu da se onemogue Sotonini planovi. Moni aneli, sa zrakama svjetla koje su izgledale kao plameni maevi koji su se okretali u svim smjerovima, bili su postavljeni kao straari da uvaju put k drvetu ivota od nasrtaja Sotone i grenog para. ... Na Nebu je odrano vijee na kojem je Boji Sin odluio otkupiti ljudski rod od prokletstva i sramote Adamovog poraza i pobijediti Sotonu. O, kakvog li prekrasnog milosra! Velianstvo Neba, potaknut ljubavlju i saaljenjem prema grenom ljudskom rodu, odluio je postati njihova zamjena i jamstvo. (Review and Herald, 24. veljae 1874.)

11. svibnja

143

Boje ogledalo
Zakon, uistinu, slui samo tonoj spoznaji grijeha. (Rimljanima 3,20) Boji zakon je ogledalo koje mukarcima i enama treba pokazati nedostatke u njihovom karakteru. Meutim, nije ugodno onima koji nalaze zadovoljstvo u bezakonju vidjeti svoju moralnu izopaenost. Oni ne cijene ovo vjerno ogledalo, jer im ono otkriva njihove grijehe. I zato, umjesto da objave rat protiv svojeg tjelesnog uma, oni ratuju protiv istinitog i vjernog ogledala koje su dobili od Gospodina upravo zato da se ne bi zavaravali, ve da bi dobili pravu sliku nedostataka svojega karaktera. Treba li ih otkrivanje tih nedostataka navesti da mrze ogledalo ili same sebe? Trebaju li odbaciti ogledalo koje otkriva te mane? Ne! Grijesi koje njeguju, za koje vjerno ogle165

dalo pokazuje da postoje u njihovom karakteru, zatvorit e im vrata Neba ako ih ne odbace i oni ne postanu savreni pred Bogom. Posluajte rijei vjernog apostola: Zakon, uistinu, slui samo tonoj spoznaji grijeha. Ti ljudi koji ele ukinuti Zakon mnogo bi bolje uinili da budu gorljivi u ukidanju svojih grijeha. ... Gospodin je uinio da ljudski rod bude uspravan, ali smo mi pali i postali izopaeni jer nismo posluni svetim zahtjevima koje nam postavlja Boji zakon. Sve nae sklonosti, ako se na odgovarajui nain kontroliraju i pravilno usmjeravaju, pridonijet e naem tjelesnom i moralnom zdravlju i osigurat e nam veliku koliinu sree. Preljubnik, bludnik i neodgovoran ovjek ne uiva u ivotu. Ne moe biti nikakvog istinskog zadovoljstva za prijestupnika Bojeg zakona. Gospodin to zna, zato nas i ograniava. On usmjerava, zapovijeda i pozitivno zabranjuje. ... Grijeh ne izgleda grean ako se ne sagleda u istinskom ogledalu koje nam je Gospodin dao kao ispit karaktera. Kada mukarci i ene priznaju zahtjeve Bojega zakona, kada stave svoje noge na temelj vjene istine, oni se stavljaju u poloaj u kojemu im Gospodin moe dati moralne snage da njihovo svjetlo svijetli pred ljudima kako bi oni mogli vidjeti njihova dobra djela i slaviti Oca koji je na nebesima. Njihov put bit e obiljeen dosljednou. Njima se nee moi opravdano pripisati optuba za licemjerje ili senzualnost. Oni e moi propovijedati Krista sa silom, jer su nadahnuti Njegovim Duhom. Oni e moi izgovarati istine koje e omekati i obasjati njihov put do srca ljudi. (Review and Herald, 8. oujka 1870.) 144 12. svibnja

Hvalite Gospodina
... a sav narod, podignutih ruhu, odgovori: Amen! Amen! (Nehemija 8,6) Bog je rekao preko psalmista: Pravo me tuje onaj koji prinosi rtvu zahvalnu. (Psalam 50,23) Sluenje Bogu sastoji 166

se najveim dijelom od prinoenja hvale i molitava. Svaki Kristov sljedbenik treba se ukljuiti u ovo bogosluje. Nitko ne moe pjevati preko zamjenika, davati svjedoanstvo preko zamjenika ili se moliti preko zamjenika. U pravilu, na molitvenim se bogoslujima iznosi previe mranih svjedoanstava koja vie lie na gunanje nego na zahvalnost ili slavljenje. Kada je Boja rije u davna vremena bila upuivana Izraelcima, Gospodin je govorio Mojsiju: I neka sav narod kae: Amen! Taj odgovor u vatrenosti njihove due zahtijevao se kao dokaz da su razumjeli izgovorenu rije i da ih je ona zainteresirala. Kada je Gospodnji Koveg bio donesen u Davidov grad i kada je odjeknuo psalam pobjede i radosti, sav narod je uzviknuo: Amen! I David je osjetio da je primio punu nagradu za sav svoj trud i brigu. ... U crkvi ima previe formalnosti. ... Trebali bismo biti tako povezani s Izvorom svakog svjetla da postanemo provodnici svjetla svijetu. Gospodin eli da Njegovi propovjednici koji propovijedaju Njegovu Rije budu osnaeni Njegovim Svetim Duhom. Narod koji slua ne bi smio sjediti u pospanoj ravnodunosti ili gledati prazno oko sebe, ne dajui nikakav odgovor na ono to se govori. Duh ovoga svijeta paralizirao je duhovnost tih ljudi i oni nisu budni za dragocjenu temu otkupljenja. Istina Boje rijei upuuje se olovnim uima, tvrdim, neosjetljivim srcima. ... Ti otupjeli, bezbrini pojedinci pokazuju ambiciju i revnost kada se bave svojim svjetovnim poslovima, ali ono to ima vjenu vrijednost ne zaokuplja njihov um niti ih zanima kao svjetovne svari. ... Plodonosni krani bit e povezani s Bogom i prosvijetljeni u onome to je Boje. Oni razmiljaju o istini i Bojoj ljubavi. Oni su se gostili rijeju ivota i kada uju da se ona izgovara s propovjedaonice, mogu rei, kao ona dvojica uenika koja su putovala u Emaus kada im je Isus objanjavao proroanstva koja su se odnosila na Njega: Zar nije gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio i tumaio Pisma? Svi koji su povezani sa svjetlom uinit e da njihovo svjetlo obasjava svijet, svojim e svjedoanstvima hvaliti Boga prema kojemu e se njihova srca uzdizati u zahvalnosti. (Review and Herald, 1. sijenja 1880.) 167

145

13. svibnja

Nova pjesma
Pjevali su novu pjesmu: Kadar si ... jer si bio zaklan i svojom krvi iskupio Bogu ljude od svakog plemena, jezika, puka i naroda, i uinio ih za naega Boga kraljevstvom sveenika i oni e kraljevati na zemlji! (Otkrivenje 5,9.10) Bog je pokazao povjerenje prema nama time to nas je uinio upraviteljima sredstava i svoje bogate milosti; i On nam sada ukazuje na siromane, napaene i potlaene, na due okovane lancima praznovjerja i zabluda i uvjerava nas da e, budemo li takvima inili dobro, prihvatili ta djela kao da su uinjena Njemu. Meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. (Matej 25,40) Ni siromani nisu izuzeti od prednosti davanja. Oni, isto tako kao i bogati, trebaju obaviti svoj dio u ovom poslu. Pouka koju nam je Krist dao preko udoviina dva novia pokazuje da je i najmanji dragovoljni dar siromanoga, ako je priloen u duhu ljubavi, isto tako prihvatljiv kao i najvei prilog bogatoga. ... Svi mudri upravitelji dobara koja su im povjerena, ui e u radost Gospodara svojega. to je ta radost? Kaem vam, tako e biti vee veselje na nebu zbog jednog grenika koji se obrati ... (Luka 15,7) Bit e izreena blagoslovljena pohvala, sveti blagoslov, vjernim dobitnicima dua. Oni e se pridruiti radosnima na Nebu koji kui nose etvu. Kako e velika biti radost kada se svi Gospodnji otkupljenici budu sreli u stanovima koji su pripremljeni za njih! O, kakve li radosti za sve koji su bili nesebini, nepristrani suradnici Gospodnji u unapreenju Njegovog djela na Zemlji! Kakvo e zadovoljstvo imati svaki etelac kada odjekne jasni, melodini Isusov glas: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! Oni koji su bili Boji suradnici, s radosnim i veselim srcem vidjet e trud svoje due oko izgubljenih, umiruih grenika i bit e zadovoljni. ... Samoodricanje koje su pokazivali da bi poduprli djelo vie im nee padati na um. Kada budu 168

gledali due koje su zadobili za Isusa, kada vide da su spaene, spaene za svu vjenost kao spomenici Boje milosti i Otkupiteljeve ljubavi kroz nebeske svodove odjeknut e usklici slavljenja i zahvaljivanja. (Review and Herald, 10. listopada 1907.)

14. svibnja

146

Kratko vrijeme
Jao vama, zemlji i more, jer je avao siao k vama s velikim gnjevom, svjestan da ima samo jo malo vremena! (Otkrivenje 12,12) Isus Krist je jedino utoite u ovo opasno vrijeme. Sotona djeluje u tajnosti i u tami. Lukavo odvlai sljedbenike Isusa Krista od kria i navodi ih na bezakonje i poputanje svojim prohtjevima. ... Sotona se protivi svemu to e ojaati Kristovo djelo i oslabiti njegovu sotonsku silu. ... On ne miruje ni trenutka kada vidi da pravda dobiva prevlast. On alje legije zlih anela na svako mjesto na kojemu svjetlo s Neba obasjava ljude. Tu postavlja svoje straare da hvataju svakog neopreznog mukarca i enu ili dijete i da ih pridobije za svoju slubu. ... Bog eli da se Njegovo djelo obavlja razumno, a ne nasumice. On eli da se djelo obavlja s vjerom i savjesno kako bi mogao staviti znak svojega odobravanja na njega. On e blagosloviti i voditi one koji Ga vole i hode u poniznosti i strahu pred Njime, i povezat e ih s Nebom. Ako se radnici budu oslanjali na Njega, On e im dati mudrosti i ispravljati njihove nedostatke kako bi mogli savreno obavljati Gospodnje djelo. Naa dobra djela sama po sebi nee spasiti nijednoga od nas, ali se ne moemo spasiti ni bez dobrih djela. Kada uinimo sve to smo mogli uiniti, trebamo rei u ime i snazi Isusa Krista: Mi smo nekorisni sluge! Ne smijemo misliti da smo prinijeli veliku rtvu i da trebamo dobiti veliku nagradu za svoju malaksalu slubu. Trebamo staviti na sebe oklop i pripremiti se da uspjeno odbijemo sve Sotonine napade. Njegovu zlobu i okrutnu snagu 169

nismo dovoljno uzeli u obzir. Kada osjeti da je doivio poraz u jednom sukobu, on prelazi na novi sustav i novu taktiku i pokuava ponovno, inei uda da bi prevario i unitio ljudski rod. Krist trai sve. Ako Mu bilo to uskratimo, nee valjati. On nas je otkupio po beskrajnoj cijeni i zato trai da sve to imamo predamo Njemu kao dragovoljnu rtvu. Ako budemo Njemu potpuno posveeni u srcu i u ivotu, vjera e zamijeniti sumnje, a povjerenje e zamijeniti nepovjerenje i nevjerovanje. (Signs of the Times, 20. travnja 1876.) 147 15. svibnja

Iziite i odvojite se
Zato iziite izmeu njih i odvojite se veli Gospodin! Ne dotiite se niega neista, i ja u vas primiti! (2. Korinanima 6,17) Ovdje nam se daje obeanje uz uvjet poslunosti. Ako iziemo iz svijeta i odvojimo se, ako se ne budemo doticali niega to je neisto, On e nas primiti. Ovo su uvjeti da bi nas Bog primio. Mi sami trebamo neto uiniti. Ovdje je posao koji nas oekuje. Mi trebamo pokazati da smo se odvojili od svijeta. Prijateljstvo sa svijetom neprijateljstvo je s Bogom. Mi ne moemo njegovati prijateljstvo sa svijetom i ostati u jedinstvu s Kristom. Meutim, to znai biti u prijateljstvu sa svijetom? To znai sjediniti svoje ruke s njegovim, uivati u onome u emu svijet uiva, voljeti ono to svijet voli, teiti za uivanjima, traiti zadovoljenje svojih elja, slijediti svoje sklonosti. Mi ne slijedimo svoje sklonosti kada svoje osjeaje usmjeravamo prema Bogu. Meutim, evo jednog velikog obeanja: Zato iziite izmeu njih i odvojite se! Odvojite se od ega? Od sklonosti svijeta, njegovih prohtjeva, njegovih navika; mode, oholosti, obiaja svijeta. ... Dok povlaimo ovaj potez, dok pokazujemo da nismo u skladu sa svijetom, Boje obeanje postaje nae. On ne kae da e nas moda primiti, ve; Ja u vas primiti! To je pozitivno obeanje. Vi imate dokaz da ete biti prihvaeni pred Gospodinom. Odvajajui se od svijeta, povezujete se s Bogom; postajete pri170

padnik kraljevske obitelji, postajete sinovi i keri Gospodina Boga Svemoguega; djeca nebeskog Vladara, posinjeni u Njegovu obitelj, imate potporu odozgo, sjedinjeni ste s beskrajnim Bogom ija ruka pokree svijet. Velika je prednost uivati takvu naklonost, biti u takvoj asti pred Bogom, biti nazivan sinom i keri Gospodina Boga Svemoguega. To je neshvatljivo; a ipak, i pokraj svih tih obeanja i ohrabrenja, ima i onih koji sumnjaju i oklijevaju. Oni se nalaze na krianju, neodluni su. Misle da e, ako postanu krani, natovariti na se planinu odgovornosti na podruju vjerskih dunosti i kranskih odgovornosti. injenica je da postoji planina odgovornosti, cijeli ivot budnog straarenja, borbe s vlastitim sklonostima, s vlastitom voljom, s vlastitim eljama, s vlastitim uivanjima i ako se stanje promatra s gledita svjetovnog ovjeka, ini se nemoguim poduzeti takav korak, biti dijete Boje, sluga Najviega. (Signs of the Times, 31. sijenja 1878.) 16. svibnja 148

Dan za danom
Tako da ivite dostojno Gospodina, da mu budete ugodni u svemu; da budete plodonosni svakom vrstom dobrih djela i da napredujete u spoznaji Boga. (Koloanima 1,10) Prisjetila sam se jednog dogaaja o kojemu sam nekada itala, o nekom starijem gospodinu koji je bio slomljen tekim radom, ali je ipak traio zaposlenje da bi zaradio neka sredstva. Plemi koji je imao stotinu hvati drva ponudio je ovjeku da ih iscijepa za plau od stotinu dolara za cjelokupni trud. Meutim, stari gospodin je odgovorio da ne moe prihvatiti ponudu jer da ne moe obaviti tako veliki posao budui da je ve star i nemoan. Plemi je onda rekao: Dobro, moemo i promijeniti uvjete. Hoete li danas iscijepati jedan hvat drva za jedan dolar? Ponuda je bila prihvaena i ovjek se prihvatio posla. Toga dana je doista nacijepao jedan hvat drva. Odlino! rekao je plemi. Dovoljno za danas. Hoete li i sutra nacijepati hvat drva za dolar? I tako je stari gospodin svakoga 171

dana cijepao po hvat drva dok nije obavio cijeli posao. Za stotinu dana posao je bio dovren, a radnik je bio u isto tako dobrom zdravstvenom stanju kao i na poetku posla. Bio je sposoban cijepati hvat po hvat, ali kada mu je bio ponuen cjelokupni posao, on se uplaio da nee imati snage ni volje da ga obavi. Ova pria dobro ilustrira sluaj mnogih neodlunih ljudi. Oni ele biti krani, ali im odgovornosti kranskog ivota izgledaju tako teke da se boje poraza, da su skoro sigurni da nikada nee postii cilj ak ako i pokuaju. Meutim, nije njihov posao da gledaju kraj svojeg kranskog putovanja, niti se od njih trai da cijeli zadatak obave odjednom. Od nas se trai da samo jedan jedini dan nosimo teret i odgovornosti! Da, dragi prijatelji, mladi i stari, sutra nije vae. Trebate obaviti samo dananje dunosti. Ako odluite stati na Gospodnju stranu, izii iz svijeta i odvojiti se od njega, ako odluite biti Boja djeca, Njegovi sinovi i keri, napustiti redove neprijatelja, slubu Sotoni i grijehu, onda ste odluili obavljati svoju dananju dunost! Primite se te dananje dunosti, shvatite da Gospodin ima zahtjeve prema vama, da ste odgovorni svojem Stvoritelju i da se Njegovi zahtjevi moraju ispunjavati samo dan po dan. U sili Gospodnjoj primite se dananjeg posla vjerujui da ete biti pobjednici tijekom toga jednoga jedinoga dana! (Signs of the Times, 31. sijenja 1878.)

149

17. svibnja

Iziite izmeu njih

Ja u vam biti Otac, a vi ete mi biti sinovi i keri, veli Gospodin, Svemogui. (2. Korinanima 6,18) Postoje samo dva puta; jedan vodi u Nebo, a drugi u smrt i pakao. Svatko od nas ima posao koji treba obaviti. Svaki pojedini meu nama koji ima sposobnost zakljuivanja zna da postoji Bog. ... Nama je potrebna ruka za koju emo se uhvatiti u trenucima nevolje, ruka koja nam moe pomoi. Mi elimo takvu ruku na koju se moemo osloniti kada se Zemlja bude njihala tamo-amo, kada se bude sruila kao koliba. Mi tada 172

elimo znati da je Bog na Otac, da je na ivot sakriven s Kristom u Bogu. Svakome od nas pojedinano potrebna je ta sigurnost. Uenicima u naim kolama potrebna je ta sigurnost. Neki od njih uskoro e se vratiti svojim domovima. Koliki su meu njima doli u ovu kolu bez nade u Krista! Koliki su meu njima dali svoje srce Bogu dok su se kolovali u ovoj koli! Koliki su meu njima i dalje u stanju neodlunosti, ponekad skloni da se potpuno stave na Gospodnju stranu, da bi se onda ponovno povukli iz razloga koje sam ve spomenula, odgovornosti i dunosti koje se trae od kranina! One im se ine tako velike da oklijevaju i ostaju neodluni. ... Koliko traje va ivot? Koliki meu vama imaju sigurnost da e doivjeti poetak sljedee kolske godine? Koliki meu vama imate nekakvu sigurnost u svojem ivotu? Ali ak i kada se pred vama prua cijeli ivot, ako znate da ete sigurno doivjeti duboku starost, to je taj kratki ivot uope? Zar je to neto to vam se ini preveliko da biste ga dali Gospodinu? ... Trai li Bog od vas da se odreknete bilo ega to bi bilo u vaem interesu da zadrite? O, ne! ... Kako bi se itko mogao osjeati da daje neku rtvu da bi mogao biti primljen u obitelj Kralja nad kraljevima, Gospodina koji vlada na nebesima; pa zar ne znate da je najvia ast postati Boje dijete, sinovi i keri Gospodina Svedritelja? Jo od svoje jedanaeste godine nalazim se u slubi ovog nebeskog Vladara pa zato govorim iz iskustva. On nikada nije zatraio od mene da Mu dam ono to bi bilo u mojem najboljem interesu. Dragi Isus, dragi Spasitelj; ja Ga volim i volim Njegovu slubu! (Signs of the Times, 31. sijenja 1878.) (Nakon ovoga govora velik broj mladih iziao je naprijed da se moli, a oko 130 mladia i djevojaka se krstilo.)

173

150

18. svibanj

Dva puta
Uite na uska vrata, jer iroka vrata i prostran put vode u propast, i mnogo ih je koji idu njim. Kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u ivot, i malo ih je koji ga nalaze! (Matej 7,13.14) Ovi putovi su razliiti, odvojeni, i vode u suprotnim smjerovima. Jedan vodi u vjeni ivot, a drugi u smrt, vjenu smrt. Postoji razlika izmeu ta dva puta, ali i meu onima koji njima hode. Jedan put je ravan i irok, a drugi izrovan i neravan. Tako su oni koji njima putuju suprotni po karakteru, ivotu, odjei i razgovorima. Oni koji putuju uskim putem razgovaraju o radosti i srei na kraju puta. Njihova lica esto su alosna, ali blistaju svetom, nebeskom radou. ovjek boli, koji poznaje bol, otvorio je taj put za njih, ali i sam je njime putovao. Njegovi sljedbenici vide Njegove tragove pa se hrabre. On je sigurno proao pa mogu i oni ako Njega slijede. Na irokom putu svi su zaokupljeni svojom odjeom i zadovoljstvima na putu. Oni se slobodno preputaju veselju i uivanju, ne misle o kraju svojeg puta i o sigurnom unitenju koje ih tamo eka. Svakog se dana sve vie pribliavaju svojem odreditu, ali ludo srljaju dalje, sve bre i bre. Zato je tako teko ivjeti skromnim ivotom samoodricanja? Zato to takozvani krani nisu umrli svijetu. Mnogo je lake ivjeti za Krista poto ste umrli svijetu. Ali oni ele biti to je mogue sliniji svijetu, a da ih se ipak smatra kranima. Oni pokuavaju doi na Nebo, ali nekim drugim putem. ... Zemlja ih privlai, njezina blaga im se ine dovoljno vrijedna. I zato nalaze u svijetu dovoljno onoga to zaokuplja njihove misli tako da se nemaju vremena pripremiti za Nebo. ... I mladi i stari zanemaruju prouavanje Biblije i ne prihvaaju je kao pravilo svojeg ivota. Ta vana knjiga po kojoj e im se suditi zanemaruje se, zaobilazi. Dolazi dan kada e svi htjeti biti temeljito ojaani jasnim istinama Boje rijei. ... Kada biblijske istine utjeu na srce, one pobuuju elju za odvajanjem od svijeta, kao to je Uitelj bio odvojen od 174

njega. Oni koji se upoznaju s krotkim i poniznim Isusom, hodit e tako da budu dostojni Njega. (Signs of the Times, 1. travnja 1880.)

19. svibnja

151

Svjetlo svijetu
Da, neko ste bili tama, ali ste sada svjetlo u Gospodinu. ivite kao djeca svjetla. (Efeanima 5,8) Krist je rekao svojim uenicima: Vi ste svjetlo svijetu! Kao to se Sunce pojavljuje na nebu i ispunjava svijet svojim sjajem, tako i Kristovi sljedbenici trebaju iriti svjetlo istine onima koji se nalaze u tami zablude i praznovjerja. Meutim, Kristovi sljedbenici nemaju svoje svjetlo. Svjetlo s Neba pada na njih, a oni ga onda odraavaju svijetu. ... Svjetlo ivota obilno se daje svima. Svatko tko eli moe biti usmjeravan zrakama Sunca Pravednosti. Krist je veliki lijek protiv grijeha. Nitko se ne moe izgovarati na svoje okolnosti, na svoje obrazovanje ili na svoj temperament i navoditi ga kao izgovor to ivi buntovnikim nainom ivota i to ustaje protiv Boga. Grenici su takvi kakvi jesu svojom slobodnom odlukom. Na Spasitelj kae: Svatko tko ini zlo mrzi svjetlo i ne dolazi k svjetlu, da se ne otkriju njegova djela. (Ivan 3,20) Kada se objave Boji zahtjevi, oni koji vole grijeh pokazuju svoj pravi karakter zadovoljstvom kojim pokazuju nedostatke i pogreke onih koji govore da su krani. Njih pokree isti duh kao i njihovog gospodara, Sotonu, kojega Biblija opisuje kao opadaa brae svoje. Neka se pojavi neka glasina, kako e samo brzo biti uveliana i proirena od usta do usta! Koliki e se naslaivati njome kao leinari nad gomilom strvine! ... Istinski kranin, koji radi to je poteno, dolazi k svjetlu da bi se oitovalo da su njegova djela uinjena u Bogu (Ivan 3,21). Njegov bogougodni ivot i sveti razgovori svakodnevno su svjedoanstvo protiv grijeha i grenika. On je ivi predstavnik istine koju ispovijeda. Za te iskrene sljedbenike Isus kae da se ne stidi nazvati ih braom. Svi koji konano 175

dobiju vjeni ivot ovdje e pokazivati revnost i odanost Bojoj slubi. ... Vriti svoju dunost znai obavljati je od srca i bez straha. Oni slijede svjetlo koje obasjava njihov put, bez obzira na posljedice. Bog istine je na njihovoj strani i nikada ih nee odbaciti. (Signs of the Times, 9. oujka 1882.)

152

20. svibnja

Prava umjerenost znai uravnoteen ivot

Ne znate li da ste hram Boji i da Duh Boji prebiva u vama? (1. Korinanima 3,16) Ovdje nam je poklonjen samo jedan jedini ivot pa bi se svatko morao upitati: Kako da iskoristim svoj ivot da donese najvei dobitak? ivot je dragocjen jedino ako ga usavravamo na blagoslov drugih stvorenja i na slavu Bogu. Savjesno njegovanje sposobnosti koje nam je Stvoritelj darovao osposobit e nas za uzvieniju korisnost ovdje i za vii ivot u svijetu koji e doi. Ovo vrijeme dobro iskoritavamo ako ga troimo na uspostavljanje i uvanje dobrog duevnog i tjelesnog zdravlja. Mi ne moemo sebi dopustiti da usporimo ili zanemarimo makar samo jednu funkciju naeg uma ili tijela time to emo je preopteretiti ili zlouporabiti bilo koji dio ivog stroja. I ako tako postupimo, snosit emo posljedice. Naa prva dunost prema Bogu i naim blinjima jest da se razvijamo. Svaka sposobnost kojom nas je obdario na Gospodin mora se njegovati do najvie mjere savrenstva kako bismo bili sposobni uiniti najveu mjeru dobra za koju smo sposobni. Da bismo oistili i oplemenili svoj karakter, nama je potrebna milost koju dobivamo od Krista, milost koja e nas osposobiti da uoimo i ispravimo svaku manu i usavrimo ono to je izvrsno. Ovaj posao koji obavljamo u Kristovoj sili i u Njegovo ime, bit e mnogo korisniji drugim stvorenjima od bilo koje propovijedi koju bismo mogli izgovoriti. ... Primjer dobro uravnoteenog i sreenog ivota ima neprocjenjivu vrijednost. ... Neumjerenost je glavni razlog brojnih neugodnosti u ivotu. ... Mi ne govorimo o izostanku umjerenosti kao o neemu 176

to je ogranieno samo na uporabu opojnih pia; pojam ima mnogo ire znaenje jer obuhvaa i tetno poputanje bilo kojem prohtjevu ili strasti. ... Kada bi apetit i strasti bili pod vlau posveenog razuma, drutvo bi bilo sasvim drugaije. Mnoge stvari koje su obino sastavni dio prehrane neprimjerene su za hranu; prohtjev za njima nije prirodan, ve je razvijen. Stimulativna hrana stvara elju za jo jaim stimulansima. Teko probavljiva hrana izbacuje cijeli organizam iz normale, a posljedica su neprirodne elje i nenormalni prohtjevi. ... Prava umjerenost ui nas da se potpuno suzdravamo od svega to je tetno i da se razumno sluimo samo onim namirnicama koje su zdrave i hranjive. (Signs of the Times, 20. travnja 1882.)

21. svibnja

153

Rad je blagoslov
Evo opaina sestre tvoje Sodome: gizdavo, u izobilju kruha i bezbrino ivljae ona i keri njezine ... (Ezekiel 16,49) Bog je ljudima dao rad kao blagoslov, da zaokupi njihov um, da ojaa njihovo tijelo, da razvije njihove sposobnosti. Adam i Eva radili su u Edenskom vrtu i nalazili su u umnoj i tjelesnoj aktivnosti najvie zadovoljstvo svojeg tjelesnog postojanja. Kada su bili izgnani iz svojeg prekrasnog doma zbog neposlunosti i primorani da se bore s tvrdoglavom zemljom ne bi li privrijedili svoj svagdanji kruh, rad je donosio olakanje njihovoj alosnoj dui, bio je zatita protiv kunji. Razuman rad nenadoknadiv je za sreu i blagostanje naeg roda. On slabe ini jakima, plaljive hrabrima, siromane bogatima i oajne sretnima. Nae raznovrsne dunosti povezane su s naim raznovrsnim sposobnostima i Bog oekuje odgovarajui dobitak od talenata koje je dao svojim slugama. Ne odreuje veliina talenata koje imamo veliinu nagrade, ve nain na koji se njima sluimo stupanj vjernosti s kojim su te ivotne dunosti obavljene, bez obzira na to jesu li velike ili male. 177

Lijenost je jedno od najveih prokletstava koje nas moe zadesiti, jer porok i zloin dolaze u njegovoj pratnji. Sotona lei u zasjedi ne bi li iznenadio i unitio neoprezne, one ija mu dokolica prua priliku da se priulja pod nekom primamljivom maskom. On nikada nije tako uspjean kao kada prilazi mukarcima i enama u trenucima njihovog oputanja. ... Bogati esto smatraju da imaju pravo na prvenstvo meu svojim blinjima, da uivaju boansku naklonost. Mnogi smatraju da su iznad potenog rada i gledaju s prijezirom na svoje siromanije susjede. Djeca bogatih ue da se moraju odijevati pomodno, izbjegavati svaki koristan rad i izbjegavati drutvo pripadnika radnikog sloja ako ele postati dame i gospoda. ... Takve misli su potpuno suprotne namjeri koju je Bog imao prilikom stvaranja ljudskog roda. ... Boji Sin je cijenio rad. Iako je bio Velianstvo Neba, izabrao je svoj zemaljski dom meu siromanima i ponienima, radio je za svoj kruh svagdanji u skromnoj drvodjeljskoj radionici svoga pooima Josipa. ... Put kranskog radnika moe biti teak i naporan, ali je astan jer ga vodi stopama Otkupitelja, a siguran je samo onaj koji ide tim posveenim putem. (Signs of the Times, 4. svibnja 1882.)

154

22. svibnja

Oi Gospodnje su na tebi
Oi Jahvine gledaju pravedne, ui mu sluaju vapaje njihove. (Psalam 34,16) iroko je rasprostranjeno miljenje da duhovnost i odanost Bogu razorno djeluju na zdravlje. Iako je ovaj zakljuak potpuno pogrean, ipak nije bez nekog prividnog temelja. Mnogi koji govore da su krani, uvijek hodaju kao pod nekim oblakom. Smatraju vrlinom ako se tue na potitenost duha, velike nevolje i okrutne sukobe. Meutim, te osobe ne prikazuju biblijsku vjeru u pravom svjetlu. Strah Gospodnji ne samo da nije nespojiv sa zdravljem i sreom, ve se nalazi u temeljima svakog pravog blagostanja. ... 178

Svijest o tome da ini ono to je pravo, najbolji je lijek ovjeku za oboljelo tijelo i za bolestan duh. Oni koji imaju mir s Bogom, osigurali su najvaniji uvjet za dobro zdravlje. Gospodnji blagoslov je ivot onome tko ga prima. Obeanje da su Gospodnje oi na nama, da Njegove ui spremno sluaju nae molitve, nepresuni je izvor zadovoljstva. Znati da imamo sveznajueg Prijatelja kojemu moemo povjeriti sve tajne svoje due, prednost je koju rijei ne mogu opisati. Potitenost i oaj za koje se misli da dolaze od poslunosti Bojem moralnom Zakonu esto se mogu pripisati upravo krenju Njegovih fizikih zakona. Oni ije su moralne sposobnosti pomraene bolestima, ne mogu pravilno predstavljati kranski ivot, pokazivati radost spasenja ili ljepotu svetosti. Oni se odvie esto nalaze u aru fanatizma ili u vodama hladne ravnodunosti ili tupe potitenosti. ... Dunost je svakog kranina da usko slijedi primjer Isusa Krista da njeguje mir, nadu i radost, karakteristike koje e se pokazati u istinski dobrom raspoloenju i stalnoj vedrini. Tako mogu iriti svjetlo na sve oko sebe umjesto da bacaju mranu sjenku obeshrabrenja i tuge. ... Mnogi neprestano tee za uzbuenjem i promjenom. Oni su nemirni i nezadovoljni kada nisu obuzeti veseljem, lakoumnou i traenjem uitaka. Takve osobe mogu govoriti o svojoj pobonosti, ali zavaravaju svoju duu. One nemaju vrstog temelja u svojim vjerovanjima. Njihov ivot nije sakriven s Kristom u Bogu. One u Isusu ne nalaze svoju radost i mir. (Signs of the Times, 15. lipnja 1882.)

23. svibnja

155

Znanost i objava
Bezumnik ree u srcu: Nema Boga. (Psalam 14,1) Ima ljudi koji misle da su otkrili prekrasne stvari u znanosti. Oni citiraju miljenja uenih ljudi kao nepogreiva i govore da su zakljuci znanosti istina koja se ne moe opovrgnuti. A Boju rije, za koju stoji da je svjetiljka nozi umornog putnika, ocjenjuju prema tom mjerilu i proglaavaju nepo179

uzdanom. Znanstvena istraivanja u koja su se te osobe upustile pokazala su se kao zamka za njih. Ona su pomraila njihov um i oni su skrenuli u sumnjiavost. Oni su svjesni svojeg utjecaja i umjesto da gledaju na Izvor svake mudrosti, pobjedonosno se nadimaju povrnim znanjem koje su stekli. Uzdiu svoju ljudsku mudrost nasuprot mudrosti velikog i monog Boga i usuuju se ui u rat s Njime. Nadahnuta Rije proglaava takve ljude bezumnima. Bog je dopustio da se na svijet izlije poplava svjetla putem znanstvenih otkria i umjetnosti, ali kada takozvani znanstvenici govore i piu o tim temama s preteno ljudskog stajalita, oni sigurno i neizbjeno dolaze do pogrenih zakljuaka. Najvei umovi, ako u svojim istraivanjima nisu voeni Bojom rijeju, postaju zbunjeni u svojim pokuajima da istrae odnos izmeu znanosti i objave. Stvoritelj i Njegova djela nalaze se izvan podruja njihovog razumijevanja i budui da nisu sposobni nadnaravno protumaiti prirodnim zakonima, biblijske injenice proglaavaju nepouzdanim. Onaj tko posumnja u vjerodostojnost Staroga i Novoga zavjeta poi e i korak dalje i posumnjati u postojanje Boga, a zatim e se, poto je izgubio oslonac, razbiti o stijene nevjerovanja. Mojsije je pisao pod vodstvom Svetoga Duha i pravilna geoloka teorija nikada nee smatrati da je otkrila neto to se ne moe usuglasiti s biblijskim navodima. Misao oko koje se mnogi spotiu, da Bog nije stvorio materiju kada je stvarao svijet, ograniava silu Sveca Izraelova. Kada nisu sposobni spoznati Stvoritelja i Njegova djela svojim nesavrenim poznavanjem znanosti, mnogi ponu sumnjati u Boje postojanje i pripisuju beskrajnu silu prirodi. ... Biblija se ne smije ocjenjivati ljudskim znanstvenim zamislima, ve se znanost treba ocjenjivati prema biblijskim nepogreivim mjerilima. (Signs of the Times, 13. oujka 1884.)

180

24. svibnja

156

Radosna sluba
Ali je naa vrua elja da svaki od vas pokae istu revnost da svoju nadu uini savrenom do kraja. (Hebrejima 6,11) Gospodin gleda s odobravanjem djela svojih vjernih slugu. ... Oduvijek je bila dunost Bojeg izabranog naroda da radi nesebino, ali neki zanemaruju djelo koje trebaju obavljati, dok drugi zbog prezaposlenosti ne mogu nadoknaditi njihove propuste. Kada bi svi radosno obavljali svoj dio posla, dobili bi pomo; ali oni koji prigovaraju i gunaju na svakom koraku, nee dobiti ni pomo ni nagradu. ... Bog je bio nezadovoljan sinovima Izraelovim zato to su gunali protiv Njega i protiv Mojsija, kojega je poslao kao njihovog osloboditelja. Na udesan nain izveo ih je iz egipatskog ropstva da bi ih mogao uzdii i oplemeniti da budu na slavu zemlji. Meutim, morali su se suoiti s tekoama, izdrati umor i odricanja. Bilo je za njihovo dobro da podnose te tekoe. Bog ih je izveo iz stanja ponienosti i pripremao da zauzmu poasno mjesto meu narodima, da prime vaan i sveti zalog. ... Oni su zaboravili svoju gorku slubu u Egiptu. Zaboravili su Boju dobrotu i silu, osobine koje su se oitovale tijekom njihovog oslobaanja iz ropstva. Zaboravili su kako su njihova djeca bila poteena kada je aneo zatornik prolazio Egiptom. Zaboravili su veliko oitovanje boanske snage na Crvenom moru, kada je Gospodin objavio: Ovdje e stati tvoji ponosni valovi! i valovi su se spojili tvorei vrst zid. Zaboravili su da su sigurno proli putem koji im je bio pripravljen dok su vojske njihovih neprijatelja, koje su krenule za njima, bile potopljene morskim vodama. ... Bog nikoga ne optereuje tako tekim teretom da se na svakom koraku mora tuiti. Pritisak, a ne stalno kretanje, ini da organizam postaje umoran. Stalna briga, a ne posao koji obavljaju, ubija te ljude. ... Sluenje Isusu Kristu donosi mir i zadovoljstvo. Kada se spremao otii od svojih uenika, na rastanku im je dao ovo 181

obeanje: Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plai vae srce! (Ivan 14,27) (Signs of the Times, 12. lipnja 1884.)

157

25. svibnja

Stavi Boga na prvo mjesto

Bogataima ovoga svijeta prenesi da ne budu bahati, da ne polau nade u nesigurno bogatstvo, nego u Boga, koji nam sve obilno daje na uivanje. (1. Timoteju 6,17) Opasno je posveivati svoje vrijeme, misli i snagu potrazi za svjetovnim dobitkom, ak i kada se uspjeh postie ustrajnim naporima jer se time izlaemo opasnosti da Boga i Njegovu pravednost stavimo na drugo mjesto. Daleko je bolje ivjeti u siromatvu, pretrpjeti razoaranje, doivjeti brodolom svih svojih zemaljskih nada nego ugroziti svoj vjeni probitak. Mogu nam se pruati laskavi povodi, moemo pomisliti da emo stei bogatstvo i ast i tako posvetiti svoje srce i duu svjetovnim pothvatima. ... Novac je postao mjerilo muevnosti u svijetu, i ljudi se ocjenjuju ne po svojem potenju, ve po veliini bogatstva koje imaju. Tako je bilo i u pretpotopno vrijeme. ... Nemojmo eznuti za bogaenjem. Ako vidimo da je siromatvo uvjet da ostanemo u jednostavnoj istini, ostanimo uz istinu i krenimo u ivot. Isus je rekao da ovjek ne ivi samo o kruhu, nego o svakoj rijei koja izlazi iz usta Bojih. Oni koji su odani svijetu mogu se nasmijati na tu izjavu, ali to ipak ostaje savjet vjene mudrosti. Krani koji su pozvani u svijet preko svojih poslova, ako budu slijedili Krista, nosit e svoj kri i suoavat e se s nevoljama u Kristovom duhu. Oni nee od svijeta nainiti sebi Boga niti e predati svoj um, kosti i miie u slubu bogu ovoga svijeta. Oni e shvatiti da na njih gleda Nebo i bez obzira na postignute uspjehe, davat e slavu Bogu. Bog zna, ako mi ne znamo, da e proi samo jo nekoliko kratkih godina i zemaljskog blaga vie nee biti. ... 182

Promatranje svijeta koji e doi uravnoteuje um tako da ono to se vidi ne postie vlast nad sklonostima, koje je uz neizmjernu cijenu otkupio Otkupitelj svijeta. Posredovanjem Svetoga Duha, pred duhovne oi ovjeka izlazi ono to je nevidljivo i vjeno, u njegovim se mislima pojavljuju prednosti vjenog, neraspadljivog blaga u svoj svojoj privlanosti i ljepoti. Na taj nain mi uimo gledati ono to je nevidljivo i vjeno, spoznavati da Kristovi ukori imaju veu vrijednost od riznica ovoga svijeta. (Signs of the Times, 26. lipnja 1893.)

26. svibnja

158

iva crkva
Nadalje, brao, molimo vas i zaklinjemo u Gospodinu Isusu da, prema pouci koju ste od nas primili prema kojoj ve i ivite kako vam treba ivjeti i ugaati Bogu, sve vie napredujete. (1. Solunjanima 4,1) Mi eznemo za tim da se u crkvi pokae istinski kranski karakter; elimo da se njezini vjernici oslobode nemarnog duha, punog nepotovanja; mi iskreno elimo da oni shvate svoje visoko zvanje u Kristu Isusu. Neki koji sebe smatraju kranima nastoje svim svojim snagama ivjeti i djelovati tako da svoju vjeru preporue ljudima moralnih vrijednosti i navedu ih da prihvate istinu. Meutim, ima i mnogo onih koji ne osjeaju nikakvu odgovornost da bar svoju duu odre u Bojoj ljubavi i koji su, umjesto da budu na blagoslov drugima svojim utjecajem, da budu budni i da se mole, samo teret za one koji bi eljeli raditi. ... Sadanje vrijeme zahtijeva mukarce i ene vrstih moralnih stavova, mukarce i ene koje nee oblikovati niti pokoriti nikakav neposveeni utjecaj. Takve osobe e imati uspjeha u radu na usavravanju kranskog karaktera zahvaljujui Kristovoj milosti koja im je dana u obilnoj mjeri. ... Nitko nee uspjeti u Bojoj slubi ako cijelu svoju duu nije unio u rad i ako sve ne smatra gubitkom osim savrenstva u spoznaji Krista. Oni koji se na bilo koji nain ustruavaju, koji ne daju sve to imaju, ne mogu biti Kristovi uenici, a jo 183

manje Njegovi suradnici. Predanost mora biti potpuna. Otac, majka, ena i djeca, kue i zemlja, sve to Kristov sluga ima, mora biti podloeno Bojem pozivu stavljeno na sveti oltar. ... One koji s ozbiljnim istraivanjem Boje rijei i vatrenim molitvama trae vodstvo Njegovog Duha, Bog e voditi. Stup od oblaka vodit e ih danju, stup od ognja nou; sa stalno prisutnom svijeu o Bojoj blizini, oni e potovati Njegov sveti Zakon. ... I zato, kao posebni Boji narod, uzdignimo mjerila kranskog karaktera da ne bismo izgubili nagradu koja e biti dodijeljena dobrima i vjernima. ... Mi moramo raditi na svojem spasenju sa strahom i drhtanjem. Upravo e oni koji se vrsto dre svoga povjerenja ustrajno do kraja, primiti vijenac besmrtne slave. ... Jednostavnost, neporonost, strpljivost, velikodunost i ljubav trebaju postati karakteristike naeg iskustva. (Review and Herald, 3. lipnja 1880.)

159

27. svibnja

Poinak u Kristu
A vama, muenima, pokoj zajedno s nama. (2. Solunjanima 1,7) Ne smijemo zaboraviti da je Krist put, istina i ivot. Spasitelj pun saaljenja poziva nas da doemo k Njemu. Vjerujmo rijeima naega Gospodina i potrudimo se da put koji vodi k Njemu ne bude tako teak. Nemojmo putovati tim dragocjenim putem, kojim putuju Gospodnji otkupljenici, s gunanjem, sumnjama, mranim predvianjima i negodovanjem kao da smo prisiljeni obaviti neki nemili, teki zadatak. Kristovi su putovi radosni i na svim Njegovim putovima je mir. Ako smo put uinili neravnim svojim nogama ili natovarili sebi teke terete briga time to nagomilavamo blago na Zemlji, onda se sada promijenimo i krenimo putem koji nam je Isus pripremio. Mi nismo uvijek spremni svoje terete predati Isusu. Ponekad izlijevamo svoje nevolje u ljudske ui i govorimo o svojim nevoljama onima koji nam ne mogu pomoi, dok se isto184

dobno ne povjeravamo Isusu koji nae alosne putove moe promijeniti u putove radosti i mira. ... Kratkoa vremena posluila nam je kao poticaj da traimo pravednost i da Krista prihvatimo kao svojeg prijatelja. To nije neka uzviena pobuda jer mirie na sebinost. Zar pred oima moramo stalno imati uase Gospodnjeg dana da bismo iz straha bili natjerani na pravilno ponaanje? Tako ne bi smjelo biti. Isus je privlaan. On je pun ljubavi, milosti i saaljenja. On eli biti na Prijatelj, hoditi s nama svim neravnim putovima u naem ivotu. ... Krist svima nama upuuje poziv na ivot mira i odmora, na ivot slobode i ljubavi i na bogatu batinu u buduem besmrtnom ivotu. ... Ne smijemo se uplaiti ako je taj put slobode pun sukoba i stradanja. Sloboda koju emo uivati bit e nam puno dragocjenija zato to smo prinijeli rtve da bismo je dobili. Mir koji nadilazi svaki um bit e naa nagrada nakon borbe sa silama tame, otrih bitaka protiv sebinosti i grijeha u nama. ... Suoeni s kunjama mi emo se nauiti vrstini i ustrajnosti, i ona nee u nama izazvati ni jednu jedinu rije prigovora iako smo, moda, ve postali umorni od dobre borbe vjere. ... Mi ne moemo cijeniti naeg Otkupitelja u najviem smislu te rijei sve dok Ga ne sagledamo oima vjere kako se sputa do najveih dubina ljudske bijede uzimajui na sebe ljudsku narav, kako pati i u patnjama se slui svojom boanskom snagom da spasi i podigne grenika do poloaja svojeg prijatelja i suradnika. (Review and Herald, 2. kolovoza 1881.)

28. svibnja

160

Odreeni da donosimo rod

Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moete nita uiniti. (Ivan 15,5) U planu obnavljanja boanske slike u ovjeku odreeno je da Sveti Duh djeluje na ljudski um i da kao i Kristova prisutnost, bude sila koja oblikuje ljudski karakter. Oni koji prima185

ju istinu, postaju i primatelji Kristove milosti i posveuju svoje ljudske sposobnosti za rad koji je Krist obavljao da mukarce i ene uine Bojim suradnicima. Da bi postali boanski predstavnici, njihovom je umu morala biti razumljiva boanska istina. ... Posredovanjem istine karakter se preobraava i oblikuje po boanskom uzoru. Petar prikazuje krane kao ljude koji su oistili svoju duu poslunou istini i djelovanjem Svetoga Duha. ... Zadaa je krana da sjaje. Oni koji sebe nazivaju Kristovim sljedbenicima, nisu ispunili zahtjeve Evanelja ako ne slue drugima. Oni nikada ne smiju zaboraviti da njihovo svjetlo mora sjati pred drugima tako da oni, vidjevi njihova dobra djela, slave Oca koji je na nebesima. Njihov govor treba uvijek biti ugodan i u skladu s njihovim ispovijedanjem vjere. Njihov rad treba otkrivati Krista svijetu. Isus Krist i to raspeti neiscrpna je tema njihovih razgovora, tema o kojoj stalno govore iznosei iz riznice svojega srca dragocjene istine Evanelja. Srce koje je puno blaene nade u besmrtnost i puno slave, ne moe utjeti. Oni koji su svjesni svete Kristove prisutnosti ne mogu izgovarati besmislene i isprazne rijei jer njihove rijei trebaju biti trijezne, miris ivota na ivot. Mi ne smijemo biti kao djeca koju valovi bacaju tamo-amo, ve moramo biti usidreni u Isusu Kristu, iznositi teme koje imaju veliku vrijednost. ... Krani trebaju objavljivati Radosnu vijest o spasenju i nikada se ne smiju umoriti govorei o Bojoj dobroti. ... Vi trebate govoriti grenicima jer znate da samo Bog moe pokrenuti njihovo srce. Nikada ne smijete zaboraviti veliku odgovornost za svaku rije koju izgovarate u njihovoj prisutnosti. Postavite sebi pitanje: Kolikim sam se ljudima obratio sa srcem punim Kristove ljubavi i govorio im o neizrecivom daru Boje milosti i Kristove pravednosti? (Review and Herald, 12. veljae 1895.)

186

29. svibnja

161

Odvojite se od svijeta
Iz dana u dan mrem. (1. Korinanima 15,31) Oni koji se zovu Kristovim imenom trebaju predstavljati Krista kao svoj Uzor i Primjer. Drugima trebaju objavljivati istinu u njezinoj neporonosti i objasniti im kakva je prednost i odgovornost kranskog ivota; to mogu uiniti samo oni Kristovi sljedbenici koji usuglase svoj karakter sa svetim naelima istine. Nitko od onih koji kau da su Boja djeca ne smije iznevjeravati sveto povjerenje. Mnogi koji tvrde da su Boja djeca izgleda da ne razumiju da se njihovo srce mora obnoviti jer svojim ivotom odbacuju rijei i djela Isusa Krista. Svojim ponaanjem jasno govore: Moja je prednost da predstavljam sebe. Bio bih potpuno nesretan kad ne bih predstavljao sebe! To je vrsta religije koja sada vlada u svijetu, ali koju Nebo ne odobrava. ... Takozvana znanost, ljudsko umovanje i pjesnitvo ne mogu se smatrati kao da imaju isti autoritet kao i otkrivenje; ali Sotona promiljeno pokuava ljudskim izrekama, tradicijama i pronalascima pripisati isti autoritet kao i Bojoj rijei i kada to postigne, uzdii ljudske rijei na prvo mjesto. ... Nema nikakve sigurnosti ni za koga meu nama ako svakoga dana ne stjeemo novo iskustvo gledajui u Krista, Zaetnika i Dovritelja nae vjere. Iz dana u dan trebamo gledati u Njega, mijenjati se u Njegovo oblije. Trebamo pokazivati boanske karakteristike i slijediti Isusove stope bez obzira koliko e nas to stajati. Trebamo se prepustiti boanskom vodstvu traei savjet Boje rijei, pitajui se svakoga dana: Je li ovo put Gospodnji? ... Nikakav nedostatak karaktera nee batiniti Nebo niti e kvariti njegovo savrenstvo. ... Ispovijedanje istine nema nikakve vrijednosti ako se dua vrsto ne dri naela, ako ne uzima i ne primjenjuje bogatu hranu istine i tako postane dionik boanske naravi. (Review and Herald, 20. studenoga 1894.)

187

162

30. svibnja

Krv na dovratnicima
Onda uzmite kitu izopa, zamoite je u krv to je u zdjeli i pokropite krvlju iz zdjele nadvratnik i oba dovratnika. (Izlazak 12,22) Upute koje je Mojsije dao o pashalnoj sveanosti pune su znaenja i imaju svoju primjenu meu roditeljima i djecom naega vremena. ... Otac treba posvetiti Bogu svakog stanovnika svoga doma i obaviti djelo koje je prikazano pashalnom sveanou. Opasno je ovu sveanu dunost prepustiti u ruke drugih. Ovu opasnost dobro ilustrira dogaaj u jednoj idovskoj obitelji u vrijeme Pashe. ... Postoji legenda prema kojoj je najstarija ki u obitelji bila bolesna, ali je bila upoznata s injenicom da svaka obitelj treba izabrati janje i njegovom krvlju pokropiti nadvratnik i oba dovratnika na svojim vratima tako da Gospodin vidi znak krvi i da ne dopusti anelu zatorniku da ue i ubije prvenca. S velikom je zabrinutou gledala kako se pribliava veer kada je trebao proi aneo zatornik. Postala je vrlo nemirna. Pozvala je svojega oca i upitala ga: Jesi li vrata obiljeio krvlju? On je odgovorio: Jesam. Zapravo, uredio sam da se to uini. Nemoj se zabrinjavati, aneo zatornik nee ui u na dom! Ta no je dola, a ki je stalno pozivala oca i pitala: Jesi li siguran da su vrata obiljeena krvlju? Stalno iznova otac ju je uvjeravao da se ne treba bojati, da njegovi vjerni sluge nee zanemariti njegovu naredbu. Kada se pono pribliila, uo se njezin glas kako preklinje: Oe, nisam sigurna! Uzmi me na svoje ruke i daj mi da sama vidim znak na vratima. Tek tada u se smiriti! Otac se pokorio elji svoje keri, uzeo je na ruke i odnio do vrata, ali nije bilo nikakvog znaka krvi ni na nadvratniku ni na dovratnicima. Uasnut, zadrhtao je kada je shvatio da je i njegova kua mogla postati kua alosti. Vlastitom je rukom uzeo snopi izopa i pokropio vrata krvlju. Onda je pokazao bolesnom djetetu da je znak na svome mjestu. (Review and Herald, 21. svibnja 1895.) 188

31. svibnja

163

Ima posla za svakoga

Prema tome, svaki e od nas dati Bogu raun sam za se. (Rimljanima 14,12) Bog je svakom ovjeku dao njegov posao. On nije ostavio duhovne probitke crkve potpuno u rukama propovjednika. Nije dobro ni za propovjednika niti za vjernike crkve da propovjednik preuzme svu odgovornost za Gospodnje nasljedstvo. Svaki vjernik treba obaviti svoj dio da bi se crkva mogla odrati u zdravom stanju. Mi smo svi udovi istoga tijela i svaki ud treba obaviti svoju ulogu na dobro svih ostalih. Nemaju svi udovi istu slubu. Kao to i udovi naeg fizikog tijela stoje pod upravom glave, tako se i udovi naeg duhovnog tijela moraju podloiti uputama Krista kao ive Glave cijele Crkve. ... Propovjednik i vjernici crkve trebaju se sjediniti kao jedna cjelina u radu na izgradnji i blagostanju crkve. Svaki pojedinac koji je pravi vojnik u Gospodnjoj vojsci treba biti iskreni, ozbiljni i uspjeni radnik koji radi na unapreenju interesa Kristovog kraljevstva. ... Mnogim je vjernicima uskraeno iskustvo koje su trebali stei samo zato to je prevladalo miljenje da propovjednik treba obavljati sav posao i nositi sve terete. Ili su tereti bili natovareni na propovjednika, ili je on sam preuzeo sve dunosti koje su trebali obavljati vjernici crkve. Propovjednici trebaju ukazati povjerenje slubenicima i vjernicima crkve i nauiti ih kako da rade za Uitelja. Tako propovjednik ne bi morao sve poslove obavljati sam, a crkva bi u isto vrijeme dobila mnogo vee blagoslove nego kada bi on pokuao sve poslove obavljati sam i tako liiti vjernike crkve sudjelovanja u poslu koji je Gospodin odredio da oni obavljaju. ... Teret crkvenog rada treba biti podijeljen meu vjernicima crkve tako da svaki od njih postane radnik za Gospodina. Ima mnogo neiskoritenih snaga u naim crkvama. ... Mnogi imaju spremne ruke i srce, ali su bili obeshrabreni u nastojanju da svoju energiju uloe u rad. ... Mudrost da se prilagodimo odreenoj okolnosti, snaga da djelujemo na vrijeme u urnim sluajevima, sve to stjee se uporabom talenata koje nam je Go189

spodin dao i stjecanjem iskustava u osobnom radu. (Review and Herald, 9. srpnja 1895.)

190

LIPANJ
1. lipnja

164

Isus je Bog
I Rije tijelom postala i nastanila se meu nama. I mi smo promatrali slavu njegovu, slavu koju ima kao Jedinoroenac od Oca pun milosti i istine. (Ivan 1,14) Krist je doao na svijet da pokae karakter svojega Oca i otkupi greni rod. Otkupitelj svijeta bio je jednak Bogu. Njegov autoritet bio je autoritet Boga. Izjavio je da ne postoji odvojeno od Oca. Autoritet kojim je govorio i inio uda bio je izriito Njegov, ali nas uvjerava da su On i Njegov Otac jedno. ... Kao zakonodavac, Isus se sluio Bojim autoritetom; Njegove zapovijedi i odluke bile su poduprte suverenitetom vjenog prijestolja. Oeva slava otkrivala se u Sinu; Krist je pokazao Oev karakter. Bio je savreno povezan s Ocem ... tako da je onaj koji je vidio Sina vidio i Oca. Njegov glas bio je Boji glas. ... idovi su pogreno procijenili Krista zato to se nije stalno bavio Zakonom napisanim na kamenim ploama. On je pozivao mukarce i ene da ue od Njega jer je On predstavnik Bojeg zakona. ... Znao je da nitko ne moe ukazati ni na kakvu manu u Njegovom karakteru ili ponaanju. Kakvu je silu Njegova neokaljana neporonost davala Njegovim poukama, kakvu snagu Njegovim ukorima, kakav autoritet Njegovim zapovijedima! Istina nikada nije sahnula na Njegovim usnama, nikada nije gubila od svoje svetosti zato to je bila prikazana u boanskom karakteru svojeg Zastupnika. ... Kada je govorio, Isus to nije inio s oklijevanjem i nesigurnou, ponavljajui rijei i fraze. Istina je silazila s Njegovim usana odjevena u novo i zanimljivo ruho koje joj je davalo svjeinu novog otkrivenja. Njegov se glas nikada nije dizao do neke neprirodne visine, Njegove su rijei dolazile sa sigurnou i ozbiljnou u skladu s vanou i znaajnim posljedicama koje su proizlazile iz njihovog prihvaanja ili odbacivanja. Kada su se ljudi protivili Njegovom nauku, On ga 191

je branio s takvom revnou i uvjerenjem da je osvjedoivao svoje sluatelje da je spreman i umrijeti da bi potkrijepio autoritet svojeg nauka. Isus je bio svjetlo svijeta. On je doao od Boga s porukom nade i spasenja grenim Adamovim potomcima. Mukarcima i enama koji su Ga bili spremni prihvatiti kao svojeg Spasitelja, obeavao je da e u Njima obnoviti Boju sliku i da e otkupiti sve to je bilo izgubljeno zbog grijeha. Prikazao im je istinu bez ijedne utkane niti zablude. (Review and Herald, 7. lipnja 1890.)

165

2. lipnja

Neprijateljstvo, dar od Boga

Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina: on e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu. (Postanak 3,15) U ovom prvom proroanstvu u Bibliji ukazuje se na otkupljenje. Iako je taj dio reenice bio upuen zmiji, bio je izgovoren glasom koji je dopirao do naih praroditelja i zato se morao smatrati obeanjem. Dok je s jedne strane objavljivao rat izmeu Sotone i ljudskog roda, s druge je strane najavljivao da e sila velikog protivnika konano biti slomljena. Adam i Eva stajali su kao zloinci pred svojim Bogom oekujui presudu koju je zahtijevao prekraj. Meutim, prije nego to su uli o trnju i korovu, alostima i brigama koje e biti njihov dio, o prahu u koji e se vratiti, sluali su rijei koje su ih nadahnjivale nadom. Iako moraju stradati od sile svoga protivnika, mogu gledati u budunost prema konanoj pobjedi. Bog je izjavio: Neprijateljstvo ja zameem! Ovo je neprijateljstvo zametnuto na nadnaravni nain i ne moe se odravati prirodnim putem. Kada su Adam i Eva sagrijeili, njihova narav je postala zla i oni su bili u skladu, a ne u sukobu, sa Sotonom. Oholi uzurpator, poto je uspio zavesti nae praroditelje kao to je zaveo i anele, raunao je na njihovu vjernost i suradnju u svim svojim pothvatima protiv vladavine Ne192

ba. Nije bilo nikakvog neprijateljstva izmeu njega i palih anela. Bez obzira na sve nesuglasice meu njima, svi su bili jedinstveni i vezani elinim vezama u svojem protivljenju i mrnji protiv Boga. Meutim, kada je Sotona uo da e enin Potomak stati na glavu zmiji, znao je, iako je uspio izopaiti ljudsku narav i izjednaiti je sa svojom, da e Bog na neki tajanstveni nain obnoviti u ljudima njihovu izgubljenu snagu i osposobiti ih da se odupru svojem porobljivau i da ga pobijede. Samo je milost koju je Krist usadio u ljudsku duu sposobna zametnuti neprijateljstvo protiv Sotone. Bez te milosti mi bismo ostali Sotonini zarobljenici, sluge koji uvijek spremno sluaju njegove naloge. Novo naelo u dui stvara sukob tamo gdje je prije vladao mir. Snaga koju Krist usauje osposobljava nas da se odupremo tiraniji uzurpatora. Kada god mukarci i ene preziru grijeh umjesto da ga vole, kada se odupiru strastima koje su njima vladale i pobjeuju ih, vidi se djelovanje nebeskih naela. (Review and Herald, 18. srpnja 1882.)

3. lipnja

166

Iskusiti oprost
Tko je Bog kao ti koji prata krivnju, koji grijeh oprata i prelazi preko prekraja Ostatka batine svoje, koji ne ustraje dovijeka u svome gnjevu, nego uiva u pomilovanju? (Mihej 7,18) Nama je potrebna vea vjera u Isusa Krista. Mi je moramo unijeti u svoj svakidanji ivot. Onda emo imati mir i radost, i na temelju osobnog iskustva spoznat emo znaenje Njegovih rijei: Ostat ete u mojoj ljubavi ako budete vrili moje zapovijedi, kao to sam i ja vrio zapovijedi Oca svog te ostajem u njegovoj ljubavi. (Ivan 15,10) Naa vjera mora se uhvatiti za obeanje da emo ostati u Isusovoj ljubavi. ... Ukazane su nam dragocjene prilike i prednosti da budemo svjetlo i blagoslov drugima jaajui njihovu vjeru, hrabrei ih preko nebeske suneve svjetlosti u naoj dui. Mi moemo za 193

svoju korist prikupljati dragocjene zrake radosne nade, mira i obilja radosti i tako pomoi svakome s kim se druimo. Umjesto da potiemo nevjerovanje i sumnju, mi emo nadahnjivati nadom. Prednost je onih koji steknu iskustvo u vjeri da sami spoznaju da se oprost moe dobiti za svaki grijeh. Bog nam je dao svoju rije da e nam, ako priznamo svoje grijehe, oprostiti ono to smo uinili i oistiti nas od svakog bezakonja. Odbacite svako nevjerovanje! Odbacite sumnju da se ta obeanja ne odnose na vas. Ona se odnose na svakog pokajanog prijestupnika; svojom sumnjom samo sramotite Boga. Neka oni koji su ispunjeni sumnjom potpuno povjeruju u Isusove rijei, i radovat e se u blaenstvu svjetla. ... Mi drimo Spasitelja predaleko od svojeg svakidanjeg ivota. Trebali bismo eljeti da bude s nama kao na poasni, povjerljivi prijatelj. Trebali bismo od Njega traiti savjet u svemu. Trebali bismo Mu povjeriti svaku svoju nevolju i tako stjecati snagu kad se suoimo s kunjom. ... to bismo jo mogli traiti od Boga to nam ve nije dao? O ljubavi, beskrajna ljubavi naega dragoga Gospodina koji je postao naa rtva! Kakva bi radost morala ispunjavati srce svakog kranina, kakvi bi se izrazi zahvalnosti morali uti s njihovih usana to nam je Kristovom krvlju omogueno da steknemo Boju ljubav, da budemo jedno s Njime. ... Vjerujui u Sina, bit emo posluni svim Oevim zapovijedima i dobiti ivot u Isusu Kristu. ... Krist je naa nada i nae utoite. Njegova se pravednost uraunava samo poslunima. Prihvatimo je vjerom tako da Otac u nama ne pronae nijedan grijeh. ... (Review and Herald, 21. rujna 1886.)

167

4. lipnja

Jaki u Kristu
Neka vam dadne, prema bogatstvu svoje slave, da se ojaate u snazi po njegovu Duhu u nutarnjega ovjeka. (Efeanima 3,16) 194

Na Spasitelj je prikazao svoje zahtjeve kao jaram, a kranski ivot kao noenje tereta. Ali usporeujui sve to s okrutnom silom Sotone i tereta koji nam namee grijeh, On izjavljuje: Jer jaram je moj sladak, a moje breme lako! Kada pokuavamo ivjeti kranskim ivotom, nositi odgovornosti i obavljati njegove dunosti bez Krista kao svojeg pomonika, onda nas jaram titi i teret postaje neizdrivo teak. Meutim, Isus ne eli da to inimo. On poziva umorne i natovarene: Doite k meni ... i ja u vas okrijepiti! Uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama. Ovdje nam je otkrivena tajna tog odmora koji Krist obeava. Trebamo imati Njegovu krotkost duha i nai emo mir u Njemu. Mnogi tvrde da su doli Kristu iako i dalje ustrajavaju na svojim putovima koji su slini bolnome jarmu. Sebinost, ljubav prema svijetu ili neki drugi omiljeni grijesi unitavaju njihov mir i radost. Dragi moji krani ... imajte na umu da se nalazite u Kristovoj slubi. Bez obzira na to kakav je va teret ili kri, ponesite ga u Kristovo ime; nosite ga u Njegovoj snazi! On je objavio da je na jaram blag i teret lak, i ja Mu vjerujem! Ja sam iskusila istinitost Njegovih rijei! Oni koji su nemirni, nestrpljivi i nezadovoljni pod teretom briga i odgovornosti, pokuavaju nositi svoj teret bez Isusove pomoi. Kada bi On bio kraj njih, sunevo svjetlo Njegove prisutnosti rastjeralo bi svaki oblak, pomo Njegove ruke olakala bi svaki teret. ... Mi se optereujemo nepotrebnim brigama i tjeskobom, natovarujemo na sebe teke terete samo zato to ne elimo uiti od Isusa. ... Kristovi pravi sljedbenici razlikuju se od svijeta u rijeima, u djelima i u ponaanju. O, zato sva Njegova takozvana djeca ne bi potpuno pola za Njime! Zato bi bilo tko nosio teret koji mu Krist nije natovario? ... U svakom djelu u ivotu krani moraju predstavljati Krista moraju se truditi da sluenje Njemu izgleda privlano. ... Neka se vrline Duha pokau u ljubaznosti, krotkosti, strpljenju, vedrini i ljubavi. ... Ljubav prema Kristu e se vidjeti, ona e se osjetiti. Ona se ne moe sakriti. Ona iri udesnu snagu. Ona ini da plaljiv postane hrabar, trom marljiv, neznalica mudar. ... Ljubav 195

prema Kristu nee obeshrabriti nevolje niti e je prigovori skrenuti s puta dunosti. (Review and Herald, 29. studenoga 1887.)

168

5. lipnja

Ugodne misli
Pjevat u Jahvi dokle god ivim, svirat u Bogu svome dokle god me bude. Bilo mu milo pjevanje moje! Ja u se radovati u Jahvi. (Psalam 104,33.34) Ako se um oblikuje prema onome s ime se najee susree, onda e nas navika da mislimo na Isusa i govorimo o Njemu osposobiti da postanemo slini Njemu po duhu i karakteru. Onda emo odraavati Njegov lik u onome to je veliko, neporono i duhovno. Onda emo imati Kristov um i On e nas slati u svijet kao svoje duhovne predstavnike. ... Sunce koje sja na nebu alje svoje blistave zrake na sve putove i staze ivota. Ono ima dovoljno svjetla za tisue svjetova slinih naemu. Isto je tako i sa Suncem Pravednosti. Njegove blistave zrake zdravlja i radosti i vie su nego dovoljne da spase na mali svijet, one su uspjene u uspostavljanju sigurnosti u svakom stvorenome svijetu. ... Rast u spoznaji Kristovog karaktera posveuje duu. Prepoznati i prihvatiti prekrasno djelo pomirenja preobraava sve one koji razmiljaju o planu spasenja. Gledajui Krista, oni se mijenjaju u isto oblije, iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. Gledanje na Krista postaje proces koji nas oplemenjuje i osposobljava da stvarno postanemo krani. ... Kakva vjera pobjeuje svijet? To je ona vjera koja prihvaa Krista kao naeg Spasitelja ona vjera koja se, shvaajui svoju bespomonost, svoju krajnju nemo da spasi sama sebe, hvata za Pomonika koji je moan da nas spasi kao naa jedina nada! To je vjera koja se nee obeshrabriti, koja uje Kristov glas kako govori: Radujte se! Ja sam nadvladao svijet i moja boanska snaga stoji vam na raspolaganju! To je vjera koja Ga uje kako govori: I gle, ja sam s vama u sve dane do svretka svijeta! 196

Svaka dua mora shvatiti da je Krist na Spasitelj; onda e se u naem kranskom ivotu pokazati ljubav, gorljivost i vrstina. ... Krista nikada ne smijemo gubiti iz svojih misli. ... On rastjeruje sve nae sumnje, On je sredite svih naih nada! Kako je dragocjena misao da moemo postati dionici boanske naravi u kojoj moemo pobijediti kao to je Krist pobijedio. ... On je melodija naih pjesama, sjenka velike stijene u umornoj zemlji. On je iva voda ednoj dui. On je nae utoite u oluji. On je naa pravednost, nae posveenje, nae otkupljenje. (Review and Herald, 26. kolovoza 1890.)

6. lipnja

169

Dananja zadaa
Oe, htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja, zajedno sa mnom, da promatraju slavu koju si mi dao, jer si me ljubio prije postanka svijeta. (Ivan 17,24) Krist je imao beskrajnu mudrost, ali je ipak smatrao da je najbolje primiti Judu iako je znao nesavrenstvo njegovog karaktera. Ivan nije bio savren; Petar se odrekao svojega Gospodina; ali je upravo od takvih ljudi bila sastavljena prva kranska Crkva. Isus ih je prihvatio da bi od Njega mogli nauiti od ega se sastoji savreni kranski karakter. Zadaa je svakog kranina da prouava karakter Isusa Krista. Pouke koje je Isus davao svojim uenicima nisu uvijek bile u skladu s njihovim umovanjem. ... Otkupitelj svijeta uvijek je um usmjeravao sa zemaljskoga prema nebeskome. Krist je stalno uio svoje uenike, i Njegove svete pouke utjecale su na oblikovanje njihovog karaktera. Jedino Juda nije odgovorio na boansko prosvjetljenje. Prema vanjskim mjerilima on je bio pravedan, ali je ipak njegovao sklonost k optuivanju i osuivanju drugih. ... Juda je bio sebian, lakom i lopov, a ipak je ubrojen meu uenike. Nije imao karakter jer nije proveo u djelo Isusove rijei. Skupio je snagu i odupro se utjecaju istine; kritizirajui i osuujui druge, zanemario je svoju duu, njegovao je i jaao 197

svoje uroene zle karakterne osobine dok nije toliko otvrdnuo da je prodao svojega Gospodina za trideset srebrnika. ... O, pokrenimo svoje due da gledaju na Isusa. Kaite svima kako je opasno ugroziti vjeno zdravlje svoje due gledajui bolesne due svojih blinjih, razgovarajui o nedostacima karaktera onih koji tvrde da ispovijedaju Isusovo ime. Dua ne postaje slinija Isusu time to promatra zlo, ve postaje slinija zlu koje promatra. ... Imajmo na umu da se na Veliki sveenik moli pred prijestoljem milosti za svoj otkupljeni narod. On dovijeka ivi da moe posredovati za nas. ... Isusova krv posreduje uspjeno i snano za one koji su skrenuli s puta istine, za one koji su buntovni, za one koji grijee protiv velikog svjetla i ljubavi. ... On nee zaboraviti svoju Crkvu u svijetu punom kunji. (Review and Herald, 15. kolovoza 1893.)

170

7. lipnja

Spori da ue
U njoj bijae ivot i ivot bijae svjetlo ljudima. I Svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze. (Ivan 1,4.5) Krist je bio temelj cjelokupnog sustava hebrejskog bogosluja, a u njemu se prikazivala iva stvarnost oitovanje Boga u Kristu. Preko sustava rtava svi su mogli vidjeti Krista i gledati u budunost prema svojem boanskom Spasitelju. Meutim, kada je On stao pred njih otkrivajui im nevidljivog Boga jer je u Njemu ivjela sva punina boanstva (Koloanima 2,9) nisu bili sposobni prepoznati Njegov boanski karakter zbog svojeg nedostatka duhovnosti. Njihovi proroci najavili su ga kao Izbavitelja. ... Ali iako su Njegov karakter i poslanje bili tako jasno opisani, iako je doao k svojima, oni Ga nisu primili. Ponekad je Njegovo boanstvo zasjalo preko Njegove ljudske naravi slava bi zablistala kroz masku tijela i izazivala izraze oboavanja Njegovih uenika. Ali sve dok Isus nije uzaao k svojem Ocu, sve dok se Sveti Duh nije spustio, uenici nisu mogli u punoj mjeri shvatiti i cijeniti karakter i poslanje Isusa Krista. Nakon krtenja Svetim Du198

hom poeli su shvaati da su bili u neposrednoj prisutnosti Gospodina ivota i slave. I kada im je Sveti Duh dozivao u sjeanje izreke Isusa Krista, oni su poeli razumijevati proroanstva, shvaati silna uda koja je On inio. ... Oni su izgledali sebi puno manje vani kada su shvatili injenicu da je Krist bio meu njima. Neumorno su ponavljali svaku temu koju su zapazili u vezi s Isusovim rijeima i djelima. esto su osjeali duboko kajanje zbog svoje nerazumnosti i nevjerovanja i pogrenog razumijevanja dok su se prisjeali Njegovih pouka koje su samo maglovito shvatili dok ih je izgovarao u njihovoj prisutnosti i koje su im sada izgledale kao novo otkrivenje. Biblija je postala nova knjiga za njih. ... Uenici su se sjetili da je Isus rekao: Posveti ih istinom; tvoja je rije istina! Rije je trebala biti njihov vodi i putokaz. I dok su istraivali Mojsija i proroke koji su svjedoili o Kristu, bili su dovedeni u zajednitvo s Boanstvom i ponovno uili o svojem velikom Uitelju koji se uznio na Nebo da dovri djelo koje je zapoeo na Zemlji. (Review and Herald, 23. travnja 1895.)

8. lipnja

171

Veliki izvor istine

... i uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama. (Matej 11,29) Krist je zaetnik svake istine. Svaka blistava zamisao, svaka mudra ideja, svaka ljudska sposobnost i talent, sve je to dar od Krista. On nije pozajmio nijednu novu ideju od ljudskog roda jer je u Njemu zaetak svega. Meutim, kada je doao na Zemlju, zatekao je sjajne dragulje istine koje je povjerio ljudskom rodu kako se jedva naziru pod naslagama praznovjerja i predaja. Istine od najveeg znaenja bile su stavljene u okvir zablude da bi posluile ciljevima velikog varalice. Ljudska miljenja, najpopularnija stajalita ljudi bila su uglaana da izgledaju kao istina i prikazivana kao istinski dragulji Neba, dostojni pozornosti i potovanja. Meutim, Krist je uklonio pogrene teorije svake vrste. Nitko osim Otkupitelja svijeta 199

nema snagu prikazati istinu u njezinoj iskonskoj neporonosti, oienu od zabluda koje je Sotona unio da sakrije njezinu nebesku ljepotu. Neke od istina koje je Krist izgovorio bile su poznate narodu. Ljudi su ih sluali s usana sveenika, glavara i uenih ljudi; ali usprkos svemu, to su bile Kristove misli. On ih je povjerio vjernim ljudima kao svoj zalog da ih prenesu svijetu. U svakoj prigodi On je objavljivao odreenu istinu koju je smatrao prikladnom za potrebe svojih sluatelja, bez obzira na to je li ve bila poznata ili nije. Kristova je zadaa bila da istinu koja je narodu bila potrebna odvoji od zablude i iznese bez praznovjernih naslaga svijeta, da bi je narod mogao prihvatiti sa svim njezinim istinskim i vjenim vrijednostima. On je razgonio maglu sumnje da bi se istina mogla pokazati, slao je jasne zrake svjetla u tamu ljudskih srca. Objavljivao je istinu kao jasnu suprotnost zabludi kako bi se pred ljudima mogla pojaviti kao istina. Meutim, kako su rijetki bili oni koji su cijenili vrijednost Kristovog rada! Kako je i u nae dane malo onih koji imaju jasno razumijevanje dragocjenih pouka koje je On upuivao svojim uenicima! On je dokazao da je Put, Istina i ivot. Nastojao je odvojiti ljude od prolaznih zadovoljstava ovog ivota i usmjeriti ih prema nevidljivim i vjenim stvarnostima. Prihvaanje nebeskih stvarnosti ne onesposobljava mukarce i ene za dunosti ovoga ivota, ve ih umjesto toga ini jo uspjenijima i vjernijima. (Review and Herald, 7. sijenja 1890.)

172

9. lipnja

ienje hrama
Kua moja neka kua molitve bude, a vi je pretvoriste u razbojniku pilju. (Luka 19,46) to je izazvalo Kristovo negodovanje kada je uao u predvorje Hrama? Njegovo je oko prelo preko prizora i On je u njemu vidio nepotovanje Boga i tlaenje naroda. Sluao je mukanje volova, blejanje ovaca i cjenkanje izmeu onih koji 200

su prodavali i onih koji su kupovali. U predvorju Bojeg Hrama ak su i sami sveenici i glavari sudjelovali u trgovini. ... Kada je njihova pozornost bila privuena Njemu, nisu mogli skinuti pogled s Njegovog lica jer je u Njegovom izrazu bilo neto to ih je nagonilo na strahopotovanje i inilo da osjete strah. Tko je On? Skromni Galilejac, sin drvodjelje, koji je radio zajedno sa svojim ocem, ali dok su gledali prema Njemu, osjeali su se kao da stoje pred sucem. ... Krist je vidio siromane, nevoljne i jadne u nedoumici i zabuni jer nisu imali dovoljno sredstava da kupe makar samo goluba za rtvu. Slijepi, hromi, gluhi i jadni, patili su i bili oajni jer su eljeli prinijeti rtvu za svoje grijehe, ali su cijene bile tako visoke da ih nisu mogli priutiti. Izgledalo je kao da za njih nema nikakve mogunosti da dobiju oprost grijeha. ... Kada je Krist istjerao one koji su prodavali golubove, rekao je: Uzmite sve to! Zato nije istjerao i golubove kada je istjerao volove i ovce? Zato to su to bile jedine rtve siromaha! On je znao njihove potrebe i kada su trgovci bili istjerani iz Hrama, napaeni i jadni ostali su u predvorju. ... Meutim, kada su se sveenici i glavari oporavili od straha, rekli su: Vratit emo se, izazvat emo Ga i upitati kojom se vlau usudio nas istjerati iz Hrama? Meutim, kakav ih je prizor doekao kada su ponovno stupili u hramsko predvorje? Krist je sluio siromanima, napaenima i jadnima. ... On je napaenima davao njenu utjehu. Uzimao je maliane u svoje naruje i oslobaao ih od bolesti i patnji. Vraao je vid slijepima, sluh gluhima, zdravlje bolesnima i utjehu jadnima. ... On je kao Mesija obavljao upravo ono djelo koje su proroanstva za Njega najavljivala. (Review and Herald, 27. kolovoza 1895.)

201

173

10. lipnja

Isus te voli
Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time to je Krist, dok smo jo bili grenici, umro za nas. (Rimljanima 5,8) Volim govoriti o Isusu i o Njegovoj neusporedivoj ljubavi. Ne gajim nikakvu sumnju u Boju ljubav. Znam da moe potpuno spasiti one koji dolaze k Njemu. Njegova dragocjena ljubav za mene je stvarnost i sumnje koje izraavaju oni koji ne poznaju Gospodina Isusa Krista nemaju nikakvog utjecaja na mene. ... Prihvatite Isusa kao svojeg Spasitelja! Doite k Njemu onakvi kakvi ste, predajte se Njemu, uhvatite se ivom vjerom za Njegova obeanja i On e vam biti sve to elite. ... Oni koji svoje srce predaju Isusu, nai e odmor u Njegovoj ljubavi. Mi imamo jamstvo veliine Njegove ljubavi u Njegovim stradanjima i smrti. ... Isus je pretrpio takvu agoniju ... zato to je postao zamjena i jamstvo grenika. On sam je podnio zakonsku kaznu koju su zasluili grenici da bi oni mogli ... dobiti jo jednu priliku da pokau svoju odanost Bogu. ... Postoje samo dvije vrste ljudi u cijelom svemiru oni koji vjeruju u Krista, oni ija ih vjera navodi da dre Boje zapovijedi, i oni koji ne vjeruju u Njega i koji su Mu neposluni. ... Vi imate dovoljno razloga vjerovati da vas On moe i eli spasiti. Zato? Zato to ste bez krivnje? Ne! Ve zato to ste grenici, a Isus kae: Ja nisam doao da pozovem na obraenje pravednike, nego grenike! Poziv je upuen vama, i kada vam Sotona govori da nema nikakve nade, recite mu da vi znate da ona postoji jer je Bog tako ljubio svijet da je dao i svoga jedinoroenoga Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni! ... Ruka koja je bila prikovana na kri radi vas, pruena je da vas spasi. Vjerujte da e Isus uti vae priznanje, prihvatiti vae zahtjeve, oprostiti vae grijehe i uiniti vas pripadnicima kraljevske obitelji. Vama je potrebna nada koju vam Isus daje da bi vas razvedrila u svim okolnostima. ... 202

Oni koji prihvate istinu, ustanovit e da je nestalo njihove ljubavi prema onome to je na svijetu. Oni vide nadmonu slavu onoga to je nebesko i cijene savrenstvo svega to se odnosi na vjeni ivot. Oni su oarani onim to je nevidljivo i vjeno. Oni se prestaju hvatati za ono to je zemaljsko, usmjeravaju svoje oi s divljenjem prema nevidljivim ljepotama nebeskog svijeta. Shvaaju da su im njihove nevolje donijele od svega vredniju slavu, i u usporedbi s bogatstvom smatraju da su nevolje koje upravo trpe samo za tren. (Review and Herald, 23. lipnja 1896.)

11. lipnja

174

Isus ispunjenje proroanstava

Jer kad biste vjerovali Mojsiju, vjerovali biste i meni. On je naime o meni pisao. (Ivan 5,46.47) Isus je govorio sa sigurnou i pokazivao dubinu znanja koja je daleko nadmaivala znanje najuenijih knjievnika i rabina. Bilo je oigledno da temeljito poznaje starozavjetne spise i da objavljuje istinu nepomijeanu s ljudskim izjavama i izrekama. Stara istina padala je na njihove ui kao novo otkrivenje. ... Isus je propovijedao svoje pouke narodu, ali se nije postavljao visoko i autoritativno. On je doao spasiti izgubljeni svijet, pa su Njegove rijei i djela i Njegov cjelokupni ivot u ljudskom obliku trebali svjedoiti o Njegovom boanstvu. On je svojim dostojanstvom, svojim ivotom i svojim ponaanjem potvrdio narodu da ini Boja djela. Ljudima je prepustio da sami donose zakljuke o Njegovim zahtjevima dok im je tumaio proroanstva koja su se odnosila na Njega. Upuivao ih je da prouavaju Pisma jer je bilo bitno da pravilno protumae poslanje i djelo Bojega Sina. Isticao je pred njima injenicu da ispunjava proroanstva koja su objavili sveti Boji ljudi pokrenuti Svetim Duhom. Otvoreno je rekao da oni govore o Njemu i inio da blistave zrake svjetla proroanstava obasjaju Njegove rijei i djela. ... On se u svojoj slubi kao Uitelj razlikovao od svih ostalih. On sam je nadahnuo proroke da 203

piu o Njemu. Njegovo ivotno djelo bilo je planirano na vjenom nebeskom vijeu prije osnivanja svijeta. ... Njegov ivot bio je svjetlo svijetu i On je pred ljudima iznosio na vidjelo svoj ivot da bi se njihova vjera mogla uhvatiti za Njega i da bi tako mogli postati jedno s Njime. Iako je objavljivao beskrajnu istinu, ostavio je neizreenim mnogo toga to je mogao rei, jer ni sami Njegovi uenici nisu bili sposobni shvatiti Njegove rijei. Rekao je: Jo vam mnogo imam kazati, ali sada ne moete nositi! Osnovna misao Njegovog nauka bila je poslunost Bojim zapovijedima, to je trebalo dovesti do preobraaja karaktera i moralnog savrenstva, oblikujui duu po boanskom obliju. Krist je bio poslan na Zemlju da predstavlja Boga svojim karakterom. Isus je bio ivotodavac, Uitelj poslan od Boga da omogui spasenje izgubljenom svijetu i da nas spasi usprkos svim Sotoninim kunjama i varljivim obmanama. On sam je bio Evanelje. U svojem nauku jasno je iznio veliki plan za spasenje ljudskog roda. (Review and Herald, 7. srpnja 1896.) 175 12. lipnja

Uzdignuti Spasitelj
Kao to je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako mora biti podignut Sin ovjeji, da svatko tko vjeruje u njega ima ivot vjeni. (Ivan 3,14.15) Krist je u poniznosti zapoeo svoje mono djelo uzdizanja grenog ljudskog roda. Zaobilazei gradove i poznata sredita, On je odabrao svoj dom u skromnom i zabaenom selu Nazaretu. U tom mjestu, za koje su svi smatrali da iz njega ne moe izii nita dobro, Otkupitelj svijeta proveo je najvei dio svojega ivota bavei se drvodjeljskim zanatom. Njegov dom bio je meu siromanima; Njegova se obitelj nije odlikovala obrazovanjem, bogatstvom ili poloajem. Dok je bio na Zemlji, On je hodio putem kojim su morali proi siromani, zanemareni i alosni uzimajui na sebe sve muke koje su morali podnositi potiteni. ... idovi su se oholo hvalisali da Mesija treba doi kao kralj pobjeujui svoje neprijatelje i gazei neznaboce u svojem 204

gnjevu. Meutim, Kristovo poslanje nije bilo da uzdie mukarce i ene sluei njihovoj oholosti. On, skromni Nazareanin, mogao je posramiti svjetovnu oholost jer je bio zapovjednik nebeskih vojski, ali je doao skromno pokazujui time da Bog nebeski ne potuje bogatstvo, poloaj ili autoritet, ve da cijeni skromno, skrueno srce oplemenjeno silom Kristove milosti. ... Krist je zavrio svoj ivot pun napora i odricanja rtvujui se za nas. ... Krist je ivi Spasitelj. Danas On sjedi s desne strane Bogu kao na Zagovornik posredujui za nas i poziva nas da pogledamo na Njega i da se spasimo. Meutim, kua je uloio odlune napore kako bi uklonio Isusa s naeg vidika i mi bili navedeni osloniti se na ljudsku ruku i od nje oekivati snagu i pomo; on je tako dobro obavio svoj posao da mi, kada skrenemo svoj pogled s Isusa, u kojem je usredotoena sva naa nada u vjeni ivot, gledamo na ljude i od njih traimo pomo i usmjerenje. ... I kao to je Mojsije podigao zmiju u pustinji da je svi koje ujedu ognjene zmije mogu pogledati i ivjeti, tako i Sin ovjeji treba biti uzdignut pred svijetom preko svojih slugu. Krist i to raspeti poruka je koju Bog eli da Njegovi sluge objave po cijelome svijetu. (Review and Herald, 29. rujna 1896.)

13. lipnja

176

Obredi
Dao sam vam primjer, da i vi inite kako ja uinih vama. (Ivan 13,15) Simboli Gospodnjeg doma jednostavni su i lako razumljivi, a istina koju oni prikazuju ima za nas najdublje znaenje. Uspostavljajui obrednu slubu koja treba zamijeniti Pashu, Krist je svojoj Crkvi ostavio spomenik svoje velike rtve za grenike. Rekao je: Ovo inite meni za spomen! To je bila prekretnica izmeu dvaju sustava i njihova dva velika blagdana. Jedan se trebao zauvijek ugasiti, a drugi, koji je On upravo uspostavio, zauzeti njegovo mjesto kroz sva vremena kao uspomena na Njegovu smrt. ... 205

Zajedno s ostalim uenicima, i Juda je sudjelovao u blagovanju kruha i vina koji su simboliki prikazivali tijelo i krv Isusa Krista. Ovo je bio posljednji put da je Juda bio prisutan meu Dvanaestoricom; ali da bi se Pismo moglo ispuniti, on je napustio obredni stol, Kristov posljednji poklon svojim uenicima, i otiao dovriti in izdaje. ... Boja djeca trebaju imati na umu da se Bog nalazi u svetoj blizini kada god se obavlja sluba pranja nogu. ... Cilj je ove slube da prizove u sjeanje poniznost naega Gospodina i pouke koje je dao perui noge svojim uenicima. Mi smo skloni uzdizati sebe mnogo vie od svoje brae i sestara, raditi za sebe, sluiti sebi, traiti za sebe najvia mjesta; a vrlo esto se pojavljuju zla sumnjienja i ogorenje oko beznaajnih sitnica. Ovaj obred, koji prethodi Gospodnjoj veeri, treba raistiti te prijepore, osloboditi nas nae sebinosti, spustiti nas s naih tula samouzvienja do poniznosti duha koja e nas navesti da jedni drugima operemo noge. ... Obred pranja nogu Krist nam je posebno odredio, i tom prigodom prisutan je Sveti Duh koji potvruje i zapeauje ovaj obred. On je tu da osvjedoi i omeka srca. On pribliava vjernike jedne drugima i ini da postanu jedno srce i jedna dua. Oni osjeaju da je Krist doista prisutan i da uklanja sve smee koje se nagomilalo i koje odvaja srca Boje djece od Njega. (Review and Herald, 22. lipnja 1897.)

177

14. lipnja

Naela poslovanja
to, dakle, koristi ovjeku ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj ivot? to li moe dati ovjek kao otkupninu za svoj ivot? (Marko 8,36.37) Dunost je Kristovih sljedbenika da priznaju svoju ovisnost o Bogu u svemu i da unesu naela svoje vjere u sve odnose u svojem ivotu, ukljuujui i poslovne pothvate. Na drugi nain ne bi mogli pravilno prikazati Kristovu vjeru. Oni moraju biti poteni prema Bogu isto tako kao i prema drugima. Smije li se netko nepoteno ponaati prema Bogu? itajte 206

odgovor proroka Malahije: Hoe li ovjek zakidati Boga? A vi mene zakidate! Desetine i prinosi pripadaju Bogu. Sredstva u naem vlasnitvu moraju se smatrati svetim pologom koji se mora uporabiti na slavu Davatelja. Samoodricanje je uvjet spasenja. Ljubav koja ne trai svoje plod je te nesebine ljubavi koja je obiljeavala ivot naeg Otkupitelja. Oni koji se iz ljubavi prema Kristu odriu sebe, nai e sreu koju sebini uzalud trae, jer oni koji svoje zadovoljstvo i sebine probitke pretvaraju u osnovni cilj svojega ivota, izgubit e i sreu za koju misle da je uivaju. ... I apostol Pavao ima to rei o sustavu davanja: to se tie skupljanja milostinje za svete, kako sam odredio crkvama u Galaciji, tako i vi inite! Neka svakoga prvog dana u sedmici svaki od vas zasebice stavi na stranu ono to mogne utedjeti, da se ne sabire kad uspijem doi. (1. Korinanima 16,1) Boje pravilo davanja, kao to je izraeno u Njegovoj Rijei, nikoga ne izostavlja i nikoga teko ne optereuje. Ono ukljuuje siromane, ali samo koliko mogu, a ne osjeaju ga kao teret ni bogati. ... Krist je rekao: Jer gdje je vae blago, tamo e biti i vae srce! Ako sabiremo blago na Nebu, nae srce e biti na Nebu; ali ako je nae blago na Zemlji, nae e srce biti zaokupljeno zemaljskim stvarima, brinut e se zbog gubitaka i bit e eljno dobitaka i bogatstva. ... Kao i u Svetitu, dar se ocjenjuje u skladu s duhom ljubavi i rtve koji ga je pokrenuo; obeanje e biti isto tako sigurno ispunjeno velikodunom siromanom mukarcu ili eni koji imaju malo, ali to malo daju radosno, kao i bogatome koji daje veliki dar od svojega obilja. ... Kristovo kraljevstvo mora uivati prednost pred svakim drugim probitkom. ... Bog hrani vrapca i odijeva ljiljan; zar e biti manje obziran prema potrebama svoje djece? (Bible Echo, Australija, 9. prosinca 1895.)

207

178

15. lipnja

Uitelj poslan od Boga

A ako li ja uz pomo Duha Bojeg izgonim zle duhove, znai da je dolo k vama kraljevstvo Boje. (Matej 12,28) U Kristovim silnim djelima bilo je dovoljno dokaza da osvjedoe svakoga. Meutim, idovski glavari nisu eljeli istinu. Nisu mogli zanijekati stvarnost Kristovih djela, ali su ih doekivali s neodobravanjem. Bili su prisiljeni priznati da Njegovo djelo prati nadnaravna sila, ali su govorili da ta sila dolazi od Sotone. Jesu li stvarno u to vjerovali? Nisu, ali su se toliko odluno odupirali istini koja ih je navodila na obraenje da su djelo Bojega Duha pripisivali avlu. ... Otkupitelju, pun suuti! Kakvu ljubav, kakvu si neusporedivu ljubav pokazao! Optuivan od strane velikih ljudi u Izraelu da svoje djelo milosti obavlja silom kneza tame, ponaao se kao da nita ne vidi i nita ne uje. Djelo koje je doao obaviti s Neba nije smjelo ostati neobavljeno. Istina se morala prikazati ljudskom rodu. Svjetlo svijeta moralo je usmjeriti svoje blistave zrake u tamu grijeha i praznovjerja. Istina nije nalazila mjesta u srcima onih koji su je morali prvi primiti, zato to su se zabarikadirali iza svojih predrasuda i bezakonikog nevjerovanja. Ali Krist je pripremao srca koja e prihvatiti Njegovu poruku meu onima koji nisu imali tako uzviene prednosti. On je pravio nove mjehove za novo vino. Svaka istina dobila je od nebeskoga Boga utjecaj u skladu sa svojom naravi i vanou. Plan otkupljenja, koji je znaio sve izgubljenom i unitenom svijetu, morao se objaviti i Boji Duh u Isusu Kristu doao je u ivotvorni dodir sa srcima svijeta. ... Krist je objavljivao istinu. Srca onih koji su govorili da pripadaju Bojoj djeci zabarikadirala su se protiv nje, a oni koji nisu uivali tako visoke prednosti, koji nisu bili odjeveni u haljine svoje pravednosti, bili su privueni Kristu. ... Danas Sotona pokuava prikriti pred svijetom veliku rtvu pomirnicu koja otkriva Boju ljubav i obvezujue zahtjeve Njegovog Zakona. On ratuje protiv Kristovog djela. ... Meutim, 208

dok on obavlja svoj posao, nebeske sile surauju s ljudskim oruima u djelu obnavljanja. (Review and Herald, 30. travnja 1901.)

16. lipnja

179

Gledati Krista
Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo. (2. Korinanima 5,17) Snagom koju nam Isus daje moemo postati vie nego pobjednici. Ali mi nemamo tu silu. Moemo je primiti samo preko Bojega Duha. Nama je potreban duboki uvid u Kristovu narav i u tajnu Njegove ljubavi koja nadilazi svaki razum. Nas trebaju obasjavati tople, blage zrake Sunca Pravednosti. Nita osim Kristove njene suuti, Njegove boanske milosti, Njegove svemone sile ne moe nas osposobiti da svladamo nemilosrdnog neprijatelja i suzbijemo protivljenje u svojem srcu. U emu je naa snaga? U radosti Gospodnjoj! Neka Kristova ljubav ispuni nae srce i onda emo se pripremiti i primiti silu koju On ima za nas. Zahvaljujmo Bogu svakoga dana za blagoslove koje dobivamo. Kada se ljudsko orue ponizi pred Bogom, kada shvati da ne smije njegovati samodovoljnost, kada shvati svoju krajnju nesposobnost da obavi posao koji treba obaviti da bi se njegova dua oistila, kada odbaci svoju pravednost, Krist e se nastaniti u njegovom srcu. On e unijeti svoju ruku u djelo njegovog ponovnog stvaranja i obavljat e ga sve dok ne postane savren u Njemu. Krist nikada nee zanemariti djelo koje je stavljeno u Njegove ruke. On e nadahnuti odlunog uenika svijeu o izopaenosti, grenom stanju i pokvarenosti srca na kojemu upravo radi. Istinski pokajnici shvaaju beskorisnost pridavanja vanosti sebi. Gledajui na Isusa, usporeujui svoj nesavreni karakter sa Spasiteljevim savrenim karakterom, jedino mogu rei: U svojoj ruci cijenu nikakvu ne donosim, Jednostavno se Tvome kriu ja utjeem! 209

Zajedno s Izaijom izjavljuju: Jahve, Boe na, gospodarili su nama osim tebe drugi gospodari, ali tebe jedinog, ime tvoje, astimo. (Izaija 26,13) (Review and Herald, 31. oujka 1904.)

180

17. lipnja

Jedini izvor istine

Ja sam kruh ivota. Tko dolazi k meni, sigurno nee ogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno nee nikada oednjeti. (Ivan 6,35) U ovom naem vremenu u svijetu ima mnogo onih koji sumnjaju u rijei Beskonanoga, razmatraju Njegove odluke i odredbe, prihvaaju ih, prepravljaju, preoblikuju i ukidaju prema svojem nahoenju. Nikada nismo sigurni ako se upravljamo prema ljudskim miljenjima, ali smo sigurni ako nas vodi moto: Rije je Gospodnja! Mi ne moemo povjeriti spasenje svoje due nijednom niem mjerilu nego to su odluke nepogreivog Suca. Oni koji prihvaaju Boga kao svojeg vodia, a Njegovu Rije kao svojeg savjetnika, gledaju svjetiljku ivota. Boje ive izreke vode njihove korake pravim putovima. Oni koji su na ovaj nain voeni, ne usuuju se ocjenjivati Boju rije, ve uvijek doputaju da Boja rije ocjenjuje njih. Oni crpe svoju vjeru i povjerenje iz Rijei ivoga Boga. Ona je vodi i savjetnik koji usmjerava njihov put. Rije je doista svjetlo na njihovom putu i svjetiljka na njihovoj stazi. Oni hode pod vodstvom Oca svjetla kod kojega nema promjene ni sjenke mijene. Onaj ija je njena milost nad svim Njegovim djelima, ini put pravednika kao jasno svjetlo koje svijetli sve jae dok ne svane savreni dan. ... Svijet propada zbog nedostatka neporone, nepromijenjene istine. Krist je istina. Njegove su rijei istina i one imaju veu vrijednost i dublje znaenje nego to se to vidi na povrini. Sve Kristove izreke imaju veu vrijednost od njihove neupadljive jednostavnosti. Um koji je oivljen Svetim Duhom prepoznat e vrijednost tih izreka. On e vidjeti dragocjene dragulje istine iako se moda radi o sakrivenom blagu. ... 210

Srce je tvrava bia i sve dok ono nije potpuno na Gospodnjoj strani, neprijatelj e svojim podmuklim kunjama postizati stalne pobjede nad nama. Ako se um pokori Njegovoj vlasti, sila istine postaje neograniena. Misli su dovedene pod vlast Isusa Krista. Iz riznice srca izlaze odgovarajue, prikladne rijei. Piui Timoteju, Pavao kae: Za uzor zdravog propovijedanja uzmi to si uo od mene u vjeri i ljubavi koja je u Kristu Isusu! (2. Timoteju 1,13) (Review and Herald, 29. oujka 1906.)

18. lipnja

181

Sigurni u Isusovim rukama

Moje ovce sluaju glas moj. Ja ih poznajem, i one idu za mnom. Ja im dajem vjeni ivot. One sigurno nee nigda propasti i nitko ih nee oteti iz moje ruke. (Ivan 10,27.28) Kada je Sotona uo rijei: Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina! znao je da je mukarcima i enama dana snaga da se odupru kunji. Shvatio je da je njegov zahtjev da zauzme poloaj kneza novostvorenog svijeta izloen osporavanju, da e jednom doi Onaj ije e djelo biti kobno za njegove zle namjere, da e on i njegovi aneli biti zauvijek pobijeeni. Njegova sigurnost u snagu, njegova samouvjerenost, svega toga je nestalo. Adam i Eva podlegli su njegovoj kunji pa e i njihovo potomstvo osjeati snagu njegovih napada. Meutim, oni nee biti ostavljeni bez pomonika. Boji Sin je trebao doi na ovaj svijet, biti kuan umjesto nas i umjesto nas pobijediti. Neprijateljstvo izmeu grenih ljudskih bia i Sotone postoji jedino kada ljudi stupe na Boju stranu i postanu posluni Gospodnjem zakonu. To im daje snagu da se odupru Sotoninim napadima. Osim toga, samo ih Kristova rtva osposobljava da budu posluni. ... Boji Sin, koji je nosio ljudsku narav, koji je bio kuan u svemu kao i mi, izdrao je napade neprijatelja i odupro im se. U Njegovoj snazi i ljudska bia mogu postii pobjedu, suoiti se s neprijateljem i oduprijeti se 211

njegovoj lukavosti i lanom predstavljanju. Prihvaajui Krista kao svojeg Spasitelja, mukarci i ene mogu stajati vrsto kada se suoe s neprijateljevim kunjama. Oni mogu dobiti vjeni ivot ako prihvate nebeska naela i dopuste Kristu da navede srce i um na poslunost Gospodnjem zakonu. Krist je vidio znaenje Sotoninih rijei i sve do kraja svoje kunje i svojih stradanja ostao je vrst u svojem otporu ne pokolebavi se u svojoj vjernosti Bogu. ... Na isti nain na koji je kuao Isusa, Sotona danas kua svaku duu. On pokuava navesti svaku duu da prihvati njegov nain razmiljanja. Spasitelj nas upozorava da se ne uputamo u sukob s njime i njegovim silama. Mi se ne smijemo suoavati s njima osim na biblijskom tlu: Pisano je! to se manje bavimo dokazima onih koji se protive Bogu, to e vri ostati nai temelji. to manje ponavljajmo miljenja koja je Sotona formulirao. Neka svaka kuana dua gleda samo na naela koja u potpunosti dolaze odozgo, i neka se sjea obeanja: Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene! (Review and Herald, 3. svibnja 1906.)

182

19. lipnja

Isusova snaga osvjedoivanja

Ljudi se oduevili njegovom naukom, jer mu rije bijae puna moi. (Luka 4,32) Isusovo poslanje bilo je popraeno uvjerljivim udima. Njegov je nauk oduevljavao narod. Nije to bio svadljivi i mnogima nerazumljivi rjenik knjievnika, pun misticizma, optereen apsurdnim oblicima i besmislenim pretjerivanjima, ve sustav istine koji je zadovoljavao potrebe srca. Njegov je nauk bio jednostavan, jasan i razumljiv. Praktine istine koje je izgovarao imale su osvjedoavajuu snagu i privlaile pozornost puka. Mnotvo se zadravalo u Njegovoj blizini divei se Njegovoj mudrosti. Njegovo ponaanje bilo je u skladu s velikim istinama koje je objavljivao. Nije bilo znakova oklijevanja niti sjenke sumnje ili nesigurnosti da bi moglo biti drugaije nego to On govori. Govorio je o zemaljskome i nebeskome, o ljudskome i 212

boanskome s izriitim autoritetom i ljudi su se oduevili njegovom naukom, jer mu rije bijae puna moi. On je objavio sebe kao Mesiju, ali Ga narod nije primio iako je vidio Njegova prekrasna djela i divio se Njegovoj mudrosti. On nije zadovoljio oekivanja koja su se postavljala Mesiji. Ljudi su traili zemaljsko velianstvo i slavu prilikom dolaska svojeg Osloboditelja; sanjali su da e pod vlau Lava iz plemena Judina izraelski narod biti uzdignut i vladati svim narodima na svijetu. S takvim zamislima nisu bili spremni prihvatiti skromnog Uitelja iz Galileje, iako je doao upravo onako kao to su proroci pretkazali. On nije bio prepoznat kao Istina, kao Svjetlo svijetu iako je govorio kao to nitko nije govorio, jer je Njegova pojava bila skromna i nenapadna. Doao je bez pratnje svjetovnih parada i slave. Meutim, sama Njegova prisutnost odisala je velianstvenou koja je govorila o Njegovom boanskom karakteru. Njegovi potezi, iako ljubazni i njeni, ukazivali su na autoritet koji je izazivao potovanje i strahopotovanje. On je zapovjedio i bolest je naputala patnika. Mrtvi su uli Njegov glas i oivljavali, alosni su se radovali, a umorni i natovareni nalazili odmor u Njegovoj ljubavi punoj suuti. ... Hromi, slijepi, uzeti, gubavi i oni koji su bili mueni raznovrsnim bolestima dolazili su k Njemu i On ih je sve izlijeio. ... Nebo je popratilo Njegove zahtjeve silnim manifestacijama. (Review and Herald, 6. srpnja 1911.)

20. lipnja

183

Poput korijena iz zemlje sasuene

Izrastao je pred njim poput izdanka, poput korijena iz zemlje sasuene. Ne bijae na njem ljepote ni sjaja da bismo se u nj zagledali, ni ljupkosti da bi nam se svidio. (Izaija 53,2) Ljudi Isusovog vremena nisu mogli vidjeti ispod ljudske maske slavu Bojeg Sina. Prezren bjee i odbaen od ljudi, ovjek boli, vian patnjama. 213

Izgledao im je poput korijena iz zemlje sasuene. Ne bijae na njem ljepote ni sjaja da bismo se u nj zagledali, ni ljupkosti da bi nam se svidio. ... Isus je prilazio ljudima tamo gdje ih je zatekao. Objavljivao je jednostavnu istinu njihovom umu najsnanijim i najjednostavnijim rijeima. Skromni siromasi, najneobrazovaniji, mogli su vjerom u Njega shvatiti i najuzvienije boanske istine. Nitko nije trebao traiti savjet uenih doktora da bi ih razumio. On nije zbunjivao neuke tajanstvenim zakljucima niti se sluio nepoznatim i uenim izrazima koje oni nisu poznavali. Najvei Uitelj kojega je svijet ikada upoznao bio je najjasniji, najjednostavniji i najpraktiniji u svojim poukama. Dok su sveenici i rabini uvjeravali sebe u svoju sposobnost da pouavaju ljude i dre korak ak i s Bojim Sinom u objanjavanju doktrine, On ih je optuio da ne poznaju Pisma ni silu Boju. Znanje velikih ljudi u svijetu nije sposobno objasniti tajne plana otkupljenja. Sveenici i rabini prouavali su proroanstva, ali nisu otkrili dragocjene znakove Mesijinog dolaska, nain Njegovog dolaska, Njegovo poslanje i karakter. Oni koji su tvrdili da su dostojni povjerenja zbog svoje mudrosti, nisu uspjeli shvatiti da je Krist Knez ivota. Rabini su sumnjiavo i s prijezirom gledali na sve to nije bilo u skladu sa svjetovnom mudrou, nacionalnom veliinom i religijskom iskljuivou, dok je poslanje Isusa Krista bilo usprotiviti se upravo tim zlima, ispraviti ta pogrena gledita, provesti obnovu na podruju vjere i morala. On je skretao pozornost na neporonost ivota, na poniznost duha, na odanost Bogu i Njegovom djelu bez oekivanja svjetovnih poasti ili nagrade. ... On se radovao u duhu dok je promatrao kako siromasi ovoga svijeta prihvaaju dragocjenu poruku koju je On objavio. Pogledao je prema Nebu i rekao: Slavim te, Oe, Gospodaru neba i zemlje, to si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. (Matej 11,25) (Review and Herald, 3. kolovoza 1911.)

214

21. lipnja

184

Pravo bogatstvo
Lisice imaju jame i ptice nebeske gnijezda, a Sin ovjeji nema gdje da nasloni glavu. (Matej 8,20) Krist je doao na ovaj svijet i ivio ivotom savrene poslunosti zakonima Bojeg kraljevstva. On je doao uzdii i oplemeniti ljudska bia, ostvariti trajnu pravednost za njih. Doao je kao posrednik preko kojega treba priopiti istinu. U Njemu se nalaze sve vrline koje su potrebne za apsolutno savrenstvo karaktera. ... Krist se odrekao svojeg visokog poloaja u nebeskim dvorima, skinuo je svoje kraljevsko ruho i krunu; odjenuo je svoju boansku narav u ljudsku. Radi nas postao je siromaan zemaljskim dobrima i prednostima kako bi se ljudska bia obogatila vjenom slavom. Zauzeo je svoje mjesto na elu ljudskog roda, radi nas je pristao pretrpjeti nevolje i kunje koje je grijeh donio. Mogao je doi u sili i s velikom slavom, praen mnotvom nebeskih anela, ali ne, doao je u poniznosti, iz neugledne obitelji. Odrastao je u zabaenom i prezrenom selu. ivio je ivotom siromaha i esto trpio odricanja i glad. Sve to je uinio da pokae kako zemaljsko bogatstvo i visok poloaj ne poveavaju vrijednost due u Bojim oima. Nije nam dao nikakvog povoda za pomisao da bogatstvo ini bilo koga dostojnim vjenog ivota. Oni vjernici u crkvi koji, kada neki brat osiromai, postupaju prema njemu kao da nije dostojan njihove pozornosti, sigurno to nisu nauili od Krista. ... Upravo je podlonost grijehu donijela veliku nesreu dui. Nije siromatvo, ve neposlunost umanjila nau nadu da emo stei vjeni ivot koji nam je Spasitelj donio. Istinsko bogatstvo, istinski mir, istinsko zadovoljstvo, trajna srea ovo se nalazi jedino u potpunoj predaji Bogu, u potpunom pomirenju s Njegovom voljom. Krist je doao na ovaj na svijet ivjeti ivotom neokaljane neporonosti i tako pokazati grenicima da u Njegovoj snazi i oni mogu sluati Boje svete propise, zakone Njegovog kraljevstva. On je doao uzveliati Zakon i uiniti ga slavnim time to e se savreno uskladiti s njegovim naelima. On je sjedi215

nio ljudsko s boanskim kako bi grena ljudska bia mogla postati dionici boanske naravi i tako izbjei pokvarenost koju su u svijet unijele strasti. ... Upravo je od Oca Krist neprestano dobivao snagu koja Ga je osposobljavala da svoj ivot dri daleko od svake mrlje ili prljavtine grijeha. (Review and Herald, 4. srpnja 1912.)

185

22. lipnja

Smije li ovjek prikraivati Boga?

I pitate: U emu te prikratismo? U desetini i u prinosu. (Malahija 3,8) Biste li i vi to inili? Biblija govori na nain kao da je nemogue da bi se itko mogao usuditi takvo to uiniti. A vi mene prikraujete! ... Gospodin je vidio kako bi svijet izgledao kada bi se ispunio stanovnicima, pa je zato nainio Savez sa svojim narodom da Mu daje svoje desetine i prinose u skladu s pravilom koje je postavio. Desetina je Njegova. Ona ne pripada nijednome od nas. Bog je nainio taj ugovor s tobom da bi mogao pokazati da si svjestan svoje ovisnosti o Njemu i odgovornosti pred Njime time to e Mu vraati Njegov dio. Ako to bude inio, na tebe e se spustiti Njegovi blagoslovi. Sve to imamo pripada Gospodinu, a povjereno je nama kao Njegovim upraviteljima. Ono to Mu vraamo, On je prvo povjerio nama. ... Mi diemo zato to je Bog preuzeo odgovornost za ljudski organizam. Iz dana u dan On ga odrava u radnom stanju pa eli da se sjeamo beskrajne rtve koju je prinio za nas stradajui zajedno s Onim koji je bio jednak Njemu sa svojim jedinoroenim Sinom. On se sloio s time da doe na svijet igosan i potamnjen prokletstvom grijeha, da stane na elo ljudskog roda kao nositelj grijeha, kao Spasitelj koji oprata grijehe. ... Krist je izjavio da Mu je dana sva vlast na Nebu i na Zemlji. ... On je zauzeo svoje mjesto na elu ljudskog roda pokrivajui ljudsku narav boanskom. ... 216

Boe sauvaj da bilo tko od nas prokocka dragocjenu milost vjenog ivota. Nemojte zakidati Boga! Budite poteni pred Njime! Sve je Njegovo. On je povjerio dobra svojim predstavnicima za unapreenje Njegovog djela u svijetu. Oni trebaju donositi u Njegovu riznicu potenu desetinu, a osim nje trebaju donositi darove i prinose kao to djelo zahtijeva. ... Bog eli da shvatimo da se Nebo pribliilo Zemlji. Deset tisua puta deset tisua i tisue tisua anela slue onima koji e batiniti spasenje. ... Bog ozbiljno misli o nama. On oekuje od nas da pomognemo u postavljanju Njegove zastave na mjestima koja nikada nisu ula za istinu. ... Iz cijelog svijeta dolaze pozivi za pomo. Nemoj nepotrebno troiti svoja sredstva. Uskrati sebi, uzmi svoj kri, slijedi svojeg Uitelja. Ti Mu nikada ne moe dati onoliko koliko je On dao tebi. On je dao svoj ivot za tebe. to si ti dao za Njega? (General Conference Bulletin, 8. travnja 1901.)

23. lipnja

186

Lijek za duevno siromatvo

Blago siromasima u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko! (Matej 5,3) Ove Kristove utjene rijei nisu upuene ni oholima, ni lijepima, ni uobraenima, ve onima koji su svjesni svoje slabosti i grenosti. Oni koji plau, krotki koji se osjeaju nedostojnima Boje naklonosti, oni koji su gladni i edni pravednosti, svi su oni obuhvaeni izrazom siromani duhom. Siromani duhom osjeaju svoje siromatvo, oni eznu za Kristovom milou. Shvaaju da malo znaju o Bogu i o Njegovoj velikoj ljubavi i da im je potrebno svjetlo da bi mogli upoznati Gospodnje putove i ostati na njima. Oni se ne usuuju suoiti s kunjom u svojoj snazi jer su svjesni da nemaju moralne snage da se odupru zlu. Ne ini im nikakvo zadovoljstvo da razmatraju svoj dotadanji ivot, osjeaju malo povjerenja dok gledaju u budunost jer su bolni u srcu. Ali upravo takvima Isus govori: Blago siromasima u duhu! Krist vidi 217

da oni koji osjeaju teret svojeg siromatva mogu postati bogati. ... Kakve se velike prednosti nalaze nadohvat ruke onima koji su svjesni siromatva svoje due i koji se pokoravaju Bojoj volji! Lijek za siromatvo due nalazi se jedino u Kristu. Kada je srce posveeno milou, kada krani steknu Kristov um, oni dobivaju i Kristovu ljubav, duhovno bogatstvo koje je dragocjenije od ofirskog zlata. Meutim, da bi se mogla pojaviti snana elja za bogatstvom koje se nalazi u Kristu i koje stoji na raspolaganju svima koji su svjesni svojeg siromatva, mora se pojaviti svijest o potrebi. Kada je srce obuzeto samodovoljnou, kada je zaokupljeno povrnim zemaljskim ciljevima, Gospodin Isus mu alje ukor i opomenu da bi se mukarci i ene probudili i shvatili svoje pravo stanje. ... Vi moete doi Kristu u vjeri i bez oklijevanja. Njegove zalihe su bogate i besplatne, Njegova ljubav je obilna i On e vam dati milost da nosite Njegov jaram i da ponesete Njegovo breme s radou. Vi moete zahtijevati svoje pravo na Njegov blagoslov zahvaljujui Njegovom obeanju. Vi moete ui u Njegovo kraljevstvo koje je Njegova milost, Njegova ljubav, Njegova pravednost, Njegov mir i Njegova radost u Svetome Duhu. Ako osjeate svoju najdublju potrebu, moete dobiti svu Njegovu puninu jer Krist kae: Ta ne dooh zvati pravednike, nego grenike. Isus te poziva da doe: Blago siromasima u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko! (The Signs od the Times, 1. kolovoza 1895.)

187

24. lipnja

Sluba tjeenja
Blago onima koji tuguju, jer e se utjeiti! (Matej 5,4) Bog djeluje preko svojih ljudskih orua, pa je svojim sljedbenicima povjerio da poslue onima koji su oajni i alosni. Na sve strane nalaze se srca koje je potrebno podii, kojima su potrebne blistave zrake Sunca Pravednosti. Gospodin oekuje od onih koje je utjeio i blagoslovio da prosvijetle one koji su u tami i pomognu onima koji su u alosti. Oni koji su 218

primili svjetlo, mir i radost ne trebaju zaobilaziti one koji plau, ve im trebaju prii i pomoi da upoznaju Spasitelja koji oprata grijehe, milostivog Boga. ... Krist je ponio nae alosti i nau tugu, ali e dati radost i veselje onima koji plau. Hoe li, moj brate i moja sestro, koji ste i sami osjetili alost na zemlji, obaviti slubu za Krista time to ete pomoi onima kojima je potrebna vaa pomo? ... Oni koji vole Isusa imat e Kristov um pa e tjeiti sve koji plau; onima koji su siromani, kuani i obeshrabreni oni e pomoi da hode u svjetlu kria, a ne u sjeni ili u tami. ... Gospodin Isus je svojem narodu dao posebno djelo da tjei one koji plau; Krist radi za takve i On poziva ljudska bia da postanu Njegova orua u donoenju svjetla i nade onima koji plau usred naizgled mranih okolnosti. ... Oganj iz uarene pei moe zaprijetiti Bojim slugama, ali samo zato da ih oisti od svake neistoe, a ne zato da ih uniti i proguta. ... Mi dajemo ast Bogu kada imamo povjerenje u Njega iako sve izgleda mrano i odbojno. Neka oni koji se nalaze u nevolji gledaju u Njega, neka govore o Njegovoj sili, neka pjevaju o Njegovoj milosti. ... Blagoslov je obean svima koji plau. Da nije bilo onih koji plau u naoj zemlji, Krist ne bi prikazao roditeljski Boji karakter. Oni koje pritie osvjedoenje da su greni, trebaju upoznati blaenstvo oprosta i uiniti da im se grijesi izbriu. Da nije bilo onih koji plau, nitko ne bi razumio da je Kristova rtva za grijehe bila potpuno dovoljna. (Signs of the Times, 8. kolovoza 1895.)

25. lipnja

188

Krotkost rod Duha

Blago krotkima, jer e batiniti zemlju! (Matej 5,5) Oni koji su ponizno traili od Boga utjehu i mir usred nevolja, dobili su i Kristovu blagu narav. Oni koji su nauili od Onoga koji je krotak i smjeran u srcu, pokazat e suosjeanje 219

i blagost prema onima kojima je potrebna utjeha, jer mogu utjeiti druge utjehom kojom ih je sam Bog utjeio. ... Krotkost je rod Duha i dokaz da smo loze ivoga Boga. Trajna prisutnost krotkosti nepogreivi je dokaz da smo loze pravoga Trsa i da donosimo bogat rod. To je dokaz da vjerom gledamo Kralja u Njegovoj ljepoti i da se mijenjamo u Njegovo oblije. Tamo gdje postoji krotkost, uroene sklonosti nalaze se pod vlau Svetoga Duha. Krotkost nije neka podvrsta kukaviluka. To je duh koji je Gospodin pokazivao kada je trpio zlostavljanje, kada je podnosio uvrede i pogrde. Biti krotak ne znai odrei se svojih prava, ve sauvati vlast nad sobom kada si izloen izazivanju da ne da maha svojem gnjevu ili duhu osvete. Krotkost nee dopustiti strastima da preuzmu vodstvo. Kada su sveenici i farizeji optuili Krista, On je sauvao vlast nad sobom, ali je odluno izrazio svoje gledite da su njihove optube netone. Rekao im je: Tko e mi od vas dokazati neki grijeh? (Ivan 8,46) ... On je znao da je u pravu. Kada su Pavao i Sila bili bievani i baeni u tamnicu bez suenja ili presude, nisu se odrekli svojeg prava da se prema njima postupa kao prema potenim graanima. U sva vremena i na svim mjestima krani trebaju biti ono to Gospodin eli da budu slobodni u Isusu Kristu. Dunost obavljena u Kristovom Duhu bit e obavljena s posveenom mudrou. Kada odravamo ivotnu vezu s Nebom, mi emo biti voeni svjetlom s Neba. ... Oni koji su se pokajali za svoje grijehe, koji su bacili svoje umorne, teko optereene due pred Kristove noge, koji su se pokorili Njegovom jarmu i postali Njegovi suradnici, sudjelovat e s Kristom u Njegovim stradanjima, ali i u Njegovoj boanskoj naravi. ... Isus je na uzor, i upravo od Njega mi primamo snagu i milost da hodimo u poniznosti i skruenosti pred Bogom. (Signs of the Times, 22. kolovoza 1895.)

220

26. lipnja

189

edni i gladni pravednosti

Blago ednima i gladnima pravednosti, jer e se nasititi! (Matej 5,6) Pravi kruh ivota nalazi se jedino u Kristu. Oni koji ne priznaju da je obilje milosti, nebeska gozba pripremljena po beskrajnoj cijeni da nahrani one koji su gladni i edni pravednosti, nee ni biti osvjeeni. ... Odgovori im Isus: Ja sam kruh ivota. Tko dolazi k meni, sigurno nee ogladnjeti. (Ivan 6,35) ... Oni koji su gladni i edni pravednosti, ispunjeni su dubokom enjom da postanu slini Kristu po karakteru, da budu izjednaeni s Njegovim likom, da se dre putova Gospodnjih, da ine sud i pravdu. Uvijek trebamo njegovati iskrenu elju za Kristovom pravednou. Nikakva prolazna elja ne bi smjela privui i zaokupiti misli u tolikoj mjeri da vie ne osjeamo tu duevnu glad za stjecanjem Kristovih osobina. ... Kada se nae u nevolji i stradanju, dua ezne za Bojom ljubavlju i Njegovom silom. Javlja se snana enja za sigurnou, za nadom, za vjerom, za povjerenjem. Trebamo traiti oprost, mir, Kristovu pravednost. ... Svaka dua koja trai Gospodina cijelim svojim srcem, zapravo je gladna i edna pravednosti. ... Glad due bit e zadovoljena kada iz naeg srca nestane oholost, tatina i sebinost jer e tada vjera prihvatiti Boja obeanja, Krist e ispuniti prazninu i nastaniti se u srcu. U ustima e biti nova pjesma, jer e se ispuniti ona rije: Dat u vam novo srce! Vjernik e posvjedoiti: Uistinu, svi mi primismo od njegove punine: milost za milost. (Ivan 1,16) Bez Krista e glad i e due ostati nezadovoljena. Osjeaj potrebe, elja za neim to nije prolazno, to nije ukaljano zemaljskim i obinim, nikada nee biti zadovoljena. Um se mora uhvatiti za neto uzvienije i neporonije od onoga to se moe nai na ovom svijetu. ... Krist je razapet za grijehe svijeta, i nakon Njegovog uskrsnua i uzaaa cijeli svijet je pozvan da pogleda na Njega i da ivi. Mi smo pozvani da gledamo ono to je nevidljivo, da pred svojim duhovnim oima imamo ive slike vjenih stvar221

nosti i da se gledanjem preobraavamo u Kristovo oblije. (Signs of the Times, 29. kolovoza 1895.)

190

27. lipnja

Plod milosra
Blago milosrdnima, jer e postii milosre! (Matej 5,7) Dunost je Boje djece da budu puno svjetlo u Gospodinu i da izlijevaju blagoslove na putove drugih. Ona ne smiju govoriti: Idite u miru, utoplite se i nasitite se! (Jakov 2,16) i da nita ne uine za zadovoljenje potreba onih koji su u nevolji. ... Mi smo Gospodnje otkupljeno vlasnitvo i kao Njegova ljudska orua imamo dunost dijeliti zemaljska i duhovna dobra iz zaliha koje nam je Gospodin stavio na raspolaganje. Ljubav mora biti neprestano na djelu da bi nadahnula vjeru u Boga, da bi se hvala mogla uzdizati iz ljudskih srca Bogu, da bi zlatni lanac ljubavi mogao povezati srca pripadnika ljudskog roda u jednu cjelinu. Oni koji primaju milost, suut i saaljenje od Boga, trebaju prenijeti drugima ono to su dobili. Sin beskrajnoga Boga na je Uzor. Nebo je puno milosti i ona se neprestano izlijeva ne samo na nekolicinu odabranih, ve je na blagoslov onima kojima je najpotrebnija, na radost onima koji u ivotu imaju najmanje ugodnosti i sree. ... Onima koje je uinio upraviteljima sposobnosti i sredstava, Gospodin zapovijeda, za njihovo dobro, da sabiru blago na Nebu i da isto onako kao to je On dao njima iz riznica svoje bogate milosti, i oni obilno daju drugima. Krist treba ivjeti u njima i Njegov Sveti Duh treba ih voditi u mudrom raspolaganju dobrima, trebaju biti milostivi prema drugima kao to je On bio milostiv prema svima. Nijedan ovjek ne moe biti Kristov sljedbenik i ivjeti za sebe. ... U istoj mjeri u kojoj su dobra povjerena, ona se moraju dijeliti drugima. Najponizniji mukarci i ene trebaju trgovati Gospodnjim talentima imajui na umu da ono to im je Gospodin povjerio trebaju vratiti Bogu s dobitkom. Ako imamo 222

samo jedan talenat, on se mora vjerno posvetiti Bogu, uporabiti u djelima milosti u prolaznim i duhovnim dobrima. Ako na takav nain budemo sluili potrebama nevoljnih, vrijednost naih talenata e se umnoiti i bit e zabiljeeni u nebeskim knjigama. Svako djelo milosra, svaka rtva, svako samoodricanje donijet e sigurnu naknadu, stotinu puta veu u ovo vrijeme i vjeni ivot u svijetu koji e doi. (Signs of the Times, 12. rujna 1895.)

28. lipnja

191

Prijatelj onima koji su ista srca

Blago onima koji su ista srca, jer e Boga gledati! (Matej 5,8) Oni koji su ista srca vidjet e Boga! Dok e ostali gledati Krista kao Suca, oni koji su ista srca vidjet e Ga kao Prijatelja, jer je sam Isus rekao: Vie vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna to namjerava initi gospodar. Nazvao sam vas prijateljima, jer vam saopih sve to sam uo od Oca. (Ivan 15,15) Oni koji su ista srca vidjet e Krista kao prijatelja i kao starijeg brata. Oni koji neprestano imaju Krista pred oima i od Njega trae savjet, koji se iskreno mole za Njegovog Svetoga Duha, bit e alosni ako Ga oblak sakrije od njihovog pogleda. ... Kranski svijet ovog vremena sklon je prihvaanju Sotoninog lukavstva umjesto Boje rijei. Mnogi su se udaljili od Boga svojim bezbonim djelima i zato ne vole gledati Boga niti Ga zadravati u svojem sjeanju. Oni ne ele vidjeti Boga nita vie od Adama koji se sakrio od svojeg nebeskog Oca kad mu se pribliavao. ... Mi trebamo gledati na Isusa kao na jedinu nadu za uklanjanje naih grijeha jer u Njemu nije bilo nikakvog grijeha. On je postao grijehom zbog nas da bi mogao ponijeti nae grijehe, da bi umjesto nas stao pred svojega Oca kao krivac, dok emo mi koji vjerujemo u Njega kao u svojeg Spasitelja, zahvaljujui Njegovim zaslugama, biti prihvaeni kao isti od zagaujueg utjecaja grijeha. Zahvaljujui uraunatoj Kristovoj pravedno223

sti, mi emo biti prihvaeni kao nevini, bez krivnje. Krist je svakom ljudskom stvorenju dao dokaze da jedino On moe ponijeti ljudsku alost, tugu i grijeh. Oni koji tvrde da je Krist na zamjenik i jamstvo, koji oslone svoju bespomonu duu na Krista, moi e vidjeti Onoga koji je nevidljiv. Blaenstvo: Blago onima koji su ista srca, jer e Boga gledati! odnosi se na njih. Kada upadnete u neki grijeh, nemojte oajavati. Nemojte oklijevati i plakati u beznadnom nevjerovanju, ve odmah iznesite svoj sluaj Isusu. ... Krist je pobijedio kunju u kojoj je Adam pao i popravio njegov sramotni poraz. On se usavrio stradanjem pa moe pomoi svakome tko se nalazi u kunji, otvoriti mu put spasenja kako bi bio sposoban izdrati kunju. ... On suosjea sa svakim ljudskim biem zato to je izjednaio svoje probitke s probicima onih koje je doao spasiti. Kakav je Isus predivan Veliki sveenik! Mi moemo poloiti terete svoje due na Njega! (Signs of the Times, 3. listopada 1895.)

192

29. lipnja

Sklad
Blago mirotvorcima, jer e se zvati sinovi Boji! (Matej 5,9) Oni koji su bacili pogled na savrenstvo Kristovog karaktera bit e ispunjeni enjom da postanu slini Njemu. Oni e eljeti biti mirotvorci i primiti blagoslov koji je Krist obeao onima koji grade mir. ... Neprijatelj svake pravednosti pokuat e vas povesti smjerom koji je potpuno suprotan smjeru kojim trebaju ii mirotvorci. Oni koji vole neslogu i sukobe, nagovarat e vas da sudjelujete zajedno s njima u zapoinjanju sukoba. Oni e vas navoditi da mislite da ste u nekom bratu ili sestri vidjeli neto loe, pokrenut e vas da govorite drugima o tome iako vam je Krist naredio da poete k svojem bratu i ukaete mu na njegovu pogreku nasamo (Matej 18,15). Kojeg ete vou posluati? Nepreporoenom srcu nije svojstveno da postupa otvore224

no i vjerno prema drugima. Lake mu je da pogreku svojeg brata kae nekome drugome nego njemu samome, iako vau optubu treba uti samo njegovo uho. ... Blagoslovljeni su oni koji rade u skladu s Bogom, koji su Kristovi suradnici. Milost koju nam daje Boji Duh je kao izvor ivota dui i ona e osvjeiti one koji dolaze u vezu s mirotvorcem. ... Vano je shvatiti da e duh koji njegujemo sada, djela koja inimo sada, svjedoiti o naoj osposobljenosti ili neosposobljenosti za budui ivot. Mi smo sada na ispitu i treba se vidjeti hoemo li ispuniti Gospodnju molitvu i ispunjavati Boju volju na Zemlji onako kako se ona ispunjava na Nebu. Oni koji ispunjavaju Sotonine planove pa ranjavaju i oalouju due svojim ponaanjem, pokazuju da nisu Kristova djeca. ... Bilo bi najbolje kada bi svatko od nas inio ono to je pravo zato to je pravo, i na taj nain stvarao oko sebe ozraje mira. Tada neemo stati na stranu Sotoninih orua niti se ispunjavati njihovim duhom ponavljajui njihove rijei optube i ukora protiv onih koji nastoje biti posluni Gospodnjim zapovijedima. Mi se ne bismo smjeli povezivati s neprijateljem dua i pomagati mu u buenju sumnji i sukoba i tako navoditi due koje vole Boga da padnu u kunju da uine zlo. (Signs of the Times, 10. listopada 1895.)

30. lipnja

193

Gradite mir
Blaen komu je pomo u tebi. (Psalam 84,6) Blago onima koji mir grade! ... Koliko doista ima onih koji eznu za blagoslovom, koji nee samo sluati, ve ispunjavati Kristove rijei? Oni koji se ne budu oslanjali na sebe, ve sve svoje povjerenje poklonili sili koja je izvan i iznad njih, bit e osposobljeni da provedu u djelo Kristove rijei. ... Blago onima koji su progonjeni radi pravde, a ne zbog svojeg grubog, otrog duha koji ih navodi da zapoinju sukobe i razdore. Pravedni su oni koji grade mir i koji se zalau za mir po cijenu svega, samo ne po cijenu odricanja od naela. Oni ne mogu rtvovati istinu iako ih privrenost istini stoji patnji, 225

ukora i stradanja, pa ak i same smrti. Njihovo je kraljevstvo nebesko! Oni koji su progonjeni radi pravde stavljaju Boje zapovijedi na prvo mjesto u ivotu i ne doputaju nikakvoj ljudskoj politici, nikakvom obeanju o nagradi, nikakvoj ponudi poasti, da se postavi izmeu njih i njihovog Boga. Njih nitko ne moe navesti da se odreknu Krista ili da izdaju Njegovo djelo. Bogata Boja obeanja nalaze mjesta u njihovom sjeanju i kada neprijatelj navali kao rijeka, Boji Duh podie zastavu nasuprot njemu. Sveti Duh otvara njihovom razumijevanju dragocjenosti Pisma. ... I samoj Crkvi je potrebno obraenje kako bi njezini vjernici mogli postati provodnici svjetla, kako bi bili blagoslovljeni i na blagoslov. Nevoljko oslanjanje na Boju milost nee nam osigurati pristup prijestolju milosti ili nam privui blagoslove od Boga Oca koje je On obeao onima koji ispunjavaju Njegovu volju. Vjera se mora usredotoiti na Boju rije koja je duh i ivot. Svaka stranica svete Rijei obasjana je zrakama Sunca Pravednosti. Boja rije treba biti potpora nevoljnima, utjeha progonjenima. Sam Bog govori dui koja vjeruje i koja se uzda, jer je Boji Duh u Njegovoj Rijei i oni koji prihvate Boje rijei kada ih Sveti Duh rasvijetli njihovom umu, primit e posebni blagoslov. Upravo se na taj nain vjernik hrani od Krista, jede Kruh ivota. Istina se tada sagledava u novome svjetlu i dua se raduje kao da se nalazi u vidljivoj prisutnosti samoga Krista. (Signs od the Times, 10. listopada 1895.)

226

SRPANJ
1. srpnja 194

Obeano spasenje
Obratite se k meni da se spasite, svi krajevi zemlje jer ja sam Bog i nema drugoga! (Izaija 45,22) Nakon to su Adam i Eva bili stvoreni i naseljeni u svojem edenskom domu, bio im je otkriven zakon koji e upravljati njihovim ponaanjem. ... Kada su prestupili taj zakon, kada su pali sa svojeg poloaja sretne bezazlenosti i postali grenici u Bojim oima, mrana budunost grenog roda nije bila osvijetljena nijednom zrakom nade. Zbog krenja boanskog Zakona, raj je postao izgubljen za ljudsku obitelj, nad Zemljom je bilo izreeno prokletstvo i zapoela je vladavina smrti. Meutim, Nebo se saalilo nad grenim mukarcima i enama i tako je objavljen plan spasenja. Kada je nad ljudskim rodom bilo izreeno prokletstvo, zajedno s prokletstvom bilo je dano i obeanje o oprostu preko Spasitelja koji e doi. Ovo obeanje bilo je kao zvijezda nade koja je obasjala mrak, koji je kao sjenka smrti ispunjavao budunost Adamovih potomaka kao i svijet koji im je bio dan da njime vladaju. Evanelje je u Edenu prvi put objavljeno Adamu i Evi. Oni su se iskreno pokajali zbog svoje krivnje, povjerovali su u Boje obeanje i bili sauvani od krajnje propasti. ... Henok je tristo godina hodio s Bogom pruajui svijetu primjer istog i neokaljanog ivota, ivota koji je bio potpuno suprotan ivotu njegovih suvremenika u tom samovoljnom i izopaenom narataju koji je otvoreno izraavao nepotovanje prema Bojem zakonu i hvalio se svojom slobodom od njegovih ogranienja. Meutim, na isti je nain bilo odbaeno njegovo svjedoanstvo i njegov primjer jer su mukarci i ene vie voljeli grijeh nego svetost. Henok je sluio Bogu iz cijeloga srca; i Gospodin mu je prenosio svoju volju i putem svetih vienja otkrivao velike dogaaje povezane s Kristovim drugim dolaskom. Tog omiljenog Gospodnjeg slugu aneli su odnijeli na Nebo da ne vidi smrti. ... 227

Na kraju je pokvarenost postala toliko velika da je ni Bog vie nije mogao podnositi pa je objavio Noi da e zbog stalnog krenja svojeg Zakona unititi one koje je stvorio potopom koji e pustiti na Zemlju. Noa i njegova obitelj bili su posluni boanskom Zakonu i zbog svoje odanosti nebeskom Bogu bili su spaeni od unitenja koje je zahvatilo bezboni svijet oko njih. Tako je Bog sauvao ljude u ijem je srcu bio Njegov Zakon. (Signs of the Times, 22. travnja 1886.)

195

2. srpnja

Kajin i Abel
I jednog dana Kajin prinese Jahvi rtvu od plodova. A prinese i Abel od prvine svoje poizbor pretilinu. Jahve milostivo pogleda njegovu rtvu, a na Kajina i rtvu njegovu ne svrati. Stoga se Kajin veoma razljuti, i namrgodi. (Postanak 4,3-5) zemaljskih stoke, sve na Abela i ni pogleda lice mu se

Kajin i Abel, Adamovi sinovi, razlikovali su se po karakteru. ... Oba brata stavljena su na ispit, kao i Adam prije njih, da se vidi hoe li biti posluni Bojim zahtjevima. Oni su bili poueni svemu to je bilo uinjeno za spasenje ljudskog roda. Bog je preko sustava rtvenih prinosa elio utisnuti u ljudski um spoznaju o poniavajuoj naravi grijeha i prikazati njegovu sigurnu kaznu, smrt. rtve su trebale biti stalni podsjetnik ljudima da se jedino preko obeanog Izbavitelja mogu nai u Bojoj prisutnosti. Kajin i Abel razumjeli su sustav prinoenja rtava koje su od njih bile zahtijevane. Znali su da prinoenjem tih rtava pokazuju poniznu i pobonu poslunost Bojoj volji i priznaju vjeru u Spasitelja kojeg su te rtve simboliki prikazivale i svoju ovisnost o Njemu. Kajin i Abel na isti su nain sazidali svoje rtvenike i svaki od njih prinio je svoj prinos. Kajin je smatrao nepotrebnim da tono ispunjava sve Boje zahtjeve pa je zato prinio rtvu bez prolijevanja krvi. Prinio je zemaljske plodove i prikazao ih pred Gospodinom, ali nikakav znak s Neba nije potvrdio da je rtva prihvaena. Abel je preklinjao brata da doe 228

pred Gospodina onako kako je Nebo propisalo. Ali njegove molbe uinile su da Kajin postane jo odluniji u ostvarenju svoje namjere. Kao stariji, osjeao je odbojnost prema bratovim savjetima i prezreo je njegove preporuke. Abel je donio prinos od prvina svojega stada, najbolje to je imao, kao to mu je Bog zapovjedio. On je u zaklanom janjetu vjerom vidio Bojeg Sina, odreenog da umre zbog krenja Zakona Njegovog Oca. Bog je ukazao ast Abelovoj rtvi. Oganj je pao s Neba i spalio rtvu pokajniki raspoloenog grenika. ... Kajin je sada imao priliku uvidjeti i priznati svoju pogreku. ... I Onaj koji ne gleda tko je tko, primio bi rtvu vjere i poslunosti. ... Abelova rtva bila je prihvaena, ali je to bilo zato to je u svakoj pojedinosti uinio ono to je Bog od njega zahtijevao. (Signs of the Times, 16. prosinca 1886.)

3. srpnja

196

Kajinov gnjev
I Jahve ree Kajinu: Zato si ljut? Zato ti je lice namrgoeno? Jer ako pravo radi, vedrinom odsijeva. A ne radi li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu to na te vreba; jo mu se moe oduprijeti. (Postanak 4,6.7) Gospodinu nisu bili nepoznati odbojni osjeaji koje je njegovao Kajin, ali je elio da Kajin razmisli o svojem ponaanju i, poto se osvjedoi u svoj grijeh, pokaje se i postavi svoje noge na put poslunosti. Nije postojao nikakav razlog da osjeti gnjev ni protiv svojega brata ni protiv Boga. Njegovo nepotovanje izriite Boje volje prouzroilo je odbacivanje njegove rtve. ... Abelova rtva bila je prihvaena zato to je Abel u svakoj pojedinosti posluao ono to je Bog od njega oekivao. To ni na koji nain nije liilo Kajina njegovog prava prvorodstva. ... Sve to bilo je jasno prikazano Kajinu, ali njegova srdba se probudila zato to nije bilo prihvaeno njegovo ponaanje i to mu nije bilo doputeno da slijedi svoje vlastite zami229

sli. Bio je ljut na Boga i na svojega brata. Bio je ljut na Boga zato to nije htio prihvatiti planove grenika umjesto boanskih zahtjeva, i na brata to se nije sloio s njim. Kajin je pozvao Abela u etnju kroz polja i tamo je dao oduka svojem nevjerovanju i svojim primjedbama protiv Boga. Tvrdio je da nije pogrijeio kada je prinio svoj prinos, i to je vie govorio protiv Boga i prigovarao Njegovoj pravednosti i milosti koja je odbacila njegovu rtvu a prihvatila rtvu njegovog brata Abela, to je ogoreniji i snaniji bio njegov osjeaj gnjeva i odbojnosti. Abel je branio Boju dobrotu i nepristranost i iznio Kajinu jednostavne razloge zbog kojih Bog nije prihvatio njegovu rtvu. ... injenica da se Abel usudio pokazati neslaganje s njim i ak otii tako daleko da ukae na njegovu pogreku, zaprepastila je Kajina. ... Kajina je njegov razum uvjeravao da je Abel u pravu dok je govorio o potrebi prinoenja krvi nevine rtve ako eli da njegova rtva bude prihvaena, ali mu je Sotona prikazao problem u sasvim drugome svjetlu. On je naveo Kajina da u svojem gnjevu doe u stanje izrazite neuraunljivosti tako da je ubio svojega brata i opteretio se i grijehom ubojstva. (Signs of the Times, 16. prosinca 1886.)

197

4. srpnja

Savrenija rtva
A bez vjere nemogue mu je ugoditi, jer onaj koji eli pristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da nagrauje one koji ga trae. (Hebrejima 11,6) Ova dva brata, Kajin i Abel, predstavljaju cijeli ljudski rod. Kao to su njih dvojica bila stavljena na ispit poslunosti, na isti e nain biti iskuani svi ljudi. Abel je izdrao boanski ispit. On je pokazao zlato pravednog karaktera, naela istinske pobonosti. Meutim, Kajinova vjera nije imala dobar temelj; ona je poivala na ljudskim zaslugama. On je donio Gospodinu ono prema emu je pokazivao osobne sklonosti plodove zemlje koju je obraivao svojim trudom; on je prika230

zao svoju rtvu kao izraz naklonosti prema Bogu i oekivao da e dobiti boansko odobravanje. On je posluao i sagradio rtvenik, posluao je i prinio rtvu, ali je to bila samo djelomina poslunost. Najvaniji dio, priznanje potrebe za Otkupiteljem, on je izostavio. ... Obojica su bila grenici i obojica su priznala Boji zahtjev da bude predmet oboavanja. Po izvanjskom izgledu, njihova je vjera bila ista do odreene toke u vremenu, ali nam biblijska povijest pokazuje da se upravo tu moglo vidjeti koliko je velika razlika izmeu ove dvojice. Ova razlika izrazila se u poslunosti jednoga i u neposlunosti drugoga. Apostol kae da je Abel prinio Bogu savreniju rtvu od Kajina. Abel je shvatio uzvieno naelo otkupljenja. Vidio je sebe kao grenika, vidio je grijeh i njegovu kaznu, smrt, kako stoji izmeu njega i zajednitva s Bogom. On je prinio zaklanu rtvu, rtvovani ivot priznajui time zahtjeve prekrenog Zakona. Preko prolivene krvi gledao je unaprijed na buduu rtvu, na Krista koji umire na kriu na Golgoti i uzdajui se u pomirenje koje e tamo biti ostvareno, dobio je svjedoanstvo da je pravedan i da je njegova rtva prihvaena. Kako je Abel tako dobro poznavao plan spasenja? Adam je pouavao svoju djecu i svoje unuke. ... Kada je sagrijeio, obuzeo ga je uas. Njime je zavladao strah; stid i kajanje muili su njegovu duu. U tom stanju uma poelio je biti to dalje od Boje prisutnosti, iako se tako rado sretao s Njim u svojem edenskom domu. Meutim, Gospodin je slijedio ovog savjeu progonjenog ovjeka i dok je osudio grijeh za koji je Adam bio kriv, uputio mu je rijei milostivog obeanja. (Signs of the Times, 23. prosinca 1886.) 5. srpnja

198

Prvo evaneosko obeanje

Jer kao to u Adamu svi umiru, tako e u Kristu svo oivjeti. (1. Korinanima 15,22) Neprijateljstvo ja zameem ... izmeu roda tvojeg i roda njezina: on e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu. (Postanak 3,15) Ovo je bila prva evaneoska propovijed upuena 231

grenicima; ovo obeanje bilo je zvijezda nade koja je osvjetljavala mranu i turobnu budunost ljudskog roda. Adam je radosno prihvatio dobrodolo obeanje o izbavljenju i marljivo je pouavao svoju djecu Gospodnjem putu. Ovo obeanje bilo je prikazano u uskoj vezi sa rtvenikom za rtve paljenice. rtvenik i obeanje stajali su jedno uz drugo, i jedno je upuivalo jasne zrake svjetla na drugo pokazujui da se pravednost uvrijeenog Boga mogla zadovoljiti samo smru Njegovog voljenog Sina. Abel je sluao ove dragocjene pouke i za njega su one bile sjeme posijano na dobroj zemlji. Kajin ih je takoer sluao. Imao je istu prednost kao i njegov brat, ali ih on nije prihvaao. Djelovao je suprotno Bojoj zapovijedi, a posljedice su jasno prikazane. Kajin nije bio rtva neke samovoljne namjere; nije bio jedan od brae koji je bio odbaen, a drugi prihvaen. Cijeli problem bio je utemeljen na poslunosti i neposlunosti onome to je Bog rekao. Kajin i Abel simboliziraju dvije skupine ljudi koje e postojati na svijetu sve do kraja vremena; ovaj simbol dostojan je ozbiljnog pouavanja. Izmeu karaktera ove dvojice ljudi postoji izrazita razlika, a ta ista razlika zapaa se meu pripadnicima ljudskog roda. Kajin prikazuje one koji provode sotonska naela i djela time to slue Bogu onako kako su sami odluili. Slino voi kojega slijede, spremni su pokazati djelominu poslunost, ali ne i potpunu pokornost Bojoj volji. ... Vrsta vjernika slina Kajinu obuhvaa najvei broj ljudi, jer je svaka lana religija koja je ikada bila uspostavljena, utemeljena na Kajinovom naelu da se grenik moe osloniti na svoje zasluge i na svoju pravednost da bi se spasio. Mukarci i ene trebaju prihvatiti Kristovu vjeru iako nije ni laka ni ugodna. Oni bi mogli izmisliti neki puno lagodniji put, ali ih on ne bi mogao dovesti do Bojega grada, do sigurnog boravita svetih. Jedino oni koji vre njegove zapovijedi imat e pravo na stablo ivota i ui e u grad na vrata (Otkrivenje 22,14). (Signs of the Times, 23. prosinca 1886.)

232

6. srpnja

199

Henok
Henok je hodio s Bogom. Po roenju Metualohovu Henok je ivio trista godina, te mu se rodilo jo sinova i keri. (Postanak 5,22) Henok je s Adamovih usana nauio potresnu priu o padu u grijeh i uo dragocjeni izvjetaj o milosru koje se oitovalo u daru Bojega Sina kao Otkupitelja svijeta. On je povjerovao u obeanje dano Adamu i Evi i oslonio se na njega. Henok je bio svet ovjek. On je sluio Bogu iz cijelog srca. Shvatio je pokvarenost ljudskog roda i odvojio se od Kajinovih potomaka ukoravajui ih zbog njihove velike pokvarenosti. Na Zemlji je bilo i onih koji su priznavali Boga, koji su Mu sluili i koji su Ga se bojali. Ipak, pravedni Henok je bio toliko uznemiren sve veim bezakonjem bezbonika da se nije mogao svakodnevno druiti s njima, plaei se da e potpasti pod utjecaj njihove nevjernosti i da nee pristupati Bogu u onoj svetoj pobonosti i potovanju koji su odgovarali Njegovoj uzvienoj naravi. Njegova dua je patila dok je iz dana u dan promatrao gaenje boanskog autoriteta. Odluio je odvojiti se od njih i velik dio svojega vremena provodio je u usamljenosti posveujui mnoge trenutke razmiljanju i molitvi. Predavao se Bogu i molio da bolje upozna Njegovu volju kako bi je mogao savrenije ispunjavati. Bog je razgovarao s Henokom preko svojih anela i davao mu svoje boanske upute. Stavio mu je do znanja da nee zauvijek podnositi buntovnost ljudskih bia da greni rod namjerava unititi potopom koji e pustiti na Zemlju. Prekrasni vrt u Edenu, iz kojega su nai praroditelji bili prognani, ostao je na Zemlji sve dok Bog nije odluio svijet unititi potopom. Sam Bog nasadio je vrt i posebno ga blagoslovio; u svojoj vjenoj providnosti uzeo ga je sa Zemlje i vratit e ga ponovno, puno slavnije ukraenog nego to je bio prije povlaenja. Bog je elio sauvati primjerak svojega savrenog djela stvaranja od prokletstva koje je grijeh donio na Zemlju. ... Henok se nastavio razvijati u nebeskom smislu, razgovarajui s Bogom. Njegovo je lice blistalo svetim sjajem. ... Go233

spodin je volio Henoka zato to Ga je ustrajno slijedio. ... elio se jo bolje sjediniti s Bogom kojega se bojao, kojega je oboavao i tovao. Gospodin nije dopustio da Henok umre kao ostali ljudi, pa je poslao svoje anele da ga uznesu na Nebo kako ne bi vidio smrti. U prisutnosti pravednika i bezakonika, Henok je bio uzet iz njihove sredine. (Signs of the Times, 20. veljae 1879.)

200

7. srpnja

Henok i Duh prorotva

Ovima je upravio prorotvo Henok, sedmi patrijarh poslije Adama, kad veli: Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim Desettisuama. (Juda 14) Gospodin je otkrio ... Henoku plan spasenja i Duhom prorotva vodio ga kroz narataje koji e ivjeti nakon potopa i prikazao mu velike dogaaje povezane s drugim Kristovim dolaskom i krajem svijeta. Henok se brinuo zbog umrlih. Njemu je izgledalo da e i pravedni i bezboni zajedno odlaziti u prah i da e to biti njihov zajedniki kraj. Nije mogao sagledati ivot pravednika iza groba. U prorokom vienju bio je obavijeten o Bojem Sinu koji e umrijeti kao rtva; pokazan mu je Kristov dolazak na nebeskim oblacima u pratnji aneoskih vojski kada e podariti ivot umrlim pravednicima i podignuti ih iz njihovih grobova. Vidio je i grenost svijeta u vrijeme u kojem e se Isus pojaviti po drugi put to e biti hvalisav, drzak i samovoljan narataj svrstan u redove buntovnika protiv Bojeg zakona, koji se odrie Jedinoga Gospodina Boga i naega Gospodina Isusa Krista, koji gazi Njegovu krv i prezire Njegovu posredniku slubu. Vidio je i pravednike okrunjene slavom i au, dok su bezakonici bili uklonjeni iz Boje prisutnosti i uniteni vatrom. ... Blagoslovom i au koje je ukazao Henoku, Gospodin nam daje vrlo vanu pouku da e biti nagraeni svi koji se s vjerom oslone na obeanu rtvu i vjerno ispunjavaju Boje zapovijedi. I ovdje su prikazane dvije skupine ljudi koje e 234

postojati sve do drugoga Kristovog dolaska pravedni i bezboni, odani i buntovni. Bog e se sjetiti pravednih koji Ga se boje. Po zasluzi svojega dragoga Sina, On e im ukazati potovanje i ast i dati im vjeni ivot. Meutim, bezbonike, koji su gazili Njegov autoritet, On e ukloniti sa Zemlje kao da nikada nisu ni postojali. Nakon Adamovog pada iz savrene sree u stanje grijeha i bijede, postojala je opasnost od obeshrabrenja mukaraca i ena. ... Meutim, pouke koje je Bog dao Adamu, koje je ponovio et i praktino pokazao Henok, raistile su tamu i mrak i svima ulile nadu da e, kao to je preko Adama dola smrt, preko Isusa, obeanog Otkupitelja, doi ivot i besmrtnost. (Signs od the Times, 20. veljae 1879.)

8. srpnja

201

Boji narod kao Henok

Henok je hodio s Bogom, potom ieznu; Bog ga uze. (Postanak 5,24) Nakon Adamovog pada iz savrene sree u stanje grijeha i bijede, postojala je opasnost od obeshrabrenja mukaraca i ena. ... Meutim, pouke koje je Bog dao Adamu, koje je ponovio et i praktino pokazao Henok, raistile su tamu i mrak i svima ulile nadu da e, kao to je preko Adama dola smrt, preko Isusa, obeanog Otkupitelja, doi ivot i besmrtnost. Maloduni vjernici su preko Henokovog sluaja dobili pouku da mogu, iako ive meu posrnulim i grenim ljudima koji se nalaze u stanju otvorene i drske pobune protiv svojega Stvoritelja, ako budu posluni Njemu i imali vjeru u obeanog Otkupitelja, izgraditi svoju pravednost poput vjernog Henoka, biti prihvaeni pred Bogom i konano uzdignuti do Njegovog nebeskog prijestolja. Odvojivi se od svijeta i provodei najvei dio svojega vremena u molitvi i razgovoru s Bogom, Henok prikazuje Boji vjerni narod posljednjeg vremena koji e se odvojiti od svijeta. Nepravednost e u zastraujuoj mjeri prevladavati na Zemlji. Ljudi e slijediti svaku zamisao svojega pokvarenog srca, 235

povoditi se za svojim prijevarnim filozofijama i ustajati protiv autoriteta Neba. Pripadnici Bojeg naroda odvojit e se od nepravednih obiaja ljudi oko sebe i teiti za neporonou misli i za svetom usklaenou s Njegovom voljom sve dok se Njegov boanski lik ne bude odrazio u njima. Slino Henoku, pripadnici Bojeg naroda osposobljavat e se za prelazak na Nebo. Iako e pouavati i opominjati svijet, nee se usklaivati s duhom i obiajima nevjernika, ve e ih osuivati svojim posveenim razgovorima i pobonim primjerom. Henokovo uznesenje na Nebo neposredno prije unitenja svijeta potopom, simbolizira prenoenje svih ivih pravednika sa Zemlje prije njezinog unitenja ognjem. Sveti e biti proslavljeni u prisutnosti onih koji su ih mrzili zbog njihove odane poslunosti Bojim pravednim zapovijedima. Henok je pouio svoju obitelj o potopu koji dolazi. Metualah, Henokov sin, sluao je i propovijedanje svojega unuka Noe, koji je vjerno opominjao stanovnike staroga svijeta da e na Zemlju doi potop. Metualah i njegovi sinovi i sinovi njegovih sinova ivjeli su u vrijeme gradnje korablje. Oni, zajedno s drugim ljudima, primali su smjernice od Noe i pomagali mu u njegovom radu. (Signs of the Times, 20. veljae 1879.)

202

9. srpnja

Obeanje Izraelu
U Jahvi e pobijediti i proslavit se sve potomstvo Izraelovo! (Izaija 45,25) Abraham je bio pozvan iz idolopoklonike obitelji i Bog ga je odredio da sauva Njegovu istinu usred prevladavajue i sve vee pokvarenosti toga idolopoklonikog vremena. Gospodin se objavio Abrahamu i rekao: Ja sam El adaj Bog Svesilni, mojim hodi putem i neporoan budi. A Savez svoj ja sklapam s tobom i silno u te razmnoiti. (Postanak 17,1.2) Gospodin je objavio Abrahamu svoju volju i dao mu odreeno znanje o zahtjevima moralnog Zakona i o spasenju koje e biti omogueno preko Njega. Bila je to visoka ast koja je 236

Abrahamu bila ukazana, ast da bude otac naroda koji e stoljeima biti uvar i upravitelj Boje istine u svijetu naroda preko kojeg e biti blagoslovljeni svi narodi na Zemlji dolaskom obeanog Mesije. ... Bog je svojem vjernom sluzi dao posebnu ast i blagoslov. Preko vienja i putem anela koji su hodili i razgovarali s njime kao prijatelji, on je bio upoznat s Bojim namjerama i s Bojom voljom. ... Meutim, Abrahamovi potomci udaljili su se od oboavanja pravoga Boga i prestupili Njegov Zakon. Pomijeali su se s narodima koji nisu imali znanje o Bogu ni Boji strah pred svojim oima, postupno su prihvaali njihove obiaje i ponaanja sve dok se Boji gnjev nije raspalio protiv njih i dok im nije dopustio da idu svojim putovima i slijede zamisli svojega pokvarenog srca. ... Meutim, kada su se ponizili pred Bogom, priznali Njegova djela i iskreno zavapili Njemu za izbavljenje iz egipatskog jarma, njihovi vapaji i obeanja da e biti posluni doprli su do Neba. Njihove molitve bile su usliane na najudesniji mogui nain, Izrael je bio izveden iz Egipta i s njima je bio obnovljen Savez koji je uinjen s njihovim ocima. Tako je znanje o Bojem zakonu bilo sauvano u naratajima od Adama do Noe, od Noe do Abrahama i od Abrahama do Mojsija. (Signs of the Times, 22. travnja 1886.)

10. srpnja

203

Abrahamova vjera (1)

Bog nastavi: Uzmi svoga sina, jedinca svoga Izaka koga ljubi, i poi u krajinu Moriju pa ga ondje prinesi kao rtvu paljenicu na brdu koje u ti pokazati. (Postanak 22,2) Abraham je imao sto dvadeset godina kada mu je u nonom vienju bila upuena ova strana i zaprepaujua zapovijed. Mora krenuti na trodnevno putovanje i imat e dovoljno vremena za razmiljanje. Pedeset godina prije toga, na boansku zapovijed, ostavio je oca i majku, roake i prijatelje i 237

postao putnik i stranac u zemlji koja nije bila njegova. Posluao je Boju zapovijed da otpusti svojega sina Jimaela koji se nastanio u pustinji. Njegova dua bila je pognuta pod teretom alosti zbog tog odvajanja, njegova vjera bila je bolno iskuana, ali se ipak pokorio jer je to Bog zahtijevao od njega. ... Abraham je bio u kunji da povjeruje da se nakon svega radi o obmani. Pogoen tugom, poklonio se pred Bogom i molio se, kao nikada dotada, elei dobiti potvrdu te neobine zapovijedi, molio se za vee svjetlo ako mora izvriti tu uasnu dunost. Sjetio se da su mu bili poslani aneli koji su mu otkrili Boju namjeru da uniti Sodomu i da su ponovno doli k njemu kad su mu objavili obeanje da e dobiti tog istog sina Izaka. ... Naposljetku je njeno probudio Izaka, obavijestio ga da je dobio zapovijed od Boga da prinese rtvu na udaljenoj planini i da ga on treba pratiti. Pozvao je svoje sluge i obavio sve potrebne pripreme za tako dugo putovanje. Da je mogao rasteretiti svoje misli pred Sarom i zajedno s njom podnijeti patnje i odgovornost, moda bi mu to donijelo olakanje, ali je zakljuio da to nije dobro jer je njezino srce bilo vezano za njezinog sina, pa bi ga moda pokuala sprijeiti. Krenuo je zato na svoje putovanje sa Sotonom pokraj sebe koji ga je napadao nevjerovanjem i nemirom. ... Poeo je i trei dan putovanja. Abraham je podignuo svoj pogled prema planinama i na jednoj od njih zapazio obeani znak. Kad je pogledao malo bolje, gle, blistavi oblak lebdio je na vrhu brda Morije. ... I dalje je bio udaljen od planine, ali je skinuo teret s plea svojih slugu i naredio im da ga ekaju. Stavio je drva na plea svojega sina, a sam je uzeo no i oganj. (Signs of the Times, 1. travnja 1875.)

238

11. srpnja

204

Abrahamova vjera (2)

Bog e ve providjeti janje za rtvu paljenicu, sine moj! odgovori Abraham. I nastave put. (Postanak 22,8) Kada su se pribliili planini, Izak ree svome ocu Abrahamu: Oe! Evo me, sine! javi se on. Evo kremena i drva, opet e sin, ali gdje je janje za rtvu paljenicu? (Postanak 22,7) Ove rijei od milja: Oe! probole su njegovo osjetljivo srce i on je pomislio: O, kada bih bar u svojim starim danima mogao umrijeti umjesto Izaka! Izak je pomogao svojem ocu podii rtvenik. Zajedno su postavili drva i time je bila obavljena posljednja priprema za prinoenje rtve. Uzdrhtalih usana i glasa Abraham je otkrio svojem sinu poruku koji je dobio od Gospodina. ... Izak je bio rtva, janje koje je trebalo prinijeti. Da se Izak odluio usprotiviti oevoj zapovijedi, mogao je to lako uiniti jer je dorastao do muevne zrelosti, ali bio je tako temeljito pouen u spoznaji Boga da je njegovao savrenu vjeru u Njegova obeanja i zahtjeve. ... Tjeio je oca uvjeravajui ga da mu je Bog ukazao ast kada ga je prihvatio kao rtvu; da u tom zahtjevu ne vidi ni Boji gnjev ni nezadovoljstvo, ve posebni znak boanske ljubavi zato to je od njega zatraio da sebe posveti Gospodinu kao rtvu. Pokrenuo je skoro odrvenjele ruke svojega oca da povee uad koja e ga drati uz rtvenik. Otac i sin izgovorili su posljednje rijei ljubavi, posljednji put njeno su se zagrlili i otac je privukao svojega voljenog sina posljednji put na svoje grudi. Njegova podignuta ruka vrsto je stiskala smrtonosno orue. ... Podie Abraham oi i pogleda, i gle za njim ovan, rogovima se zapleo u grmu. Tako Abraham ode, uzme ovna i prinese ga za rtvu paljenicu mjesto svoga sina. Na nebeski Otac dopustio je da Njegov voljeni Sin pretrpi agoniju raspea. Legije anela svjedoile su o ponienju i duevnoj boli Bojega Sina, ali im nije bilo doputeno da se umijeaju kao u Izakovom sluaju. Nijedan glas nije pokuao zaustaviti prinoenje rtve. Boji dragi Sin, Otkupitelj svijeta, 239

bio je vrijean, izrugivan, ismijavan i muen sve dok nije priklonio svoju glavu i umro. Koji bi nam vei dokaz svoje boanske ljubavi i milosra vjeni Bog mogao dati! (Signs of the Times, 1. travnja 1875.)

205

12. srpnja

Nebeske ljestve
Potresen, uzviknu: Kako je strano ovo mjesto! Zaista, ovo je kua Boja, ovo su vrata nebeska! (Postanak 28,17) Jakov nije imao savren karakter. Grijeio je protiv svojega oca, svojega brata, protiv sebe i protiv Boga. Nadahnue vjerno biljei nedostatke dobrih ljudi, ljudi koji su bili obiljeeni kao primatelji boanske naklonosti, i te su mane mnogo opirnije opisane od njihovih vrlina. ... Oni su bili napadani kunjama i esto pobjeivani, ali su bili spremni uiti u Kristovoj koli. Da su nam ti karakteri prikazani kao da su bili bez mane, svakako bi nas obeshrabrili u naem stremljenju prema pravdi. ... To pokazuje da Bog ni na koji nain ne opravdava krivoga. On vidi grijehe u onima do kojih Mu je najvie stalo i kanjava ih ak mnogo odlunije nego one koji imaju manje svjetla i odgovornosti. Meutim, nasuprot grijesima i zabludama ljudskog roda, prikazan je samo jedan savreni karakter karakter Bojega Sina koji je svoju boansku narav odjenuo u ljudsku i hodio kao ovjek meu sinovima ljudskim. ... Jakov je prijevarom stekao blagoslov namijenjen roenom bratu. Bog mu je obeao pravo prvorodstva i obeanje bi sigurno bilo ispunjeno u odreeno vrijeme da je bio spreman ekati. Meutim, poput mnogih koji sada govore da su Boja djeca, njemu je nedostajalo vjere pa je pomislio da mora neto sam uiniti umjesto da pokorno prepusti problem u Gospodnje ruke. ... Dok se kretao svojim usamljenikim putem, bio je obeshrabren i alostan. ... Ipak, Bog nije potpuno odbacio Jakova. Njegova milost i dalje je poivala nad Njegovim zalutalim, ne240

pouzdanim slugom iako su ga sustizale nevolje sve dok nije nauio lekciju strpljive poniznosti. Gospodin je milostivo i saaljivo pokazao ono to je Jakovu bilo najpotrebnije Spasitelja. ... Umoran od puta, lutalica je legao na tlo i umjesto uzglavlja stavio kamen pod glavu. Gospodin mu je u snu dao vienje. Ugledao je ljestve, svijetle i blistave, iji je donji kraj stajao na zemlji, dok je vrh dopirao do Neba. Po tim su se ljestvama aneli penjali i silazili, a na vrhu je bio Gospodin slave koji se obratio Jakovu rijeima vrlo snanog ohrabrenja. Uvjerio je Jakova da se nalazi pod boanskim vodstvom dok je daleko od svojega doma, i da e zemlja na kojoj lei kao prognanik i bjegunac biti predana u batinu njegovom potomstvu. (Signs of the Times, 31. srpnja 1884.)

13. srpnja

206

Jahve se nalazi na ovome mjestu

Jakov se probudi od sna te ree: Zaista se Jahve nalazi na ovome mjestu, ali ja nisam znao! (Postanak 28,16) Kad se probudio, Jakov je bio ispunjen sveanom svijeu o Bojoj prisutnosti. ... Preko Bojega Duha bio mu je pokazan plan spasenja, ne u potpunosti, ve oni dijelovi koji su njemu bili potrebni. Vrijeme Kristovog prvog dolaska bilo je jo u dalekoj budunosti, ali Bog nije elio da Njegov sluga ostane u neznanju da je grenicima odreen Zagovornik kod Oca. Sve dok se nisu pobunili protiv Boje vladavine, Adam i Eva uivali su prednost zajednice s Bogom. Nebo i Zemlja bili su povezani putem kojim je i sam Gospodin volio prolaziti. Meutim, Adamov i Evin grijeh razdvojio je Zemlju od Neba. Prokletstvo grijeha palo je na ljudski rod i postalo tako uvredljivo za Boga da greni ljudski rod, ma koliko to elio, vie nije mogao odravati nikakvu vezu sa svojim Stvoriteljem. Ljudi se nisu mogli popeti na nebeske bedeme i ui u Boji grad jer u njega ne moe ui nita to je pogano. Ljestve su prikazivale Krista, postavljenog Posrednika. Da On svojim zaslugama nije 241

premostio ponor koji je nainio grijeh, slubujui aneli koji su se sputali i penjali po ljestvama, ne bi mogli odravati nikakvu vezu s grenicima. ... Sve to bilo je pokazano Jakovu u njegovom snu. Iako je njegov um odmah shvatio samo dio otkrivenja, njegove velike i tajanstvene istine postale su predmet njegovog prouavanja tijekom cijelog ivota i one su se malo-pomalo otkrivale njegovom razumijevanju. Isus je u svojem razgovoru s Natanaelom spomenuo te tajanstvene ljestve koje je Jakov zadovoljno i s uenjem promatrao: Zaista, zaista, kaem vam ... vidjet ete otvoreno nebo i anele gdje uzlaze i silaze nad Sinom ovjejim. (Ivan 1,51) Naa je ivotna zadaa da krenemo od najnie preke na ljestvama i da se preku po preku penjemo prema Nebu. ... Mi se penjemo korak po korak. Kada ostavimo jednu preku, odmah se penjemo na sljedeu koja je postavljena neto vie. Tako je naa ruka stalno u pokretu prema visinama i hvata se za sljedeu preku milosti, a stope se oslanjaju na preke jednu za drugom sve dok nam konano ne bude osiguran siguran ulaz u kraljevstvo naega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. (Signs of the Times, 31. srpnja 1884.)

207

14. srpnja

Primjer opratanja
Zato se ne bojte! Ja u se brinuti za vas i za vau djecu. Tako ih je smirio ljubeznim rijeima. (Postanak 50,21) Jakovljevi sinovi vratili su se svojem ocu s radosnom vijeu: Josip je iv i ak vlada nad svom zemljom egipatskom! (Postanak 45,26) U prvi trenutak je stari ovjek zanijemio, nije mogao vjerovati onome to je uo, ali su njihove rijei izazivale nemo njegovog srca. Meutim, kada je vidio kola i karavanu natovarenih ivotinja i kada je Benjamin ponovno stao pred njega, osjetio je sigurnost i u punini svoje radosti uskliknuo: Sin moj Josip jo je iv! Moram poi i vidjeti ga prije nego umrem! (redak 28) Braa su onda priznala ocu svoje djelo i 242

zatraila njegov oprost za svoje okrutno postupanje prema Josipu. Jakov nije sumnjao da su sposobni uiniti takvo okrutno djelo, ali je vidio da je Bog sve izveo na dobro pa je oprostio svojoj grenoj djeci i dao im svoj blagoslov. ... U nonom vienju Jakovu su upuene boanske rijei: Ne boj se sii u Egipat, jer u ondje od tebe proizvesti velik narod. Ja u sii u Egipat s tobom i sam u te vratiti ovamo; a Josip e ti svojom rukom oi zaklopiti. (Postanak 46,3.4) Susret Josipa i njegovog oca bio je vrlo ganutljiv. Josip je siao sa svojih kola i potrao ususret svojem ocu. Zagrlili su se i zajedno plakali. Onda Izrael ree Josipu: Sada, poto sam roenim oima vidio da si jo iv, mogu umrijeti. (redak 30) Jakovljeve posljednje godine bile su najmirnije. Njegovi sinovi napustili su svoje zle putove, Josip mu se vratio i okruio ga svakom udobnou koju mu je mogao omoguiti visoki egipatski slubenik; okruen svojom djecom, spokojno i smireno poao je u grob. Kratko vrijeme prije svoje smrti, okupio je svoju djecu oko sebe da im podijeli svoje blagoslove i da uju njegove posljednje savjete. I dok im se obraao posljednji put, na njega se spustio Boji Duh pa im je iznio njihov osobni ivot u prolosti i zatim izrekao i proroanstva koja su sezala daleko u budunost. ... Jakov je bio otac pun ljubavi. Nije njegovao odbojne osjeaje prema svojoj oaloenoj djeci. On im je ve odavno oprostio. Volio ih je sve do kraja. Ali Bog je Duhom prorotva uzdigao Jakovljeve misli iznad njegovih prirodnih osjeaja. U njegovim posljednjim trenucima aneli su bili svuda oko njega i na njemu je poivala Boja sila. (Signs of the Times, 5. veljae 1880.)

243

208

15. srpnja

Josip simbol Isusa Krista

Osim toga, iako ste vi namjeravali da meni naudite, Bog je bio ono okrenuo na dobro: da uini to se danas zbiva da spasi ivot velikom narodu. (Postanak 50,20) Jakov je prorekao radosnu budunost veini svojih sinova. Posebno je bio rjeit u izraavanju naklonosti prema Josipu: Josip je stablo plodno, plodno stablo kraj izvora, grane svoje grana preko zida. Strijelci njega saletjeli, strijeljali ga, opljakali. Ali luk mu vrst ostaje, miice mu ojaale, rukom Jakog Jakovljeva, imenom Pastira, Stijene Izraela. (Postanak 49,2224) Josipov ivot kao da prikazuje Kristov ivot. Josipova braa pokuala su ga ubiti, ali su se na kraju zadovoljila time da ga prodaju kao roba i tako sprijee da postane vei od njih. Mislili su da su ga stavili u poloaj u kojem ih vie nee muiti svojim snovima i u kojem vie nee biti mogunosti za njihovo ispunjenje. Meutim, upravo ono to su oni uinili, Bog je iskoristio da osujeti njihove namjere i ostvari ono to su mislili da se nikada nee dogoditi da on stekne vlast nad njima. ... Josip je hodio s Bogom. Kada se naao u tamnici i stradao u svojoj nevinosti, sve je podnosio krotko i bez gunanja. Njegovo vladanje sobom, njegovo strpljenje u nevoljama i njegova nepokolebljiva vjernost, sve to zabiljeeno je za ope dobro svih koji e nakon njega ivjeti na Zemlji. ... Isusov ivot, ivot Spasitelja svijeta, bio je uzor velikodunosti, dobrote i svetosti. A ipak bio je prezren i vrijean, izrugivan i ismijavan bez ikakvog razloga, osim to je svojim pravednim ivotom bio stalni ukor grijehu. Njegovi neprijatelji nisu bili zadovoljni sve dok im nije bio predan u ruke i dok Ga nisu osudili na sramnu smrt. Umro je za greni rod i dok je trpio najokrutnije muenje, krotko je opratao svojim ubojicama. Ustao je iz mrtvih, uzaao svome Ocu, primio svaku vlast i silu, a onda se ponovno vratio na Zemlju da je dodijeli svojim uenicima. On dade dare ljudima (Efeanima 4,8). Sve koji 244

su ikada pokajniki pristupili k Njemu i priznali svoje grijehe, primio je u okrilje svoje ljubavi i potpuno im oprostio. I ako Mu ostanu vjerni, uzdii e ih na svoje prijestolje i uiniti svojim subatinicima batine koju je stekao svojom krvlju. (Signs of the Times, 5. veljae 1880.)

16. srpnja

209

etrdeset godina uenja

Izraelci su jo stenjali u ropstvu. Vapili su, i njihov vapaj za pomo sred ropstva uzlazio je k Bogu. (Postanak 2,23) Mojsije je postao velik ovjek u svakom smislu. Kao pisac i vojskovoa bio je bez premca. Ljubav prema istini i pravdi postala je temelj njegovog karaktera i razvila vrstinu namjere na koju nikakve promjene naina ivota, miljenja ili ciljeva nisu mogle utjecati. Ljubaznost, marljivost i nepokolebljivo uzdanje u Boga obiljeili su njegov ivot. Bio je mlad i pun ivota, prepun poleta i muevne snage. Duboko je suosjeao sa svojom braom u njihovim nevoljama i njegova je dua plamtjela u elji da ih oslobodi. Ljudskoj mudrosti moglo je izgledati da je u svakom smislu osposobljen za svoje djelo. Meutim, Bog ne gleda kao to ovjek gleda! Njegovi putovi nisu slini naim putovima. Mojsije jo nije bio spreman za svoje veliko djelo niti je narod bio spreman za izbavljenje. On je bio obrazovan u egipatskim kolama, ali je morao proi strogu kolu discipliniranja u kojoj e razviti sposobnosti za svoje sveto poslanje. Prije nego to bude mogao uspjeno voditi izraelsku vojsku, morao je nauiti vladati sobom. etrdeset dugih godina bio je poslan u samou pustinje da bi u tom ivotu u zabiti, uz skromni rad uvanja ovaca i jaganjaca, mogao postii pobjedu nad svojim strastima. Morao je nauiti potpuno se pokoravati Bojoj volji prije nego to e tu volju poeti objavljivati velikom narodu. Kratkovidni smrtnici odbacili bi ovih etrdeset godina pripreme u midjanskim planinama smatrajui ih velikim gubljenjem vremena. Meutim, Beskrajna Mudrost stavila je budu245

eg velikog dravnika, izbavitelja svojega naroda iz ropstva, u okolnosti koje e razviti njegovo potenje, njegovu opreznost, njegovu vjernost i briljivost, ali i njegovu sposobnost da se poistovjeti s potrebama svoje teke zadae. Oni kojima je Bog povjerio vane odgovornosti nisu odrastali u lagodnosti i obilju; plemeniti proroci, starjeine i suci po Bojoj promisli, bili su ljudi iji je karakter bio oblikovan u strogoj ivotnoj stvarnosti. Bog za svoje djelo ne bira uvijek iste osobe, ve pojedince razliitih karaktera. (Signs of the Times, 19. veljae 1880.)

210

17. srpnja

Iskustvo oduavanja
Mojsije pristane da ostane kod tog ovjeka. On oeni Mojsija svojom keri Siporom. (Izlazak 2,21) Kod svih koji su izabrani da obave neko djelo za Gospodina vide se ljudske odlike. ... Povezani s Bogom, Izvorom svake mudrosti, ti pojedinci mogu dostii svaku visinu moralnog savrenstva. ... Mojsije se morao mnogo toga oduiti. Utjecaji koji su ga okruivali u Egiptu ljubav njegove pomajke, poloaj faraonovog unuka, oaranost irinom umjetnosti, rasipnost, zadivljujua raskonost idolopoklonikog bogotovlja, neprestano sveeniko ponavljanje bezbrojnih pria o moi njihovih bogova sve je to ostavljalo duboke dojmove na um u razvoju i u odreenoj mjeri oblikovalo njegove navike i karakter. Te su dojmove mogli promijeniti vrijeme, promjena okoline i bliska veza s Bogom. Ipak, bio je potreban ozbiljan, ustrajan napor, borba sa samim sobom kao da se radi o samom ivotu, da bi se iskorijenilo sjeme zablude i da bi se na njegovo mjesto vrsto usadila istina. U svakom trenutku Sotona je bio prisutan i spreman produbiti zabludu i iupati istinu, ali je Gospodin, premda je Mojsije morao sam uiti uz pomo stroge discipline, bio uvijek njegov spremni Pomonik u borbi protiv Sotone kada bi sukob postao preotar za ljudsku snagu. ... Svjetlo prirode i svjetlo otkrivenja potjeu iz istog izvora, 246

objavljuju velike istine i uvijek je u skladu jedno s drugim. Kada je Mojsije uvidio da su sva Boja stvorena djela uvijek u dostojanstvenom skladu s Njegovim zakonima, shvatio je kako je nerazuman postupak ljudskih bia kada se svrstavaju protiv Bojeg zakona. Sukob je bio vrlo teak i napor vrlo dug da bi se srce i um u svemu uskladili s istinom i Nebom, ali je Mojsije konano postao pobjednik. ... I dok je prolazila godina za godinom i ostavljala Bojeg slugu u istom skromnom poloaju, nekome slabije vjere nego to je bila Mojsijeva, moglo bi se uiniti da ga je Gospodin zaboravio i da e njegove sposobnosti i iskustvo biti izgubljeni za svijet. Meutim, dok je lutao sa svojim tihim stadom po samotnim mjestima, poloaj njegovog naroda uvijek mu je bio pred oima. Razmiljao je o svim Bojim djelima prema vjernim ljudima u prolim vremenima, o Njegovim obeanjima o buduim blagoslovima, a njegova dua izlijevala se pred Bogom za njegovu brau u okovima ropstva, njegove vatrene molitve odjekivale su danju i nou planinskim udolinama. Stalno je ponavljao pred Bogom obeanja upuena Njegovom narodu i zato je traio od Njega da ga oslobodi. (Signs of the Times, 19. veljae 1880.)

18. srpnja

211

Pozivanje Mojsija
Zato, hajde! Ja te aljem faraonu da izbavi narod moj, Izraelce, iz Egipta. (Izlazak 3,10) Potlaenim i napaenim Izraelcima dan njihovog izbavljenja izgledao je vrlo daleko, ali u vremenu koje je odredio, Bog je svojom monom silom radio za njih. Nije Mojsije morao stati na elo velike vojske kao to je zamiljao, s razvijenim barjacima i blistavim orujem. Nije ovaj narod, tako dugo zlostavljan i tlaen, morao stei pobjedu tako to e ustati i zahtijevati svoja prava. Boja se namjera treba ostvariti na takav nain da izloi prijeziru ljudsku oholost i slavu. Izbavitelj treba doi kao skromni pastir samo sa tapom u ruci, a Bog e uiniti da taj tap postane mono sredstvo u izbavljenju Nje247

govog naroda od tlaenja i sauvati ga kada ga njegovi neprijatelji budu progonili. Prije nego to je poao, Mojsije je dobio visoku punomo za svoje veliko djelo na nain koji ga je ispunio strahopotovanjem i ulio mu duboku svijest o vlastitoj slabosti i nedostojnosti. Dok se bavio svojim mnogobrojnim dunostima, ugledao je grm, granje, lie i stablo u plamenu koji nije sagorijevao. Pribliio se da bolje promotri udesni prizor, a onda je uo glas koji ga je dozivao iz plamena. Bio je to Boji glas. Bio je to Onaj koji se kao Aneo Saveza u proteklim vremenima otkrivao ocima. Mojsije je uzdrhtao, bio je ispunjen strahom i uasom kada ga je Gospodin pozvao po imenu. Drhtavih usana odgovorio je: Evo me! Bio je opomenut da se ne pribliava svojem Stvoritelju u neprikladnoj prisnosti: Izuj obuu s nogu! Jer mjesto na kojem stoji sveto je tlo. (Izlazak 3,5) Smrtna bia mogu nauiti pouku koju nikada ne smiju zaboraviti da pred Boga izlaze s potovanjem. Mi moemo izlaziti slobodno pred Njega pozivajui se na Isusovo ime, nau Pravednost i nau Zamjenu, ali nikada s onom slobodom s kojom stojimo pred nekim tko nam je ravan. Mi smo ve uli da se netko obraa velikom, svemonom i svetom Bogu koji stanuje u svjetlosti kojoj se ne moe pristupiti na nain na koji se ne bi obratio nekome ravnom sebi, pa ak ni nekome niem od sebe. ... Bogu se mora pristupati s dubokim strahopotovanjem; gdje god se Njegova prisutnost jasno pokae, grenici se trebaju pokloniti s najponiznijim potovanjem. (Signs of the Times, 26. veljae 1880.)

212

19. srpnja

Dvostruko robovanje
Sad kad se svjetina tako umnoila nastavi faraon vi biste ih od posla odvratili? (Izlazak 5,5) Aron, pouen od anela, iziao je u susret svojem bratu od kojeg je bio odvojen toliko godina, i sreli su se usred pustinjske samoe na Bojoj gori. ... Zajedno su putovali kroz Arapsku pustinju prema Egiptu; kada su stigli u zemlju Go248

en, sazvali su skup izraelskih glavara. Aron, rjeiti govornik, opisao im je sve Boje postupke prema Mojsiju, a onda su pokazali svoj znak pred narodom. Narod je bio uvjeren, i poto ue da je Jahve pohodio Izraelce i pogledao na njihove jade, popadae niice i poklonie se. (Izlazak 4,31) Sljedei posao ova dva brata bio je da razgovaraju sa samim faraonom. Uli su u veliku faraonovu palau kao Gospodnji opunomoenici, osjeali su da je Bog i tamo s njima, pa su govorili kao Onaj koji vlast ima (Marko 1,22): Ovako veli Jahve Bog Izraelov: Pusti narod moj da ode i u moju ast slavi svetkovinu. (Izlazak 5,1) Faraon je ve uo o njima i o uzbuenju koje je zavladalo u narodu. Zato se veoma razljutio. ... Istoga dana faraon je izdao zapovijed svim slubenicima koji su nadgledali radove Izraelca da uine neto to e njihovo robovanje uiniti dvostruko teim i okrutnijim. U toj zemlji gradile su se graevine i sada se jo grade od opeka peenih na suncu, pravljenih od ilovae pomijeane s pljevom koja je drala zemlju da se ne raspadne. Na takav nain bile su izgraene ak i njihove najraskonije palae, a onda obloene kamenom. Faraon je sada zapovjedio da se radnicima vie ne izdaje slama, ali da se strogo zahtijeva isti broj gotovih opeka. ... Kada je ovaj okrutni faraonov zahtjev stupio na snagu, narod se raziao po zemlji i skupljao strn umjesto slame, ali su ustanovili da je nemogue obaviti uobiajeni opseg posla. Zbog tog propusta hebrejski slubenici i sam narod bili su okrutno bievani. ... Izraelci su oekivali da e biti osloboeni ropstva bez ikakvog posebnog kuanja svoje vjere ili bilo kakvog stradanja. Meutim, ni oni sami jo nisu bili spremni za slobodu. Imali su samo malo vjere i nisu bili spremni strpljivo podnositi svoje nevolje, sve dok Bog ne dovri djelo njihovog slavnog izbavljenja. (Signs of the Times, 4. oujka 1880.)

249

213

20. srpnja

Bog e vas se sigurno sjetiti

Napokon ree Josip svojoj brai: Ja u, evo, naskoro umrijeti. Ali e se Bog, zacijelo, sjetiti vas i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju to ju je pod zakletvom obeao Abrahamu, Izaku i Jakovu. (Postanak 50,24) Samo nekoliko obitelji dolo je u Egipat, ali sada je od njih nastalo veliko mnotvo. Budui da su bili okrueni idolopoklonstvom, mnogi od njih izgubili su znanje o pravome Bogu i zaboravili Njegov Zakon. Ipak, bilo je meu njima i onih koji su i dalje sluili ... Stvoritelju neba i zemlje. Bili su alosni dok su gledali svoju djecu kako svakoga dana promatraju, pa ak i sama sudjeluju u bezakonjima idolopoklonikog naroda u kojem su ivjela. ... U svojem oaju, vjerni su prizvali Gospodina i traili osloboenje od egipatskog jarma. ... Oni nisu sakrivali svoju vjeru, ve su otvoreno priznavali pred Egipanima da slue jedinome pravome i ivome Bogu. Ponavljali su dokaze u prilog Njegovom postojanju i moi od stvaranja do svojih dana. Tako su se Egipani imali priliku upoznati s vjerom Izraelaca i s njihovim Bogom. ... Izraelski starjeine pokuavali su ojaati slabu vjeru svoje brae pozivajui se na obeanje dano Abrahamu i na Josipove proroke rijei koje je izrekao neposredno prije smrti, pretkazujui njihovo izbavljenje iz Egipta. Neki su pozorno sluali i vjerovali. Drugi su promatrali svoje alosno stanje i nisu imali nikakve nade. Kada su Egipani saznali za oekivanja sinova Izraelovih, ismijavali su njihove nade i prezrivo govorili o sili njihovog Boga. ... Vjerni Boji sluge shvatili su da je samo zato to su kao narod bili nevjerni Bogu i skloni brakovima s drugim narodima koji su ih navodili na idolopoklonstvo, Gospodin dopustio da dou u Egipat. ... Meutim, mnogi Izraelci bili su zadovoljniji u ropstvu nego da pou u novu zemlju i da se suoavaju s tekoama za vrijeme putovanja; navike pojedinaca postale su toliko sline navikama Egipana da im je bilo drae ostati u Egiptu. Gospodin ih upravo zato i nije oslobodio nakon prvog pokazivanja 250

svojih znakova i uda pred faraonom. On je tako usmjeravao dogaaje kako bi mnogo jasnije prikazao tiranski duh egipatskog vladara i prikazivanjem svoje svemone sile pruio Izraelcima uzvienije znanje o boanskom karakteru i kako bi poeljeli napustiti Egipat i odluili sluiti istinitom i pravednom Bogu. (Signs of the Times, 4. oujka 1880.)

21. srpnja

214

Boja nadmona sila

Ti kazuj sve to ti nareujem, a tvoj brat Aron neka faraonu ponovi da pusti Izraelce te odu iz njegove zemlje. (Izlazak 7,2) Gospodin je zapovjedio Mojsiju da opet ode Izraelovim sinovima i ponovi im obeanje o izbavljenju s ponovnim dokazom o boanskoj milosti. Mojsije je uinio kako mu je bilo zapovjeeno, ali ga narod nije spremno posluao. Njihova srca bila su puna gorine, u njihovim uima je jo uvijek odzvanjao udarac bia, krik tjeskobe i nevolje plavio je sve ostale zvukove i nisu htjeli sluati. Mojsije je sagnuo svoju glavu u poniznosti i razoaranju te je ponovno uo Boji glas kako mu se obraa: Idi i reci faraonu, kralju egipatskome, da otpusti Izraelce iz svoje zemlje. Mojsiju je reeno da vladar Egipta nee dati svoj pristanak sve dok se Boja ruka suda ne poloi na Egipat, kad e Izraelski narod biti izveden Bojom monom silom. On e im preko svoga sluge Mojsija pokazati da je ivi i svemoni Bog, Stvoritelj neba i Zemlje, Bog iznad svih bogova; Njegova je snaga najmonija i Svemoni je svojom sveobuhvatnom rukom moe dati svojemu narodu. Posluni Bojoj zapovijedi, Mojsije i Aron su iznova doli u prijamnu dvoranu egipatskog kralja. Tamo su ta dva pripadnika prezrenog naroda, jedan od njih sa tapom u ruci, okrueni masivnim i bogato isklesanim stupovima i ljepotom viseih ukrasa od srebra, zlata i dragog kamenja, jo jednom izili pred vladara najmonijeg kraljevstva kako bi iznijeli svoj zahtjev za putanje njihovog naroda. 251

Kralj je zahtijevao udo. Mojsije i Aron su unaprijed dobili naputak kako se ponaati u takvom sluaju pa je Aron uzeo tap i bacio ga pred kralja. tap se pretvorio u zmiju. Kralj je odmah poslao po svoje mudrace i vraare, koji su na njegovu zapovijed uinili isto: svaki baci svoj tap, koji se pretvori u zmiju. Ali Aronov tap proguta njihove tapove. Vraari nisu uistinu postigli da se njihovi tapovi pretvore u zmije, ve su uz pomo magije, koju im je omoguio veliki obmanjiva, uinili da tapovi nalikuju zmijama, kako bi se suprotstavili Bojem udu. Na taj nain Boje udo se pokazalo nadmonijim nad sotonskom moi. (Signs of the Times, 11. oujka 1880.)

215

22. srpnja

Neka ponu zla

Ujutro poi k faraonu. ... Stani preda nj na obali Rijeke. Uzmi u ruku tap to se bio u zmiju pretvorio. (Izlazak 7,15) Mojsije i njegov brat dobili su nalog da iziu pred faraona kada u rano jutro bude dolazio na rijeku i da na njezinim obalama ponovno objave poruku upuenu njemu. Da bi dokazali da ih je doista Bog poslao, trebali su podii tap nad vodom i pruiti ga u svim smjerovima da se voda pretvori u krv. Oni su to i uinili, pa je rijekom potekla krv; sva voda u egipatskim kuama pretvorila se u krv, ribe su uginule i iz vode se poeo iriti neugodan zadah. Meutim, egipatski vraari svojim vraanjem uinie isto (Izlazak 7,22) pretvorivi na isti nain vodu u krv koja je dolazila iz izvora. Faraon je otvrdnuo svoje srce i odbio se pokoriti. Sedam dana trajalo je ovo zlo pa su stanovnici bili primorani kopati zdence da bi se opskrbili vodom. Onda je uinjen jo jedan napor da se pokrene faraonovo srce. tap je ponovno podignut nad vodama, iz rijeke su izile abe i rairile se po svoj zemlji ule su u kue, spavaonice, pei i nave za mijeenje kruha. Vraevi su svojim vraanjima naizgled uspjeli prizvati iste ivotinje. Opa nevolja uskoro je 252

postala tako neizdriva da ju je faraon ozbiljno pokuao ukloniti. Meutim, iako su vraevi mogli prizvati abe, nisu ih se bili u stanju osloboditi. Kada je faraon to shvatio, na neki nain se ponizio i zatraio od Mojsija i Arona da se pomole Gospodinu za njega da zlo prestane. Oni su podsjetili bahatog vladara na njegovo prijanje hvalisanje i upitali ga gdje je sada razmetljiva sila njegovih vraeva; zatim su zatraili da odredi vrijeme za njihove molitve. U odreeno vrijeme ivi uzrok nevolje bio je uklonjen, ali su posljedice ostale jer su uginule abe zagadile zrak. Djelo koje su uinili vraevi navelo je faraona da povjeruje da su ta uda uinjena uz pomo magije, iako je imao obilje dokaza da nije tako kada je nevolja sa abama bila uklonjena. Gospodin je mogao uiniti da abe nestanu i da se trenutano pretvore u prah, ali to nije uinio kako faraon i Egipani, poto abe budu uklonjene, ne bi rekli da je sve bilo samo iluzija, slina djelovanju vraeva. ... Ovdje su i faraon i cijeli Egipat imali dokaz koji svojom praznom filozofijom nisu mogli odbaciti, jer se nije radilo o magiji, ve o osudi koja dolazi od Boga nebeskoga. (Signs of the Times, 11. oujka 1880.)

23. srpnja

216

Komarci i obadi
Onda e opet Jahve Mojsiju: Reci Aronu neka zamahne svojim tapom i udari po prahu na tlu, neka se pretvori u komarce po svoj zemlji egoipatskoj. (Izlazak 8,12) abe su nakon uginua bile zgrtane na gomile. Sada su faraon i sav Egipat imali dokaz koji svojom praznom filozofijom nisu mogli odbaciti, jer se ovdje ne radi o magiji, ve o osudi koja dolazi od Boga nebeskoga. Kada se Faraon oslobodio neposredne nevolje, ponovno je tvrdoglavo odbio dopustiti Izraelcima da idu. Aron je po Bojoj zapovijedi ispruio svoju ruku i uinio da se zemaljski prah pretvori u komarce po cijeloj egipatskoj zemlji. Faraon je pozvao vraeve da uine isto svojim aranjem, ali oni to nisu mogli. ... Sami vraevi su priznali da je njihova mo oponaa253

nja iscrpljena kada su rekli: To je prst Boji! (Izlazak 8,15) Meutim, faraona i dalje nita nije moglo pokrenuti. Putena je jo jedna kunja i upuen jo jedan poziv: Pusti moj narod! (redak 16) Obadi su ispunili kue i gomilali se na tlu, tako da zemlja nastrada od obada (redak 20). To nisu bili insekti koji nam bezopasno dosauju u neko doba godine, ve veliki i otrovni obadi. Njihov ubod bio je veoma bolan za ljude i ivotinje. Prethodno je bilo naglaeno da e zemlja Goen biti poteena od ove nevolje i doista je bilo tako. Faraon je sada pozvao dvojicu brae, Mojsija i Arona, i rekao im da e Izraelcima dopustiti da prinesu rtve u samom Egiptu, ali je ta ponuda bila odbijena. Neke ivotinje su meu Egipanima bile predmet oboavanja; potovanje koje su ljudi imali prema njima bilo je toliko veliko da je ak i sasvim sluajno ubojstvo neke od njih smatrano zloinom koji se kanjava smru. Mojsije je uvjerio faraona da Izraelci ne mogu prinijeti rtve Bogu u egipatskoj zemlji, jer su za svoje rtve morali uzeti i neke ivotinje koje su Egipani smatrali svetima. Mojsije je ponovno zatraio da narod krene u pustinju na tri dana hoda. Faraon je popustio i zatraio od Bojih slugu da se pomole Bogu da ukloni zlo. Oni su obeali da e to uiniti, ali su ga upozorili da ih ne vara. Nakon to su se pomolili, zlo je doista nestalo. Meutim, faraonovo buntovniko srce ponovno je otvrdnulo i on je opet odbio pustiti narod. (Signs of the Times, 11. oujka 1880.)

217

24. srpnja

Pomor, irevi i tua

Ruka Jahvina udarit e stranim pomorom po tvome blagu to je u polju: po konjima, magaradi, devama, krupnoj i sitnoj stoci. (Izlazak 9,3) Faraon je sada bio unaprijed upozoren na jo stranija zla, na pomor koji e pogoditi svu egipatsku stoku koja se nalazi na pai u poljima. Hebrejska stoka, bilo je izriito ree254

no, bit e poteena ovog zla. Zlo je dolo kao to je bilo proreeno, a faraon, kada je poslao glasnike u domove Izraelaca, ustanovio je da su bili potpuno poteeni. Ipak je ostao uporan, ali su ga u njegovoj odluci podupirali sveenici i vraevi. Meutim, i oni su morali osjetiti Boje sudove. Mojsiju i Aronu bilo je zapovjeeno da uzmu pepeo iz pei i da ga razaspu po zraku pred faraonom. Kada su to uinili, sitne estice rairile su se po cijeloj egipatskoj zemlji i tamo gdje su pale, izazvale su otekline i stvarale ireve i na ljudima i na stoci (Izlazak 9,9). Vraevi se svojim aranjem nisu mogli zatititi od ovog bolnog zla. Nisu vie mogli stajati pred Mojsijem i Aronom zbog neugodnosti koje je izazivala ova nevolja. Egipanima je tako bila pruena prilika da vide koliko je beskorisno oslanjati se na sposobnosti hvalisavih vraeva koji nisu mogli zatititi ni sebe. Ipak, vladar nije pokazivao nikakve znakove poputanja. ... Onda mu je zaprijeeno tuom koja e unititi stoku i svakoga mukarca i enu koji se u to vrijeme nau u polju. Ovo je bila prilika da se iskua oholost Egipana i pokae koliki su meu njima stvarno dojmljeni Bojim djelovanjem u korist svojeg naroda. Svi koji su potovali Gospodnju rije, prikupili su svoju stoku u tale i kue, dok su oni koji nisu povjerovali u opomenu ostavili svoju stoku u poljima. Spasivi one koji su odluili posluati objavljenu opomenu, Bog je pokazao svoju milost u vrijeme djelovanja Njegovog suda. Oluja je stigla sutradan, kao to je bilo nagovijeteno grmljavina, tua i oganj unitili su svaku biljku, lomili drvee, ubijali ljude i ivotinje. Sve dotada nije bio izgubljen ni jedan jedini ivot meu Egipanima, ali smrt i unitenje sada su slijedili trag anela zatornika. Samo je zemlja Goen bila poteena. Time je Gospodin pokazao Egipanima da se cijela Zemlja nalazi pod vlau hebrejskog Boga i da ak i poela sluaju Njegov glas. (Signs of the Times, 18. oujka 1880.)

255

218

25. srpnja

Lano priznanje i obeanje

Faraon posla po Mojsija i Arona pa im ree: Ovaj put priznajem da sam kriv. Jahve ima pravo, a ja i moj narod krivo. (Izlazak 9,27) Narod e moj prebivati u nastambama pouzdanim, u bezbrinim poivalitima. (Izaija 32,18) Jedino sigurno utoite za narod i pojedince jest u poslunosti Njegovom glasu, da uvijek budu na strani istine i pravde. Faraon se sada ponizio i rekao: Ovaj put priznajem da sam kriv. Jahve ima pravo, a ja i moj narod krivo. Preklinjao je Boje sluge da posreduju za njega da strana oluja, grmljavina i sijevanje munja prestanu. Mojsije je znao da sukob jo nije zavren jer je poznavao djelovanje ljudskog srca i njegovo oholo protivljenje Bogu. Faraonovo priznanje i obeanje nisu izreeni zato to je nastupila bilo kakva promjena u njegovom srcu ili umu, ve zato to su ga uas i strah natjerali da za trenutak prekine svoju bitku s Bogom. Mojsije je, meutim, obeao da e ispuniti njegov zahtjev kao da je njegovo priznanje bilo iskreno i njegovo pokajanje stvarno, jer mu nije htio pruiti nikakav izgovor za budue pokazivanje tvrdoglavosti. Izlazei iz grada, Mojsije podigne ruke prema Jahvi. Prestane grmljavina i tua, a ni kia vie nije padala na zemlju (Postanak 9,33). Meutim, im je strano pokazivanje boanske moi prestalo, faraonovo srce vratilo se svojoj tvrdoi i buntovnitvu. Gospodin je pokazivao svoju mo da bi utvrdio vjeru svojega naroda Izraela u sebe kao jedinoga istinitoga i ivoga Boga. On im je iznosio vrste dokaze o razlici koja postoji izmeu Egipana i njih kao Njegovog naroda. On e uiniti da svi narodi saznaju da ih je On, iako su bili ugroeni tekim radom, iako su bili prezreni, izabrao da budu Njegov posebni narod i da e se na izuzetan nain pobrinuti za njihovo izbavljenje. Dugim boravkom meu Egipanima i stalnim promatranjem raskonog tovanja idola, hebrejsko razumijevanje istin256

skog i ivog Boga izopailo se. ... Gledali su kako idolopokloniki Egipani uivaju u velikom blagostanju, dok su oni bili izloeni podrugljivim primjedbama: Va Bog vas je zaboravio! Meutim, svojim monim djelima Gospodin e sada pouavati svoj narod o svojem karakteru i boanskom autoritetu, i pokazat e mu potpunu bezvrijednost lanih bogova. (Signs od the Times, 18. oujka 1880.)

26. srpnja

219

Skakavci
Tada ree Jahve Mojsiju: Prui ruku povrh zemlje egipatske da navale skakavci na egipatsku zemlju i pojedu sve bilje to jo ostade nakon tue! (Izlazak 10,12) Mojsije ... je upozorio vladara da e ... biti poslano zlo sa skakavcima koji e pokriti lice zemlje i pojesti svaku zelenu biljku. ... Faraonovi savjetnici uasnuli su se od ove nove opasnosti. Oni su unitenjem stoke ve pretrpjeli velike gubitke. Mnoge njihove ljude ubila je tua. ... Pozvali su jo jednom Mojsija i Arona i vladar im je rekao: Idite! Iskaite tovanje Jahvi, svome Bogu! A tko e sve ii? (Izlazak 10,8) Odgovor je glasio: Svi idemo odgovori Mojsije i mlado i staro. Odlazimo sa svojim sinovima i svojim kerima: sa svojom krupnom i sitnom stokom, jer moramo odrati sveanost Jahvi. (Izlazak 10,9) Vladara je obuzeo gnjev. ... Zar va Bog misli da u vas pustiti da idete sa enama i djecom na tako opasan put? Neu to nikada uiniti, samo odrasli ljudi mogu ii posluiti Gospodinu! Ovaj bezosjeajni vladar, tlaiteljski raspoloen, sada je elio pokazati kao da je duboko zainteresiran za njihovo dobro i da se njeno brine za njihove maliane, iako ih je samo htio zadrati kao taoce i kao jamstvo njihovog povratka! ... Mojsije je dobio zapovijed da isprui svoju ruku nad zemljom i zapuhao je juni vjetar donosei skakavce: Oni se 257

razlete po svoj egipatskoj zemlji i padnu po svim krajevima Egipta u silnoj gustoi: toliko ih mnotvo nikad prije nije bilo niti e kada biti. Pokriju sve tlo, tako da se od njih zacrnjelo. Pojedu sve bilje u polju i sve plodove sa stabala to su bili ostali iza tue. Nita se vie nije zelenjelo: ni stabla ni poljska trava u svem Egiptu. (Izlazak 10,14.15) ... Vladar je vrlo urno poslao po Mojsija i Arona i rekao im: Sagrijeio sam protiv Jahve, vaega Boga, i vas! Oprostite mi uvredu jo samo ovaj put i molite Jahvu, Boga svoga, da samo otkloni od mene ovaj smrtonosni bi! (redci 16.17) Oni su tako postupili i zapuhao je snaan zapadni vjetar koji je odnio skakavce prema Crvenom moru tako da nijedan nije ostao. Meutim, usprkos poniznosti koju je pokazao u trenutku kada mu je zaprijetila smrt, im je nevolja prola, vladar je otvrdnuo svoje srce i ponovno odbio dopustiti Izraelcima da idu. (Signs od the Times, 18. oujka 1880.)

220

27. srpnja

Tama nad zemljom

Prui ruku prema nebu rekne Jahve Mojsiju pa neka se tmina spusti na egipatsku zemlju, tmina koja e se moi opipati. (Izlazak 10,21) Egipani su ve bili oajni. Zla koja su bila izlivena na njih izgledala su im skoro nepodnoljiva, a budunost ih je ispunjavala strahom. Narod je oboavao faraona kao predstavnika njihovog boga i kao bie koje ispunjava njegove namjere. Ali usprkos tome, mnogi su smatrali da se on suprotstavlja nadmonoj vioj sili, koja sve narode dri u svojoj vlasti. ... Iznenada se tama spustila na svu zemlju, tako crna i gusta da im je izgledalo da je mogu rukom opipati. Ljudima nije bilo uskraeno samo svjetlo, ve je i zrak bio teak da se jedva moglo disati. ... Meutim, svi sinovi Izraelovi imali su svjetlo i ist zrak u svojim stanovima. ... Hebrejski robovi uivali su u neprekidnoj Bojoj naklonosti i postajali su sve sigurniji da e biti osloboeni. Nadzornici se nisu usuivali primjenjivati tako okrutne mjere kao prije 258

bojei se da e se nepregledno mnotvo Hebreja podii i osvetiti za sva zlostavljanja kojima su dotada bili izloeni. ... Strana tama potrajala je tri dana i za to se vrijeme nisu mogle obavljati poslovne i ivotne aktivnosti. To je i bio Boji plan. Htio je narodu pruiti vrijeme za razmiljanje i pokajanje prije nego ih suoi s posljednjim i najstranijim zlom smru prvoroenaca. elio je ukloniti sve to bi moglo skrenuti njihovu pozornost, pokloniti im dovoljno vremena za razmiljanje i tako im pruiti novi dokaz svojeg milosra i nespremnosti da unitava. Faraon je na kraju treeg dana tame poslao po Mojsija i Arona i rekao: Idi i tovanje iskai Jahvi! Ali vaa stoka, krupna i sitna, neka ostane ovdje. Vaa djeca neka idu s vama! (Izlazak 10,24) Odgovor je glasio: Ti nas sam mora opskrbiti prinosima i rtvama paljenicama koje emo prinijeti Jahvi, Bogu svojemu. ... Zato emo sa sobom potjerati i svoja stada. Ni papak nee ostati ovdje. Od njih nam valja izabrati za rtvovanje Jahvi, Bogu naemu, a ne znamo, dok onamo ne stignemo, to moramo Jahvi prinijeti. (Izlazak 10,26) Vladar je bio strog i odluan. Odlazi! vikne faraon na Mojsija. I da mi vie na oi ne dolazi! Onog dana kad mi se opet pojavi na oi, zaglavit e! Odgovor je glasio: Dobro si kazao! ... Lica tvoga vie neu vidjeti! (Signs of the Times, 18. oujka 1880.)

28. srpnja

221

Smrt prvoroenaca
Svaki e prvoroenac u egipatskoj zemlji umrijeti, od prvoroenca faraonova, koji bi imao sjediti na njegovu prijestolju, do prvoroenca ropkinje koja se nalazi uz mlinski kamen; a uginut e i sve prvine od stoke. (Izlazak 11,5) Dok je Mojsije promatrao Boja zadivljujua djela, njegova vjera je jaala i njegovo povjerenje se uvrivalo. Bog ga je pokazivanjem svoje boanske sile osposobljavao da stane na elo izraelske vojske i da ih kao pastir svojeg naroda povede 259

iz Egipta. On se uzdigao iznad straha svojim vrstim povjerenjem u Boga. Ovom hrabrou u prisutnosti vladara ranjavao je njegov bahati ponos, pa je faraon zaprijetio da e ubiti Bojeg slugu. U svojoj zaslijepljenosti nije razumio da se ne bori samo protiv Mojsija i Arona, ve protiv monoga Gospodina, Stvoritelja neba i zemlje. Da faraon nije bio zaslijepljen svojim buntovnitvom, znao bi da Onaj koji moe initi tako mona uda, sigurno moe sauvati i ivot svojih izabranih slugu, makar to znailo da e morati ubiti i samog egipatskog faraona. Mojsije je stekao naklonost naroda. Svi su ga smatrali istaknutom osobom i vladar mu se sigurno ne bi usudio nauditi. Mojsije je imao jo jednu poruku za buntovnog vladara i prije nego to e napustiti njegovu blizinu, neustraivo mu je objavio Gospodnje rijei: Ovako poruuje Jahve: O ponoi proi u Egiptom. Svaki e prvoroenac u egipatskoj zemlji umrijeti, od prvoroenca faraonova, koji bi imao sjediti na njegovu prijestolju, do prvoroenca ropkinje koja se nalazi uz mlinski kamen; a uginut e i sve prvine od stoke. U svoj e zemlji egipatskoj nastati velik jauk, kakva nije bilo niti e kad poslije biti. Meu Izraelcima ni pas nee zalajati na ivo stvorenje: ni na ovjeka ni na ivotinju. Po tome ete znati da Jahve lui Izraelca od Egipanina. (Izlazak 11,4-7) Dok je Mojsije vjerno opisivao narav i posljedice posljednjeg stranog zla, vladar se neizmjerno razgnjevio. Razbjesnio se zato to nije uspio uplaiti Mojsija i natjerati ga da zadrhti pred njegovim vladarskim autoritetom. Meutim, Boji sluga je zatraio pomo monije ruke nego to je ruka bilo kojeg zemaljskog vladara. (Signs of the Times, 18. oujka 1880.)

222

29. srpnja

Blagovanje Pashe
Neka uzmu krvi I pokrope oba dovratnika i nadvratnik kue u kojoj se bude blagovalo. (Izlazak 12,7) Gospodin je Mojsiju dao posebne upute za sinove Izraelove o tome to trebaju uiniti da bi sauvali sebe i svoje 260

obitelji od stranog zla koje e pustiti na Egipane. Osim toga, Mojsije je trebao svojem narodu dati i upute o tome kako se pripremiti za odlazak iz Egipta. Te noi, tako strane za Egipane i tako slavne za Boji narod, bio je uspostavljen sveani obred Pashe. Po boanskoj zapovijedi, svaka obitelj, sama ili u zajednici s drugima, trebala je zaklati janje ili kozle bez mane i kitom izopa pokropiti oba dovratnika i nadvratnik svoje kue kao znak da aneo zatornik, koji e prolaziti oko pola noi, ne treba ui u taj dom. Te noi trebali su jesti peeno meso s gorkim zeljem, kao to je Mojsije rekao: A ovako blagujte: opasanih bokova, s obuom na nogama i sa tapom u ruci ... to je Jahvina pasha. (Izlazak 12,11) Ime Pasha prolazak Gospodnji bilo je usvojeno u znak sjeanja na aneoski prolazak pokraj njihovih domova, a sam spomen-dan sinovi Izraelovi morali su svetkovati kao uspomenu u svim buduim naratajima. Kvasac djeluje neprimjetno i zato je prikladna slika za licemjerje i prijevaru. Tom prigodom sinovi Izraelovi morali su se suzdrati od jedenja kruha s kvascem, kako bi se u njihove misli urezala injenica da Bog zahtijeva istinu i iskrenost u bogosluju. Gorko zelje prikazivalo je njihovo dugo i gorko robovanje u Egiptu, ali i robovanje grijehu. Nije bilo dovoljno samo zaklati janje i njegovom krvlju pokropiti dovratnik, ve se ono moralo i pojesti, to je prikazivalo usku zajednicu koja treba postojati izmeu Krista i Njegovih sljedbenika. Od sinova Izraelovih zahtijevan je in koji e ih iskuati i pokazati njihovu vjeru u veliko osloboenje koje je Bog uinio za njih. Da bi izbjegli strano zlo koje e se izliti na Egipat, oni su morali staviti krvni znak na svoje domove. Od njih je oekivano da sebe i svoju djecu odvoje od Egipana i da se okupe u svojim kuama, jer ako bi se bilo koji Izraelac naao u egipatskom domu, pao bi od ruke anela zatornika. Svima je bilo nareeno da dre blagdan Pashe kao spomen-dan kako bi svojoj djeci, kada ih upitaju to taj blagdan znai, mogli govoriti o svojem udesnom izbavljenju u Egiptu. (Signs of the Times, 25. oujka 1880.)

261

223

30. srpnja

Krist pashalno Janje

Ovu uredbu drite u svim vremenima kao zakon za se i djecu svoju. (Izlazak 12,24) Velik broj Egipana, gledajui znakove i udesa koja su se dogaala u Egiptu, bili su pokrenuti da priznaju da bogovi kojima su sluili ne znaju nita i da nemaju mo ni da spase ni da unite, a da je Bog Izraelaca jedini pravi Bog. Oni su molili Izraelce da uu u njihove domove i njihove obitelji te strane noi, kada e Boji aneo ubijati egipatske prvoroence. Hebreji su dobrodolicom primali u svoje domove te vjerne Egipane koji su se zavjetovali da e izabrati izraelskog Boga za svojeg Boga i da e izii iz Egipta i zajedno s Izraelcima otii sluiti Gospodinu. Pasha je ukazivala na osloboenje sinova Izraelovih, ali je bila i simbol jer je ukazivala unaprijed na Krista, Janje Boje, zaklano za otkupljenje grenog ljudskog roda. Krv poprskana po dovratnicima prikazivala je pomiriteljsku Isusovu krv, ali i stalnu ovisnost grenika o zaslugama te krvi za sigurnost od sotonske sile i za konano otkupljenje. Krist je blagovao pashalnu veeru sa svojim uenicima neposredno uoi svojeg raspea, i iste noi uspostavio obred Gospodnje veere koji se ponavlja kao uspomena na Njegovu smrt. ... Poto je zajedno sa svojim uenicima sudjelovao u Pashi, Krist je ustao od stola i izjavio: Vrue sam elio da blagujem s vama ovu pashalnu veeru prije svoje muke. (Luka 22,15) Onda je obavio poniavajuu slubu pranja nogu svojim uenicima. Krist je svojim sljedbenicima ostavio i obred pranja nogu da ih naui poniznosti. ... Isus je primjer pranja nogu svojim uenicima ostavio svima koji e povjerovati u Njega. ... Spasenje mukaraca i ena ovisi od tome koliko Kristova krv oienja trajno utjee na njihovo srce. Upravo se zato i Gospodnja veera mora svetkovati mnogo ee od godinjeg blagdana Pashe. Taj sveani obred podsjea na mnogo vei dogaaj od izbavljenja sinova Izraelovih iz Egipta. To izbavljenje simboliki je prikazivalo veliku slubu pomirenja koju je 262

Krist obavio rtvujui svoj ivot za konano otkupljenje svojeg naroda. (Signs od the Times, 25. svibnja 1880.)

31. srpnja

224

Zvat e te popravljaem pukotina

I ti e graditi na starim razvalinama, dii e temelje buduih koljena. Zvat e te popravljaem pukotina, i obnoviteljem cesta do naselja. (Izaija 58,12) Mi se imamo razloga radovati to svijet nije ostavljen u bezizlaznom beznau. Isus je napustio kraljevsko prijestolje i svoje visoko zapovjedniko mjesto na Nebu i postao siromaan, da bismo se mi Njegovim siromatvom obogatili. On je uzeo na sebe nau narav da bi nas mogao nauiti kako da ivimo. Koracima koje grenik mora uiniti prigodom svojeg obraenja pokajanje, vjera i krtenje On nas je poveo svojim putem. Nije se pokajao za sebe jer je bio bezgrean, ve u ime grenika. Isus je postao Onaj koji je nanovo podigao drevne razvaline i sazdao mjesta poharana, postao je Prognanik na Zemlji da bi vratio izgubljene, zalutale ovce, ovce izranjene grijehom. U Njemu se povezalo zemaljsko s nebeskim, ljudsko s boanskim jer inae ne bi mogao biti Posrednik kojem se grenici mogu pribliiti i preko kojega se mogu pomiriti sa svojim Stvoriteljem. Meutim, On sada grli ljudski rod rukama milosra i ljubavi, dok se istodobno nalazi na prijestolju Beskonanoga ujedinjavajui nas tako u naoj slabosti i bespomonosti s Izvorom snage i sile. ... Mi smo Kristovi dunici za sve blagoslove koje uivamo. Mi moramo biti duboko zahvalni to smo predmet Njegovog posredovanja. Meutim, Sotona vara mukarce i ene tako to im Kristovu slubu prikazuje u pogrenom svjetlu navodei ih da misle da se poniavaju ako prihvate Krista za svojeg Otkupitelja. Kada bismo prednosti kranina promatrali u pravome svjetlu, smatrali bismo najveom au to moemo biti Boja djeca, batinici Neba, i radovali bismo se to moemo sudjelovati s Isusom u Njegovom ponienju. ... 263

Hoete li ostaviti mrane predjele grijeha i tuge i potraiti stanove koje je Isus otiao pripremiti za nas, svoje sljedbenike? U Njegovo vas ime zaklinjemo da stavite svoje noge vrsto na ljestve i da se penjete. Odbacite svoje grijehe, svladajte nedostatke u svojem karakteru, prionite svom svojom snagom uz Isusa koji je Put, Istina i ivot. Svaki pojedinac meu nama moe pobijediti! Nijedan koji ustraje nee izgubiti vjeni ivot! Oni koji vjeruju u Krista nikada nee propasti niti e ih tko uzeti iz Njegove ruke! (Signs of the Times, 31. srpnja 1884.)

264

KOLOVOZ
1. kolovoza 225

Bog je ispunio svoja obeanja

Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina, roena od ene, roena pod Zakonom. (Galaanima 4,4) Krist je doao na ovaj svijet pokazati Oca, otkriti ljudskom rodu pravo znanje o Bogu. Doao je prikazati Boju ljubav. Bez znanja o Bogu ovjeanstvo bi bilo izgubljeno za svu vjenost. ... Onaj koji je stvorio svijet morao mu je udahnuti ivot i silu. ... Obeanje dano u Edenu da e enino potomstvo stati na glavu zmiji bilo je obeanje o Bojem Sinu, ijom su se silom jedino mogli ostvariti Boji savjeti i objaviti znanje o Bogu. Bog je obeao Abrahamu da e se svi narodi zemlje njim blagoslivljati (Postanak 18,18). Abrahamu je bila otkrivena i Boja namjera da otkupi ljudski rod. ... Krist je objavio: Abraham, otac va, treptio je od radosti u elji da vidi moj Dan. Vidio ga je i obradovao se. (Ivan 8,56) Jakov je izjavio: Od Jude ezlo se kraljevsko, ni palica vladalaka od nogu njegovih udaljiti nee dok ne doe onaj kome pripada kome e se narodi pokoriti. (Postanak 49,10) S Mojsijem je Bog razgovarao licem k licu, kao to se razgovara s prijateljem. Njega je obasjalo svjetlo o Spasitelju. Zato je rekao narodu: Proroka, kao to sam ja, iz tvoje sredine, od tvoje brae, podignut e ti Jahve, Bog tvoj: njega sluajte! (Ponovljeni zakon 18,15) rtve i prinosi priali su svoju priu o Spasitelju koji e doi, koji e se rtvovati za grijehe svijeta. Oni su unaprijed ukazivali na bolju slubu, kada e narod oboavati Boga Duhom i istinom i u ljepoti svetosti. U hebrejskom bogosluju simboliki je prikazana sluba pomirenja koju je zahtijevao prekreni Zakon. rtva, janje bez mane, prikazivalo je Otkupitelja svijeta koji je toliko svet i 265

svemogu da je mogao uzeti na sebe grijehe svijeta. Davidu je bilo dano obeanje da e Krist vjeno vladati i da Njegovom kraljevstvu nee biti kraja. Hebreji su ivjeli u ozraju iekivanja obeanog Mesije. Mnogi su pomrli u vjeri ne primivi obeanje; ali gledajui Ga izdaleka, vjerovali su i priznavali da su stranci i doljaci na Zemlji. (Youths Instructor, 13. rujna 1900.)

226

2. kolovoza

Onaj koji je jednak Bogu

On, boanske naravi, nije se ljubomorno drao svoje jednakosti s Bogom. (Filipljanima 2,6) Boji Sin bio je jedina rtva dovoljno vrijedna da potpuno zadovolji zahtjeve Bojeg savrenog Zakona. Aneli su bili bezgreni, ali nii od Bojeg zakona. Oni su bili podloni Zakonu. ... Bili su stvorena bia i bia na kunji. Kristu nisu bili postavljeni nikakvi zahtjevi. On je imao pravo poloiti svoj ivot i pravo ponovno ga uzeti. Nikakva obveza nije Mu bila nametnuta u vezi s djelom pomirenja. On je sebe dragovoljno prinio na rtvu. Njegov ivot bio je dovoljno vrijedan da izbavi grenike iz njihovog grenog stanja. ... rtveni prinosi i sveenstvo u hebrejskom sustavu prikazivali su Kristovu smrt i posredniko djelovanje. Svi ti obredi sami po sebi nisu imali nikakvo znaenje i nikakvu vrijednost, osim u odnosu na Krista koji je bio Temelj cijelog sustava i koji ga je uspostavio. Gospodin je objavio Adamu, Abelu, etu, Henoku, Noi, Abrahamu i ostalim junacima vjere, a posebno Mojsiju, da obredni sustav rtava i njegovo sveenstvo nisu dovoljni da osiguraju spasenje nijednoj dui. Sustav rtvenih prinosa ukazivao je na Krista. Preko njega su junaci vjere vidjeli Krista i vjerovali u Njega. On je bio uspostavljen odlukom Neba s ciljem da prikae ljudima strano odvajanje Boga i ljudskog roda koje je grijeh prouzroio, odvajanje koje je zahtijevalo posredniku slubu. Preko Krista je ponovno uspostavljena veza izmeu Boga i palih grenika, koja je bila prekinuta zbog Adamovog prijestupa. ... 266

Hebrejski sustav bio je simbolike naravi i trebao je trajati dotle dok savrena rtva ne zamijeni simboliku. ... Od Adamovih dana pa sve do vremena kada je hebrejski narod postao poseban, Boji narod se razlikovao od drugih naroda na Zemlji i bio je pouavan o Otkupitelju koji e doi i kojega su prikazivale njihove simbolike rtve. Taj Spasitelj je morao biti i Posrednik, trebao je stati izmeu Najviega i Njegovog naroda. Na taj nain je otvoren put kojim nepravedni grenik moe pristupati Bogu posredovanjem drugoga. ... Samo je Krist mogao otvoriti taj put prinijevi rtvu u skladu sa zahtjevima Bojeg zakona. On je bio savren i neokaljan grijehom. Bio je bez mrlje i mane. (Review and Herald, 17. prosinca 1872.)

3. kolovoza

227

Spasitelj je doao
Rodit e sina, i nadjeni mu ime Isus, jer e on izbaviti svoj narod od grijeha njegovih. (Matej 1,21) Hebrejski narod pokvario je svoju religiju beskorisnim ceremonijama i obiajima. ... Budui da su bili pod vlau Rimljana, morali su plaati poreze. idovi se nisu mirili sa svojim poloajem i oekivali su pobjedu preko Mesije, monog Osloboditelja proreenog preko proroka. ... Mislili su da e On, kada se pojavi, dobiti kraljevsku ast, silom oruja pokoriti njihove tlaitelje i sjesti na Davidovo prijestolje. Da su ponizna srca i s duhovnom razboritou prouavali proroanstva, ne bi pali u tako veliku zabludu i previdjeli proroanstva koja su ukazivala na Njegov prvi dolazak u poniznosti, i pogreno tumaili proroanstva koja govore o Njegovom drugom dolasku u sili i velikoj slavi. ... Nisu mogli zapaziti razliku izmeu proroanstava o Njegovom prvom i proroanstava o Njegovom drugom slavnom dolasku. Sila i slava koju su proroci opisivali kao karakteristiku Njegovog drugog dolaska, oni su oekivali prigodom Njegovog prvog dolaska. ... Kada se navrilo vrijeme, Krist se rodio u tali i bio poloen u jasle, okruen ivotinjama. ... Njegova boanska slava i velianstvo bili su prikriveni ljudskom naravi, a aneli su objavili 267

Njegov dolazak. Vijest o Njegovom roenju bila je radosno odnesena u nebeske dvorove, ali je veliki ljudi na Zemlji nisu primili. ... Oni su oekivali monog kneza koji e vladati na Davidovom prijestolju i ije e kraljevstvo trajati dovijeka, cijelu vjenost. Njihove ohole i svjetovne zamisli o Mesijinom dolasku nisu bile u skladu s proroanstvima za koja su govorili da ih znaju protumaiti narodu. ... Na Nebu je bilo poznato da je dolo vrijeme za Kristov dolazak na svijet, i aneli su napustili slavu i promatrali kako e Ga primiti upravo oni koje je doao spasiti i blagosloviti. Oni su gledali Njegovu slavu na Nebu i oekivali da e biti prihvaen s poastima u skladu s Njegovim karakterom i dostojanstvom Njegove zadae. ... Nebeski su aneli sa zaprepatenjem pratili ravnodunost naroda i njegovo neznanje o dolasku Kneza ivota. (Review and Herald, 17. prosinca 1872.)

228

4. kolovoza

Radosna vijest
U tom istom kraju boravili pastiri; noivahu pod vedrim nebom, bdijui nad stadom svojim. Najedanput im pristupi aneo Gospodnji, i sjaj ih Gospodnji obasja, pa se vrlo uplaie. Aneo im ree: Ne bojte se, jer vam, evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju za sav narod. (Luka 2,8-10) Aneli su promatrali umorne putnike, Josipa i Mariju, koji su poli u Davidov grad radi popisa stanovnitva u skladu s naredbom cara Augusta. Ovamo su po Bojoj promisli doli Josip i Marija, jer je to bilo mjesto u kojem se prema proroanstvu Krist trebao roditi. Potraili su mjesto za odmor u gostionici, ali su bili odbijeni jer nije bilo mjesta. Bogati i ugledni ve su bili doekani s dobrodolicom i dobili su i hranu i sobu, dok su umorni putnici bili primorani potraiti utoite u obinom zaklonu u kojem su boravile nijeme ivotinje. ... Tu se rodio Spasitelj svijeta. Slavno Velianstvo, koje je cijelo Nebo ispunjavalo divljenjem i sjajem, bilo je ponieno i 268

moralo je traiti mjesto u tali. Krist je na Nebu bio okruen svetim anelima, a sada su Njegovi pratitelji bile ivotinje iz tale. Kakvog li ponienja! ... Meu ljudskim sinovima nije bilo nikoga da objavi Mesijin dolazak, pa su sada aneli morali preuzeti taj zadatak ije je izvrenje znailo ast i prednost za ljudska bia. ... Skromni pastiri, koji su te noi uvali svoju stoku, radosno su primili njihovo svjedoanstvo. ... U poetku nisu razumjeli to znae mirijade anela koje su vidjeli na nebu. Blistavi sjaj i slava nebeskih bia osvjetljavala je i proslavljala cijeli taj kraj. ... Pastiri su bili puni radosti i dok se radosna slava gubila, a aneli vraali na Nebo, oni su blistali radou zbog vijesti koju su uli pa su pourili pronai Spasitelja. Pronali su novoroenog Otkupitelja, kao to su nebeski vjesnici posvjedoili, povijenog u pelene kako lei u uskom zaklonu jasala. ... Dogaaji koji su se upravo odigrali utisnuli su neizbrisive dojmove u njihove misli i njihovo srce i oni su se ispunili divljenjem, ljubavlju i zahvalnou zbog velike milosti koju je Bog pokazao ljudskom rodu kada je svojega Sina poslao na svijet. (Review and Herald, 17. prosinca 1872.)

5. kolovoza

229

Tamo gdje se uo Njegov glas

On ne vie, on ne die glasa, niti se uti moe po ulicama. On ne lomi napuknutu trsku niti gasi stijenj to tinja. Vjerno on donosi pravdu. (Izaija 42,2.3) Isus je od djetinjstva svoj ivot strogo usklaivao s hebrejskim zakonima. U svojoj mladosti pokazivao je veliku mudrost. Milost i sila Boja poivali su na Njemu. Gospodnja rije iz usta proroka Izaije opisuje slubu i rad Isusa Krista i pokazuje Boju zatitniku brigu za svojega Sina za vrijeme Njegove misije na Zemlji, tako da okrutna mrnja mukaraca i ena, nadahnuta sotonskim duhom, nije mogla sprijeiti ispunjenje velikog plana spasenja. ... 269

Glas Isusa Krista nije se uo na ulicama u bunoj prepirci s onima koji su se protivili Njegovom nauku. Njegov se glas nije uo na ulicama u molitvama upuenim Ocu. ... Njegov se glas nije uo ni u radosnom klicanju. Njegov se glas nije podizao da uzdigne sebe niti da privue odobravanje ili laskave ocjene grenika. Kada je pouavao, On je svoje uenike povlaio iz buke i zbrke zaposlenih gradova na neko usamljeno mjesto koje je bilo u veem skladu s poukama o poniznosti, pobonosti i vrlini, koje je elio urezati u njihove misli. Izbjegavao je ljudske pohvale i vie volio biti nasamo u miru, daleko od buke i ivotne zbrke smrtnika. Njegov se glas esto uo u ozbiljnom, sveopem posredovanju kod Oca, ali je za te prigode birao usamljene planine i esto provodio cijele noi u molitvi za snagu koja Mu je bila potrebna da Ga odri u kunjama s kojima e se suoavati i u nastojanjima da obavi vano djelo za spasenje ljudskog roda, djelo radi kojeg je i doao. Njegove molbe bile su iskrene i pomijeane s vapajima i suzama. Usprkos naporima svoje due tijekom noi, nije prestajao raditi po danu. ... Sveeniki glavari, knjievnici i starjeine voljeli su se moliti na javnim mjestima ne samo u pretrpanim sinagogama, ve i na uglovima ulica kako bi ih svi mogli vidjeti i hvaliti zbog njihove odanosti Bogu i pobonosti. Svoja djela dobroinstva inili su to vie na vidiku svim ljudima ne bi li privukli pozornost naroda na sebe. Njihovi glasovi uli su se po ulicama ne samo kada su uzdizali sebe, ve i u prepirkama s onima koji se nisu slagali s njima u doktrinarnim pitanjima. ... Gospodin je preko svojih vjernih proroka prikazao Kristov ivot kao otru suprotnost ivotu licemjernih sveenika, knjievnika i farizeja. (Review and Herald, 31. prosinca 1872.) 6. kolovoza

230

Krist kao dijete

Bijae na svijetu, i svijet postade po njemu, a svijet ga ne upozna. (Ivan 1,10) Apokrifi Novoga zavjeta pokuavaju popuniti prazninu koja se javlja u Pismu o ranim godinama ivota Isusa Krista ma270

tovitim prikazima Njegovog djetinjstva. Njihovi pisci opisuju sjajne dogaaje i uda kojima je navodno bio obiljeen Njegov ivot i po kojima se razlikovao od ostale djece. Oni objavljuju izmiljene prie i isprazna uda za koja govore da ih je inio, pripisujui Kristu besmisleno i nepotrebno pokazivanje Njegove boanske moi i lano prikazujui Njegov karakter time to Mu pripisuju osvete i nestaluke koji granie s okrutnou i izrugivanjem. Koliko se otro razlikuje Kristov ivot zapisan u evaneljima, blistav u svojoj prirodnoj jednostavnosti, od tih besmislenih pria i izmiljenih bajki! One uope nisu u skladu s Njegovim karakterom. Puno vie nalikuju na napisane romane koji nemaju nikakvog oslonca u istini, jer su likovi opisani u njima proizvod ljudske mate. Kristov ivot izdvajao se od uobiajenog ivota ostale djece. Njegova moralna snaga karaktera i Njegova vrstina uvijek su Ga navodili da ostane vjeran svojem razumijevanju dunosti i naelima pravde od kojih Ga nikakva pobuda, ma koliko bila snana, nije mogla odvratiti. Novac ili zadovoljstvo, odobravanje ili kritika nisu Ga mogli kupiti niti pridobiti da pristane na neko zlo djelo. Bio je jak kad se odupirao kunji, mudar kad je otkrivao zlo, vrst kad je bila rije o Njegovim uvjerenjima. ... Njegova mudrost bila je velika, ali djeaka, i poveavala se s godinama. Njegovo djetinjstvo imalo je neku udnu njenost, izrazitu ljupkost. Njegov karakter bio je pun ljepote i neokaljanog savrenstva. ... Doavi na Zemlju, Velianstvo Neba oplemenilo je put poslunosti time to se ponizilo i postalo malo dijete ivei jednostavno i prirodno kao to djeca i trebaju ivjeti pokoravajui se ogranienjima i odricanjima, dajui mladima primjer vjerne marljivosti, pokazujui im svojim ivotom da su tijelo i dua u skladu s prirodnim zakonima. ... Iako djeca ive u grenom svijetu, ne moraju se pokvariti pod utjecajem poroka. Ona mogu biti sretna i zaslugom Isusa Krista na kraju dostii Nebo. (Youths Instructor, oujak 1872.)

271

231

7. kolovoza

Oev posao
Pa zato ste me traili? odgovori im. Zar niste znali da ja moram biti u kui Oca svoga? (Luka 2,49) Isusovi su roditelji svake godine odlazili u Jeruzalem, to je bilo u skladu sa idovskim zakonom. Njihov sin Isus, tada dvanaestogodinjak, pratio ih je na tom putu. Vraajui se kui, poto su prevalili dan puta, vidjeli su da Isus nije s njima pa su se jako zabrinuli. ... Pourili su u Jeruzalem, srca otealih od tuge. Dok su roditelji traili Isusa, vidjeli su da se mnotvo ljudi okuplja u Hramu. Kada su uli, njihovu je pozornost privukao dobro poznati glas njihovog Sina. Od mnotva Ga nisu mogli vidjeti, ali su znali da se ne varaju jer nijedan drugi glas nije bio slian Njegovom, nije bio obiljeen takvom sveanom melodinou. Roditelji su zaprepateno promatrali prizor. Njihov Sin, okruen ozbiljnim i uenim ljudima i knjievnicima, pokazivao je nadmono znanje svojim odmjerenim pitanjima i odgovorima. Njegovi roditelji bili su zadovoljni to Ga vide u takvoj asti, ali majka nije mogla zaboraviti tugu i brige koje je trpjela zato to je ostao u Jeruzalemu pa Ga je, ukoravajui Ga svojim dranjem, upitala zato je tako postupio prema njima. Na taj nain otkrila je svoj strah i svoju brigu za Njega. Isus je odgovorio: Pa zato ste me traili? Ovo pitanje trebalo ih je navesti da shvate da su zanemarili svoju dunost i da su zbog toga napustili Jeruzalem bez Njega. Zar niste znali da ja moram biti u kui Oca svoga? Dok su oni zanemarili dunost koja im je bila povjerena, Isus se bavio poslom svojega Oca. Marija je znala da Isus ne govori o svojem zemaljskom ocu Josipu, ve o Gospodinu. ... On se odluio vratiti iz Jeruzalema samo sa svojim roditeljima i time to je zaostao, pruio je svojem ocu i svojoj majci priliku da vie razmiljaju o proroanstvima koja govore o Njegovom buduem stradanju i smrti. ... Nakon proslave Pashe, alosna srca traili su Ga tri dana. Kada bude razapet za grijehe svijeta, morat e tri dana biti odvojen od njih, izgub272

ljen za njih. Meutim, nakon toga On e im se pokazati, oni e Ga pronai i njihova e se vjera osloniti na Njega kao Otkupitelja grenog roda, Zagovornika kod Oca. (Review and Herald, 31. prosinca 1872.)

8. kolovoza

232

Primjer ljubavi
Majka moja i braa moja to su oni koji sluaju rije Boju i vre je. (Luka 8,21) Isus je volio djecu i uvijek je vrio dobar utjecaj na njih. Jo od djetinjstva suosjeao je sa siromanima i nevoljnima. Njeno, ljubazno i krotko pokuavao je ugoditi onima s kojima je dolazio u dodir, ali koliko god je bio ljubazan i krotak, nitko Ga nije mogao navesti da uini bilo to to se protivi Bojoj rijei. Bilo je onih koji su cijenili savrenstvo Njegovog karaktera i esto traili priliku da budu s Njim, ali i drugih koji su ljudske misli cijenili vie nego Boju rije i koji su se okretali od Njega i izbjegavali Njegovo drutvo. Dok je promatrao priloge koje su ljudi donosili u Hram kao rtvu, Sveti Duh Ga je nauio da se Njegov ivot treba rtvovati za ivot svijeta. ... Od Njegovih najranijih godina uvali su Ga nebeski aneli, ali Njegov ivot ipak je bio dugotrajni rat protiv sila tame. Sotona Ga je na svaki nain pokuavao iskuati. Navodio je ljude da pogreno razumiju Njegove rijei i ne prime spasenje koje im je donio. ... Bio je vjeran u sluanju Bojih zapovijedi i po tome se razlikovao od ljudi koji su bili oko Njega i koji su prezirali Boju rije. Njegov neokaljani ivot bio je ukor i mnogi su izbjegavali Njegovo drutvo, ali je bilo i onih koji su eljeli biti s Njim jer ih je u Njegovoj blizini ispunjavao mir. ... On nije doivljavao padove niti se obeshrabrivao. ivio je iznad tekoa u svojem ivotu, kao u svjetlu Gospodnjeg lica. Strpljivo je podnosio uvrede i u svojoj ljudskoj naravi postao primjer svoj djeci i mladima. Krist je pokazivao najvee potovanje i njegovao najveu ljubav prema svojoj majci. Iako je ona esto razgovarala s Njim 273

i pokuavala utjecati na Njega da ini ono to su eljela Njegova braa, On prema njoj nikada nije pokazao ni najmanji znak nedostatka odanosti. ... Marija je osjeala veliku alost kada su sveenici i glavari dolazili k njoj i alili se na Isusa, ali su se mir i spokoj vratili u njezino ojaeno srce kada joj je Sin pokazao to Pismo govori o Njegovim postupcima. Ponekad se kolebala izmeu Isusa i Njegove brae koja nisu vjerovala da Ga je Bog poslao, ali je dobro zapaala i tako shvatila da je Njegov karakter boanski. (Youths Instructor, 12. prosinca 1895.)

233

9. kolovoza

Isus u mladosti
A Isus je napredovao u mudrosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima. (Luka 2,52) Isus je bio veliki vladar na Nebu prije nego to je doao na Zemlju. Bio je velik kao i Bog, a ipak je volio siromane ljude na Zemlji toliko da je bio spreman odrei se svoje vladarske krune, svoje prekrasne odjee i doi na Zemlju kao pripadnik ljudske obitelji. ... On je mogao doi na Zemlju u takvoj ljepoti kojom bi se potpuno razlikovao od ljudskih sinova. ... Mogao je doi na takav nain da oara one koji Ga pogledaju; ali Bog nije planirao da se On pojavi meu nama na takav nain. On je morao biti slian ljudskim biima i nije smio svojom ljepotom navoditi ljude da ukazuju na Njega kao na nekoga koji se razlikuje od drugih. ... On je doao zauzeti nae mjesto, zaloiti sebe za nas, platiti dug koji su grenici dugovali. Trebao je ivjeti neporonim ivotom na Zemlji i pokazati da je Sotona govorio la kada je tvrdio da ljudski rod zauvijek pripada njemu i da ga Bog ne moe uzeti iz njegove ruke. ovjeanstvo je prvi put ugledalo Krista kao novoroene, kao dijete. Njegovi roditelji bili su vrlo siromani i On na Zemlji nije imao nita osim onoga to imaju siromasi. Proao je kroz sve nevolje kroz koje prolaze siromani i ponieni, od roenja do djeatva, od mladosti do zrelosti. ... 274

U mladosti je radio drvodjeljski zanat sa svojim ocem i tako pokazao da u radu nema niega ega bi se trebalo stidjeti. Iako je bio vladar Neba, obavljao je skromno zanimanje i tako ukorio lijenost ljudskih bia. ... Besposleni ne slijede primjer koji nam je Krist ostavio, jer je On od djetinjstva bio uzor poslunosti i marljivosti. On je bio svijetla zraka sunca u ivotu obitelji. Vjerno i radosno je obavljao svoj dio posla izvravajui skromne dunosti na koje je bio pozvan u svojem skromnom ivotu. Krist je postao jedno s nama da bi nam mogao initi dobro. ... Otkupitelj svijeta nije ivio sebinim i lagodnim ivotom punim uivanja. Nije izabrao da bude sin bogataa ili da Ga ljudi hvale i da Mu laskaju. Prolazio je kroz tekoe kroz koje prolazi ovjek koji teko radi da bi preivio, pa moe utjeiti sve one koji moraju obavljati neko skromno zanimanje. Pria o Njegovom ivotu ispunjenom tekim radom zapisana je da u njoj moemo pronai utjehu. (Youths Instructor, 21. studenoga 1895.)

10. kolovoza

234

Uzor mladima
Dijete je raslo i jaalo, napunjujui se mudrou. I milost je Boja poivala na njemu. (Luka 2,40) idovski narod njegovao je pogrena shvaanja o Mesiji i Njegovom djelu. ... Oni su ekali slavu koja e se vidjeti kada Krist bude dolazio po drugi put, a nisu prouavali Bibliju da bi saznali da e On prvi put doi na vrlo skroman nain. Meutim, Isus je postavljao pitanja o tekstovima iz Pisma koji su govorili o Njegovom prvom dolasku, o tekstovima koji su rasvjetljavali misli onih koji su bili spremni primiti istinu. Prije nego to je doao na Zemlju, On je ta proroanstva dao svojim slugama prorocima koji su ih zapisali pa je sada, dok je prouavao Bibliju, Sveti Duh objavljivao te misli Njegovom umu i otkrivao Mu veliko djelo koje treba obaviti na Zemlji. I budui da se Njegovo znanje poveavalo, On ga je dijelio s drugima. Meutim, iako je bio mudriji od uenih ljudi, nije se uzoholio niti je mislio da Mu je ispod asti obavljati najskromniji po275

sao. On je preuzeo svoj dio tereta kao i Njegov otac, majka i braa, i teko radio da pomogne u uzdravanju obitelji. Iako su ueni ljudi bili zadivljeni Njegovom mudrou, On je sluao svoje roditelje i radio svojim rukama kao i svaki drugi radnik. O Isusu je reeno da je, postajui stariji, napredovao u mudrosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima (Luka 2,52). Spoznaje koje je stjecao iz dana u dan, koje su Mu otkrivale uzvienost Njegove zadae u svijetu, nisu Ga navodile da zanemari najskromnije dunosti. On je radosno obavljao posao koji je bio obveza djece i mladih u skromnim domainstvima jer je znao to znai biti pritisnut siromatvom. On je razumio kunje djece jer je osjeao njihove tuge i nevolje. Bio je vrst i ustrajan u svojoj namjeri da ini to je pravo, pa iako su Ga neki nastojali navesti da uini ono to je zlo, On nikada nije pristajao uza zlo i nikada ni najmanje nije skretao s puta istine i pravde. Uvijek je sluao svoje roditelje i obavljao svaku dunost koju je dobio na svojem putu. Meutim, Njegovo djetinjstvo i mladost nisu bili posuti ruama. Njegov neporoni ivot izazivao je zavist i ljubomoru Njegove brae jer nisu vjerovala u Njega. Ona su bila ljuta to se On u svemu ne ponaa kao ona i to im se ne pridruuje kada ine zlo. U svojem ivotu u obitelji bio je vedar, ali nikada neobuzdan. Uvijek se trudio da neto naui. Uivao je u prirodi i Bog je bio Njegov Uitelj. (Youths Instructor, 28. studenoga 1895.) 235 11. kolovoza

Isus je ivio po Istini

I milost je Boja poivala na njemu. (Luka 2,40) Isus je jo u svojem djetinjstvu zapazio da ljudi ne ive onako kako im govori Biblija. On je prouavao Bibliju i slijedio jednostavne navike i putove na koje Ga je upuivala Boja rije, i kada su Mu ljudi prigovarali to je tako ponizan i skroman, ukazivao im je na Boju rije. Njegova su Mu braa predbacivala da sebe smatra puno boljim od njih i ukoravala Ga to se stavlja iznad sveenika i narodnih glavara. Isus je dobro znao da u domu nee imati mira ni odmora ako bude sluao Boju rije. 276

I dok je rastao u znanju, shvatio je da se u Njegovom narodu ire velike zablude i da e zbog toga to ljudi slijede ljudska shvaanja, umjesto da sluaju Boga i Njegove zapovijedi, jednostavnost, istina i prava pobonost polako nestajati sa Zemlje. Gledao je ljude kako se pridravaju predaja i obiaja u svojem oboavanju Boga, a izostavljaju svete istine koje bi mogle uiniti dostojnim njihovo bogosluje. Znao je da im njihova sluba liena vjere ne moe donijeti nikakvo dobro i da im nee donijeti ni mir ni odmor, i da zato to ne slue Bogu u istini ne mogu saznati to znai imati slobodu duha. Isus nije uvijek bez rijei promatrao to bezvrijedno bogotovlje, ve je ponekad ukazivao ljudima gdje grijee. Zato to je bio tako brz da vidi to je pogreno a to pravo, Njegova su braa bila vrlo ljuta na Njega jer su govorila da sve to sveenici propovijedaju treba smatrati isto tako svetim kao i Boje zapovijedi. Meutim, Isus je uio svojim primjerom i svojim rijeima da ljudi trebaju sluiti Bogu upravo onako kako ih je On uputio i da ne slijede obiaje koje su im nametali ljudski uitelji. I sveenici i farizeji bili su ljuti zato to Dijete nije htjelo prihvatiti njihove ljudske zakljuke, pravila i predaju. Mislili su da On pokazuje veliko nepotovanje prema njihovoj vjeri i prema rabinima koji su uspostavili te slube. On im je govorio da e posluati svaku rije koja izlazi iz Bojih usta i da Mu iz Biblije moraju pokazati gdje je pogrijeio. Ukazao im je na injenicu da stavljaju rijei ljudskih bia iznad Boje rijei i navode ljude da iskazuju nepotovanje prema Bogu time to sluaju ljudske zapovijedi. (Youths Instructor, 5. prosinca 1895.)

12. kolovoza

236

Pismo je bilo Isusov vodi

Svi koji su ga sluali divili su se njegovu umu i odgovorima. (Luka 2,47) Rabini su bili svjesni da je On ispred njih u duhovnom razumijevanju i da ivi besprijekornim ivotom, a ipak su bili 277

gnjevni na Njega zato to nije htio opteretiti svoju savjest sluajui njihove naloge. Nakon to Ga nisu uspjeli nagovoriti da ljudsku predaju smatra svetom, dolazili su Josipu i Mariji i tuili se da Isus ide pogrenim putem u odnosu na njihovu predaju i obiaje. Isus je znao da e to podijeliti Njegovu obitelj i navesti je da ustane protiv Njega zbog Njegovih vjerskih uvjerenja. On je volio mir; eznuo je za ljubavlju i povjerenjem lanova svoje obitelji, ali je morao doivjeti da Mu oni uskrate svoju naklonost. Podnosio je ukore i kritike zato to ide pravim putem i to nije htio initi zlo samo zato to to i drugi ine, ve je ostajao vjeran Gospodnjim zapovijedima. Braa su Ga ukoravala to se drao po strani od obiaja koje su zahtijevali rabini, koji su rijei ljudskih bia uzdizali mnogo vie od rijei ivoga Boga jer su uivali u ljudskim pohvalama mnogo vie nego u Bojem odobravanju. Pismo je bilo stalni predmet Isusovog prouavanja i kada su Ga knjievnici i farizeji pokuavali nagovoriti da prihvati njihovu doktrinu, vidjeli su da ih je uvijek spreman suoiti s Bojom rijeju pa tako nisu mogli uiniti nita to bi Ga osvjedoilo da su u pravu. Vjerovali su da On poznaje Pismo od poetka do kraja i da ga tumai na takav nain da njegovo pravo znaenje postaje potpuno jasno. ... Bili su ljuti to se to Dijete usuuje posumnjati u njihove rijei iako je njihovo zvanje bilo da prouavaju i tumae Pismo. Njegova su Mu braa prijetila i pokuavala Ga nagovoriti da poe pogrenim putem, ali je On iao dalje prihvaajui samo Pismo kao svojeg vodia. Od trenutka kada su Ga roditelji nali u Hramu kako postavlja pitanja i daje odgovore sjedei meu uenim ljudima, vie nisu mogli shvatiti Njegovo ponaanje. Tih i ljubazan, bio je izdvojen i poseban. Kada god je mogao, odlazio je sam u polja ili na planinske padine gdje je razgovarao s Bogom prirode. Kada bi obavio svoj posao, etao bi obalom jezera, meu drveem u umi ili zelenim dolinama u kojima je mogao razmiljati o Bogu i u molitvi svoju duu uzdii prema Nebu. Nakon tako provedenih trenutaka, vraao bi se kui i obavljao svoje skromne ivotne dunosti i svima pruao primjer strpljivog rada. (Youths Instructor, 5. prosinca 1895.)

278

13. kolovoza

237

Isus je bio iz Nazareta

Iz Nazareta moe li to dobro izii? (Ivan 1,46) Krist je prvih trideset godina ivota proveo u zabaenom selu Nazaretu. Stanovnici toga sela bili su poznati po svojoj pokvarenosti, pa otud i pitanje koje je postavio Natanael: Iz Nazareta moe li to dobro izii? Evanelisti malo piu o ranim godinama u ivotu Isusa Krista. Osim kratkog izvjetaja o putovanju s roditeljima u Jeruzalem, zabiljeena je samo jednostavna izjava: A Isus je napredovao u mudrosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima. (Luka 2,52) Djeca i mladi esto se nau u sredini koja nije pogodna za razvoj njihovog kranskog ivota i oni se skoro spremno predaju kunji, i onda trae izgovor za svoje greno ponaanje u nepovoljnom utjecaju okoline. Krist je stao svojim nogama na najneravniji put kojim su djeca i mladi ikada mogli biti pozvani. Nije mu pao u dio ivot u izobilju i neradu. Njegovi roditelji bili su siromani i ovisili su o svojem svakidanjem napornom radu, i zato je Isus ivio u siromatvu, samoodricanju i naporu. On je sa svojim roditeljima dijelio ivot u marljivom posveivanju radu. Nitko nikada nee biti pozvan da izgradi savreni kranski karakter u tako nepovoljnim okolnostima u kojima je bio na Spasitelj. injenica da je Krist trideset godina ivio u Nazaretu, za koji su mnogi govorili da iz njega nita dobro ne moe izii, ukor je svakom mladiu koji smatra da svoj vjerski ivot mora usuglasiti s okolnostima. Kada je okolina mladog bia nepovoljna i zla, mnogi to smatraju dobrim izgovorom to ne razvijaju savren kranski karakter. Kristov primjer ukor je ideji da Njegovi sljedbenici ovise o mjestu, bogatstvu ili blagostanju ako ele ivjeti besprijekornim ivotom. Krist ih moe nauiti da njihova vjernost moe uiniti asnim, bez obzira na njegovu skromnost, svako mjesto ili poloaj na koji ga pozove Boja promisao. Nevolje i odricanja na koje se mnogi meu mladima ale, Krist je izdrao bez mrmljanja. Takva disciplina je prijeko potrebna mladima jer e im dati vrstinu karaktera i uiniti da 279

postanu slini Kristu, snani u duhu i sposobni da se odupru kunji. ... Zahvaljujui svojim svakidanjim molitvama Bogu, oni e stei mudrost i milost od Njega pomou kojih e izdrati sve sukobe i ozbiljnu ivotnu stvarnost i izii iz svega kao pobjednici. (Youths Instructor, oujak 1872.)

238

14. kolovoza

Rijeima i primjerom
Mnotvo ga je naroda s uivanjem slualo. (Marko 12,37) Krist nije zaobilazio nijedno ljudsko bie kao bezvrijedno i beznadno, ve je nastojao dati spasonosni lijek svakoj dui kojoj je potrebna pomo. Gdje god se naao, objavljivao je pouku prilagoenu vremenu i okolnostima. Nadahnjivao je nadom i najgrublje i najmanje iznosei im misao da mogu postati besprijekorni i bezazleni, i da mogu izgraditi karakter koji e biti slian Njegovom. Oni mogu postati Boja djeca i svijetliti kao svjetiljke u svijetu iako ive meu zlim ljudima. Ovo je bio razlog to su Ga mnogi radosno sluali. Od svojeg djetinjstva radio je za druge inei da Njegovo svjetlo sjaji usred moralne tame svijeta. Nosei odgovornosti u svojem obiteljskom ivotu i radei u nekoliko javnih podruja, On je svakome pokazao kako izgleda Boji karakter. On je poticao sve to je imalo veze sa stvarnim interesima u ivotu, ali mlade nije ohrabrivao da sanjaju o budunosti. Uio ih je svojim rijeima i svojim primjerom da se budunost odreuje prema nainu na koji provode sadanjost. Naa budunost je odreena naim vlastitim ponaanjem. Oni koji njeguju ono to je pravo, koji rade na ostvarenju Bojeg plana, moda u uskom podruju djelovanja, koji ine ono to je pravo zato to je pravo, nai e iroko podruje korisnosti. ... Naa je prednost da sada sudjelujemo u radu i poslanju Isusa Krista. Mi moemo postati Njegovi suradnici. U svakom radu na koji smo pozvani, moemo raditi s Kristom. On ini sve to Mu stoji na raspolaganju da nas uini slobodnima, da na ivot koji je toliko sputan i suen izie iz svoje ljuture 280

i pone iriti blagoslov i pomo drugima. On eli da shvatimo da smo odgovorni initi dobro i da emo, ako ne obavimo posao na koji smo pozvani, nanijeti tetu sami sebi. ... Isus je na svojem srcu nosio teret odgovornosti za spasenje ljudskog roda. On je znao da e ljudi, ako Ga ne prime, ako se ne promijene u namjerama i ivotu, biti izgubljeni za cijelu vjenost. To je bio teret na Njegovoj dui i On sam je nosio taj teret. Nitko nije znao koliko je velik bio teret koji je poivao na Njegovim pleima; od same mladosti bio je ispunjen dubokom tenjom da postane svjetiljka u svijetu i istinski je namjeravao postati svjetlo svijeta (Ivan 8,12). To je i postao i to svjetlo i sada blista svima koji su u tami. Hodimo zato u svjetlu koje nam je On dao. (Youths Instructor, 2. sijenja 1896.)

15. kolovoza

239

Pobijediti kao to je Krist pobijedio

Nemamo, naime, nekoga velikog sveenika koji ne bi mogao suosjeati s naim slabostima, nego jednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo to nije sagrijeio. (Hebrejima 4,15) Na samom poetku svoje slube, Krist je prihvatio krtenje iz Ivanovih ruku. Izlazei iz vode, On se sagnuo na obali Jordana i uputio molitvu Ocu, molitvu kakvu dotada ni Nebo nije ulo. ... Otvorila su se nebesa i golub, nalik na uglaano zlato, spustio se na Isusa; a s usana beskonanog Boga ule su se rijei: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! (Matej 3,17) Ovaj vidljivi odgovor na molitvu Bojega Sina ima duboko znaenje za sve nas. ... Svi mogu nai odmor, mir i sigurnost dok upuuju molitve Bogu u ime Njegovog dragog Sina. I kao to se Nebo otvorilo za Kristovu molitvu, tako e se otvoriti i za nae molitve. ... Isusa je Duh s Jordana odveo u pustinju kunji. Postio je etrdeset dana i etrdeset noi i, na kraju, ogladnje. Tada mu pristupi napasnik i ree: Ako si zaista Sin Boji, naredi da ovo kamenje postane kruh. (Matej 4,2.3) 281

Adam je pao kada je u pitanju bio apetit, a Krist ga je morao pobijediti. Sila koja je poivala na Njemu dolazila je neposredno od Oca, i On je nije smio uporabiti u svoju korist. ... Suoio se s neprijateljem i pobijedio ga u sili rijei: Tako ree Gospodin! ... On je rekao: Ne ivi ovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijei koja izlazi iz usta Bojih. (Matej 4,4) Kristovo iskustvo slui nama na korist. Njegov primjer pobjede nad apetitom ukazuje na put pobjede onima koji ele biti Njegovi sljedbenici. Krist je stradao isto onako kao to pripadnici ljudskog roda stradaju u kunji, ali Boja volja nije bila da se poslui svojom boanskom silom u svoju korist. Da nije stajao kao na predstavnik, Kristova nevinost izuzela bi Ga od svete muke; meutim, upravo je zbog svoje nevinosti tako snano osjeao Sotonine napade. Sve patnje koje su posljedica grijeha bile su sruene na plea bezgrenoga Bojeg Sina. Sotona je ujedao petu Isusa Krista, ali svaka bol koju je Krist podnio, svaka tuga i svaka strepnja bile su ispunjenje velikog plana spasenja. Svaki udarac neprijatelja vraao se njemu. Krist je stao na glavu Zmiji. (Youths Instructor, 21. prosinca 1899.)

240

16. kolovoza

Krist je put u pobjedu

Odstupi, sotono, jer je pisano. (Matej 4,10) Sotona je doivio poraz u prvoj kunji. On je zatim odveo Krista na vrh Hrama u Jeruzalemu i zatraio od Njega da potvrdi svoj poloaj Bojega Sina time to e se baciti s te vrtoglave visine. Kua je rekao: Ako si zaista Sin Boji, baci se dolje, jer je pisano: Naredit e svojim anelima za tebe da te nose na rukama, da ne bi gdje nogom udario o kamen. (Matej 4,6) Meutim, kada bi to uinio, Krist bi drsko izazivao Boga i zato nije posluao. Isus mu ree: Takoer je pisano: Ne kuaj Gospodara, Boga svojega! (Matej 4,7) Kua je ponovno ostao bez rijei. Krist je bio pobjednik. Drsko izazivanje Boga opa je kunja i kada nas Sotona kua na taj nain, skoro uvijek postie pobjedu. Oni koji tvrde 282

da su ukljueni u bitku protiv zla, esto se bez razmiljanja zalijeu u kunju iz koje ih samo udo moe izvui. Boja dragocjena obeanja nisu nam dana da nas uvrste u drskom ponaanju ili da nam prue sigurnost kada nepotrebno srljamo u opasnost. Gospodin zahtijeva od nas da se ponizno oslanjamo na Njegovo vodstvo. ovjek koji hodi ne moe upravljati korake svoje! (Jeremija 10,23) U Bogu je nae blagostanje i na ivot. ... Prepusti Jahvi putove svoje, u njega se uzdaj, i on e sve voditi. (Psalam 37,5) Kao Boja djeca, trebamo izgraditi dosljedan kranski karakter. Dok se moli ... da te Bog ne uvede u napast, imaj na umu da tvoj posao nije zavren molitvom. Koliko najvie moe, sam mora usliati svoju molitvu odupirui se kunji. Trai od Isusa da uini za tebe ono to ti sam ne moe. S Bojom rijeju kao svojim vodiem i Isusom kao svojim Uiteljem, ne moramo ostati neznalice to se tie Bojih zahtjeva ili Sotoninih lukavstava. Ponovno ga odvede avao na goru vrlo visoku te mu pokaza sva kraljevstva ovoga svijeta i njihovu rasko, pa mu ree: Sve u ti ovo dati ako padne niice te mi se pokloni. (Matej 4,8.9) Kristova boanska narav tada je zasjala kroz Njegovu ljudsku narav. Odstupi, sotono, jer je pisano: Gospodaru, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedinom slui! Sotona vie nije pustio novu kunju. On je otiao iz Kristove blizine kao poraeni neprijatelj. (Youths Instructor, 21. prosinca 1899.) 17. kolovoza 241

Odbaen
K svojima doe, ali ga njegovi ne primie. (Ivan 1,11) Prigodom Kristovog prvog dolaska koji se dogodio u prilinoj skrovitosti, nebeski aneli jedva su se mogli suzdrati da ne uporabe svu svoju slavu sa eljom da uljepaju roenje Bojega Sina. Ipak, slavno nebesko objavljivanje nije potpuno izostalo. Uzvieni dogaaj nije ostao bez odreenog oitovanja boanskog karaktera. To roenje radi grenika, za koje se Zemlja tako malo pripremila, bilo je proslavljeno u nebeskim dvorovima slavljenjem i zahvaljivanjem. ... 283

Onaj koji je doao u ljudskom tijelu i ivio u poniznosti bio je Velianstvo Neba, Knez ivota, a ipak Ga mudraci na Zemlji, knezovi i glavari nisu prepoznali. Nisu Ga priznali kao Mesiju kojeg su dugo oekivali. Usprkos silnim udima koja je inio da bi se objavio, usprkos tome to je otvarao oi slijepima i podizao mrtve u ivot, Krist je podnosio mrnju i zlostavljanje od ljudi koje je doao blagosloviti. Oni su Ga smatrali grenikom i optuivali da izgoni demone silom avolskoga kneza. Okolnosti Njegovog roenja bile su tajanstvene i glavari su na to ukazivali. Optuivali su Ga da je roen u grijehu. Knez Neba bio je vrijean zbog izopaenog uma i grenog, hulnikog nevjerovanja svojega naroda. Kako je to bilo okrutno nevjerovanje! Ono je imalo svoj izvor u prvom velikom otpadniku i do kakvih je zastraujuih padova moglo dovesti sve koji pou tim putem, vidi se po idovskom odbacivanju Mesije. ... Starjeine u Izraelu tvrdili su da razumiju proroanstva, ali su njegovali pogrene zamisli o nainu Kristovog dolaska. ... Onaj isti koji je umro za grenike sudit e i njima u posljednji dan; jer je Otac sav sud dao Sinu (Ivan 5,22). Dao mu je i vlast da sudi, jer je Sin ovjeji. (Ivan 5,27) Kakav e to biti dan kada e oni koji su odbacili Krista ugledati Onoga koga su proboli njihovi grijesi! Oni e tada znati da bi im On ponudio cijelo Nebo da su stali na Njegovu stranu kao posluna djeca; da je On platio beskrajnu cijenu za njihovo otkupljenje, ali da oni nisu htjeli prihvatiti osloboenje od gorkog robovanja grijehu. Oni su odluili ostati pod crnom zastavom pobune sve do kraja vremena milosti. (Review and Herald, 5. rujna 1899.)

242

18. kolovoza

Doao je objaviti Oca

Tko je vidio mene, vidio je i Oca. (Ivan 14,9) injenica da je ljude mnogo vie privlaio Kristov nauk od suhoparnih, zamornih dokaza idovskih uitelja gnjevila je knjievnike i farizeje. Ti uitelji govorili su nesigurno tumaei Pisma prvo na jedan, a zatim na sasvim drugi nain. Sve 284

to ostavljalo je ljude u velikoj zabuni. Meutim, kada su sluali Krista, njihova srca postajala su zagrijana i utjeena. On im je prikazivao Boga kao Oca punog ljubavi, a ne kao osvetoljubivog suca. On je pozivao sve, male i velike, bogate i siromane, da vide pravi karakter Boga, pozivao ih je da Ga iz ljubavi oslovljavaju Oe na! Krist je ljubaznim rijeima i milosrdnim djelima ruio stare predaje i ljudske zapovijedi i prikazivao Oevu ljubav u neiscrpnoj punini. Njegov smireni, ozbiljni, ugodni glas padao je kao melem na ranjeni duh. On je odsjajivao Boji lik. Prikazivao je svojim sluateljima istine iz proroanstava istei ih od sumnjivih tumaenja knjievnika i farizeja. On je sijao sjeme nebeske istine kamo god je iao. elei uti to Krist govori svojim uenicima, knjievnici i farizeji su slali uhode za Njim. Te uhode biljeile su Njegove rijei i prenosile ih idovskim vlastima koje su, kada bi ih ule, bile izvan sebe od prikrivenog gnjeva koji su opravdavale kao revnovanje za Boga. Kada su se lanovi Velikog vijea meusobno savjetovali, ljudi ispunjeni snanim, dubokim predrasudama savjetovali su da toga ovjeka koji tako mnogo zahtijeva treba odmah ukloniti. ... Oni su zapazili da je Kristov utjecaj na ljude brzo postajao jai od njihovog. eljeli su Ga slomiti zato to se usudio ukinuti njihovu predaju, ali su se plaili naroda i nisu smjeli otvoreno djelovati. Mislili su da e, ako budu djelovali potajno, pazei na Njegove rijei i djela, uskoro imati takve optube protiv Njega da e Ga moi izvesti na sud i osuditi na smrt. ... Krist je idovskim glavarima otkrivao svjetlo koje e njihovo ponaanje uiniti neoprostivim. Uinjeno je sve da bi dobili svjedoanstvo o svojoj zabludi. (Review and Herald, 5. oujka 1901.)

285

243

19. kolovoza

Zaslijepljeni predrasudama
Ni rijei njegove nemate tako da prebiva u vama, jer ne vjerujete onomu koga on posla. (Ivan 5,38) Kada je u razliitim prigodama za vrijeme Kristovog rada Njegova boanska narav zablistala kroz ljudsku i On stajao preobraen pred ljudima, idovski starjeine bili su duboko ganuti. Meutim, kada bi o tome razgovarali jedan s drugim, njihovo nevjerovanje ponovno bi jaalo i dokazi koji su ih osvjedoivali bili bi odbacivani. Ni najjai dokaz nije im bio dovoljan, dok je i najslabiji dokaz, ako je bio protiv istine, zvuao zdravo prema njihovim ocjenama. Oni su krenuli putem koji e ih odvesti u vjenu propast. Krist je vidio da su idovski uitelji pogreno protumaili Boju rije i On ih je pozivao da marljivije prouavaju njezine propise. U Njemu su se brzo ispunjavali simboli i slike iz hebrejskog sustava. Da su istraivali Pisma kao to su trebali, pronali bi da On ne zahtijeva nita na to nema pravo. Da su idovi istraivali Boju rije kao to su trebali, uvidjeli bi da je Isus iz Nazareta doista Mesija. Meutim, oni su istraivali u oholom, sebinom astoljublju i tako su traili Mesiju prema svojim zamislima. Zato su, kada se Spasitelj pojavio kao ponizan ovjek ponitavajui njihove dugo uspostavljane teorije i predaje, objavljujui istinu koja se potpuno protivila njihovim obiajima, govorili: Tko je ovaj uljez koji se usuuje odbaciti na autoritet? Krist nije doao kako su oni oekivali; zato su Ga odbijali prihvatiti, nazivali su Ga varalicom i lanim prorokom. Umjesto da Ga sluaju da bi upoznali istinu, sluali su sa zlim namjerama da bi nali neto oko ega bi mogli raspravljati. Kada su jednom stali na put velikog voe pobune, Sotoni je bilo lako uvrstiti ih u protivljenju. Kristova uzviena djela, koja im je Bog poslao kao dokaze s Neba, oni su po Sotoninoj zamisli tumaili protiv Njega. to je nain na koji im je Bog govorio preko Njegovih djela milosti i ljubavi bio odreeniji, to su postajali tvrdoglaviji u svojem otporu. Zaslijepljeni predrasudama, odbili su priznati da je Isus Bog. ... On je bio Bog u ljudskom tijelu i nije mogao ne initi Boja djela. (Review and Herald, 26. oujka 1901.) 286

20. kolovoza

244

Djeluj kada se prui prilika

eli li ozdraviti? (Ivan 5,6) Izljeenje bolesnika u Bethesdi prua svakom kraninu pouku od neprocjenjivog znaenja, pouku sa sveanim ali stranim znaenjem onima koji ne vjeruju i sumnjaju. Dok je uzeti leao pokraj vode, bespomoan i skoro beznadan, Isus mu se pribliio i zapitao glasom punim suuti: eli li ozdraviti? Ozdraviti! To je bila njegova tenja i sadraj molitava tijekom dugih, napornih godina. Drhtavim glasom punim enje ispriao je priu o svojim naporima i razoaranjima. Nijedan prijatelj nije mu se naao pri ruci da ga snanom rukom spusti u ljekovitu vodu. Njegovi bolni pozivi za pomo ostajali su neusliani; svuda oko njega bili su ljudi koji su za svoje voljene traili eljeno ozdravljenje. Kada bi prigodom izbijanja vode u boli pokuavao stii do vode, netko drugi bio bi sputen prije njega. Isus je pogledao ovog patnika i rekao: Ustani, uzmi svoju postelju i hodaj! (redak 8) Nije bilo nikakvog obeanja o boanskoj pomoi, nikakvog pokazivanja udesne sile. Zar bi bilo neobino da je ovjek odgovorio: Nemogue! Kako bih sada mogao uporabiti svoje udove koji trideset osam godina nisu sluali moje zapovijedi? S ljudske toke gledita, to bi bio pravilan nain razmiljanja. Patnik se mogao predati sumnjama i tako dopustiti da ova bogomdana prilika ostane neiskoritena. Ali ne, on je bez pitanja iskoristio svoju jedinu priliku. Kada je pokuao ispuniti Kristovu zapovijed, vratila mu se snaga i ivot; postao je zdrav! Bi li i ti, sumnjiavi itatelju, elio primiti blagoslov od Gospodina? Prestani sumnjati u Njegovu rije i imaj povjerenja u Njegovo obeanje! Posluaj Spasiteljev nalog i primit e snagu. Ako bude oklijevao, ako se bude uputao u raspravu sa Sotonom ili gledao na tekoe i prepreke, tvoja e prilika proi i moda se vie nikada nee vratiti. udo u Bethesdi trebalo je osvjedoiti sve nazone da je Isus doista Boji Sin. ... Kad je na Kristovu zapovijed uzeti uzeo jednostavan prostira na kojem je leao, Sotona, koji je uvijek spreman unijeti 287

zabunu, unio je sumnju da ovaj in moda znai krenje zapovijedi o suboti. ... Nadao se da e sukob oko ovog pitanja unititi vjeru koju je u nekim srcima probudilo ovo Spasiteljevo djelo iscjeljenja. (Signs of the Times, 8. lipnja 1882.)

245

21. kolovoza

Obilje vrstih dokaza

ovjek ode i kae idovima da je Isus onaj koji ga je ozdravio. (Ivan 5,15) I dok je izlijeeni hodao svojim putem brzim, elastinim koracima, dok mu je puls otkucavao ivahnou obnovljenog zdravlja a lice blistalo nadom i radou, sreo je farizeje koji su mu rekli, ostavljajui dojam velike svetosti, da nije po Zakonu to to svoj prostira nosi u subotnji dan. Nije bilo nikakvog radovanja zbog osloboenja tog dugogodinjeg zarobljenika, nikakvog zahvalnog slavljenja to se meu njima naao Onaj koji je lijeio sve bolesti. Bila je zanemarena njihova predaja, i to je zatvorilo njihove oi za sve dokaze boanske snage. Zaslijepljeni i puni svoje pravednosti, nisu mogli priznati da su promaili pravu svrhu subote. Umjesto da kritiziraju sebe, odluili su osuditi Krista. I danas nailazimo na ljude slinoga duha, ljude koji su zaslijepljeni zabludama, a ipak sebi laskaju da su u pravu i da su na pogrenom putu svi koji se ne slau s njima. ovjek kojem se dogodilo ovo veliko udo nije se upustio ni u kakvu raspravu sa svojim tuiteljima. Jednostavno je odgovorio: Onaj koji me ozdravi ree mi: Uzmi svoju postelju i hodaj! (redak 11) Kada su idovi saznali da je Isus iz Nazareta uinio ovo udo ozdravljenja, otvoreno su Ga pokuali ubiti to to radi u subotu. Ovi oholi formalisti bili su toliko gorljivi za svoju tradiciju da su bili spremni prekriti Boji zakon da bi je obranili. Isus je smireno odgovorio na njihove optube: Ja radim u savrenom skladu s voljom svojega Oca! Ovaj odgovor dao im je novi izgovor da Ga osude. Ubojstvo je bilo u njihovim sr288

cima i samo su traili pravi izgovor da Mu oduzmu ivot. Meutim, Isus je uporno potvrivao svoj pravi poloaj. Sin ne moe nita sam od sebe uiniti, nego samo ono to vidi da ini Otac. to ovaj ini, to jednako ini i Sin. (redak 19) Bog djeluje preko koga eli i upotrebljava sredstva koja sam odabere, ali se uvijek nau oni koji obavljaju zadatak kritiki raspoloenih farizeja. ... Bog eli da svi vjeruju ne zato to ne postoje mogunosti za sumnju, ve zato to postoje obilni dokazi za vjeru. (Signs of the Times, 8. lipnja 1882.)

22. kolovoza

246

Slijepi ovjek izlijeen

Nije sagrijeio ni on ni roditelji njegovi odgovori Isus ve (je roen slijep) da bi se na njemu oitovala Boja djela. (Ivan 9,3) Prolazei putem opazi nekog slijepca od roenja. I upitae ga uenici njegovi: Rabbi, tko je sagrijeio, on ili njegovi roditelji, da se slijep rodio? (Ivan 9,1.2) Pitanjem koje su postavili Isusu, uenici su jasno stavili do znanja da vjeruju kako su sve bolesti i sve patnje posljedica grijeha. To je istina, ali Isus im je pokazao da je pogreno smatrati da je svaki veliki patnik ujedno i veliki grenik. Dok je ispravljao njihovu zabludu, Isus je pljunuo na tlo, nainio blato od gline, namazao oi slijepoga blatom i rekao mu: Idi, umij se u ribnjaku Siloe! to znai Poslan. Slijepac ode, umije se i vrati se gledajui. (redak 7) Isus je na pitanje koje su Mu postavili uenici odgovorio na praktian nain, onako kako je obino odgovarao na pitanja koja su Mu bila postavljana iz radoznalosti. Uenici nisu bili pozvani da raspravljaju o tome tko je sagrijeio ili nije sagrijeio, ve da shvate Boju mo, Njegovu milost i milosre iskazano u davanju vida slijepome. Svi trebaju uvidjeti da glina nije imala nikakvu iscjeliteljsku silu, niti je sila bila u vodi ribnjaka Siloe kojom se umio, ve da je to bila Kristova zasluga. ... Prijatelji i susjedi mladoga ovjeka koji je bio iscijeljen 289

gledali su ga s uenjem, jer sada kada su njegove oi bile otvorene, promijenio se i izgled njegovog lica koje se ozarilo pa je izgledao kao sasvim drugi ovjek. Ljudi su jedan drugome postavljali pitanje: Nije li ovo onaj to je sjedio i prosio? Jest on, odgovarali jedni. Nikako, samo mu je slian, odgovarali drugi. No onaj koji je primio ovaj veliki blagoslov, razrijeio je problem ustvrdivi: Ja sam. On im je tada ispriao o Isusu i na koji ga je nain izlijeio, na to su oni upitali: Gdje je On? Ne znam! Odvedu nekadanjeg slijepca k farizejima. A bila je subota kad je Isus napravio blato i otvorio mu oi. I farizeji ga ponovo upitaju kako je progledao. On im odgovori: Stavio mi blato na oi, ja se umio, i vidim. Nato neki farizeji rekoe: Ovaj ovjek ne dolazi od Boga: ne svetkuje subote. Kako jedan grenik moe initi ovakve znakove? odvratie drugi. Tako nastade podijeljenost meu njima. (Ivan 9,12-16) Oni nisu znali da je Onaj koji je nainio subotu, koji je znao sve njezine obveze, izlijeio ovjeka. (Signs od the Times, 23. listopada 1893.)

247

23. kolovoza

Voda ivota
Uto doe neka ena Samarijanka da zahvati vode. Isus joj ree: Daj mi da se napijem! (Ivan 4,7) Boji Sin je kao Otkupitelj svijeta uzeo na sebe nau ljudsku narav. ... Gladan i edan, zastao je da se odmori na Jakovljevom zdencu, u blizini grada Sihara dok su Njegovi uenici otili u grad kupiti hrane. ... I dok je Isus sjedio pokraj zdenca, hladna, osvjeavajua voda bila Mu je tako blizu, a ipak tako nedostina i samo je pojaavala Njegovu e. Nije imao ueta ni posude da zahvati vodu, pa je ekao da netko doe na zdenac. Mogao je uiniti udo i tako dobiti gutljaj vode sa zdenca, ali da je tako i htio, to ne bi bio Boji plan. ... Uto doe neka ena Samarijanka da zahvati vode. Isus joj ree: Daj mi da se napijem! ena je odgovorila: Kako ti, idov, moe iskati od mene, Samarijanke, da se napije? 290

idovi se, naime, ne drue sa Samarijancima. (Ivan 4,7-9) Krist se naao u blizini ene Samarijanke, ali Ga ona nije prepoznala. Ona je bila edna istine, a nije znala da On, Istina, sjedi pokraj nje i da je moe prosvijetliti. I danas mnoge edne due sjede u blizini izvora ive vode. Ali njihov je pogled usmjeren na drugu stranu, daleko od izvora koji toi osvjeavajui vodu, pa iako je voda u blizini, oni ne vjeruju. ... Isus je ovako odgovorio eni: Kad bi ti znala za dar Boji i tko je onaj koji ti veli: Daj mi piti, ti bi u njega iskala i dao bi ti ive vode. Odgovori mu ena: Nema ime ni zahvatiti, Gospodine, a zdenac je dubok! Odakle ti onda iva voda? Zar si vei od naega oca Jakova, koji nam dade ovaj zdenac? I on sam pio je iz njega i sinovi njegovi i stoka njegova! (Ivan 4,10-12) Da, Isus joj je mogao odgovoriti: Onaj koji ti govori jedinoroeni je Sin Boji; ja sam doista vei od vaega oca Jakova jer sam postojao prije Abrahama, jer sam ja Onaj Koji Jest! Meutim, On je odgovorio: Tko god pije od te vode, opet e oednjeti. A tko pije od vode koju u mu ja dati, sigurno nee nikad oednjeti. tovie, voda koju u mu dati postat e u njemu izvorom one vode to struji u ivot vjeni. Isus je bio voda ivota za Abela, eta, Henoka, Nou i za sve koji su prihvatili Njegove pouke, kao i za one koji ive danas i koji od Njega trae gutljaj osvjeavajue vode. (Signs of the Times, 22. travnja 1897.)

24. kolovoza

248

Ugasiti e due
ena mu ree: Gospodine, daj mi te vode da vie ne ednim i ne dolazim ovamo zahvaati! (Ivan 4,15) Zaprepatena Njegovim rijeima, ena je stavila svoj vr na zdenac, zaboravila na stranevu e i Njegov zahtjev da Mu d vode da pije, zaboravila je zato je uope dola na zdenac, zbunila se u svojoj iskrenoj elji da uje svaku rije. ... Isus je sada naglo promijenio temu razgovora i zatraio od ene da pozove svojega mua. Ona je odgovorila: Ja nemam mua. ... Dobro si rekla: Nemam mua nastavi Isus jer 291

si imala pet mueva, a onaj koga sada ima nije ti mu. To si istinito rekla. (Ivan 4,17.19) Kada se prolost njezinog ivota rasprostrla pred njom, ena je zadrhtala. Probudilo se osvjedoenje u grijeh. Rekla je: Gospodine, vidim da si prorok. (redak 19) I onda, da bi promijenila temu razgovora i prela na neku drugu, pokuala je navesti Krista na predmet spora izmeu njihove dvije vjerske zajednice. ... Osvjedoenje Svetim Duhom zahvatilo je srce ove Samarijanke. ... Nijedno uenje koje je dotada ula nije tako pokrenulo njezinu moralnu narav i uinilo je tako svjesnom njezine najvee potrebe. ... Krist je itao ispod povrine pa je eni Samarijanki prikazao e njezine due, koju voda sa zdenca u Siharu nikada nije mogla ugasiti. ... Prirodna e Samarijanke navela ju je da osjeti e due za vodom ivota. ... Zaboravljajui zato je dola na zdenac, ena je ostavila svoj vr i otila u grad govorei svima koje je srela: Doite da vidite ovjeka koji mi ree sve to sam uinila! Da on nije Mesija? (redak 29) Zemaljske atrnje esto e se isprazniti, njihove rezerve e isuiti; ali u Kristu je izvor ive vode iz kojega moemo stalno crpsti. ... Nema opasnosti da emo iscrpiti njezine zalihe, jer je Krist nepresuni izvor istine. On je Izvor ive vode jo od Adamovog pada u grijeh. On kae: Ako je tko edan, neka doe k meni; i neka pije. (Ivan 7,38) A tko pije od vode koju u mu ja dati, sigurno nee nikad oednjeti. tovie, voda koju u mu dati postat e u njemu izvorom one vode to struji u ivot vjeni. (Ivan 4,14) (Signs of the Times, 22. travnja 1897.)

249

25. kolovoza

Nahranjeno pet tisua ljudi

Dajte mu vi jesti! (Matej 14,16) Uenici su se povukli na usamljeno mjesto mislei da ih na njemu nitko nee otkriti, ali im je mnotvo osjetilo da mu 292

nedostaje boanski Uitelj, poelo se raspitivati: Gdje je On? Neki meu njima zapazili su smjer u kojem su otili Krist i Njegovi uenici i uskoro je mnotvo krenulo u potragu za Njim. Nove pridolice pridruivale su se tom broju sve dok povorka nije brojila vie od pet tisua ljudi, osim ena i djece. Isus je s padine breuljka promatrao povorku koja je dolazila, i Njegovo veliko srce puno ljubavi i milosra bilo je pokrenuto saaljenjem. Iako ometen u svojem odmoru, nije postao nestrpljiv. ... Ostavivi svoje planinsko utoite, pronaao je odgovarajue mjesto na kojem e se moi posvetiti duhovnom uzdizanju tih ljudi. ... Ljudi su sluali rijei milosti koje su slobodno tekle s usana Bojega Sina. Sluali su milostive rijei, tako jednostavne i tako jasne da su djelovale na njihovu duu kao balzam iz Gileada. Izljeenje iz Njegove boanske ruke donosilo je radost i ivot umiruima i olakanje i zdravlje onima koji su stradali od bolesti. Dan im je izgledao kao Nebo na Zemlji, i bili su potpuno nesvjesni koliko je vremena prolo otkako su pojeli neki zalogaj. Podveer pristupie k njemu njegovi uenici te mu rekoe: Mjesto je pusto, a kasno je ve; otpusti svijet da ide u sela da kupi hrane! Isus im odvrati: Nije potrebno da odlazi, dajte mu vi jesti! (Matej 14,15.16) Iznenaeni i zaprepateni, uenici su Mu odgovorili: Gdje da kupimo kruha da jedu ovi ljudi? ... Za dvjesta denara kruha ne bi bilo dosta da svaki neto malo dobije. (Ivan 6,5-7) Oni mu odgovore: Imamo ovdje samo pet kruhova i dvije ribe. (Matej 14,17) Zatim naredi svijetu da posjeda po travi. Uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda u nebo te blagoslovi i razlomi kruhove. Zatim ih dade uenicima, a uenici svijetu. Svi jedoe i nasitie se. Pokupie to pretee: punih dvanaest koara ulomaka. (Matej 14,17-20) Onaj koji je uio narod kako da postigne mir i sreu, bio je isto tako promiljen u zadovoljavanju njihovih zemaljskih kao i duhovnih potreba. (Signs of the Times, 12. kolovoza 1897.)

293

250

26. kolovoza

Primili da bismo dali

Ja sam posadio, Apolon je zalio, ali je Bog inio da raste. Stoga: niti je to onaj koji sadi, niti onaj koji zalijeva, nego onaj koji ini da raste Bog. (1. Korinanima 3,6.7) Djelo izgradnje Kristovog kraljevstva napreduje iako se naizgled kree vrlo sporo, a sredstva su tako ograniena da okolnosti svjedoe da je napredovanje nemogue. ... Uenicima je bilo nareeno da nahrane gladno mnotvo prije nego to i sami sjednu jesti. Poto su potrebe svih bile zadovoljene, stigla je zapovijed: Skupite pretekle ulomke da nita ne propadne! (Ivan 6,12) Prikupljeno je dvanaest punih koarica, i tek su tada Krist i Njegovi uenici jeli dragocjenu hranu koju je Nebo pripremilo. ... Umjesto da svoju odgovornost prebacujete na nekoga za koga smatrate da je sposobniji od vas, radite prema svojim sposobnostima, ak i onda kada imate samo jedan talenat. ... Krist je primao od svojega Oca, zatim je davao svojim uenicima, a oni su dijelili mnotvu. Svi koji su sjedinjeni s Kristom, izvravat e Njegovu volju, primat e Kruh ivota ... i dijelit e ga drugima. ... Na je Spasitelj u ruke svojih uenika stavljao hranu za narod, i dok su oni praznili svoje ruke, On ih je ponovno punio hranom koja se umnoavala u Njegovim rukama isto tako brzo kao to je bila dijeljena. ... To danas treba biti veliko ohrabrenje za Kristove sljedbenike. Krist je veliko Sredite, Izvor svake snage. ... Pavao je mogao saditi, Apolon zalijevati, ali je samo Bog mogao uiniti da sjeme raste. To je zato da se nitko ne bi mogao hvaliti. I najrazumniji i najduhovniji mogu davati jedino ako primaju. Sami od sebe oni ne mogu uiniti nita da zadovolje potrebe due. Mi moemo dijeliti samo ono to smo primili iz Kristove ruke, ali moemo i primati jedino ako dijelimo drugima. Dokle god dijelimo, dotle emo i dobivati, i to vie budemo dijelili, to emo vie i dobivati. Zato trebamo stalno vjerovati, uzdati se, primati i davati. ... 294

U Kristovim rukama mala koliina hrane nije se smanjivala sve dok se gladno mnotvo nije nasitilo. ... Ako se obratimo Izvoru svake snage, s rukom ispruenom u vjeri, dobit emo pomo u svojem radu ak i u najteim okolnostima, i bit emo osposobljeni da drugima dijelimo Kruh ivota. (Signs of the Times, 19. kolovoza 1897.)

27. kolovoza

251

Radost druenja s Kristom na Nebu

Ve mi je pripravljen vijenac pravednosti koji e mi u onaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samo meni nego i svima koji budu eljeli njegov dolazak. (2. Timoteju 4,8) Dok su sjedili oko zajednikog stola za vrijeme Gospodnje veere, Krist je izgovorio rijei koje su imale posebno znaenje za uenike. On e uskoro morati proivjeti dogaaje koji e za njih biti najotrija kunja. Ne samo da je jasno vidio svoje ponienje i patnje, ve je vidio i utjecaj tih dogaaja na svoje uenike. On ih nije ostavio u neznanju o buduem radu. ... Znao je da e u svojoj alosti morati podnositi napade neprijatelja, jer je Sotonino lukavstvo najuspjenije kada se usmjerava protiv onih koji su pritisnuti tekoama. ... U tim posljednjim alosnim satima, Krist je rekao svojim uenicima da e se u noi Njegovog stradanja svi oni ogrijeiti o Njega i da e Ga napustiti. Rekao im je da e kratko vrijeme nakon Njegove smrti biti alosni, ali da e se njihova alost pretvoriti u radost. Rekao im je da dolazi vrijeme kada e biti istjerani iz sinagoga i da e oni koji ih budu ubijali misliti da slue Bogu. Objasnio je otvoreno zato im je sve to ispriao dok je jo s njima da bi se, kada se Njegove rijei ispune, mogli sjetiti da im je o njima govorio prije nego to su se ispunile, i tako ojaati svoju vjeru u Njega kao svojeg Otkupitelja. ... Kristove izjave oalostile su i zaudile uenike. Meutim, nakon njih uli su utjeno obeanje: Neka se ne uznemiruje vae srce! Vjerujte u Boga i u me vjerujte! U kui Oca moga 295

ima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao: Idem da vam pripravim mjesto! Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit u se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja. (Ivan 14,1-3) Ove utjene rijei izgovorene su ne samo uenicima, nego i nama. U vrijeme posljednjih prizora u povijesti Zemlje, bjesnjet e ratovi. Bit e pomora, zla i gladi. Vode iz dubine prijei e svoje granice. Imanja i ivoti bit e unitavani ognjem i poplavama. Zato se trebamo pripremati za stanove koje je Krist otiao pripremiti za one koji Ga vole. Postoji odmor od sukoba u svijetu. Gdje se on nalazi? Tamo gdje sam ja, tamo ete i vi biti! Nebo je tamo gdje je Krist. Nebo ne bi bilo Nebo za one koji vole Krista kada On ne bi bio tamo. (Review and Herald, 19. listopada 1897.)

252

28. kolovoza

Kristovi suradnici
Zaista, zaista, kaem vam, tko vjeruje u me, i on e initi djela koja ja inim. init e i vea od ovih, jer ja idem k Ocu. (Ivan 14,12) Kristovo djelovanje najveim je dijelom bilo ogranieno na Judeju. Meutim, iako se Njegova sluba nije irila na druge zemlje, pripadnici mnogih naroda sluali su Njegove pouke i odnijeli Njegovu poruku u sve dijelove svijeta. Mnogi su saznali o Isusu sluajui o velianstvenim udima koja je uinio. Vijesti o Njegovom stradanju i smrti, kojima su kao svjedoci prisustvovali mnogobrojni vjernici koji su slavili Pashu, rairit e se iz Jeruzalema u sve dijelove svijeta. Kao Kristovi predstavnici, apostoli su ostavili presudan dojam na svaki um. injenica da su bili skromni ljudi nije umanjivala njihov utjecaj, ve ga je samo poveavala. Misli njihovih sluatelja bile su odvraene od njih samih na Velianstvo Neba. ... Njihove rijei povjerenja i uzdanja uvjeravale su svakoga da oni ne rade u svojoj snazi, ve da nastavljaju isto djelo koje je obavljao Gospodin Isus kad je bio s njima. Umanjujui sebe, oni su izjavljivali da je Onaj koga su idovi 296

razapeli doista bio Knez ivota, Sin ivoga Boga i da u Njegovo ime vre djela koja je On inio. ... Cijeli svemir je pod upravom Kneza ivota. ... On je platio otkupninu za cijeli svijet. Svi mogu dobiti spasenje preko Njega. On nas poziva da sluamo, vjerujemo, primimo i ivimo. On e okupiti Crkvu koja e obuhvatiti cijeli ljudski rod ako napusti crnu zastavu pobune i stane pod Njegovu zastavu. One koji budu vjerovali u Njega, On e prikazati Ocu kao vjerne podanike. On je na Posrednik, ali i na Otkupitelj. On e braniti svoje izabrane sljedbenike od Sotonine sile i suzbiti sve njihove neprijatelje. ... Krist je elio da Njegovi sljedbenici shvate da ih nee ostaviti sirote. ... Spremao se za smrt, ali je elio da shvate da e On ponovno oivjeti. Iako e nakon svojeg uzaaa biti odsutan od njih, oni Ga vjerom mogu vidjeti i upoznati, a On e i dalje s ljubavlju biti zainteresiran za njih kao i onda kada je neposredno bio s njima. Krist je obeao svojim uenicima da e im se nakon svojeg uskrsnua ukazati iv. ... Oni e tada razumjeti ono to u prolosti nisu uspjeli shvatiti da postoji savreno jedinstvo izmeu Krista i Njegovog Oca, jedinstvo koje e uvijek postojati. (Review and Herald, 26. listopada 1897.)

29. kolovoza

253

Getsemani
Dou u zaselak imenom Getsemani, i ree Isus svojim uenicima: Sjedite ovdje dok se ja pomolim! (Marko 14,32) Kada je Krist naputao svoje uenike i rekao im da se mole za sebe i za Njega, odabrao je trojicu, Petra, Jakova i Ivana i otiao neto dalje u osamu vrta. Ova tri uenika bila su s Njim prigodom Njegovog preobraenja; vidjeli su nebeske posjetitelje, Mojsija i Iliju, u razgovoru s Isusom, i Krist je elio da i sada budu uz Njega. ... Krist je izrazio svoju elju za ljudskim suosjeanjem i onda se povukao od njih koliko se kamenom moglo dobaciti. 297

Pavi na svoje lice, molio se govorei: Abba, Oe! Sve je tebi mogue. Otkloni ovaj kale od mene! Ali ne kako ja hou, nego kako ti hoe! (Marko 14,36) Nakon jednoga sata, osjeajui potrebu za ljudskim suosjeanjem, Isus je ustao s tla i oteturao se do mjesta na kojem je ostavio svoja tri uenika. ... eznuo je da od njih uje rijei koje e Mu donijeti malo olakanja u Njegovoj muci. Meutim, bio je razoaran. Oni Mu nisu ukazali pomo za kojom je eznuo. Umjesto toga, nae ih kako spavaju (redak 40). Neposredno prije nego to e usmjeriti svoje korake prema vrtu, rekao je svojim uenicima: Svi ete se pokolebati. (Marko 14,27) Oni su mu davali najvra obeanja da nikada nee napustiti svojega Gospodina, da e ii i u tamnicu s Njime, i ako bude potrebno, stradat e i umrijeti s Njime. Jadni, samodovoljni Petar je dodao: Ako se doista i svi pokolebaju ... ja neu. Meutim, uenici su se oslonili na svoju snagu, nisu gledali na snanog Pomonika, kao to im je Krist savjetovao da uine. ... ak je i vatreni Petar, koji je prije samo nekoliko sati izjavio da e umrijeti sa svojim Gospodinom, zaspao. Boji Sin je ponovno proivljavao nadljudsku agoniju ruei se od iscrpljenosti, oteturao je na mjesto svoje prethodne borbe. ... Samo kratko vrijeme prije toga Krist je izlijevao svoju duu u pjesmama hvale kao Onaj koji je svjestan da je Boji Sin. ... Sada je Njegov glas dopirao do njih kroz mirni veernji zrak, ali ne u tonovima pobjede, ve pun ljudske zabrinutosti. Prije tako kratkog vremena bio je vedar u svojem velianstvu, bio je slian monom cedru. Sada je bio kao slomljena trska. ... Iako je grijeh bio strana stvarnost koja je otvorila ustave boli na ovaj svijet, On e donijeti otkupljenje za ljudski rod koji je prihvatio grijeh. (Signs of the Times, 2. prosinca 1897.)

298

30. kolovoza

254

Golgota
Najposlije pristupie dvojica te izajvie: Ovaj je rekao: Mogu razvaliti hram Boji i opet ga za tri dana sagraditi. (Matej 26,60.61) To je bila jedina optuba koja je mogla biti podignuta protiv Isusa. Meutim, te rijei bile su pogreno protumaene i primijenjene. Razvalite ovaj hram, i u tri dana opet u ga podii! ... Ali je on govorio o hramu svoga tijela. (Ivan 2,21) Sveenici i glavari, zajedno s mnogima prisutnima, rugali su se Isusu ovim lanim svjedoenjem. Dok je On visio na kriu, sveenici i farizeji su ga mnogo puta s podsmjehom ponavljali, a mnotvo se povodilo za njima. Prolaznici su ga grdili, maui glavama i govorei: Ti, koji razvaljuje hram i u tri ga dana opet sagrauje, spasi sam sebe. (Matej 27,39.40) Meutim, iako su bile pogreno protumaene, Isusove rijei ipak su se ispunile. Bile su javno ponavljane i postale su jo znaajnije upravo time to su ih izgovarali Njegovi neprijatelji. Oni koji su s podsmjehom izgovarali rijei: On se uzdao u Boga, neka ga sad oslobodi, ako mu je uistinu po volji! Ta, sam je rekao: Sin sam Boji! (Matej 27,43) Nisu imali pojma o tome da e njihovo svjedoanstvo odjekivati kroz vjekove. Iako izgovorene s porugom, rijei nikada nisu bile istinitije. One su navodile ljude da osobno istrauju Pismo. Mudri ljudi su ih uli, istraivali, razmiljali o njima i molili se. Meu njima je bilo i takvih koji nisu odustajali sve dok, istraujui Pisma i usporeujui tekst s tekstom, nisu otkrili znaenje Kristovog poslanja. Shvatili su da je besplatni oprost osigurao Onaj ija je njena milost obuhvatila cijeli svijet. Ljudi nikada prije toga nisu toliko znali o Isusu kao sada, dok je visio na kriu. On je bio podignut sa zemlje da sve privue k sebi. U srcima mnogih koji su promatrali prizor raspea i koji su uli Kristove rijei, trebalo je zasjati svjetlo istine. Zajedno s Ivanom i oni su objavljivali: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! Ovaj prizor odigravao se pred oima Neba i Zemlje. Aneli su promatrali nemilosrdno ruganje i prijezir, koji su prema 299

Isusu pokazivali upravo oni koji su Ga morali priznati kao Mesiju. ... Ponovno se zauo usklik, rijei Onoga koji se nalazio u predsmrtnoj agoniji: Svreno je! (Ivan 19,30) Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj! Krist, Velianstvo Neba, Kralj slave, bio je mrtav. (Review and Herald, 28. prosinca 1897.)

255

31. kolovoza

Dobro obavljen posao

Ja sam tebe proslavio na zemlji, izvrivi djelo koje si mi dao da uinim. (Ivan 17,4) Krist je zavrio svoje djelo kada je izdahnuo na kriu glasno uskliknuvi: Svreno je! Put je bio otvoren, zavjesa je bila razderana na dvoje. Ljudski rod mogao se pribliiti Bogu bez rtvenih prinosa, bez slube zemaljskih sveenika. Krist je postao Vjeni sveenik po redu Melkisedekovu. Nebo je bilo Njegov dom. Doao je na ovaj svijet i otkrio Oca. Njegovo ponienje i sukobi sada su bili dovreni. On je uzaao na Nebo i zauvijek sjeo s desne strane Bogu. Kristov ivot na Zemlji bio je ispunjen tekim trudom, bio je to ozbiljan ivot pun obveza. On je ustao iz mrtvih i ostao etrdeset dana sa svojim uenicima pouavajui i pripremajui ih za rastanak s njima. Bio je spreman za odlazak. Potvrdio je injenicu da je ivi Spasitelj; Njegovi uenici nisu Ga vie morali povezivati s Josipovim grobom. Mogli su razmiljati o Njemu kao o proslavljenome meu nebeskim vojskama. ... Cijelo je Nebo eljno i ozbiljno oekivalo da doe kraj boravku Bojega Sina u svijetu zagaenom i ukaljanom prokletstvom. S obzirom na Kristovo ponienje i stradanje, sada je dolo vrijeme da bude uzdignut. On je postao Spasitelj i Otkupitelj tako to je prvo postao rtva. ... Krist je doao na svijet kao Bog u ljudskom obliju. Uzaao je na Nebo kao Kralj svetih. Njegovo uzaae bilo je dostojno Njegovog uzvienog karaktera. Uzaao je s Maslinske gore u oblaku anela, koji su Ga pobjedonosno pratili do Bo300

jega grada. Nije iao radi sebe, ve kao Otkupitelj koji sklapa savez sa svojim voljenim sinovima i kerima, koji su to postali vjerom u Njegovo ime. Otiao je poput Pobjednik, poput Osvajaa koji vodi zarobljene, praen slavljenikim usklicima i nebeskim pjesmama. ... Kakva je suprotnost izmeu Kristovog doeka prigodom povratka na Nebo i doeka koji je doivio na Zemlji! Na Nebu je sve govorilo o odanosti. Nije bilo tuge ni stradanja koje bi Ga sretalo na svakom koraku. ... Dolo je vrijeme da cijeli nebeski svemir prihvati svojega Vladara. (Signs of the Times, 16. kolovoza 1899.)

301

256 1. rujna

RUJAN
Predstavnici ljudi
Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krtenju u smrt da bismo, kao to je Krist uskrsnuo od mrtvih Oevom slavom, i mi ivjeli novim ivotom. (Rimljanima 6,4) On poziva one koji ele biti Njegovi uenici da uzmu na sebe Njegov jaram, da ue od Njega koji je krotak i smjeran u srcu i obeava onima koji to uine da e nai mir svojoj dui. Krotkost i poniznost koje su obiljeavale Kristov ivot pokazat e se u ivotu i karakteru onoga koji tako ivi kako je on ivio (1. Ivanova 2,6). Blago dui koja moe rei: Kriva sam pred Bogom, ali je Isus moj Zagovornik. Prekrila sam Njegov Zakon, sama sebe ne mogu spasiti, ali se u svemu oslanjam na dragocjenu krv koja je prolivena na Golgoti! Krist je doao uzdii Zakon i uiniti ga slavnim; doao je uzdii staru zapovijed koju smo imali od poetka. Zato su i nama potrebni Zakon i proroci. Nama je potreban Stari zavjet da nas du granica vremena dovede do Novoga zavjeta, koji ne zamjenjuje Stari zavjet, ali nam jasnije otkriva plan spasenja dajui znaenje cijelom sustavu prinoenja rtava, darova i Rijei koju imamo od poetka. Od svake due oekuje se savrena poslunost, a poslunost izraenoj Bojoj volji sjedinit e nas s Kristom. Bit emo osposobljeni da ivimo plemenitim ivotom jer je Kristov ivot kao Gospodnjeg sluge bio plemenit. ... Oslanjanje na samoga sebe i neposveena samostalnost dre mnoge daleko od najbogatijih darova u Kristu. ... Onaj isti Isus koji je zapovjedio da ljubav mora postati vladajue naelo u starom sustavu, zapovijeda da ljubav mora biti vladajue naelo u srcima Njegovih sljedbenika u Novome zavjetu. Primjena naela ljubavi pravo je posveenje. Oni koji hode u svjetlu, bit e djeca svjetla i irit e svjetlo onima koji ive u njihovoj blizini u ljubaznosti, u naklonosti i ljubavi. Istinska doktrina spajat e se s djelima pravednosti, nebeski propisi mijeat e se sa svetim obiajima. Srce koje je 302

ispunjeno Kristovom milou pokazivat e mir i radost, i tamo gdje Krist boravi karakter e postati neporoan, uzvien, oplemenjen i proslavljen. (Youths Instructor, 8. studenoga 1894.)

2. rujna

257

Mudraci
Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dooe s istoka magi u Jeruzalem i upitae: Gdje je novoroeni kralj idovski? Vidjesmo, naime, gdje izlazi njegova zvijezda, i doosmo mu se pokloniti. (Matej 2,1.2) Dok su mudraci prouavali nebo, iznenada se pojavila sjajna zvijezda, njima potpuno nova. I dok su stajali promatrajui je, bili su duboko osvjedoeni da je to najava nekog velikog dogaaja. Odluili su istraiti tu pojavu nadajui se da e biti nagraeni spoznajom o obeanom Mesiji. Gospodin ih je ohrabrio da idu naprijed i kao to se stup od oblaka kretao pred sinovima Izraelovim dok su putovali pustinjom, tako je zvijezda vodila mudrace dok su putovali prema Jeruzalemu. ... Uavi u Jeruzalem, mudraci su se eljno raspitivali: Gdje je novoroeni kralj idovski? Vidjesmo, naime, gdje izlazi njegova zvijezda, i doosmo mu se pokloniti. idovski starjeine nisu nita znali o dolasku Pravednika jer se nisu pripremali za Njega. ... Oni nisu uli poruku anela: Jer vam, evo, donosim radosnu vijest. (Luka 2,10) Pastiri su mogli posvjedoiti o aneoskom posjetu; sada su mudraci s istoka donijeli vijest: Vidjesmo, naime, gdje izlazi njegova zvijezda, i doosmo mu se pokloniti. Ljudi iz drugoga naroda i vjere prvi su najavili dolazak Mesije. ... Herod je bio iznenaen to se idovski rabini ljudi koji su smatrali da su mnogo blagoslovljeniji od drugih oigledno nalaze u tami neznanja, dok su oni koje su nazivali neznabocima primili znak s Neba da se rodio Kralj. ... Pozvavi mudrace k sebi, Herod pomno od njih istrai vrijeme kad im se ukazala zvijezda. ... Oni, sasluavi kralja, pooe. I gle! Zvijezda koju vidjee na njezinu izlasku ila je 303

pred njima dok se ne zaustavi nad mjestom gdje bijae dijete. ... Uoe u kuu i nadoe dijete s Marijom, majkom njegovom; padoe niice i poklonie mu se. Zatim otvorie riznice svoje te ga obdarie zlatom, tamjanom i smirnom. Poslije toga, u snu primie uputu od Boga da se ne vraaju k Herodu, i vratie se drugim putem u svoju zemlju. (Matej 2,7-12) (Youths Instructor, 19. listopada 1899.)

258

3. rujna

Nikodem
Zaista, zaista, kaem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne moe vidjeti kraljevstva Bojega. (Ivan 3,3) Nikodem je zauzimao visok i ugledan poloaj u idovskom narodu. Bio je visokoobrazovan i imao sposobnosti koje su ukazivale na izuzetan karakter. Zajedno s ostalima, bio je pokrenut naukom Isusa iz Galileje. Iako bogat, uen i ugledan, bio je na neki neobian nain privuen ovom skromnom Nazareaninu. Pouke, tako nove i nesvakidanje, koje su silazile s usana ovog Uitelja, izvrile su na njega dubok dojam pa je odluio potraiti Isusa ne bi li saznao vie tih uzvienih istina. Meutim, nije posjetio Isusa danju; bilo bi preveliko ponienje za idovskoga glavara da prizna da cijeni Uitelja koji je dotad bio tako malo poznat. Pomno se raspitujui, saznao je gdje e se Isus vjerojatno odmarati preko noi, ekao je da se grad umiri u dubokom snu i onda Ga je potraio. Odmah Mu je rekao: Rabbi, znamo da si od Boga doao kao uitelj, jer nitko ne moe initi udesa koja ti ini ako Bog nije s njim. (Ivan 3,2) Govorei o Kristovim neobinim darovima kao Uitelja i o Njegovoj velianstvenoj moi da ini uda, pripremao je put za svoj razgovor. Meutim, u svojoj beskrajnoj mudrosti, Krist je pred sobom vidio ovjeka koji trai istinu. Znao je pravi cilj ovog posjeta i elei produbiti osvjedoenje koje se ve oblikovalo u mislima Njegovog sluatelja, odmah je preao na osnovnu misao govorei ozbiljno, ali ljubazno: Zaista, zaista, kaem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne moe vidjeti kraljevstva Bojega. 304

Ova izjava zvuala je veoma poniavajue u Nikodemovim uima, i rijeima koje su pokazivale da je uvrijeen, izjavio je: Kako se moe ovjek, kad je ve star, roditi? (redak 4) Meutim, Spasitelj mu nije izravno uzvratio na njegovo pitanje. Podigavi ruku u sveanom, tihom dostojanstvu, utisnuo je istinu u njegov um jo snanijom izjavom: Zaista, zaista, kaem ti, ako se tko ne rodi od vode i Duha Svetoga, taj ne moe ui u kraljevstvo nebesko. (redak 5) ... Isus je u ovom nezaboravnom razgovoru izrazio naela od najveeg znaenja za svakoga. On je jasno postavio uvjete spasenja i naglasio potrebu za novim ivotom. ... Svakomu tko se poziva na ime Isusa Krista, onomu tko je odluio slijediti krotkoga i poniznoga Isusa, ove rijei upuene su isto tako ozbiljno kao i idovskom glavaru: Treba da se odozgo rodite. (redak 7) (Youths Instructor, 2. rujna 1897.)

4. rujna

259

Potpuna predaja
Ne udi se to ti rekoh: treba da se odozgo rodite. (Ivan 3,7) Kao Boje otkupljeno vlasnitvo, nalazimo se pod obvezom da radimo kao to je Krist radio u svojoj boanskoj slubi, ne u skladu s naim prirodnim sklonostima, ve u skladu s Bojim Duhom. Meutim, ivot svakoga ovjeka, kao to opisuju evanelja, pun je grijeha. Poputajui kunjama, ljudi su oslabili svoju sposobnost da sluaju. Njihovo je srce podmuklije od svega (Jeremija 17,9). Oni su mrtvi u prijestupima i grijesima, i u svojoj snazi ne mogu initi nikakvo dobro. Da bismo na prihvatljiv nain sluili Bogu, mi se moramo nanovo roditi. Nae uroene sklonosti, koje se protive Bojem Duhu, moraju biti odbaene. Mi moramo postati novi mukarci i ene u Kristu Isusu. Na stari, neobnovljeni ivot mora ustupiti mjesto novom ivotu punom ljubavi, povjerenja, dobrovoljne poslunosti. ... Ako ne nastupi ova promjena, mi ne moemo pravilno sluiti Bogu. Nae djelo bit e nepotpuno. Bit e prihvaeni zemaljski planovi; bit e prine305

sen tu oganj koji sramoti Boga. Na ivot postat e nesvet i nesretan, pun nemira i nevolja. ... Krist je doao na na svijet jer je znao da smo izgubili Boje oblije i Njegovu narav. Vidio je da smo odlutali daleko od puta mira i neporonosti i da se neemo, ako budemo preputeni sebi, nikada vratiti. On je donio potpuno i savreno spasenje da promijeni naa kamena srca i da od njih naini srca od mesa, da promijeni nau grenu narav kako bismo se, kad postanemo sudionici boanske naravi, mogli osposobiti za ivot u nebeskim dvorovima. Svima koji u elji da se spase dolaze Kristu zatraiti pomo, On govori kao i Nikodemu: Tko se odozgo ne rodi, taj ne moe vidjeti kraljevstva Bojega. (Ivan 3,3) On kuca na vrata vaega srca i eli ui. On eli obnoviti vae srce, ispuniti ga ljubavlju prema svemu to je isto i neporono. On eli razapeti vae staro ja umjesto vas, uzdii vas u novi ivot u sebi. Nikodem se obratio i to je bio rezultat njegovog razgovora s Isusom. ... Ne ustruavajte se potpuno predati Kristu. Stavite sebe bez ogranienja pod Njegovu vlast. Nauite to znai odbaciti grijeh, to znai imati novo srce, biti slian Njemu. I dok budete promatrali Krista, vae ja potonut e u beznaajnost i vi ete se preobraziti u Njegovo oblije, u tu istu sliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina, od Duha (2. Korinanima 3,18). (Youths Instructor, 9. rujna 1897.)

260

5. rujna

Pozivanje Elizeja
Ilija proe kraj njega i baci na nj svoj plat. (1. o kraljevima 19,19) Dobro bismo uinili kada bismo razmotrili Elizejev ivot u vrijeme kada je bio izabran za slubu. Prorok Ilija je zavravao svoju zemaljsku slubu. Netko drugi morao je biti pozvan da nastavi djelo za to vrijeme. Ilija je na jednom putovanju dobio nalog da krene prema sjeveru. Koliko se razlikovao prizor koji je bio pred njim od prizora koji je mogao vidjeti samo kratko vrijeme prije toga! Onda su polja bila neobraena, ze306

mlja je bila ispucana jer tri godine nije padala kia ni rosa. Sada je naizgled sve bujalo kao da pokuava nadoknaditi proputeno u doba gladi i nestaice. Obilne kie uinile su vie za zemlju nego za ljudska srca, polja su bila bolje pripremljena za rad nego srca otpalog Izraela. Kamo god je Ilija pogledao, zemlja koju je vidio pripadala je jednom ovjeku ovjeku koji nije savio svoja koljena pred Baalom, ije je srce ostalo nepodijeljeno u slubi Bogu. ak i za vrijeme robovanja bilo je dua koje nisu skrenule u otpad, a ova obitelj nalazila se meu sedam tisua onih koji nisu savili koljena pred Baalom. Vlasnik zemlje zvao se afat. Meu radnicima je vladala uurbana aktivnost. Dok su stada uivala u zelenoj pai, zaposlene ruke njegovih slugu sijale su sjeme pripremajui etvu. Ilijinu pozornost privukao je Elizej, afatov sin, koji je zajedno sa slugama orao idui za dvanaest jarmova volova. ... Elizej je stekao naobrazbu daleko od grada i dvorskih razonoda. Nauio je biti jednostavan i posluan svojim roditeljima i Bogu. ... Elizej je ekao zadovoljno, vjerno obavljajui svoj posao. Iz dana u dan, zahvaljujui praktinoj poslunosti i boanskoj milosti na koju se oslanjao, stjecao je estitost i snagu namjere. Obavljajui sve to je mogao u domu suraujui sa svojim ocem, izvravao je Boju namjeru i obavljao slubu Njemu. Uio je suraivati s Bogom. (Youths Instructor, 14. travnja 1898.) Kada je prorok ugledao Elizeja kako zajedno sa slugama ore idui za dvanaest jarmova volova, otiao je do mjesta na kojem je obavljan posao, i dok je prolazio, skinuo je svoj plat i prebacio ga Elizeju preko plea. Onda je otiao dalje kao da je to bilo sve to je elio. Meutim, znao je da je Elizej shvatio znaenje tog ina pa mu je prepustio, ne rekavi ni rijei, da sam odlui hoe li prihvatiti ili odbiti poziv. (Youths Instructor, 21. travnja 1898.)

307

261

6. rujna

Odgovor na boanski poziv

Zatim ustade i poe za Ilijom da ga posluuje. (1. o kraljevima 19,21) U razdoblju od tri i pol godine sue i gladi, afatova obitelj upoznala je poslanje proroka Ilije i Boji Duh utjecao je na Elizejevo srce u vezi s tim inom (Ilijinim bacanjem plata na Elizejeva plea). Bio je to znak da ga Bog poziva da postane nasljednik proroka Ilije. Pourio je za prorokom i kada ga je stigao, zamolio ga je za doputenje da se oprosti od svojih roditelja i pozdravi svoju obitelj. Ilijin odgovor je glasio: Idi, vrati se, jer to sam ti uinio? (1. o kraljevima 19,20) To nije bilo odbacivanje, nego ispit. Ako je Elizejevo srce prionulo uz kuu i njezine prednosti, neka ostane. Meutim, Elizej je bio spreman odazvati se Bojem pozivu. Da je Elizej upitao Iliju to oekuje od njega, koji e biti njegov posao, dobio bi odgovor da to samo Bog zna i da e mu to Bog otkriti. Ako bude ekao na Gospodina, On e mu odgovoriti na svako pitanje. Ako je osvjedoen da ga Bog poziva, treba poi za Ilijom, a ako nije, neka se vrati. Neka ne polazi samo zato to je dobio poziv. Neka se sam osvjedoi da ga Bog poziva i da je uo Njegov glas. Samo ako sve drugo bude drao za tetu, moe dobiti Krista. Ilijin poziv Elizeju bio je vrlo slian pozivu koji je Krist uputio mladom uitelju Zakona. Zatraio je od njega da ostavi sve kuu, zemlju, prijatelje, bogatstvo, udobnost i dokolicu i poe za Uiteljem. ... Meutim, zajedno s Kristovim pozivom dolo je i pitanje: Jesmo li spremni napredovati? elimo li to? Hoemo li kao Mojsije radosno smatrati sramotu Kristovu veim bogatstvom od svega egipatskog blaga? Gospodin nee prihvatiti slubu s pola srca. Samo oni koji s ljubavlju ispunjavaju Boju volju, mogu obaviti savrenu slubu. ... Ako nastavimo upoznavati Gospodina spremno i radosno, mi emo spoznati da je Njegov dolazak ko zora pouzdan (Hoea 6,3). Ako odluimo sluati Krista, mi emo se odazvati Njegovom pozivu. Ako, dakle, tko hoe ii za 308

mnom, neka se odree samog sebe, neka uzme svoj kri i neka me slijedi! (Matej 16,24) Boje djelo je savrena cjelina ... i zato je vano da Kristov radnik bude uz Uitelja u svakom podruju. to god ini, treba uiniti tono i brzo. Srce treba biti zaposleno. (Youths Instructor, 21. travnja 1898.) 7. rujna 262

Nikada se ne osvri
Trim prema cilju da postignem nagradu nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu. (Filipljanima 3,14) Elizej je odmah ostavio sve da bi zapoeo svoju slubu. Njegov rastanak s obitelji nije bio tuan ili ispunjen gorkim kajanjem. Priredili su gozbu u svojem domu da bi proslavili ast koja je bila ukazana jednom pripadniku obitelji. Koji je bio Elizejev prvi posao? Obavljanje malih zadaa i to s radosnim srcem! Bio je prorokov osobni sluga! Za njega pie da je donosio vodu i pomagao Iliji u pranju ruku. Poto je neko vrijeme proveo u prorokovoj slubi, bio je pozvan da zauzme svoje mjesto u prvom redu. U njegovo vrijeme nitko drugi nije bio vei od njega. Radio je kao Ilijin uenik, a onda je dolo vrijeme kada je proroki poglavar morao ustupiti svoje mjesto, i kada je onaj koji mu je bio podreen, postavljen na njegovo mjesto. Kao to se Ilija pripremao da bude uzet na Nebo, tako se Elizej pripremao da postane prorokov nasljednik. U Gilgalu se nalazila proroka kola, ali i u Betelu i Jerihonu. Ilija je poelio posjetiti ta vana mjesta prije nego to se rastane s njima. Njegov duh se razveselio kada je po Gospodnjoj uputi dobio doputenje da vidi proroke kole i pregleda djelo koje se obavljalo u tim vanim ustanovama kolovanje koje je u mislima uenika odravalo sjeanje na Boja divna djela, koje je osim toga uzdizalo Boji zakon i inilo ga slavnim. ... U svakom mjestu do kojeg je pratio Iliju, Elizej je dobivao priliku da se odvoji od njega. Ostani ipak ovdje (2. o kralje309

vima 2,4), govorio mu je Ilija. Tako je Elizejeva vjera bila iskuana u svakom mjestu. Meutim, orui njive, Elizej je nauio ne preputati se obeshrabrenju. On je sada stavio svoju ruku na plug druge vrste i nije htio odustati ili se obeshrabriti. Kada god mu je bio upuen poziv da se vrati, odgovorio je: ivota mi Jahvina i tvoga: ja te neu ostaviti. (2. o kraljevima 2,4.6) Otad je Elizej stajao na Ilijinom mjestu. ... Najvia osposobljenost bilo koga na nekom odgovornom mjestu ogleda se u spremnosti da odmah poslua Gospodnju rije. ... Elizej je stavio svoju ruku na plug i nije se osvrtao. On je pokazao svoju odlunost i vrsto se oslanjao na Boga. Ovu pouku trebamo paljivo prouiti. Ni u kom sluaju ne smijemo skrenuti s puta vjernosti. ... Boja rije treba biti na savjetnik. Gospodin e izabrati one koji pokau savrenu i potpunu poslunost Njemu. (Youths Instructor, 28. travnja 1898.)

263

8. rujna

Timotej
Neka te nitko ne prezire zbog tvoje mladosti! tovie, budi uzorom vjernicima u rijei, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u istoi! (1. Timoteju 4,12) Boja rije bila je pravilo koje je vodilo Timoteja. ... Njegovi uitelji u domu suraivali su s Bogom u odgoju ovog mladog ovjeka da nosi terete koji e biti poloeni na njegova plea u ranoj mladosti. Timotej je bio jo mlad kada ga je Bog izabrao za uitelja. Meutim, njegova naela bila su tako uvrena pravilnim odgojem da je bio osposobljen za vjerskog uitelja koji e djelovati pod nadzorom Pavla, velikog apostola neznaboaca. Iako mlad, nosio je velike odgovornosti s kranskom krotkou. Bio je vjeran, vrst i poten i Pavao ga je uzeo za svojeg pratioca u radu i na putovanjima kako bi mogao uivati prednosti apostolovog iskustva u propovijedanju Evanelja i osnivanju crkava. 310

Pavao je volio Timoteja zato to je Timotej volio Gospodina. Veliki apostol ga je esto uzimao nasamo i postavljao mu pitanja iz povijesti zapisane u Pismu. Uio ga je izbjegavati svaki zli put, govorio mu je da e blagoslovi uvijek pratiti one koji su vjerni i poteni, da e im dati plemenitu muevnost. ... Neposredno uoi svoje smrti, apostol Pavao je izjavio: A ti ostani u onome to si nauio i vrstom vjerom prihvatio, jer zna od kojih si to nauio i jer od djetinjstva poznaje sveta Pisma koja te mogu uiniti mudrim za spasenje po vjeri u Krista Isusa. (2. Timoteju 3,14,15) Pavao je to mogao slobodno napisati, jer Timotej nije napredovao u duhu samodovoljnosti. On je radio zajedno s Pavlom, traei njegov savjet i pouku. Nije se preputao svojim pobudama. Pokazivao je promiljenost i smireno razmiljanje, ispitujui na svakom koraku: Je li ovo put Gospodnji? Pazi na samog sebe i na nauku! Ustraj u ovim dunostima, jer radei ovo spasit e i samog sebe i svoje sluatelje! (1. Timoteju 4,16) Savjet upuen Timoteju treba sluati u svakom domainstvu tako da postane odgojna sila u svakoj obitelji i svakoj koli. (Youths Instructor, 5. svibnja 1898.) 9. rujna 264

Josip, Boji nepokolebljivi svjedok

Jahve je bio s Josipom, zato je u svemu imao sreu: Egipanin ga uzme k sebi u kuu. (Postanak 39,2) Boji plan je bio da preko Josipa biblijsku religiju proiri meu Egipanima. Ovaj vjerni svjedok trebao je predstavljati Krista na kraljevskom dvoru. Bog je preko snova razgovarao s Josipom u njegovoj mladosti, nagovjetavajui mu visoki poloaj na koji e biti pozvan. Da bi sprijeila ispunjenje njegovih snova, Josipova braa prodala su ga kao roba, ali je njihovo okrutno djelo doprinijelo ostvarenju snova. Oni koji pokuavaju sprijeiti Boje namjere i protive se Njegovoj volji, mogu privremeno naizgled i napredovati, ali Bog uvijek ostvaruje svoje namjere i pokazat e se tko je vladar Neba i Zemlje. 311

Josip je smatrao da je njegova prodaja u Egipat najvea nesrea koja ga je mogla zadesiti, ali je uvidio da se mora puno vie osloniti na Boga nego u vrijeme kada je bio zatien oevom ljubavlju. Josip je donio Boga sa sobom u Egipat i ta injenica postala je oigledna u njegovom razumnom dranju usred svih alosnih zbivanja. ... Boji je plan da oni koji Ga vole i slave Njegovo ime i sami steknu poasti i da se slava koju su odavali Bogu svojim ponaanjem odrazi u njihovom ivotu. Josipov karakter nije se promijenio kada je dobio povjerljiv i odgovoran poloaj. On se naao na mjestu na kojem e njegova vrlina zasjati odreenim sjajem preko njegovih dobrih djela. Boji blagoslov je poivao na njemu u kui i izvan nje. Sve odgovornosti u Potifarovoj kui bile su stavljene u njegove ruke. U svemu tome on je pokazao nepokolebljivo potenje zato to je volio Boga i bojao Ga se. Nalazei se u drutvu uenih ljudi, stjecao je znanstvene spoznaje i uio jezik. To je bila njegova praktina kola, tako da je u ranoj muevnoj dobi bio osposobljen za mjesto prvog ovjeka u egipatskoj vladi. Prouavao je podatke koji e mu biti potrebni za obavljanje njegove budue odgovorne dunosti. On je prikupio svu mudrost, znanje i taktinost koje su mu okolnosti omoguile, a njih nije bilo malo. Ipak, njegovo srce ostalo je vrsto uz Boga. Sjedinilo se ljudsko znanje i boanska mudrost i on je postao sjajno svjetlo, odraz sjajnih zraka Sunca Pravednosti usred guste tame neznabotva. Ovdje je hebrejska religija pokazala sasvim drugaiji karakter od religijskih obreda i idolopoklonikih obiaja Egipana. (Youths Instructor, 11. oujka 1897.)

265

10. rujna

Pobjednik nad kunjama

Pa kako bih ja mogao uiniti tako veliku opainu i sagrijeiti protiv Boga! (Postanak 39,9) Kada je dola kunja, kada se jedna ena posluila svim svojim vjetinama da ga uvue u bezakonje, Josip je sauvao 312

potenje. Ljubazne rijei i lukave molbe nisu ga ni za dlaku mogle skrenuti od onoga to je pravo. Sve to bilo je upueno uima koje nisu ule. Boji zakon je utvrdio njegovu duu. Odgovorio je drskoj napasnici: Pa kako bih ja mogao uiniti tako veliku opainu i sagrijeiti protiv Boga! ena nije uspjela ostvariti svoju namjeru i Josipa navesti na grijeh. Sotona je bio pobijeen. A onda je Josip ustanovio da usne koje hvale mogu i lagati. Potifarova ena osvetila mu se kada je podigla optubu protiv njega. Zato to nije sagrijeio protiv onoga koji mu je ukazao povjerenje, izgubio je poasti koje je u Bojoj milosti s pravom zasluio i koje su ga dovele u dodir s velikim ljudima u Egiptu. Ovo iznenadno i sramotno udaljavanje s poloaja povjerljivog, asnog sluge i sputanje na poloaj osuenog zloinca potpuno bi ga dotuklo da ga nije odrala Boja ruka. Njegovo povjerenje u Boga ostalo je nepokolebljivo. Boja ljubav odrala je njegovu duu u savrenom miru. Nebo je bilo blizu plodne egipatske nizine, jer je tu bio mladi koji se drao Gospodnjih putova. Isus je bio s njime u tamnici pouavajui, jaajui i odravajui njegov um i njegovu duu kako bi nebesko svjetlo moglo zablistati preko njega. Josip je bio kuan roditeljskom ljubavlju i pristranou; neprijateljstvom, zaviu i mrnjom svoje brae; potovanjem i povjerenjem svojega gospodara; i svojim visokim poasnim poloajem. Bio je kuan zavoenjem jedne ene, laskanjem njezinih usana i njenom nezakonitom ljubavlju. Meutim, vrstina Josipove vrline pomogla mu je da ne slua glas kuaa. Gospodnji Zakon bio je njegova radost i nije se mogao ni elio udaljiti od njegovih propisa. ... Dok je bio u tamnici, Josipu je bilo doputeno da se slobodno kree i svijetli svojim drugovima u nevolji. Ova tamnica bila je za njega odlina kola. ... On je u svakom razdoblju svoje pripreme prepoznavao nadmonost Bojeg zakona i na temelju svojeg iskustva i promatranja uio biti pravedan i milostiv i tako je prikazivao Boji karakter. ... U Josipove ruke uskoro je trebala biti stavljena mo i preko njega se trebao otkriti Bog kao vladar Neba i Zemlje. Meutim, morao se vjebati u tekim okolnostima u koli u kojoj Gospodin eli da ue Njegova djeca. (Youths Instructor, 11. oujka 1897.) 313

266

11. rujna

Tumaenje snova
Usnio sam san, a nitko ga ne moe protumaiti. uo sam o tebi da moe protumaiti san im ga uje. (Postanak 41,15) Kada je tumaio snove peharniku i pekaru, Josip je zamolio peharnika da ga se sjeti kada bude vraen na svoj stari poloaj, ali je ovaj zaboravio na njega i morao je provesti jo dvije godine u tamnici. Meutim, osoba na mnogo veem poloaju od peharnika sanjala je san i kada ga nitko nije mogao protumaiti, peharnik se ipak sjetio Josipa. Faraon odmah poalje po Josipa; izvuku ga bre-bolje iz tamnice; oiaju mu kosu, obuku novo odijelo, i on stupi pred faraona. Onda faraon ree Josipu: Usnio sam san, a nitko ga ne moe protumaiti. uo sam o tebi da moe protumaiti san im ga uje. (Postanak 41,14-16) Po mudrosti koju je dobio od Boga, Josip je mogao prepoznati pravi smisao sna. Vidio je divna Boja djela, i sve je veoma jasno objavio faraonu. Otkrio mu je da e zemlju pogoditi dugotrajna glad, ali i planove koje treba ostvariti da bi se narod spasio od unitenja. ... Njegove rijei bile su primljene kao zlato, pa je dobio odgovor: Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao to si ti. Ti e biti upravitelj moga dvora: sav e se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja u biti vei od tebe. (Postanak 42,39.40) Josip je prikazivao Krista. On je stajao mnogo godina kao potovani upravitelj u Egiptu. U njegovom ivotu i karakteru otkrivalo se ono to je lijepo i neporono i plemenito. Podnosei svoje alosti u tekim okolnostima, pobjeujui kunje, Josip je bio jedno s Kristom po svojem karakteru. ... Blistajui nebeskim sjajem, Josipov primjer nije zablistao uzalud meu narodom za koji se Krist rtvovao narodom koji je Bog uzeo pod svoju zatitu i na koji izlijeva ne samo svoje zemaljske i prolazne, ve i vjene duhovne blagoslove da bi ga privukao k sebi. (Youths Instructor, 11. oujka 1897.) 314

12. rujna

267

Pozivanje Gideona
Tako su Midjanci bacili Izraela u veliku bijedu, te Izraelci zavapie Jahvi. (Suci 6,6) alosno je to se u povijesti Bojega izabranoga naroda tako esto ponavljaju tune prie o otpadu i kazni. Zbog njegovih grijeha, bila je povuena zatitnika Boja ruka nad Izraelom i on je bio preputen na milost i nemilost svojim neprijateljima. Divlji, okrutni pustinjski narodi Midjanci i Amaleani u takvu mnotvu kao skakavci (Suci 6,5), upadali su u naletima u zemlju sa svojim stadima i krdima i podizali svoje atore u ravnicama i dolinama. Dolazili su im je poinjala sazrijevati etva, i ostajali sve dok i posljednji zemaljski plodovi ne bi bili pokupljeni. Pustoili su plodove polja, pljakali i zlostavljali stanovnike, a onda se vraali u pustinju. ... Sedam godina trajala je ova nevolja, a onda se u svojoj tuzi narod sjetio Onoga koji ih je esto izbavljao, zavapili su Gospodinu i zatraili Njegovu pomo. ... Njihove molitve bile su usliane i ponovno je Gospodin postavio ovjeka po svojoj volji za izbavitelja u Izraelu. Tako izabran ovjek zvao se Gideon iz Manaeova plemena. ... Izraelci su samo uz najvee napore mogli sakriti toliko hrane da ne pomru od gladi. Meutim, Gideon je zadrao u svojem posjedu malu koliinu penice i plaei se vrhati je na uobiajenom javnom mjestu, odnio ju je u vinograd u blizini tijeska za vino. Vrijeme berbe groa ve je bilo davno prolo, pa Midjanci nee usmjeravati pozornost na to mjesto. ... Gideon je skoro zapao u oaj to nije uspio narod nadahnuti vjerom i hrabrou, ali je znao da e Gospodin initi silna djela za Izrael kakva je inio u prolosti. ... I dok se Gideon u mislima bavio ovom i slinim temama, iznenada se pred njim pojavio Boji Aneo i obratio mu se sljedeim rijeima: Jahve s tobom, hrabri junae! (redak 12) Gideonova potitenost pokazala se u njegovom odgovoru: Oh, gospodaru, ako je Jahve s nama, zato nas sve ovo snae? (redak 13) ... Duboko svjestan svoje nepripremljenosti za 315

tako vano djelo, Gideon je uskliknuo: Ali, gospodaru ... kako u izbaviti Izraela? Moj je rod najmanji u Manaeovu plemenu, a ja sam posljednji u kui svoga oca. (redak 15) ... Onda mu je Aneo uputio milostivo obeanje: Ja u biti s tobom, te e pobijediti Midjance kao jednoga. (redak 16) (Signs of the Times, 23. lipnja 1881.) 268 13. rujna

Jaanje povjerenja
Gideon mu ree: Ako sam naao milost u tvojim oima, daj mi znak da ti govori sa mnom. (Suci 6,17) Gideon je poelio neki dokaz da se Onaj koji s njim govori obraao Mojsiju iz grma koji je gorio i nije sagorijevao. Aneo je prikrio boansku slavu svoje prisutnosti, ali to nije bio nitko drugi do Krist, Boji Sin. Kada bi prorok ili neki aneo prenosio Boju poruku, govorio je: Uinit u kako je rekao Jahve, ali za Osobu koja je govorila s Gideonom ovako je reeno: Jahve mu ree: Ja u biti s tobom. elei ukazati posebnu ast svojem visokom Posjetitelju, poto je dobio obeanje da e Aneo ostati uz njega, Gideon je pourio do svojeg atora i iz svoje skromne zalihe pripremio jare i beskvasni kruh, i to postavio pred Njega. Gideon je bio siromaan, ali je spremno i bez gunanja pokazao gostoprimstvo. Kada je dar bio ponuen, Aneo je rekao: Uzmi meso i beskvasne hljebove, stavi ih na tu stijenu, a juhu prolij. (redak 20) Gideon je tako uinio i onda mu je Gospodin dao znak koji je traio. tapom koji je drao u ruci, Aneo je dodirnuo meso i beskvasne kruhove, a vatra je izbila iz stijene i pojela sve kao da se radi o rtvi, a ne o obroku za gosta, jer je tamo bio Bog, a ne ovjek. Nakon tog dokaza svoje boanske naravi, Aneo je nestao. Kada se uvjerio da je vidio Bojega Sina, Gideon se uplaio i uskliknuo: Jao, Jahve, Gospode! Anela Jahvina vidjeh licem u lice! (redak 22) Onda se Gospodin milostivo javio Gideonu jo jednom i rekao mu: Mir s tobom! Ne boj se, nee umrijeti! (redak 23) 316

Obitelj kojoj je Gideon pripadao bila je alosno optereena idolopoklonstvom. Njegov otac podigao je u Ofri, u mjestu u kojem je boravio, veliki rtvenik Baalu, pred kojim su se klanjali stanovnici iz okolnih gradova. Gideonu je bilo reeno da srui taj rtvenik i da umjesto njega podigne rtvenik Gospodinu iznad stijene na kojoj je bila spaljena rtva, i da Mu prinese novu rtvu. Gideon je vjerno obavio sve ove zadatke, ali je sve to uinio preko noi da ga netko ne bi sprijeio u tome, to bi se sigurno dogodilo da je pokuao preko dana. (Signs of the Times, 23. lipnja 1881.)

14. rujna

269

Pravda pobjeuje
Iste noi Jahve ree Gideonu: U svojega oca uzmi utovljena junca, junca od sedam godina, i razori Baalov rtvenik, i posijeci gaj pokraj njega. (Suci 6,25) Izbavitelj Izraela morao je objaviti rat idolopoklonstvu prije nego to e krenuti u rat protiv neprijatelja svojeg naroda. Boju ast trebao je uzdii iznad ugleda svojega oca, a Boje zapovijedi trebao je smatrati obvezatnijima od roditeljskog autoriteta. Prinoenje rtava Gospodinu bilo je stavljeno u ruke sveenicima i levitima i bilo je ogranieno na rtvenik u ilu, ali je Onaj koji je uspostavio hebrejski sustav i na koga su ukazivale sve te slube imao pravo mijenjati njegova pravila. U ovom sluaju naao je za potrebno da zanemari ritualne propise. Bilo je izuzetno vano da osloboenju Izraela prethodi sveani prosvjed protiv tovanja Baala i priznanje Gospodina kao jedinog istinitog i ivoga Boga. Kada su ljudi u gradu rano toga jutra izili s namjerom da upute svoje molitve Baalu, bili su vrlo iznenaeni i razljueni onim to se dogodilo. Uskoro se razglasilo da je sve to uinio Gideon i ove zavedene idolopoklonike nije moglo zadovoljiti nita manje od njegove krvi. ... Gideon je svojem ocu Joau ispriao sve o posjetu Anela i o obeanju da e Izrael biti osloboen. Prenio mu je i boan317

sku zapovijed da uniti Baalov rtvenik. Gospodnji Duh utjecao je na Joaevo srce. Vidio je da bogovi kojima je sluio ne mogu spasiti ni same sebe od unitenja i da zato ne mogu zatititi ni svoje sljedbenike. Kada je idolopokloniko mnotvo zatrailo Gideonovu smrt, Joa je neustraivo stao u njegovu obranu i pokazao narodu koliko su bespomoni i nedostojni oboavanja i povjerenja njihovi bogovi. Zar ete vi braniti Baala? Zar ete ga vi spasavati? Tko brani Baala, bit e pogubljen prije sutranjeg dana. Ako je on bog, neka se sam brani od Gideona to mu je razorio rtvenik. ... Sve zamisli o nasilju su nestale i kada je Gideon, pokrenut Bojim Duhom, zatrubio u trubu i tako pozvao narod u rat, oni su bili meu prvima koji su se okupili oko njega. Poslao je zatim glasnike svim pripadnicima svojeg, Manaeova plemena, ali i Aerova, Zebulunova i Naftalijeva i svi su se radosno odazvali. ... Zlo naizgled moe privremeno prevladati, ali e na kraju pobijediti pravda. (Signs of the Times, 23. lipnja 1881.) 270 15. rujna

Potreba za veim povjerenjem

I Bog one noi uini tako: samo je runo ostalo suho, a po svoj zemlji pala rosa. (Suci 6,40) Gideon je duboko osjeao svoju nesposobnost za veliko djelo koje mu je predstojalo. Nije se usuivao stati na elo vojske ako nema jasnu potvrdu da ga je Gospodin pozvao na ovo djelo i da e On biti s njim. Molio se: Ako zaista hoe osloboditi Izraela mojom rukom, kao to si obeao, evo u metnuti ovje runo na gumno: ako bude rose samo na runu, a zemlja ostane suha, tada u znati da e mojom rukom izbaviti Izraela, kao to si obeao. (Suci 6,36.37) Gospodin je usliao molitvu svojega sluge. Ujutro je runo bilo mokro, dok je tlo bilo suho. Meutim, sada mu je nevjerovanje govorilo da runo sasvim prirodno upija vlagu iz zraka i da ispit nije dovoljno pouzdan. Zato je zatraio obnavljanje znaka, ponizno se molei da svojim nevjerovanjem ne bi naljutio Boga. Njegov zahtjev bio je prihvaen. 318

Gospodin za svoju slubu ne bira uvijek ljude s najveim talentima, ve one koje moe uporabiti na najbolji nain. ... Bog e prihvatiti slubu svih onih koji su posluni Njegovoj volji, koji ni zbog kojeg razloga nee htjeti uprljati svoju savjest, koji nijednom utjecaju nee dopustiti da ih skrene s puta dunosti. Mi sami moemo odluiti hoe li izvjetaj o naem ivotu biti takav da ga se neemo zastidjeti kada se otkriju tajne svih srca, kada svaije djelo bude izmjereno na mjerilima istine. Gospodin zapoljava mukarce i ene kao svoje suradnike, ali neka nitko ne misli da je nezamjenjiv u Bojem djelu, da se bez njega ne moe. ... Pouljivi ljudi puni povjerenja, koji imaju prave namjere i isto srce, ne moraju ekati na neku veliku priliku ili stei izvanredne sposobnosti prije nego to e uporabiti svoje snage. Ne trebaju ni stajati neodluni, puni pitanja i straha to e svijet rei ili misliti o njima. Ne trebamo se zamarati brigama i strahovanjima, ve ii dalje, mirno i vjerno radei posao koji nam je Bog odredio, preputajui uspjeh u Njegove ruke. Neka na svakidanji ivot u svemu bude odraz Kristovog ivota, pa e svjedoanstvo objavljeno svijetu na taj nain imati snaan utjecaj. ... Veliki sukob izmeu istine i lai na svojim e pleima morati iznijeti mukarci i ene koji su zapalili svoju svjetiljku na boanskom oltaru. (Signs of the Times, 23. lipnja 1881.)

16. rujna

271

Spremnost izabranih
Tada Jahve ree Gideonu: Previe je naroda s tobom a da bih predao Midjance u njegove ruke. Izrael bi se mogao pohvaliti i rei: Vlastita me ruka izbavila. (Suci 7,2) Gideonova hrabrost vrlo je ojaala dokazima boanske naklonosti koja mu je ukazana. Bez oklijevanja je iziao sa svojim snagama u bitku protiv Midjanaca. Meutim, sada ga je oekivao novi, mnogo otriji ispit vjere. Dok se nepregledno mnotvo napadaa irilo pred njim trideset dvije tisue Izra319

elaca izgledale su prema njima kao aica ljudi, bila mu je upuena rije Gospodnja: Tada Jahve ree Gideonu: Previe je naroda s tobom a da bih predao Midjance u njegove ruke. Izrael bi se mogao pohvaliti i rei: Vlastita me ruka izbavila. Zato oglasi da narod uje: Tko se boji i strahuje, neka se vrati. (Suci 7,2.3) Budui da mu je izraelska vojska izgledala mnogo slabija od brojano nadmonijeg neprijatelja, Gideon se suzdrao od uobiajenog proglasa prije bitke. Bio je zaprepaten Gospodnjom izjavom da mu je vojska prevelika. Meutim, Gospodin je uoio oholost i nevjerovanje u srcima ovog naroda. Potaknuti Gideonovim pozivom spremno su se odazvali, ali kada su ugledali mnotvo Midjanaca, njihova hrabrost je nestala. ... Umjesto da misle da ih je previe, Izraelci su smatrali da je njihov broj premali, ali Gideon je objavio poruku koju mu je uputio Gospodin. Sa srcem koje je bilo puno straha gledao je ... kako odlaze dvije treine njegovih vojnika. ... Gospodnja poruka ponovno je objavljena Njegovom sluzi: Jo je previe naroda. Povedi ih na vodu, i ondje u ih iskuati. Za koga ti kaem: Neka ide s tobom, taj e s tobom ii. A za koga ti kaem: Neka ne ide s tobom, taj nee ii. (redak 4) Neki su urno uzimali pomalo vode jednom rukom i pili je u hodu, dok su se skoro svi ostali sagnuli, spustili na koljena i polako pili s povrine vode. Onih koji su uzimali vodu rukom bilo je samo tri stotine od deset tisua, ali su upravo oni bili izabrani, a svim ostalim vojnicima bilo je reeno da se vrate svojim kuama. Ovdje svi moemo vidjeti jednostavna sredstva kojima se ponekad ispituje karakter. ... Ljudi po Bojem izboru bili su oni rijetki pojedinci koji nisu doputali da ih njihove potrebe ometaju u izvravanju dunosti. (Signs of the Times, 30. lipnja 1881.)

320

17. rujna

272

Oslukivanje
Ako se boji napasti, sii najprije u tabor s Purom, momkom svojim; sluaj to govore; ohrabrit e se i napast e na tabor. (Suci 7,10.11) Kada je stao na elo trideset tisua vojnika koji su krenuli u rat protiv Midjanaca, Gideon je osjetio da nee postii uspjeh ako Gospodin ne bude udesno djelovao na strani Izraela. Na boansku zapovijed, izraelske su snage u nekoliko navrata bile smanjivane, sve dok nije preostalo samo tri stotine ljudi koji su se trebali suprotstaviti tom nepreglednom mnotvu. Zar je bilo neobino to je njegovo srce klonulo dok je razmiljao o sutranjem sukobu? Meutim, Gospodin nije ostavio svojega vjernog slugu u oaju. Progovorio je Gideonu u nonom vienju i naredio mu da zajedno s Purom, svojim povjerljivim pratiocem, sie u midjanski tabor, nagovjetavajui mu da e tamo uti neto to e ga ohrabriti. ekajui tamo u mraku i tiini, uo je jednog vojnika koji se upravo probudio kako pria svoj san svojem suborcu: Usnuo sam kako se pogaa jemenog kruha kotrlja u midjanski tabor: dokotrlja se do jednog atora i pogodi, a ator pade, prevrnu se. (Suci 7,13) Drugi je odgovorio rijeima koje su uzburkale srce nevidljivog sluatelja: A drug mu odgovori: Nje to drugo nego ma Gideona, Joaeva sina, Izraelca. Bog mu je predao u ruke Midjance i sav tabor. (redak 14) Gideon je prepoznao glas Boga koji mu je progovorio preko glasa ovih midjanskih stranaca. Njegova vjera i hrabrost jako su ojaale i radovao se to izraelski Bog moe preko najskromnijih sredstava poniziti ljudsku oholost. Pun povjerenja i nade vratio se malom broju ljudi koje je imao pod svojim zapovjednitvom i rekao im: Ustajte, jer vam je Jahve predao u ruke tabor midjanski! (redak 15) I kao to je onaj kruh isprevrtao atore koje je udario, tako e i aica Izraelaca unititi mnogobrojne i mone neprijatelje. Sam Gospodin usmjerio je Gideonov um da prihvati plan koji je odmah poeo ostvarivati. ... 321

Kakve pouke o poniznosti i vjeri moemo nauiti dok istraujemo Boja djela u kojima su sudjelovala Njegova stvorenja! (Signs of the Times, 14. srpnja 1881.) 273 18. rujna

Boja sveobuhvatna ljubav

Za Jahvu i Gideona! (Suci 7,18) Sam Gospodin usmjeravao je Gideonov um da prihvati plan. ... On je tri stotine ljudi podijelio u tri ete. Svakom mukarcu dao je po trubu i duboku glinenu posudu u kojoj je bila sakrivena zapaljena svjetiljka. Zatim je svoje ljude postavio na takav nain da su okruili cijeli midjanski tabor. Unaprijed su bili poueni to trebaju uiniti. U pola noi, na Gideonov znak, sve tri ete zatrubile su u trube, izvukle svjetiljke iz vreva, razbile vreve i istodobno povikale: Za Jahvu i Gideona! Svjetlo tri stotine svjetiljki probila je pononu tamu i glasna vika iz tri stotine grla iznenada je probudila usnulu vojsku. Uvjereni da su preputeni na milost i nemilost nadmonom neprijatelju, Midjance je zahvatio panini strah. Strani prizori zbrke mogli su se vidjeti na sve strane. U velikom strahu poeli su bjeati u svim smjerovima i smatrajui svoje suborce neprijateljima, stali su ubijati jedni druge. Kada se vijest o pobjedi Izraelaca proirila, mnogi vojnici koji su bili poslani svojim kuama, vratili su se i prikljuili progonu svojih uspanienih neprijatelja. Gideon je poslao glasnike Efrajimovom plemenu zahtijevajui od njih da zatvore prelaze preko Jordana kako bjegunci ne bi mogli pobjei prema istoku. U ovom stranom porazu bilo je pobijeno najmanje stotinu dvadeset tisua napadaa, i Midjanci su bili tako potueni da vie nikada nisu bili sposobni zaratiti protiv Izraela. Ostatak od petnaest tisua, koji je uspio pobjei preko rijeke, pratili su Gideon i njegove tri stotine vjernih vojnika i potpuno porazili Zebaha i Salmuna, dvojicu midjanskih knezova, koji su takoer poginuli. ... Zbog oholosti i astoljublja ljudskog roda, Bog je odluio izvriti svoje silno djelo najjednostavnijim i najskromnijim sredstvima. ... 322

On se za djela svojeg stvaranja brine neumorno i neprestano. Kada ljudi pou na svoj svakidanji posao, kada se posvete molitvi, kada legnu u postelju nou, kada ujutro ustaju, kada se bogatai goste u svojim palaama, kada siromasi okupe svoju djecu oko svojih oskudnih stolova, svi oni nalaze se na oku njihovog nebeskog Oca. Skromnim molitvama i s potpunim pouzdanjem trebamo traiti savjete od Boga. ... Onda e sva naa djela biti uinjena razborito, a naa energija bit e pravilno usmjerena. (Signs of the Times, 14. travnja 1881.)

19. rujna

274

Gospodnja pobjeda
Tad Jahve ree Gideonu: Sa one tri stotine ljudi koji su laptali vodu ja u vas izbaviti, i predat u Midjance u vae ruke. (Suci 7,7) Vijest o midjanskom porazu brzo se rairila nadaleko i nairoko istiui da je Bog Izraelaca vojevao za svoj narod. Nikakve rijei ne mogu opisati uas koji je zahvatio okolne narode kada su saznali na koji je jednostavan nain Izrael pobijedio svu mo i vjetinu hrabrog, ratobornog naroda. Kamo god je vijest stigla, svi su osjeali da se pobjeda moe pripisati jedino Bogu. Tako se Gospodnje ime proslavilo, vjera u Izraelu ojaala, a njihovi neprijatelji osramotili i zbunili. Nije dobro da Boji narod prihvati bezbonika pravila i obiaje. Boanska naela i nain postupanja bitno se razlikuju od svjetovnih. Povijest naroda ne biljei takve pobjede kao to je osvajanje Jerihona ili poraz Midjanaca. Nijedan vojskovoa neznaboakih vojski nikada nije vodio rat onako kao to su to inili Joua i Gideon. Ove pobjede upuuju veliku pouku da je Boja pomo jedini siguran temelj uspjeha, kada djeluje zajedno s ljudskim naporima. Oni koji se uzdaju u svoju mudrost i svoju vjetinu, sigurno e ostati razoarani. Sauvati jednostavnu vjeru jedini je siguran put u svim planovima i namjerama u ivotu. Ponizno uzdanje u Boga i vjerna 323

poslunost Njegovoj volji isto su tako bitni za krane koji vode duhovnu borbu, kao to su bili za Gideona i njegove hrabre suborce u voenju Gospodnjih bitaka. Boje zapovijedi treba izriito posluati, bez obzira na miljenje svijeta. Ovu pouku ne smiju zanemariti oni koji zauzimaju odgovorna mjesta meu svojim sugraanima. ... Svi bi trebali ozbiljno iskoristiti svaku prednost koju donosi vjera i svakoga dana traiti Boga da upoznaju Njegovu volju. Trebali bi marljivo istraivati ivot i rijei Isusa Krista, a Njegove pouke radosno sluati. Oni koji se tako budu oblaili u sve Boje oruje, ne trebaju se plaiti Bojih neprijatelja. Oni mogu biti sigurni u prisutnost i zatitu Zapovjednika Gospodnje vojske. ... Gospodin je spreman svojem narodu pokloniti dragocjeno iskustvo. ... On e ga pouiti da svoje prosuivanje i svoju volju bezuvjetno pokori Njegovoj. Onda e vidjeti i saznati da sami od sebe ne mogu nita initi i da je Bog sve u svemu. (Signs of the Times, 21. srpnja 1881.)

275

20. rujna

Gospodin e se pobrinuti
Ali na tvoju rije bacit u mree. (Luka 5,5) Ivan je bio meu prvima koji su priznali Isusa kao Mesiju. On je sluao propovijedanje Ivana Krstitelja i znao je da je Krstitelj bio poslan kao pretea Nade Izraelove. Ivanu i Andriji Ivan Krstitelj je ukazao na Isusa kao na Janje Boje (Ivan 1,36). ... Isus je primijetio da Ga slijede i pozdravio ih je u svojem skromnom boravitu. Oni su ostali s Njim te noi i kada su otili, njihova vjera u Njegovu boansku narav bila je potpuno potvrena. Andrija je krenuo u potragu za svojim bratom imunom i doveo ga Isusu, radosno objavljujui: Nali smo Mesiju. (Ivan 1,41) Sljedeeg dana Isus je pozvao Filipa da Ga slijedi. ... Andrija, Petar, Jakov i Ivan bili su otada poznati kao Isusovi uenici. ... Iako su sluali Isusove propovijedi i provodili mnogo vremena u Njegovom drutvu, i dalje su obavljali svoje skromno 324

zanimanje; ipak je dolo vrijeme da ostave svoje ribarske amce i svoje mree i da se puno vre poveu s Isusom. Mnotvo je sada pratilo Njegovu slubu i dok je uio kraj Genezaretskog jezera, ljudi su se toliko tiskali oko Njega da uju Boju rije da je morao ui u Petrov amac i odatle pouavati narod koji je ostao na obali. Kada je prestao govoriti, rekao je Petru: Izvezi na puinu pa bacite mree svoje za lov! (Luka 5,4) Petar je odgovorio da su se muili cijele noi i da nita nisu ulovili. Njihov trud ostao je neuspjean u vrijeme koje se smatra najboljim za ribarenje i zato sada nije bilo nikakvog izgleda, barem s ljudskog gledita, da postignu uspjeh; ali, rekao je Petar, na tvoju rije bacit u mree (redak 5). Tako je i uinio i ulov je bio tako velik da ga mrea nije mogla zadrati pa su u pomo bili pozvani Jakov i Ivan, suradnici Andrije i Petra. ... Pred njima je bilo vano i sveano djelo. Trebali su ostaviti svoj jedini izvor sredstava i ivot provoditi u nesebinom naporu da spaavaju grenike koji propadaju, ali prije nego to ih je pozvao na takav ivot samoodricanja i ovisnosti o Bogu, Spasitelj pun ljubavi pokazao im je da se On, Gospodar Neba i Zemlje, moe obilato pobrinuti za sve njihove potrebe. (Signs of the Times, 8. sijenja 1885.)

21. rujna

276

Jednostavna vjera
Jo je Filistejac rekao: Ja sam danas izazvao Izraelove bojne redove. Dajte mi ovjeka da se ogledamo u dvoboju! (1. Samuelova 17,10) etrdeset dana Izraelove ete drhtale su pred okrutnim izazovima Golijata, filistejskog gorostasa. Njihova srca klonula su u njima dok su promatrali njegovu golemu pojavu, visoku est i pol lakata, skoro 3,2 metra. Na njegovoj glavi bila je kaciga od mjedi, bio je zatien mjedenim oklopom teine pet tisua sikala, ili preko sedamdeset kilograma, a imao je i titnike na nogama. Njegov oklop bio je nainjen od mjedenih ploica koje su izgledale kao riblje ljuske i bile su tako usko 325

poredane da ih nikakvo koplje ili strijela nisu mogli probiti. ... U razdoblju od etrdeset dana, svakog jutra i veeri, Golijat je izlazio pred izraelski tabor glasno govorei: to ste izali da se svrstate za bitku? Nisam li ja Filistejac, a vi aulove sluge? Izaberite izmeu sebe jednoga ovjeka pa neka sie k meni! Ako pobijedi u borbi sa mnom i pogubi me, mi emo biti vae sluge. Ako li ja pobijedim njega i pogubim ga, onda ete vi biti nae sluge i nama ete robovati. Kad je aul i sav Izrael uo to je rekao Filistejac, obuze ih strah i drhat. (1. Samuelova 17,8-10) Nitko se nije usuivao izii protiv ovog izazivaa, dok se David, ozlojeen oholim idolopoklonikovim rijeima, nije ponudio aulu, spreman da se bori za slavu Boga i za ast Izraela. aul je dopustio pastiru da pokua, ali je njegovao malo nade da e David uspjeti u svojem hrabrom pothvatu. Bila je izdana naredba da se mladi odjene u kraljev osobni oklop. Na glavu mu je bila stavljena teka mjedena kaciga a na tijelo oklop, dok su ga opasali kraljevim maem. Tako opremljen, krenuo je na svoj zadatak, ali se brzo vratio natrag. ... Prva misao u umu zabrinutih promatraa bila je da David ne eli stavljati na kocku svoj ivot suoavajui se sa svojim protivnikom u tako neravnopravnoj borbi. Meutim, takva misao nije pala na um hrabrom mladiu. Kada se vratio aulu, zatraio je doputenje da skine teki oklop. Rekao je: Ne mogu hodati u tome, jer nisam navikao. (redak 39) Kakvo je nadahnue hrabrou i uzvienom vjerom pokazao ovaj jednostavni pastir pred vojskama Izraelaca i Filistejaca! (Signs of the Times, 10. kolovoza 1888.)

326

22. rujna

277

Djelovati po vjeri
A David odgovori Filistejcu: Ti ide na me s maem, s kopljem i sa sulicom, a ja idem na te u ime Jahve Sebaota, Boga Izraelovih eta koje si ti izazvao. (1. Samuelova 17,45) David je skinuo kraljevu opremu i umjesto nje uzeo u ruke samo svoj tap, pastirsku torbicu i jednostavnu praku. Izabravi pet glatkih oblutaka iz potoka, stavio ih je u torbicu i s prakom u ruci krenuo je prema Filistejcu. Izaziva je smjelo i ponosno iziao naprijed u dvoboj s najmonijim ratnikom u Izraelu. Pred njim je iao njegov titonoa i on je izgledao kao da mu se nita ne moe oduprijeti. Kada se pribliio Davidu, vidio je samo momia koji se zbog svoje mladosti mogao nazvati djeakom. Njegovo lice bilo je rumeno od zdravlja; njegov vitki stas, nezatien oklopom, pokazivao je sve odlike mladosti koje su bile u otroj suprotnosti s velikim Filistejevim razmjerima. Golijat se zaprepastio i naljutio. Svoju odbojnost izrazio je rijeima koje su bile sraunate da preplae i obeshrabre drskog mladia koji je stajao pred njim. Zar sam ja pseto, viknuo je gorostas, te ide na me sa tapovima? Onda je Filistejac obasuo Davida svim moguim prokletstvima u ime svih bogova kojih se mogao sjetiti. Povikao je prezrivo: Doi k meni, da dam tvoje meso pticama nebeskim i zvijerima zemaljskim! (redak 44) Ova drska prijetnja samo je doprinijela da se mladi nadahne uzvienijom hrabrou i da se u njegovim grudima rasplamsa jo vea elja da utia neprijatelja svojega naroda. Nije ustuknuo pred filistejskim izazivaem. Znao je da se bori za ast svojega Boga i za izbavljenje Izraela i njegovo srce bilo je puno smirene vjere i nade. David je istupio naprijed i obratio se svojem protivniku jezikom koji je istodobno zvuao skromno i rjeito. Rekao je Filistejcu: Ti ide na me s maem, s kopljem i sa sulicom, a ja idem na te u ime Jahve Sebaota, Boga Izraelovih eta koje si ti izazvao. Danas e te Jahve predati u moju ruku, ja u te ubiti, skinut u tvoju glavu i jo u danas tvoje mrtvo tijelo i 327

mrtva tjelesa filistejske vojske dati pticama nebeskim i zvijerima zemaljskim. Sva e zemlja znati da ima Bog u Izraelu. (redci 45.46) (Signs of the Times, 10. kolovoza 1888.)

278

23. rujna

Jednostavna vjera nagraena

I sav e ovaj zbor znati da Jahve ne daje pobjedu maem ni kopljem, jer je Jahve gospodar bitke, i on vas predaje u nae ruke. (1. Samuelova 17,47) Kakvo je nadahnue hrabrou i uzvienom vjerom pokazao ovaj skromni pastir pred vojskama Izraelaca i Filistejaca! uo se prizvuk neustraivosti u njegovom glasu, izgled pobjede i radosti na njegovom lijepom licu. ... I dok je Davidov snani glas izgovarao rijei povjerenja i pobjede, Golijatov gnjev razgorio se do usijanja. U svojoj ljutini podigao je svoju kacigu koja je titila njegovo elo i pokrenut mrnjom, pourio se osvetiti svojem protivniku. Jiajev sin bio je spreman za svojeg protivnika. Obje vojske pratile su prizor s najveom moguom radoznalou. Kad se Filistejac pribliio i poao prema Davidu, izae David iz bojnih redova i krenu pred Filistejca. David segnu rukom u torbu, izvadi iz nje kamen i hitnu ga iz prake. I pogodi Filistejca u elo; kamen mu se zabi u elo, i on pade niice na zemlju. (redci 48.49) Zaprepatenje se irilo u redovima obje vojske. Svi su bili uvjereni da e David biti ubijen, ali kada je kamen zazvidao kroz zrak, pravo prema cilju, vidjeli su monog ratnika kako drhti i iri ruke kao da je pogoen iznenadnim sljepilom. Div se zaljuljao, posrnuo i pao niice na zemlju. David nije ekao ni trenutka. Nije jo znao da je ivot diva doao kraju. Skoio je na srueno tijelo Filistejca i objema rukama izvukao Golijatov teki ma. Samo koji trenutak prije toga div je mahao njime pred Davidovim licem i hvalisao se da e odvojiti mladievu glavu od ramena i dati njegovo tijelo pticama nebeskim. Sada se na njemu ispunila volja Bojeg sluge. Podigao ga je u zrak i glava hvalisavca odvojila se od njegovog tijela i zakotr328

ljala po tlu. Iz izraelskog tabora zauli su se usklici oduevljenja. Filistejci su bili obuzeti uasom. Znali su da je dan izgubljen. Uasnuti i zbunjeni poeli su se povlaiti u neredu. ... Pobjedonosno raspoloeni Izraelci ... bacili su se na svoje neprijatelje u povlaenju i potjerae Filistejce do opkopa oko Gata i do gradskih vrata Ekrona. ... A David uze Filistejevu glavu i odnese je u Jeruzalem, a oruje njegovo poloi u svoj ator. (redci 52-54) (Signs of the Times, 10. kolovoza 1888.)

24. rujna

279

Danielovo posveenje Bogu

Jer bijae vjeran, na njemu ni nemara ni ogreenja. (Daniel 6,5) Kada je Darije postavio stotinu dvadeset knezova nad pokrajinama svojega kraljevstva, a nad njima tri nadzornika kojima e knezovi polagati raune, itamo da se Daniel toliko isticae svojim izvanrednim duhom iznad proelnika i satrapa te kralj miljae da ga postavi nad svim kraljevstvom (Daniel 6,4). Meutim, zli aneli, plaei se utjecaja ovog dobrog ovjeka na kralja i poslove njegovog kraljevstva, pokrenuli su upravitelje i knezove da budu zavidni. Ovi iskvareni ljudi pratili su svaki Danielov korak ne bi li mu pronali neku manu o kojoj bi mogli govoriti kralju, ali bezuspjeno. Jer bijae vjeran, na njemu ni nemara ni ogreenja. (redak 5) Sotona je onda pokuao uiniti da se Danielovo potenje i vjernost Bogu pretvori u uzrok njegovog unitenja. Knezovi i upravitelji izili su buntovno pred kralja i rekli: Svi proelnici kraljevstva, predstojnici i satrapi, savjetnici i namjesnici sloie se u tome da bi trebalo da kralj izda naredbu i zabranu: svaki onaj koji bi u roku od trideset dana upravio molbu na bilo kojega boga ili ovjeka, osim na tebe, o kralju, bit e baen u lavsku jamu. (redak 8) Time su polaskali kraljevoj oholosti. On nije znao za zavjeru protiv Daniela pa je odobrio njihov zahtjev. Proglas je bio potpisan i podupirao ga je nepromjenjivi zakon Medijaca i Perzijanaca. 329

Ovi zavidni ljudi nisu vjerovali da e Daniel biti nevjeran svojem Bogu niti da e se pokolebati u svojoj vjernosti naelima, i nisu se prevarili u svojoj ocjeni njegovog karaktera. Daniel je znao vrijednost razgovora s Bogom. Iako je dobro znao za kraljev proglas, i dalje je triput na dan kleao pred Bogom u molitvi, a prozori gornje sobe bijahu otvoreni prema Jeruzalemu (redak 11). Nije ni pokuao prikriti svoje ponaanje, iako je dobro znao kakve e posljedice iskrsnuti zbog njegove vjernosti Bogu. Vidio je opasnosti koje mu prijete na ivotnom putu, ali se nije pokolebao. Pred onima koji su ga htjeli unititi, nije htio ni naizgled prekinuti svoju vezu s Nebom. ... Znao je da nijedan ovjek, pa ak ni kralj, nema pravo stati izmeu njega i njegovog Boga i njegove savjesti niti ga ometati u bogosluju koje je prinosio svojem Stvoritelju. (Signs of the Times, 4. studenoga 1886.)

280

25. rujna

Primjer povjerenja i molitve

Tada kralj naredi da dovedu Daniela i da ga bace u lavsku jamu. Kralj ree Danielu: Bog tvoj, kome tako postojano slui, neka te izbavi. (Daniel 6,16) Daniel je zbog svoje molitve Bogu bio baen u lavovsku jamu. ... Meutim, on se nastavio moliti, ak i meu lavovima. Je li Bog zaboravio svojeg vjernog slugu i dopustio da bude uniten? O, ne! Isus, moni Zapovjednik nebeskih eta, poslao je svoje anele da zatvore usta gladnim lavovima kako ne bi nanijeli zlo Bojem ovjeku molitve; sve je bilo savreno mirno u toj stranoj jami. Kralj je bio svjedok udesnog Danielovog izbavljenja i izvadio ga iz jame s poastima, dok je one koji su se urotili da ga unite osudio na smrt zajedno s njihovim enama i djecom, na isti strani nain na koji su oni planirali ubiti Daniela. Zahvaljujui moralnoj hrabrosti tog ovjeka koji je, iako suoen sa smru, odluio krenuti pravim putem umjesto putem osobne koristi, Sotona je bio pobijeen, a Gospodin se proslavio. 330

Daniel je bio moralni i intelektualni div, ali takvu premo nije dostigao odjednom i bez napora. On je neprekidno teio za veim znanjem, za viim dostignuima. Drugi mladii imali su iste prednosti, ali nisu, kao on, uloili svu svoju energiju za traenje mudrosti poznavanje Boga kao to je otkriveno u Njegovoj rijei i Njegovim djelima. Daniel je bio obian mladi kada je bio doveden na neznaboaki dvor da slui babilonskom kralju; upravo zbog njegove izuzetne mladosti u kojoj je bio izloen svim kunjama na istonjakom dvoru, njegov plemeniti otpor prema zlu i njegovo ustrajno pristajanje uz ono to je pravo tijekom cijele njegove duge karijere, zasluuju jo vie divljenja. Njegov primjer treba postati izvor snage svima koji se nalaze u nevoljama i kunjama sve do dananjeg dana. ... Iz Danielovog ivota moemo nauiti da e se strogo potovanje Bojih zahtjeva pokazati kao blagoslov ne samo u buduem, besmrtnom ivotu, ve i u sadanjem. Zahvaljujui vjerskim naelima, moemo pobijediti sotonske kunje i zamisli onih koji ine zlo, ak ako to od nas iziskuje velike rtve. Mi ivimo u najsveanijem razdoblju povijesti ovoga svijeta, u vremenu u kojem bjesni posljednji veliki sukob izmeu istine i zablude, kada nam je potrebna hrabrost i vrstina da ostanemo na strani pravde i povjerenja u Boga u molitvi kakvo je imao Daniel. (Signs of the Times, 4. studenoga 1886.)

26. rujna

281

Preobraaj
Sin ovjeji nije doao da uniti ljudske ivote, nego da ih spasi. (Luka 9,56; ari) Ivan je bio uenik kojeg je Isus volio zato to je bio pun vjere i povjerenja i odano volio svojega Uitelja. Njegova ljubav prema Kristu bila je obiljeena jednostavnou i gorljivou. Ima nekih koji misle da je ova ljubav bila prirodna u njegovom karakteru, pa umjetnici esto prikazuju ovog uenika kao mekog, tromog, njenog po izgledu, ali ovakav nain prikazivanja 331

nije pravilan. Ivan i njegov brat nosili su nadimak sinovi groma (Marko 3,17). Ivan je bio ovjek odlunog karaktera, ali je nauio lekciju od svojeg Velikog Uitelja. Imao je karakterne mane i svako omalovaavanje Isusa izazivalo je njegovo ogorenje i ratobornost. Njegova ljubav prema Isusu bila je ljubav due spaene Isusovim zaslugama, ali su s tom ljubavlju dolazile i uroene negativne osobine koje je morao pobijediti. Jednom su prigodom on i njegov brat zahtijevali pravo na najvii poloaj u nebeskom kraljevstvu, a drugom je zabranio ovjeku da istjeruje demone i lijei bolesti zato to nije iao zajedno s uenicima. Jednom drugom prigodom, kada je vidio da Samarijanci omalovaavaju njegovog Uitelja, pozvao je oganj s neba da ih spali. Meutim, Krist ga je ukorio rekavi mu: Sin ovjeji nije doao da uniti ljudske ivote, nego da ih spasi. (Luka 9,56 ari) U karakteru i nauku Isusa Krista uenici su imali pravilo i primjer, a Kristova milost bila je preobraavajua sila, koja je pokretala udesne promjene u ivotu uenika. Uroene karakterne osobine, duh kriticizma, osvete, astoljublja, zla narav, sve to bilo je u karakteru omiljenog uenika i sve to on je morao pobijediti da bi postao Kristov predstavnik. On nije bio samo sluatelj, ve i izvritelj rijei svojega Gospodina. On je od Isusa nauio biti krotak i smjeran u srcu. ... Sve to bilo je posljedica druenja s Uiteljem. ... I nama je potrebna stalna budnost jer se pribliavamo Kristovom dolasku, pribliavamo se vremenu kada e Sotona raditi sa svakovrsnim pokvarenim zavoenjem, namijenjenim onima koji propadaju za kaznu to nisu prihvatili ljubav prema istini da bi se tako spasili (2. Solunjanima 2,10). Mi moramo prouavati Uzor i postati kao Isus koji je bio krotak i smjeran u srcu, neporoan i neokaljan. Moramo se uvijek sjeati da je Bog blizu nas i da je sve, veliko i malo, u Njegovim rukama. (Signs of the Times, 20. travnja 1891.)

332

27. rujna

282

Razlika izmeu Jude i Ivana

Kad to ree, Isus se potrese u duhu te sveano izjavi: Zaista, zaista, kaem vam, jedan e me od vas izdati. (Ivan 13,21) Prilike i prednosti ukazane Ivanu bile su ukazane i Judi. Ista naela istine bila su objavljena njegovom razumu, imao je priliku promatrati i primijeniti isti primjer Kristovog karaktera. Meutim, Juda nije postao izvritelj Kristovih rijei. Nezgodna narav, osvetoljubive sklonosti, mrane i turobne misli, sve to njegovao je dok Sotona nije zadobio potpunu vlast nad njim. Ivan je hodio u svjetlu i nije propustio prilike da pobijedi sebe, dok je Juda zadrao svoje mane i nije se elio preobraziti u Kristovo oblije; zato je postao predstavnik Kristovog neprijatelja i pokazivao osobine Zloga. Kada je dospio u Kristovo drutvo, Juda je imao i neke dragocjene karakterne osobine koje je Bog mogao uporabiti na blagoslov Crkvi. Da je bio spreman uzeti Kristov jaram, biti krotak i smjeran u srcu, mogao se ubrojiti meu najvanije apostole; ali je on otvrdnuo svoje srce kada mu je bilo ukazano na njegove nedostatke i pun oholosti i buntovnitva opredijelio se za sebino astoljublje i tako se onesposobio za djelo koje mu je Bog mogao povjeriti. Ivan i Petar, iako nesavreni, postali su posveeni istinom. Danas je isto onako kao to je bilo u Isusove dane. Kada su se uenici okupili, svatko je doao sa svojim manama, neki od njih s naslijeenim ili steenim sklonostima prema zlu. Tako i mi u svojim crkvenim odnosima nailazimo na mukarce i ene iji je karakter nedograen; ni jedan jedini od nas nije savren. Meutim, u Kristu i preko Krista trebamo ostati u Bojoj obitelji, uei se da postanemo jedinstveni u vjeri, u doktrini i duhu kako bismo na kraju mogli biti primljeni u vjene stanove. Mi emo imati svoje kunje, svoje nevolje, razlike u miljenjima, ali ako se Krist nastani u srcu svakoga od nas, nee biti nesloge. Kristova ljubav razvit e nau meusobnu ljubav, a Uiteljeve pouke uskladit e sve razlike dovodei nas u jedinstvo, sve dok ne budemo jedne misli i jed333

nog uma. Nestat e borbe oko prvenstva, nitko nee eljeti drugoga nadmaiti slavom, cijenit emo drugoga vie nego sebe i tako se ugraditi u duhovni hram za Gospodina. ... Pouke upuene Petru, Judi i ostalim uenicima korisne su i za nas i posebno su vane za ovo nae vrijeme. (Signs of the Times, 20. travnja 1891.)

283

28. rujna

Marijina rtva
Pustite je! Zato joj dosaujete? ree Isus. Ona je izvrila djelo ljubavi na meni. (Marko 14,6.7) Gozba u imunovoj kui okupila je mnoge idove jer su znali da e i Isus biti tamo. Ipak, nisu doli samo vidjeti Isusa, ve su mnogi bili radoznali i eljeli vidjeti onoga koji je uskrsnuo iz mrtvih. Mislili su da im Lazar moe ispriati neko lijepo iskustvo i bili su jako iznenaeni kada im nije nita otkrio. ... Meutim, Lazar je imao prekrasno svjedoanstvo o Isusovom radu. On je bio podignut u ivot da bude ivo svjedoanstvo o boanskoj moi. S dubokim osvjedoenjem i silom govorio je svima da je Isus Boji Sin. ... Isus je na gozbi sjedio za stolom zajedno sa imunom, koga je izlijeio od neke teke bolesti, s jedne strane, i Lazarom, koga je podigao iz groba, s druge. Marta je sluila kod stolova, dok je Marija ozbiljno pratila svaku rije koja je silazila s Isusovih usana. Krist je u svojoj milosti oprostio Marijine grijehe koji su bili mnogobrojni i teki. Lazar, njezin voljeni brat, Spasiteljevom je silom bio vraen iz groba i poklonjen svojoj obitelji; i Marijino srce bilo je puno zahvalnosti. eljela je uiniti neto za Spasitelja ime e Mu odati ast. Uz velika odricanja kupila je alabastrenu posudu punu skupocjene mirisne pomasti kojim je htjela pomazati Isusovo tijelo nakon Njegove smrti. Sada, uzevi posudu u svoje ruke, tiho ju je otvorila i izlila njezin sadraj na glavu i noge svojega Uitelja. Njezin in proao bi nezapaeno da pomast bogatim mirisom nije uinila svoju prisutnost vidljivom i objavila njezin 334

pothvat svim prisutnima. Neki su se zbog toga ljutili i jedan drugom govorili: emu to rasipanje pomasti! (redak 4) Juda je prvi izgovorio tu primjedbu, a drugi su spremno ponavljali njegove rijei. ... Isus je vidio da se Marija povukla postiena, oekujui ukor i s usana Onoga koga je voljela i oboavala. Meutim, umjesto toga, ula je rijei pohvale: Zato joj dosaujete? ree Isus. Ona je izvrila djelo ljubavi na meni. ... Zaista, kaem vam, gdje se god bude na svem svijetu propovijedala radosna vijest, kazat e se, njoj na uspomenu, i ovo to ona uini. (redak 9) Krist se radovao Marijinoj iskrenoj elji da ispuni volju svojega Gospodina. ... Marija je eljela obaviti ovu slubu za Isusa koja je bila dragocjenija od svih skupocjenih mirisa na svijetu, jer je izraavala potovanje koje je njegovala prema svojem Otkupitelju. (Youths Instructor, 12. srpnja 1900.)

29. rujna

284

Uiti iz Petrovog iskustva

Kad bih morao s tobom umrijeti uvjeravao je jo vie Petar sigurno te ne bih zatajio! (Marko 14,31) Razlog zato su mnogi Kristovi samozvani uenici zapadali u bolne kunje krije se u tome to nisu temeljito poznavali sebe. Upravo je na tom podruju i Petar bio stavljen na teki ispit od strane neprijatelja. Kada bismo mogli shvatiti svoje slabosti, vidjeli bismo da trebamo uiniti mnogo za sebe da bismo svoje srce stavili u silnu Boju ruku. Povezujui svoju bespomonu duu s Kristom, mi bismo nadoknadili svoje neznanje Njegovom mudrou, svoju slabost Njegovom snagom, svoju nemo Njegovom trajnom moi. ... Zapazite smjer kojim je Petar poao. Njegov pad nije bio trenutaan, ve postupan. Iao je korak po korak, sve dok se jadni, greni uenik nije odrekao svojega Gospodina zaklinjui se i preklinjui. ... Oglaavanje pijetla podsjetilo je Petra na Kristove rijei, i iznenaen i pogoen, okrenuo se i pogledao svojega Uitelja. 335

U tom trenutku i Isus je pogledao Petra koji je, vidjevi taj alosni pogled u kojem su se sjedinjavali suut i ljubav, shvatio sebe. S neoekivanom ivahnou u njegovo su se sjeanje vratile njegove samouvjerene rijei: Ako se doista i svi pokolebaju ... ja ipak neu. (Marko 14,29) Ja sam spreman s tobom i u tamnicu i u smrt ii. (Luka 22,33) Ipak se odrekao svojega Gospodina zaklinjui se i preklinjui. ... Meutim, Petar nije ostavljen bespomoan. Pogled koji mu je Krist uputio unio je zraku nade u srce zabludjelog uenika. U njemu je Petar proitao poruku: Petre, ao mi je tebe. Budui da ti je ao i da se kaje, opratam ti! Dok je Petrova dua prolazila kroz to duboko ponienje, kroz stranu borbu sa sotonskim silama, sjetio se Kristovih rijei: Ali ja sam molio za te (Luka 22,32), i one su mu zazvuale kao dragocjeno obeanje. ... U Petrovom padu vidimo svoj osobni sluaj. Isto onako kao to je Petar uinio, mnogi takozvani pripadnici Bojeg naroda koji dre Boje zapovijedi, sramote svojega najboljeg Prijatelja i izlau Ga porugama Onoga koji ih moe spasiti. Meutim, Bog moe vratiti k sebi sve one koji su Ga osramotili svojim nebiblijskim nainom ponaanja. Petar je sagrijeio usprkos svjetlu i znanju, usprkos velikim i uzvienim prednostima. Upravo je samopouzdanje prouzroilo njegov pad, i to isto zlo i sada djeluje u ljudskim srcima. Mi moemo imati namjeru da inimo to je pravo, ali emo skoro sigurno pogrijeiti ako ne budemo stalni uenici u Kristovoj koli. Naa je jedina sigurnost da hodimo ponizno pred Gospodinom. (Youths Instructor, 15. studenoga 1898.)

285

30. rujna

Petrov povratak
imune, sine Ivanov, ljubi li me vie nego ovi? (Ivan 21,15) Petar nikada nije zaboravio bolni prizor svojeg ponienja. Nije zaboravio da se odrekao Krista, ali je mislio da to na kraju i nije bio neki veliki grijeh. ... 336

Nikakav povratak ne moe biti potpun ako preobraavajua sila Svetoga Duha ne prodre u dubinu due. Petar je pod utjecajem Svetoga Duha stajao pred mnotvom od vie tisua dua i u svetoj hrabrosti optuivao pokvarene sveenike i glavare za isti grijeh za koji je i sam bio kriv. Krist je triput nakon svojeg uskrsnua kuao Petra: imune, sine Ivanov, ljubi li me vie nego ovi? Da, Gospodine odgovori mu ti zna da te ljubim. Pasi jaganjce moje! ... Upita ga drugi put: imune, sine Ivanov, ljubi li me? Da, Gospodine odgovori mu ti zna da te ljubim. Pasi ovce moje! ree mu Isus. (Ivan 21,15.16) Kada je i po trei put Krist upitao Petra: Ljubi li me? (Ivan 21,17) kunja je prodrla u sredite due. Osuujui samoga sebe, Petar je pao na Stijenu rekavi: Gospodine, ti zna sve. Ti zna da te ljubim. (redak 17) Neki smatraju da se dua, ako se spotakne i padne, nikada vie nee moi vratiti na svoj stari poloaj, ali sluaj koji je pred nama tome se protivi. Prije uenikovog odricanja, Isus je rekao Petru: Tako i ti, kad se jedanput vrati k meni, uvrsti svoju brau! (Luka 22,32) Povjeravajui mu kao svojem upravitelju due za koje je dao svoj ivot, Krist je dao Petru najsnaniji dokaz da vjeruje u njegov povratak. ... Petar je sada bio dovoljno ponizan da shvati Kristove rijei i bez daljnjeg raspitivanja ovaj nekada tako nemirni, hvalisavi i samopouzdani uenik, postao je smiren i skruen. On je doista slijedio svojega Gospodina Gospodina kojega se odrekao. Misao da se Krist nije odrekao njega, da ga nije odbacio, bila je za Petra svjetlo, utjeha i blagoslov. On je osjeao da moe biti razapet po izboru, s glavom nadolje. ... Krist je naa tvrava snage, i Sotona nema nikakve moi nad duom koja u poniznosti svojega uma hodi s Bogom. ... Ako se budemo oslanjali na svoju mudrost, naa mudrost pokazat e se kao ludost. Meutim, ako se nesebino predamo radu, nikada se ni najmanje ne udaljujui od naela, Gospodin e nas zagrliti svojim vjenim rukama i pokazati se kao silni Pomonik. (Youths Instructor, 22. prosinca 1898.)

337

LISTOPAD
286 1. listopada

Dvostruki sustav Zakona

Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog uini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednou Bojom. (2. Korinanima 5,21) injenica da je prvi par ne potujui Boju zabranu u jednom posebnom sluaju na taj nain prekrio Njegov Zakon, i da je morao pretrpjeti posljedice pada u grijeh, treba sve nas nadahnuti pravom svijeu o karakteru Bojeg zakona. Boji narod, koji On naziva svojim posebnim blagom, uivao je prednost dvostrukog sustava Zakona, moralnog i ceremonijalnog. Prvi, moralni Zakon, ukazivao je unatrag na stvaranje da bi se odralo sjeanje na ivoga Boga koji je stvorio svijet. Njegovi zahtjevi obvezatni su za svakoga u svakom sustavu i on e postojati kroz sva vremena i kroz svu vjenost. Drugi, proglaen zbog Adamovog krenja moralnog Zakona, ceremonijalni Zakon, potovan je prinoenjem rtava i prinosa ije su rtve ukazivale na budue otkupljenje. ... Ljubav koju je Bog pokazao prema pripadnicima ljudskog roda kojeg je stvorio po svojem obliju, pokrenula Ga je da svojega Sina prinese na rtvu zbog njihovih prijestupa. Da irenje grijeha ne bi navelo ljude da zaborave Boga i obeano otkupljenje, bio je uspostavljen sustav prinoenja rtava koje su simboliki prikazivale savrenu rtvu Bojega Sina. ... Krist je postao grijeh za greni rod uzimajui na sebe prokletstvo koje je poivalo na greniku zbog njegovog krenja Bojeg zakona. Krist je stao na elo ljudske obitelji kao njezin predstavnik. On je uzeo na sebe grijehe svijeta. U obliju grenog tijela On je osudio grijeh u tijelu. Gospodnji zakon koji je proglaen prigodom stvaranja, sastojao se od dva velika naela: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom i svom pameti svojom! To je najvea i prva zapovijed. Druga je toj jednaka: Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe! O tim dvjema zapovijedima ovisi sav Zakon i Proroci. (Matej 22,37-40) 338

to je volja naega Oca? Da drimo Njegove zapovijedi! Smrt Isusa Krista za otkupljenje ovjeanstva uklanja veo i usmjerava irenje svjetla stotinama godina unatrag na cijelu ustanovu hebrejskog vjerskog sustava. Bez Kristove smrti taj cjelokupni sustav bio bi bez ikakvog smisla i znaenja. (Review and Herald, 6. svibnja 1875.)

2. listopada

287

Boji vjeni Zakon

Tvoj u Zakon uvati uvijek i dovijeka. (Psalam 119,44) Kako je uzvien u svojoj jednostavnosti, u svojoj razumljivosti i savrenstvu Gospodnji zakon! ... Nema nikakvih tajni u Bojem zakonu. Najslabiji um moe shvatiti ova pravila koja ureuju ivot i karakter prema boanskom Uzoru. ... Neusporediva rtva koju je Krist prinio da uzvelia i proslavi Zakon, svjedoi da taj Zakon nee izmijeniti svoje zahtjeve prema prijestupniku nijednom kovricom ni zarezom. Krist je doao platiti dug koji je grenik nainio svojim prijestupom i nauiti nas svojim primjerom kako da vrimo Boji zakon. Krist je rekao: Kao to sam i ja vrio zapovijedi Oca svoga. (Ivan 15,10) Razmatrajui sve injenice koje tako jasno opisuju zahtjeve Bojeg zakona, imajui Nebo i vjeni ivot na umu kao nadahnue i nadu, nerazumljivo je kako mnogi koji tvrde da slue Bogu, mogu odbaciti Boji zakon i uiti grenike da nisu podloni njegovim propisima! Kakve li kobne zablude! Sotona je prvo pokrenuo svoju herezu, a onda naveo Evu na grijeh. alosne posljedice toga prijestupa su pred nama. ... Krist nas je doao nauiti putu spasenja. Kada su simbolike slube prethodnog ureenja izgubile vrijednost kada se tip susreo sa svojim antitipom prigodom smrti Isusa Krista, onda bismo mogli oekivati, ako Zakon deset zapovijedi vie nije bio obvezan, da Krist objavi njegovo ukidanje. Ako Stari zavjet vie ne treba smatrati vodiem za krane, On bi sigurno objavio tu injenicu. ... 339

Sveti proroci najavili su nain Kristovog roenja, dogaaje iz Njegovog ivota, Njegovo poslanje, Njegovu smrt i uskrsnue. U Starome zavjetu nalazimo Evanelje o Spasitelju koji e doi. U Novome zavjetu imamo Evanelje o Spasitelju kako su proroci pretkazali. ... Nema neslaganja izmeu nauka o Kristu u Starome zavjetu i Njegovog nauka u Novome. ... U posljednjoj poruci svojoj Crkvi objavljenoj na Patmosu, uskrsli Spasitelj izrie blagoslov onima koji dre Zakon Njegovog Oca. Blago onima koji tvore zapovijesti njegove, da im bude vlast nad drvo ivota, i da uu na vrata u grad. (Otkrivenje 22,14 DK) (Review and Herald, 14. rujna 1886.)

288

3. listopada

Proslavljanje Boga
Da jednoduno jednim ustima slavite Boga, Oca Gospodina naega Isusa Krista. (Rimljanima 15,6) Svaki mukarac i svaka ena koji pripadaju istinskim sljedbenicima Isusa Krista, pokazat e da vie od svega vole Boga. ... Mi smo Njegova stvorenja, djelo Njegovih ruku, i On po pravdi ima pravo na nae potovanje, ast i ljubav. ... U elji da nas uzdigne i oplemeni, Bog nam je iz ljubavi dao mjerilo poslunosti. U stranom velianstvu, usred munja i gromova, On je s brda Sinaja objavio svojih Deset svetih propisa. ... Bog poznaje beznadno stanje grenika. Gledao je sa alou ovaj svijet koji je stalno postajao sve gori i greniji. On nije mogao promijeniti svoj Zakon da bi iziao ususret naim nedostacima jer je rekao: Neu povrijediti Saveza svojega i neu porei obeanja svoga. (Psalam 89,35) Ali u svojoj velikoj ljubavi prema ljudskom rodu, u svojoj elji da ne snosimo sami kaznu za svoje prijestupe, ve da budemo uzdignuti i oplemenjeni, On je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni (Ivan 3,16). Krist je skinuo svoje kraljevsko ruho i doao na Zemlju sa silom da pobijedi grijeh. On je kao ovjek ivio po Bojem 340

zakonu da bismo i mi, imajui dijela u Njegovoj boanskoj naravi, mogli ivjeti po tom Zakonu. ... Pred nebeskim svemirom, pred palim anelima i pred onima koje je doao spasiti, Krist je ivio po Bojem zakonu. Svojom vrhunskom poslunou njegovim zahtjevima, On ga je uzdignuo i ojaao. Svojom neporonou, dobrotom, dobroinstvima, odanou, i gorljivou za Boju slavu, svojom nenadmanom ljubavlju prema drugima, On je objavio savrenstvo Zakona. Svojim neokaljanim ivotom On je otkrio Njegovu izuzetnost. ... Poslunost mora proizlaziti iz srca. Kod Krista je to bilo djelo srca. ... Ako se pribliimo Bogu, neiscrpnom Izvoru snage, doivjet emo ispunjenje obeanja: Molite i ... primit ete. (Matej 7,7.8) ... I kao to je Krist kao ovjek ivio po Zakonu, moemo i mi ako se uhvatimo za ruku Jakoga koji nam daje snagu. Kada shvatimo da sami ne moemo uiniti nita, primit emo mudrost s visine, proslaviti i uzdii Boga. I dok gledamo Gospodnju slavu, preobraavamo se u tu istu sliku, uvijek sve slavniju (2. Korinanima 3,18). (Signs of the Times, 4. oujka 1897.)

4. listopada

289

Udvojenost puna snage

Zar je dakle Zakon protivan obeanjima Bojim? Daleko od toga! Kad bi bio dan Zakon koji bi mogao dati ivot, onda bi opravdanje dolazilo doista od Zakona. (Galaanima 3,21) Zakon i Evanelje ne mogu se razdvojiti. U Kristu su se srele milost i istina, poljubila se pravda i mir. Evanelje nije zanemarilo obveze koje mukarci i ene imaju prema Bogu. Evanelje je protumaeni Zakon, nita vie i nita manje. Ono ne doputa nita vie slobode grijehu od Zakona. Zakon ukazuje na Krista; Krist ukazuje na Zakon. Evanelje nas poziva na pokajanje. Pokajanje zbog ega? Zbog grijeha! A to je grijeh? Krenje Zakona. Zato Evanelje poziva grenike da se 341

od svojih prekraja vrate poslunosti Bojem zakonu. Isus je svojim ivotom i svojom smru pozvao na najstrou poslunost Zakonu. On je umro, pravedan za nepravedne, nevin za krivce, da bi se mogla sauvati ast Bojeg zakona, a da ljudski rod ipak potpuno ne propadne. Djelo spasenja i u Starome i u Novome zavjetu je isto. ... Sotona djeluje svom svojom prijevarnom silom da uhvati svijet u svoju zamku. On eli da svijet povjeruje da je prinoenjem velike rtve ukinut Boji zakon. On prikazuje Krista kao protivnika zakona Boje vladavine na Nebu i na Zemlji. Meutim, Vladar svijeta ima Zakon kojim upravlja svojim nebeskim silama i svojom zemaljskom obitelji, a smrt Njegovog Sina uvrstila je nepromjenjivost tog Zakona i uinila da ona bude izvan svake sumnje. Bog nema nikakvu namjeru ukinuti svoje visoko mjerilo pravde. Ovim svojim mjerilom On moe odrediti kako izgleda pravedan karakter. ... Svako razumno bie mora shvatiti naela Bojeg zakona. Krist izjavljuje preko apostola Jakova: Uistinu, ako tko vri sav Zakon, a pogrijei samo u jednome, postaje krivac za sve. (Jakov 2,10) Ove rijei bile su napisane nakon Kristove smrti; prema tome, Zakon je bio obvezatan za sve u to vrijeme. ... Ljudi mogu govoriti o slobodi, o evaneoskoj slobodi. Oni mogu tvrditi da nisu u okovima Zakona. Ali utjecaj evaneoske nade nee navoditi grenike da gledaju na Kristovo spasenje kao na pitanje besplatne milosti, iako nastavljaju kriti Boji zakon. Kada svjetlo istine rasvijetli njihov um i oni potpuno shvate Boje zahtjeve i postanu svjesni veliine svojih prijestupa, oni e promijeniti svoje putove, postati vjerni Bogu snagom koju e dobiti od svojeg Spasitelja i ivjeti novim i istijim nainom ivota. (Signs of the Times, 25. veljae 1897.)

342

5. listopada

290

Poinak u Kristu
Treba nam se, dakle, bojati da se sluajno komu od vas, dok jo vrijedi obeanje za ulazak u njegov poinak, ne ini da je zakasnio. (Hebrejima 4,1) Isus, na Spasitelj pun milosra, je Put, Istina i ivot. Zato ne prihvatimo Njegovu ponudu milosti, ne povjerujemo rijeima Njegovog obeanja i olakamo svoj ivotni put? Dok putujemo vanim putem koji je prokren za Gospodnje otkupljenike, nemojmo ga oteavati sumnjama i mranim predvianjima i nastavljati gunati i negodovati kao da moramo obavljati neki neugodan, teak zadatak. Kristovi putovi su ugodni i svi Njegovi putovi su mirni. Ako smo nainili neravne putove svojim nogama i natovarili na se teke terete briga nastojei nagomilati sebi blago na Zemlji, promijenimo se sada i slijedimo put koji je Isus pripremio za nas. Mi nismo uvijek spremni doi k Isusu sa svojim nevoljama i tekoama. Ponekad prinosimo svoje probleme ljudskim uima i govorimo o svojim nevoljama onima koji nam ne mogu pomoi, a ne povjeravamo to Isusu koji moe promijeniti nae alosne putove u putove radosti i mira. Samoodricanje i rtvovanje osigurava slavu i pobjedu kria. Boja obeanja su vrlo dragocjena. Moramo prouavati Njegovu rije ako elimo upoznati Njegovu volju. Rijei nadahnua, ako ih pozorno prouavamo i provodimo u ivot, usmjerit e nae stope prema ravnim putovima kojima moemo putovati bez spoticanja. O, kada bi svi propovjednici i ostali vjernici svoje terete i nedoumice povjerili Isusu koji ih eka i eli im darovati mir i odmor! On nikada nee odbaciti one koji imaju povjerenje u Njega. ... Naa je dunost da volimo Isusa kao svojeg Otkupitelja. On ima pravo traiti nau ljubav, i On nas poziva da Mu damo svoje srce. On nas poziva da hodimo s Njim putem skromne, istinske poslunosti. Upuuje nam poziv na neporoan, svet i sretan ivot ivot mira i odmora, slobode i ljubavi, na bogatu batinu u buduem, besmrtnom ivotu. to emo izabrati slobodu u Kristu ili robovanje Sotoni i njegovu tiraniju? Zato bismo odbacili poziv milosti i odbili ponudu boanske 343

ljubavi? Ako odluimo ivjeti s Kristom tijekom svih beskrajnih vjekova vjenosti, zato Ga ne bismo izabrali ve sada za svojeg voljenog i bliskog Prijatelja, svojeg najmudrijeg i najboljeg Savjetnika? (Signs of the Times, 17. oujka 1887.) 291 6. listopada

Put napretka
tovie, sve sada gubi u mojoj cijeni svoju vrijednost zbog najvee prednosti: spoznaje Krista Isusa, moga Gospodina. Radi njega sam sve rtvovao, i sve smatram blatom, da Krista dobijem. (Filipljanima 3,8) Ljubiti Boga iznad svega i blinjega kao samoga sebe znai drati prve etiri i posljednjih est zapovijedi. Gospodin nam je dao prostrano polje na kojem trebamo raditi, a obavljajui posao koji nam je Bog povjerio, neemo uzdizati sebe, ve emo uzvisiti Krista. Mi emo njegovati ljubav prema Bogu, ljubav prema naoj brai i prema svim ljudima. Ljubav e brzo umrijeti u naem srcu ako je ne budemo njegovali; mi moemo zadrati boansku ljubav u dui samo ako ispunjavamo Uiteljeve rijei. Zar mnogi ne tvrde da dre zapovijedi iako prestupaju njihove svete propise? Mi ne moemo drati Boji zakon ako svojem Stvoritelju i Otkupitelju ne posvetimo nepodijeljenu ljubav. Nemogue je drati posljednjih est zapovijedi ako ne drimo prve etiri. Kada nas s Isusom budu povezivali topli osjeaji, On e nam dati svoju ljubav i ona e se pokazivati u djelima ljubavi i njenoj suuti prema blinjima. Ako ne volimo Boga iznad svega, sigurno neemo voljeti ni svoje blinje kao same sebe. Kada volite Boga svim svojim srcem, snagom, umom i duom, bit ete svuda oko sebe kao iva rijeka u pustinji. Tada neete izraavati sumnju, neete sijati kukolj u svojim razgovorima. Neete biti zadovoljni oskudnim iskustvom. ... U kranskom ivotu nema zaustavljanja i mirovanja. Isusovi sljedbenici uvijek vide pred sobom uzviene visine do kojih treba stii i zato nee biti zadovoljni niim mjerilima. Postoji velika opasnost da budemo zadovoljni, da ne trimo naprijed k daru gornjega zvanja Bojega u Kristu Isusu. 344

Isus je opisan u svoj svojoj nenadmanoj ljupkosti; ali od kakve e nam koristi biti sva naa spoznaja istine ako nas ne bude vodila Isusu, ako ne bude poveavala nae znanje o Njemu i nau ljubav prema Njemu? im predate cijelo srce Bogu, pokazat ete i radosnu poslunost punu samoodricanja. Bog zahtijeva da se naemo u Njemu bez svoje pravednosti, ve samo s Kristovom pravednou. Kada zahvalno cijenei Njegovu ljubav otvorimo vrata svojega srca Isusu govorei: Ui! nebeski Gost bit e s nama. Kada volimo Isusa, mi volimo i sve koje Isus voli. (Signs of the Times, 22. rujna 1890.) 7. listopada 292

Slini Kristu
Tim nas je obdario skupocjenim i najveim obeanim dobrima, da po njima, umaknuvi pokvarenosti koja je zbog opake poude u svijetu, postanete dionici boanske naravi. (2. Petrova 1,4) Krist je ivi Izvor, neiscrpivi Izvor iz kojega svi mogu piti i ponovno piti, i uvijek nai svjeu zalihu. Ali nikada nitko nee doi k Njemu osim onih koji se odazovu pozivima Njegove ljubavi. Nitko se nee nahraniti Kruhom ivota koji je doao s Neba, nitko nee piti od vode ivota koja tee od Bojeg prijestolja osim onih koji se pokore pozivima Duha. Nakon to je Bog otvorio riznice Neba u daru svojega Jedinoroenog Sina, kako e grenik zanemariti takvo i toliko spasenje (Hebrejima 2,3) i baciti u nitavilo tako veliki Boji dar? Nee biti nikakvog izgovora za grenika koji svojevoljno odbaci i zanemari ovo veliko spasenje. Dar ivota bio je obilno, milostivo, radosno ponuen pripadnicima palog ljudskog roda. Preko Krista mi moemo postati sudionici u boanskoj naravi i stei dar vjenog ivota jer je obilno ponuen svima koji ga primaju preko Bojih postavljenih orua. Kada je Pavao razmatrao udesa izbavljenja i ludost onih koji nisu shvatili njegovu narav, uskliknuo je: O nerazumni Galaani! Tko vas je oparao da se ne pokoravate istini, vas, kojima je bio pred oima naslikan Isus, kao da bi bio meu vama razapet. (Galaanima 3,1 ari) 345

Oni koji ele upoznati Gospodina znaju da su Njegovi izlasci ureeni kao zora, i svi koji primaju skupocjene dragulje istine prenosit e poznavanje njihovih bogatstava u Kristu onima koji su oko njih. Kada se ljudi odazovu Kristovoj privlanosti i kada gledaju Krista kao kraljevskog Stradalnika na golgotskom kriu, oni ulaze u jedinstvo s Njim, postaju izabranici Boji, ne svojim djelima i trudom, ve Kristovom milou; jer su sva njihova dobra djela uinjena djelovanjem sile Bojega Duha. Sve je od Boga, a ne od njih samih. Plodovi koje trebamo donijeti plodovi su Duha. ... Va plod treba ostati, ne da propadne, ve da se umnoi prema svojoj vrsti i postane dragocjena etva. (Signs of the Times, 2. svibnja 1892.)

293

8. listopada

Novo stvorenje
Uistinu, ne vrijedi ni obrezanje ni neobrezanje, ve novi stvor. (Galaanima 6,15) Jedino milost Isusa Krista moe promijeniti kameno srce u mesno i uiniti da bude ivo Bogu. Mukarci i ene mogu uiniti velika djela u oima svijeta; njihovih dostignua moe biti mnogo i mogu biti visoko cijenjena u oima drugih, ali svi talenti, sva vjetina, sve sposobnosti svijeta nee uspjeti promijeniti karakter i od izopaenog djeteta grijeha uiniti Boje dijete, batinika Neba. Mi nemamo nikakve snage da opravdamo duu, da posvetimo srce. ... Koliko samo udesne odredbe Bojega plana spasenja ovjeanstva proiruju i uzdiu nae zamisli o Bojoj ljubavi! Koliko samo povezuju nae srce sa srcem Beskonane ljubavi! Koliko nas pozivaju da uivamo u Njegovoj slubi dok se nae srce odaziva privlanoj sili Njegove ljubavi i njene milosti! ... Ovo je djelo koje je pred nama. Mi moramo imati vjeru koja kroz ljubav radi i isti duu. Na ivot treba biti vjerom sakriven s Kristom u Bogu. Onda emo postati sakriveni po Bogu, jer vrijednost kranskog karaktera svijet jo nije prepoznao. Svijet se divi potenju, ali i pokazivanju vrlina i osobi346

na kranskog karaktera; meutim, u isto vrijeme on se ruga istinskoj kranskoj savjesnosti jer je ona ukor njihovom ivotu u grijehu. ivo kamenje koje blista u Gospodnjem duhovnom hramu jako smeta Sotoni, i on stalno nastoji ugasiti svjetlo i pomraiti Sunce Pravednosti umeui svoju sjenku izmeu due i Boga. ... Pred ljudskim biima i anelima od krana se trai da rijeima i primjerom pokau vrijednost kranskog karaktera. Oni koji primaju Krista za svojeg Spasitelja to e moi uiniti, i za njih je Krist otiao pripremiti stanove na Nebu. Ima nekih koji govore da svi imaju pravo na mjesto na Nebu, a u istom dahu priznaju da svi nisu pripremljeni za boravak na Nebu. Kada bi svi ... prihvatili istinu kao to je u Isusu i osigurali joj mjesto u unutarnjoj svetinji svojega bia, kad bi se posvetili njome, i oni bi se osposobili za Nebo. ... Oni iji je ivot sakriven s Kristom u Bogu, koji su se obukli u Njegovu pravednost, imat e pravo na batinu, neprolaznu i neopoganjenu, koje nee izblijedjeti. (Signs of the Times, 2. svibnja 1892.)

9. listopada

294

Svrha milosti
Da, milou ste spaeni po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boji! (Efeanima 2,8) Svrha i plan milosti postoje od vjenosti. Prije osnivanja svijeta bilo je odlueno na Bojem vijeu da ovjeanstvo treba biti stvoreno, okrijepljeno silom da ispunjava Boju volju. Meutim, izdaja od strane ljudskog roda, sa svim njezinim posljedicama, nije bila sakrivena od Svemoguega, ali Ga nije odvratila od ostvarenja Njegove vjene namjere jer e Gospodin utvrditi svoje prijestolje u pravdi. Bog od poetka zna kakav e biti kraj. Poznata su Bogu odvijeka djela njegova. (Djela 15,18 ari) Prema tome, otkupljenje nije bilo neka kasnija zamisao, plan stvoren nakon Adamovog pada, ve vjena namjera koja e se ostvariti ne samo za dobro ovog malog svijeta, ve i za dobro svih svjetova koje je Bog stvorio. 347

Stvaranje svjetova, tajna Evanelja, ima samo jednu svrhu da svim stvorenim biima preko prirode i preko Krista objavi slavu Bojeg karaktera. Neponovljivim pokazivanjem svoje ljubavi davanjem svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni (Ivan 3,16) Boja slava pokazala se izgubljenom ovjeanstvu i stanovnicima drugih svjetova. Gospodar Neba i Zemlje otkrio je svoju slavu Mojsiju kada Mu se ovaj pomolio za idolopokloniki Izrael i zatraio: Pokai mi svoju slavu! (Izlazak 33,18) Prednost je svakoga Kristovog sljedbenika da vidi Boju slavu, da shvati Njegovu dobrotu i spozna da je On Bog beskrajne milosti i ljubavi. ... Isus nam je doao pokazati Oca, objaviti Njegovu slavu ljudskom rodu. Nitko nije bio iskljuen iz prednosti Evanelja. ... Tajna Evanelja objavljena je u Edenu, kada je izgubljeni par osjetio krivnju zbog prijestupa jer je Bog rekao zmiji: Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina: on e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu. (Postanak 3,15) Da je Sotona uspio dii glavu svojim kunjama, ljudska obitelj bila bi izgubljena, ali je Gospodin objavio svrhu i plan tajne milosti, jer Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni (Ivan 3,16). (Signs of the Times, 25. travnja 1892.)

295

10. listopada

Utjecaj istine
I neka se cijelo vae bie duh, dua i tijelo sauva besprijekorno za dolazak Gospodina naega Isusa Krista! (1. Solunjanima 5,23) Krist je predstavio istinu kao blago sakriveno u polju za kojim ljudi, ako ga ele stei, moraju marljivo tragati. Na polju otkrivenja sakrivena su neistraiva Kristova bogatstva. ... Svaki dio polja otkrivenja treba marljivo i ustrajno istraivati i prouavati, da skupocjeni dragulji istine nagrade ustrajnog traitelja i budu vraeni u odgovarajui okvir u planu otkuplje348

nja. Neka lopata prodre duboko u rudnik istine. Ako istraivanju Pisma priete sa skruenom duom, u poniznom, pouljivom duhu, bogate i dragocjene riznice nagradit e va trud. ... U Kristovom nauku doktrina o Svetome Duhu zauzima istaknuto mjesto. To je opirna tema za razmiljanje i ohrabrenje! Kolika je blaga istine dodao znanju svojih uenika poukama o Svetome Duhu, Utjeitelju! On se bavio ovom temom da bi utjeio svoje uenike u velikoj kunji kojoj e uskoro biti izloeni da bi se mogli razvedriti u svojem velikom razoaranju. ... Ipak, iako je Isus veliku pozornost posvetio ovoj temi o Svetome Duhu, koliko se danas malo bavimo njome u svojim crkvama! Ime i prisutnost Svetoga Duha skoro se potpuno zanemaruju iako je boanski utjecaj tako vaan u djelu usavravanja kranskog karaktera. ... Gospodin nam je dao boanski prirunik iz kojeg moemo saznati Njegovu volju. ... Oni koje vodi Sveti Duh bacili su svoje sidro izmeu zavjesa meu koje je Isus uao radi nas. Oni gorljivo istrauju Pisma traei svjetlo i znanje koje e ih povesti kroz nedoumice i opasnosti koje ih vrebaju na svakom koraku na njihovom putu. ... Iskrenom, skruenom srcu istina je istina, i ako joj se dopusti, ona e posvetiti duu i preobraziti karakter u Boje oblije. ... Oni koji shvaaju narav djela koje moraju obaviti da bi prikazivali Krista, hodit e njeno i s drhtanjem pred Bogom gledajui na Isusa, koji je Zaetnik i Zavritelj njihove vjere. Oni se ne oslanjaju na sebe, ne usuuju se zapaliti svoju vatru i hoditi u svjetlu koje su sami zapalili, jer je Gospodin rekao da e svi takvi leati u alosti. Gospodin je svojem narodu povjerio blago svete istine. (Signs of the Times, 14. kolovoza 1893.)

349

296

11. listopada

Krist je svjetlo Zakona

Stoga: Zakon je bez sumnje svet, a zapovijed i sveta, i pravedna, i dobra. (Rimljanima 7,12) Oni koji eznu za spasenjem, svoje misli trebaju usmjeriti na kri na Golgoti. Na tom mjestu grenici mogu vidjeti to je grijeh uinio. Tamo mogu vidjeti vjenu rtvu koja je bila prinesena da ih otkupi od kazne za prekreni Boji zakon. Kada prekritelji shvate da su izgubljeni, vidjet e u Kristu svoju jedinu nadu u spasenje. Od kria ue dragocjene ivotne pouke ... upoznaju Bojega Sina koji je dao sebe za nas. Golgota slika neusporediva svojstva boanskog karaktera. Dok budu gledali na kri, poet e mrziti grijeh jer e shvatiti da je grijeh odbacio, poniavao, osporavao, bievao i razapeo Velianstvo Neba. ... Kri na Golgoti govori kako je Krist uzvisio Zakon i uinio ga slavnim. Beskonane zasluge Njegove krvi bile su potrebne za pomirenje onih koji primaju Njegovu ljubav i idu Njegovim stopama. Grenici mogu biti pomilovani i pomireni jedino preko Onoga koji nas je volio i koji e oprati nae grijehe u svojoj krvi. Oni koji su se osvjedoili u svoj grijeh pred Zakonom i koji su iskazali pokajanje pred Bogom i vjeru u naega Gospodina Isusa Krista, ne ukidaju Boji zakon. Mi nikada ne bismo saznali za vrijednost Isusa Krista kad ne bismo razumjeli uzviene zahtjeve Gospodnjeg zakona. Mi nikada ne bismo shvatili dubinu provalije iz koje nas je Krist izbavio kad ne bismo razumjeli savrenstvo pravila istine. Nikada ne bismo razumjeli dubinu Boje ljubavi koja je u Kristu Isusu kada ne bismo sagledali udesni karakter Zakona Neba i Zemlje. U svjetlu toga svetog Zakona, grenici vide Otkupitelja onakvog kakav jest punog milosti, suuti, dobrote i ljubavi; gledajui Isusa i razmiljajui o Njegovoj neusporedivoj ljubavi prema takvim grenicima kao to su oni sami, njihovo srce ispunit e se zahvalnou i nebeskim mirom. ... Iako je Boji zakon svet i nepromjenjiv, neprijatelj Boga i ljudskog roda, prvi veliki buntovnik koji je prekrio njegove propise na Nebu, naveo je mukarce i ene svih vremena da 350

ratuju protiv Boga. ... Kada grenici uvide da je grijeh krenje Zakona i da je Zakon temelj Boje vladavine na Nebu i na Zemlji, oni e svoje stope urno staviti na put pravde da bi mogli biti bez krivnje. (Signs of the Times, 6. srpnja 1888.)

12. listopada

297

ivjeti u Kristu
Kako ste primili Gospodina Krista Isusa, tako nastavite u njemu ivjeti. (Koloanima 2,6) I ivite u ljubavi kao to je i Krist vas ljubio i predao samoga sebe za nas kao prinos i rtvu Bogu na ugodan miris. (Efeanima 5,2) Posveenje je poslunost Bojem zakonu. Ima mnogo onih koji u dui njeguju pogrene zamisli o ovom djelu, ali se Isus molio da Njegovi uenici budu posveeni istinom, i onda dodao: Tvoja je rije istina! (Ivan 17,17) Posveenje nije neki trenutani in, ve djelo koje traje i napreduje, kao to je i poslunost trajna. Onoliko dugo koliko Sotona dolazi k nama sa svojim kunjama, vodit e se i bitka za pobjedu nad samim sobom, svakoga dana iznova, ali e istina poslunou posvetiti duu. Oni koji su odani istini, zaslugama Isusa Krista, svladat e sve slabosti u svojem karakteru koji ih je navodio da se oblikuju prema razliitim okolnostima u ivotu. Mnogi su prihvatili gledite da ne mogu grijeiti zato to su posveeni, ali je to samo zavodljiva neprijateljska zamka. U stalnoj smo opasnosti od padanja u grijeh jer nas je Krist osobno upozorio da budemo budni i da se molimo da ne padnemo u napast. Ako budemo svjesni svojih slabosti, neemo biti samosvjesni, lakomisleni pred opasnostima, ve emo osjeati potrebu da traimo Izvor svoje snage, Isusa koji je naa pravednost. Doi emo k Njemu u pokajanju i skruenosti, oajniki svjesni svoje potpune slabosti i nauiti da se svakoga dana pozivamo na zasluge Kristove krvi kako bismo mogli postati sudovi dostojni da ih Uitelj uporabi. Poto tako postanemo ovisni o Bogu, neemo vie ratovati protiv istine, ve emo uvijek biti sposobni stati u obranu 351

onoga to je pravo. Trebamo prigrliti biblijski nauk i odbaciti obiaje i predaje svijeta, misli i djela ljudi. Kada se pojave zablude i kada se ponu iriti pod maskom biblijske istine, oni koji su se povezali s Kristom, nee vjerovati onome to kae propovjednik, ve e, kao plemeniti graani Bereje, svakodnevno istraivati Pisma da vide da li je tako. Kada otkriju to kae Gospodnja rije, oni e stati na stranu istine. Oni e sluati glas pravog Pastira koji govori: To je put, njime idite. (Izaija 30,21) Tako e Biblija postati va savjetnik, dok glasove stranaca neete nikada ni sluati ni slijediti. (Signs of the Times, 19. svibnja 1890.) 298 13. listopada

Dvije ivotno vane pouke

Saberite mi sve pobonike koji rtvom Savez sa mnom sklopie! (Psalam 50,5) Da bi se dua oistila, oplemenila i osposobila za nebeske dvorove, mora nauiti dvije pouke rtvovati se i vladati sobom. Neki ove dvije pouke ue lake od drugih jer ih uvjebavaju uz pomo jednostavne discipline ljubaznosti i ljubavi koju im daje Gospodin. Drugima je potrebna tiha disciplina stradanja kako bi oganj oienja mogao proistiti njihovo srce od oholosti i oslanjanja na samoga sebe, od zemaljskih strasti i samoljublja, nakon ega e se pojaviti pravo zlato karaktera, a oni postati pobjednici Kristovom milou. Boja ljubav ojaat e duu i zahvaljujui zaslugama Kristove krvi, moi emo stajati neokrznuti usred ognja kunji i nevolja; zato nijedna druga sila nee nam biti dovoljna za spasenje osim Krista, nae Pravednosti, koji nam je postao mudrost, posveenje i otkupljenje. Istinsko posveenje nije nita manje i nita vie nego ljubiti Boga svim svojim srcem, hoditi bez mane putem Njegovih zapovijedi i uredaba. Posveenje nije neki osjeaj, ve nebesko naelo koje sve strasti i elje stavlja pod vlast Bojega Duha, a to djelo obavlja na Gospodin i Spasitelj. Lano posveenje ne proslavlja Boga, ve one koji misle da ga imaju navodi da uzdiu i proslavljaju sebe. to god se 352

pojavilo u naem iskustvu, bilo radost ili alost, ono to ne odraava Krista i ne ukazuje na Njega kao na Autora ... nije pravo kransko iskustvo. Kada se Kristova milost Svetim Duhom uvrsti u dui, onaj tko je ima postat e ponizan u duhu i trait e drutvo onih koji razgovaraju o onome to je nebesko. Onda e nam Duh pokazati ono to je Kristovo i proslavljat e ne onoga koji prima, nego onoga koji daje. Ako, dakle, imate sveti Kristov mir u svojem srcu, vaa usta bit e puna hvale i zahvaljivanja Bogu. Tema vaih misli i razgovora nee biti vae molitve, obavljanje dunosti, vaa velikodunost ni vae samoodricanje, ve ete veliati Onoga koji je dao sebe za vas dok ste jo bili grenici. Vi ete govoriti: Predajem sebe Isusu. Naao sam Onoga o kome je Mojsije pisao u Zakonu, i Proroci takoer (Ivan 1,45). I dok Ga budete slavili, dobit ete dragocjene blagoslove, i sva hvala i slava za sve to je bilo uinjeno preko vas kao Bojih orua, vratit e se natrag Bogu. (Signs of the Times, 19. svibnja 1890.) 14. listopada 299

eli li imati mir?

Tako uvaj nedunost i vjebaj se u pravdi, jer e ovjeku mira ostati potomstvo. (Psalam 37,37) Kristov mir nije neobuzdano, neukrotivo stanje koji se iskazuje bunim rijeima i tjelesnim pokretima. Kristov mir je mir razuma i on ne navodi one koji ga imaju da iskazuju znakove fanatizma i nastranosti. To nije neki nejasni nagon, ve zraenje od Boga. Kada Spasitelj udijeli svoj mir nekoj dui, njezino srce bit e u savrenom skladu s Bojom rijeju, jer se Duh i rije slau. Gospodin uzdie svoju Rije u svim svojim postupcima prema ljudima. To je Njegova volja, Njegov glas koji im se otkriva, jer On nema nikakvu novu volju, nikakvu novu istinu osim svoje Rijei koju otkriva svojoj djeci. Ako, dakle, steknete neko ugodno iskustvo koje nije u skladu s izraenim smjernicama iz Boje rijei, trebate posumnjati u njega; jer njegovo podrijetlo nije odozgo. Kristov mir nastupa upoznavanjem s Isusom kojeg otkriva Biblija. 353

Ako se srea trai u nekom drugom izvoru a ne u boanskom, ona e biti isto tako promjenjiva kao to se promjenjive okolnosti mogu mijenjati, ali je Kristov mir stalan i trajan. On ne ovisi ni o kakvim okolnostima u ivotu, o veliini svjetovnih dobara ili broju zemaljskih prijatelja. Krist je izvor ive vode, a srea i mir koji dobivamo od Njega nikada nee iznevjeriti jer je On izvor ivota. Oni koji se uzdaju u Njega mogu rei: Bog nam je zaklon i utvrda, pomonik spreman u nevolji. (Psalam 46,2) Mi se imamo razloga neprestano zahvaljivati Bogu zato to je Krist svojom savrenom poslunou ponovno stekao Nebo koje je Adam izgubio svojom neposlunou. Adam je sagrijeio, a Adamovi sinovi dijele njegovu krivnju i njezine posljedice; ali Isus je uzeo Adamovu krivnju i sva Adamova djeca koja dou Kristu, drugom Adamu, mogu izbjei kaznu za prijestup. Isus je ponovno stekao Nebo za nas, poloivi ispit koji Adam nije uspio poloiti, jer je On bio savreno posluan Zakonu i svi oni koji pravilno razumiju plan spasenja uvidjet e da se ne mogu spasiti ako nastave kriti Boje svete propise. Oni moraju prestati kriti Zakon, moraju se osloniti na Boja obeanja koja su nam Kristovim zaslugama postala dostupna. Naa se vjera ne smije oslanjati na ljudske sposobnosti, ve na Boju silu. ... Krist mora postati naa Sila i nae Utoite. ... ista, iva vjera ogleda se u poslunosti svakoj rijei koja izlazi iz usta Bojih. (Signs of the Times, 19. svibnja 1890.)

300

15. listopada

Kako vjera djeluje

A bez vjere nemogue mu je ugoditi, jer onaj koji eli pristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da nagrauje one koji ga trae. (Hebrejima 11,6) Kada u pokajanju i vjeri prihvatimo Krista za svojeg Spasitelja, Gospodin nam oprata nae grijehe i odustaje od kazne za krenje Zakona. Grenik tada stoji pred Bogom kao 354

pravedna osoba, uiva naklonost Neba i preko Svetoga Duha odrava zajednitvo s Ocem i Sinom. Meutim, tada treba obaviti jo jedno djelo, djelo koje se brzo razvija. Dua treba biti posveena istinom. I to se takoer postie vjerom. Doista, samo Kristovom milou koju primamo vjerom, mogue je preobraziti karakter. Vano je da jasno shvatimo narav vjere. Ima mnogo onih koji vjeruju da je Krist Spasitelj svijeta, da je Evanelje istinito i da otkriva plan spasenja, ali nemaju spasonosnu vjeru. Oni su intelektualno osvjedoeni u istinu, ali to nije dovoljno; da bi se opravdali, grenici moraju imati vjeru koja Kristove zasluge primjenjuje u njihovom ivotu. itamo da i avoli vjeruju i dru, ali im njihovo vjerovanje ne donosi opravdanje, kao to ni onima koji izraavaju samo intelektualno slaganje s biblijskim istinama njihovo vjerovanje nee osigurati blagoslove spasenja. Njihovo vjerovanje ne dosee ivotno vaan stupanj jer istina ne obuzima njihovo srce niti preobraava njihov karakter. U istinskoj, spasonosnoj vjeri nastaje povjerenje u Boga oslanjanjem na veliku rtvu pomirnicu koju je prinio Boji Sin na Golgoti. Opravdani vjernik u Kristu gleda svoju jedinu nadu u Izbavitelju. Vjerovanje moe postojati i bez povjerenja, ali oslanjanje roeno iz povjerenja ne moe postojati bez vjere. Svi grenici koji su stekli spoznaju o spasonosnoj Kristovoj sili, pokazivat e to povjerenje u sve veoj mjeri to vie budu napredovali u svojem iskustvu. ... Apostolove rijei osvjetljavaju spoznaju o tome to znai istinska vjera. On kae: Ako ustima svojim priznaje Isusa Gospodina i srcem svojim vjeruje da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit e spaen. Jer vjera postie pravednost, a priznanje usta spasenje. (Rimljanima 10,9.10) Vjerovati srcem vie je nego biti osvjedoen, vie nego pristati uz istinu. Ova vjera je iskrena, ozbiljna i pokree osjeaje due; to je vjera koja djeluje preko ljubavi i isti srce. (Signs of the Times, 3. studenoga 1890.)

355

301

16. listopada

Budi poten prema Bogu

Jer sva e skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud.(Propovjednik 12,14) Bog otkriva Krista grenicima i oni Ga gledaju kako umire na Golgoti za grijehe svojih stvorenja. Oni tada shvaaju na koji su nain osueni Bojim zakonom, jer Duh djeluje na njihovu savjest predoavajui im zahtjeve prekrenog Zakona. Tada dobivaju priliku da prkose Zakonu i odbace Spasitelja, ili da se pokore njegovim zahtjevima i prime Krista za svojeg Otkupitelja. Bog ne prisiljava grenike da Mu slue, ali im ukazuje na njihovu obvezu, otkriva im zahtjeve svojega svetog Zakona i stavlja im pred oi posljedice njihovog izbora da sluaju i ive ili da ne sluaju i propadnu. Zapovijed s Neba glasi: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom, i svom pameti svojom! ... Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe! (Matej 22,37-40) Kada shvatimo snagu ovih zahtjeva, savjest postaje osvjedoena, a grenik osuen. Tjelesni um koji se ne pokorava Bojem zakonu niti moe, buntovno ustaje protiv svetih zahtjeva Zakona. Meutim, kada grenik vidi Krista kako visi na kriu na Golgoti stradajui za njegove prijestupe, u njemu nastaje dublje osvjedoenje i on shvaa bar dio poniavajue naravi grijeha. Tamo gdje postoji istinsko razumijevanje duhovnosti i svetosti boanskog Zakona, grenici stoje pod osudom, a njihovi su grijesi pred njima u pravom svjetlu. Preko Zakona dolazi spoznaja grijeha i u tom svjetlu oni shvaaju zlo potajnih misli i djela tame. ... Karakter se ispituje i biljei na Nebu vie po unutarnjem duhu, prema svojim skrivenim pobudama, nego po onome to drugi vide. Ljudi mogu imati privlanu vanjtinu i biti naizgled izvrsni, iako se radi samo o olienim grobovima koji su puni pokvarenosti i neistoe. Njihova se djela biljee kao neposveena, nesveta. Njihove molitve i djela lieni su Kristove pravednosti, ne uzdiu se prema Bogu kao slatki miris, ve u Gospodnjim oima izgledaju kao bogohuljenje. Onima koji e 356

otvoriti oi, Zakon prikazuje savrenu sliku due, potpunu fotografiju unutarnjeg bia, i kada se ta slika prikae pred grenicima, oni priznaju da su prodani pod grijeh, a da je Zakon svet, pravedan i dobar. (Signs of the Times, 3. studenoga 1890.)

17. listopada

302

Voeni Svetim Duhom

Na njemu e duh Jahvin poivat, duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg. (Izaija 11,2) Ako imamo ivot po Duhu, slijedimo Duha! (Galaanima 5,25) ... Mi ne moemo raspoznati Boji karakter ili vjerom prihvatiti Isusa Krista ako na ivot i karakter nisu obiljeeni neporonou, odbacivanjem zamisli i svega to se uzdie protiv spoznaje Boga, dovoenjem svake misli u poslunost Kristu. ... Gospodin e puno spremnije izliti svojega Svetoga Duha na one koji Ga iskreno trae nego to su nai zemaljski roditelji spremni davati dobre darove svojoj djeci. Krist nam je obeao svojega Svetoga Duha kojim e nas uvesti u svaku istinu, pravdu i svetost. Sveti Duh se daje bez mjere onima koji Ga iskreno trae, koji se vjerom oslanjaju na Boja obeanja. Oni trae ispunjenje obeane Boje rijei govorei: Ti si tako rekao. Drim Te za rije! Utjeitelj je poslan da uzme ono to je Kristovo i pokae nama, kako bi mogao predstaviti u svoj njihovoj bogatoj uvjerljivosti rijei koje su sile s Njegovih usana i prenijeti ih u njihovoj ivotnoj sili dui koja je posluna, koja je pobijedila sebe. Dua upravo tada prima lik i potpis Boanstva. Onda se Isus Krist oblikuje u nama kao Nada slave. ... Hrana je tvar koju uzimamo za izgradnju i jaanje naeg tijela. Na slian nain trebamo se hraniti onim to e izgraditi nau duhovnu narav. Isus je rekao: Duh je onaj koji oivljava, a tijelo ne vrijedi nita. Rijei koje sam vam ja rekao jesu duh i ivot. (Ivan 6,63) Nae tijelo sastoji se od onoga ime se 357

hranimo; tako e se i na duhovni ivot sastojati od onoga ime se hranimo. Ako se hranimo Kristom razmiljajui o Njemu, sluajui Njegove rijei, mi rastemo u Njemu, rastemo u milosti i spoznaji istine do punine rasta mukaraca i ena u Kristu Isusu. ... I dok Bog djeluje u nama da elimo djelovati u skladu s boanskim Biem, mi trebamo suraivati s Bogom pokazujui odlunost slinu Danielovoj u ispunjavanju Boje volje. Onda emo imati odmor u Bogu. (Signs of the Times, 25. prosinca 1893.)

303

18. listopada

Dokaz da Duh djeluje u nama

isto srce stvori mi, Boe, i duh postojan obnovi u meni! (Psalam 51,10) Sveti Duh je slobodan, aktivan i nezavisan. Bog nebeski slui se svojim Duhom onako kako Mu je ugodno, to znai da ljudski um, ljudsko prosuivanje i ljudske metode ne mogu postavljati granice Njegovom djelovanju ... nita vie nego da kau vjetru: Zapovijedam ti da pue u odreenom smjeru ili da se ponaa ovako i onako! Kao to se vjetar kree po svojoj volji savijajui i lomei visoko drvee na svojem putu, tako i Sveti Duh utjee na ljudska srca i nijedno smrtno ljudsko bie ne moe Mu odreivati to da radi. ... Da bi tok mogao postati ist, najprije se mora oistiti izvor u srcu. Nema nikakve sigurnosti za onoga tko se dri samo neke legalistike religije, samo oblija pobonosti. Kranski ivot nije samo preinaivanje ili popravljanje starog naina ivota, ve preobraavanje naravi. ovjek umire grijehu i sebi i nastaje potpuno nov ivot. Ovu promjenu mogue je postii uspjenim djelovanjem Svetoga Duha. ... Boji Duh se pokazuje na razliite naine u ivotu razliitih osoba. Neki pod utjecajem ove sile drhte pred Bojom rijeju. Njihovo osvjedoenje je tako duboko da u njihovom srcu bjesni oluja osjeaja i cijelo njihovo bie lei niice pred osvjedoavajuom silom istine. ... 358

Drugi dolaze Kristu na mnogo smireniji nain. Mukarci i ene koji su bili mrtvi u prekrajima i grijesima, postaju osvjedoeni i obraeni djelovanjem Duha. Nepromiljeni i svojeglavi postaju ozbiljni. Otvrdnuli se kaju zbog svojih grijeha i nevjerni vjeruju. Kockari, pijanice i razuzdani postaju odmjereni, trijezni i neporoni. Buntovni i tvrdovrati postaju krotki i slini Kristu. ... Sveti Duh djeluje na osobu sve dok ne postane svjesna boanske sile i dok svaka duhovna sposobnost ne bude pokrenuta na odluno djelovanje. U dui je obavljeno duboko i temeljito djelo, djelo koje svijet nije u stanju sagledati. ... Oni koji istinski vole Boga imaju neko svoje unutarnje osvjedoenje da i Bog njih voli. Oni odravaju vezu s Kristom, i njihova srca gore iskrenom ljubavlju prema Njemu. Bog ih smatra svojima i ukazat e im posebnu prednost osposobljavajui ih da postanu savreni u Kristu i vie nego pobjednici u Onome koji ih je ljubio. (Signs of the Times, 8. oujka 1910.) 19. listopada 304

Svjetlo koje sjaji u tami

Vi ste svi sinovi svjetla i sinovi dana. Ne pripadamo noi niti tami. (1. Solunjanima 5,5.6) Ali, primit ete snagu poto Duh Sveti doe na vas. Bog je uinio sve to na bilo koji nain moe pomoi grenicima da se oslobode neprijateljskih okova. On je na uenike izlio svojega Svetoga Duha kako bi ih osposobio da surauju s boanskim silama u preoblikovanju i unapreenju ljudskog karaktera. ... Na Nebu vlada vea radost zbog jednog grenika koji se kaje nego zbog devedeset devet onih koji misle da im pokajanje ne treba. Kada ujemo o uspjehu istine na bilo kojem mjestu, neka se cijela Crkva sjedini u radosnim pjesmama i neka se Bogu uzdie hvala. Neka se Gospodnje ime proslavlja preko nas. ... Potpuno posveenje slubi Bogu pokazat e razvojni utjecaj Svetoga Duha na svakom koraku na naem putu. Kada se 359

na vaem putu pojave prividne nemogunosti, podsjetite svoje sumnjiavo srce na uvijek spremnu, savrenu djelotvornost Svetoga Duha tako da uvijek postidi va previe oprezni duh. Kada je vaa vjera slaba, vai napori nejaki, razgovarajte o velikom Utjeitelju, Snazi Neba. Kada postajete skloni posumnjati da Bog preko ljudskih orua djeluje svojim Svetim Duhom, sjetite se da je Bog uporabio Crkvu i da je i sada uporabljuje na proslavu svojega svetog imena. Ako Mu mi ne zaprijeimo put, Bog e djelovati na misli mnogih ljudi da se ukljue u aktivnu slubu Njemu. ... Kraj svega je pred vratima. Bog djeluje na svaki um koji je otvoren za primanje i djelovanje Svetoga Duha. On alje svoje glasnike koji objavljuju opomenu na svakom mjestu. Bog stavlja na kunju odanost svojih crkava i njihovu spremnost da pokau poslunost vodstvu Svetoga Duha. Znanje e se umnoiti. Nebeski glasnici se vide kako hitaju u svim smjerovima trudei se da na svaki mogui nain opomenu ljude na sud koji dolazi i navijeste Radosnu vijest o spasenju u naemu Gospodinu Isusu Kristu. Mjerilo pravde treba uzdii. Boji Duh djeluje na grena srca i oni koji se odazovu Njegovom utjecaju, postat e svjetlo svijetu. Oni izlaze na sve strane i prenose drugima svjetlo koje su primili, kao to su to inili apostoli nakon izlijevanja Svetoga Duha na Pedesetnicu. I dok oni ine da njihovo svjetlo sjaji, primaju sve veu silu Duha. I Zemlja e se zasvijetliti od slave Boje. (Review and Herald, 16. srpnja 1895.)

305

20. listopada

Darovi Duha
to se, brao, tie duhovnih darova, ne bih htio da ostanete u neznanju. (1. Korinanima 12,1) Prije nego to je otiao od svojih uenika, Krist je dahnuo u njih i rekao: Primite Duha Svetoga! (Ivan 20,22) I ponovno je rekao: Evo, ja u poslati na vas ono to je Otac moj obeao. (Luka 24,49) Meutim, tek nakon uzaaa ovaj dar bio je u potpunosti primljen. Ne prije nego to su se uenici u 360

vjeri i molitvi potpuno prepustili Njegovom djelovanju, Sveti Duh nije bio izliven. ... Uzlazei u visinu odvede zarobljenike; dade ljudima darove. (Efeanima 4,8) ... U Kristu su darovi nai, ali njihovo stvarno posjedovanje ovisi o naem primanju Svetoga Duha. Talenti koje Krist povjerava svojoj Crkvi jesu darovi i blagoslovi koje dobivamo od Svetoga Duha. ... Svi darovi nisu dani svakom vjerniku, ali svakom Uiteljevom sluzi obean je neki dar Duha u skladu s njegovim potrebama u Gospodnjem djelu. U svim Gospodnjim planovima nita nije tako lijepo kao Njegova odluka da mukarcima i enama podijeli razliite darove. ... Mnogi su primili samo ogranienu mjeru vjerskog i intelektualnog obrazovanja, ali Bog eli za njih obaviti posao ako budu radili skromno, oslanjajui se na Njega. ... Razliiti darovi poklonjeni su razliitim osobama tako da radnici osjeaju potrebu jedan za drugim. Bog daje ove darove da budu uporabljeni u Njegovoj slubi ne zato da se proslavi onaj koji ih ima, ne zato da se proslave ljudska bia, ve da se uzdigne Otkupitelj svijeta. ... Nekima se moda ini da je razlika izmeu njihovih darova i darova suradnika u radu tako velika da se ne mogu sjediniti u skladnom naporu; ali kada se sjete da postoje razni umovi do kojih treba doprijeti i da e neki odbaciti istinu koju im je iznio jedan radnik, a otvoriti svoje srce istoj istini koju drugi radnik iznosi na drugi nain, oni e se potruditi da rade zajedno u slozi. Njihovi talenti, ma koliko bili razliiti, trebaju biti pod upravom istoga Duha. U svakoj rijei i svakom djelu otkrivat e se ljubaznost i ljubav, i dok svaki radnik bude vjerno radio na svojem radnom mjestu, Kristova molitva za jedinstvo Njegovih sljedbenika bit e usliana i svi e vidjeti da su oni Njegovi uenici. (Signs od the Times, 15. oujka 1910.)

361

306

21. listopada

Pedesetnica
Kad napokon doe Pedeseti dan, svi bijahu skupljeni na istom mjestu. Tad iznenada doe neka huka s neba, kao kad pue silan vjetar, pa ispuni svu kuu u kojoj su boravili. I ukazae im se jezici kao od plamena, i razdijelie se te nad svakog od njih sie po jedan. Svi se oni napunie Duha Svetoga te poee govoriti tuim jezicima, kako ih je ve Duh nadahnjivao da govore. (Djela 2,1-4) U hebrejskom sustavu utjecaj Bojega Duha mogao se zapaziti na izuzetan nain, ali ne u potpunosti. Stoljeima su upuivane molitve Bogu da ispuni svoje obeanje i poalje svojega Duha, i nijedna od tih iskrenih molitava nije bila zaboravljena. Krist je odluio da nakon svojeg uzaaa na Nebo dade svoj dar onima koji su vjerovali u Njega i onima koji e vjerovati. Koji dar e On moi pokloniti svojim sljedbenicima, dar koji e biti dovoljno bogat da obiljei i uljepa Njegovo uzaae na posredniko prijestolje? On mora biti dostojan Njegove veliine i Njegovog kraljevskog dostojanstva. Odluio je poslati svojeg predstavnika, treu Osobu Boanstva. Taj dar nita ne moe nadmaiti. Duh je ekao raspee, uskrsnue i uzaae Isusa Krista. U razdoblju od deset dana uenici su slali svoje molitve za izlijevanje Svetoga Duha, a Krist je na Nebu svoje posrednike molitve pridruivao njihovima. ... Sveti Duh je doao onako kako je Krist obeao i kao olujni moni vjetar spustio se na okupljene ispunjavajui cijelu kuu. Doao je u punini i sili, kao da je stoljeima u tome bio ograniavan. ... Na Pedesetnicu su Kristovi svjedoci objavljivali istinu, iznosili drugima uzvienu novu vijest o spasenju u Kristu. Istina je kao plamenim dvosjeklim maem urezivala osvjedoenje u ljudska srca. Ljudi su prihvatili Kristovu vlast. Radosna vijest bila je noena u najudaljenije dijelove nastanjenog svijeta. Crkva je gledala kako obraenici dolaze sa svih strana. Oltar 362

kria, koji je posvetio Dar, ponovno je bio podignut. Vjernici su se ponovno obraali. Grenici su se sjedinjavali s kranima u traenju bisera velike vrijednosti. Ispunilo se proroanstvo da e slabi biti kao David (Zaharija 12,8), a Davidov dom kao aneo Jahvin (Zaharija 12,8). Svaki je kranin u svojem bratu zapazio slinost s boanskim likom dobroinstva i ljubavi. Prevladavala je jedna elja. Jedna tema zasjenila je sve ostale. Sva srca kucala su u zdravom meusobnom skladu. Vjernici su imali jednu elju tko e na savreniji nain prikazati Kristov karakter, tko e se vie zaloiti za proirenje Njegovog kraljevstva. ... Kristov Duh je oivljavao cijelu zajednicu jer su njezini vjernici pronali biser velike vrijednosti. (Signs of the Times, 1. prosinca 1898.)

22. listopada

307

Plodovi Pedesetnice
Kad vide Petrovu i Ivanovu neustraivost i saznadu da su neuki i priprosti ljudi, ponu se diviti. Prepoznali su u njima Isusove pratioce. (Djela 4,13) Nakon Kristovog raspea, uenici su bili bespomono, obeshrabreno drutvo ovce bez pastira. Njihov Uitelj bio je odbaen, osuen i pribijen na sramotni kri. idovski sveenici i glavari prezrivo su govorili: Druge je spasio, a sebe ne moe spasiti! (Marko 15,31) Meutim, kri, orue srama i muenja, donio je nadu i spasenje svijetu. Uenici su oivjeli; nestalo je njihovog beznaa i bespomonosti. Oni su bili preobraeni u karakteru, sjedinjeni vezama kranske ljubavi. Bili su samo skromni ljudi, bez bogatstva i bez oruja, osim Boje rijei i Bojega Duha, a idovi su ih smatrali samo ribarima. Ipak, u Kristovoj snazi izili su i svjedoili za istinu i nadvladavali svako protivljenje. Odjeveni u boansku viteku, ratnu opremu, krenuli su objavljivati velianstvenu priu o jaslama i kriu. Bez svjetovne asti i priznanja postali su junaci vjere. S njihovih usana silazile su rijei boanske rjeitosti koje su uzdrmale svijet. 363

Oni koji su odbacili i raspeli Spasitelja mislili su da e uenici zapasti u obeshrabrenje i potitenost, spremni da se odreknu svojega Gospodina. Iznenaeno su sluali jasno, neustraivo svjedoenje apostola nadahnuto silom Svetoga Duha. Uenici su djelovali i govorili onako kako je djelovao i govorio njihov Uitelj i svi koji su ih sluali, govorili su: Oni su bili s Isusom i uili se od Njega! I kada su apostoli krenuli propovijedajui Isusa u svim mjestima, inili su mnoga djela, to je izazivalo negodovanje idovskih glavara. Ljudi su iznosili svoje bolesnike i opsjednute neistim duhovima na ulice; mnotvo se okupljalo oko njih, a oni koji su bili izlijeeni, uzvikivali su hvale Bogu i proslavljali ime Onoga koga su idovi osudili, okrunili trnjem, bievali i razapeli. Isus je sada bio uzdignut iznad sveenika i glavara, a postojala je i opasnost da e rabinska doktrina izii na zao glas jer su apostoli objavljivali da je Isus uskrsnuo iz mrtvih. ... Svaki dan su neprestano i u hramu i po kuama navjeivali Isusa kao Mesiju. (Djela 5,42) A Gospodin je svaki dan pripajao Crkvi one koji se spasavahu. (Djela 2,47) (Signs of the Times, 20. rujna 1899.)

308

23. listopada

Molite se za Gospodnjega Duha

Dakle: ako vi, premda ste zli, moete davati svojoj djeci dobre darove, koliko e vie Otac nebeski dati Duha Svetoga onima koji ga mole! (Luka 11,13) Obeanje Svetoga Duha bilo je najblistavija nada i najsnanija utjeha koju je Krist ostavio svojim uenicima kada je uzaao na Nebo. Istine iz Boje rijei bile su zakopane ispod ostataka pogrenih tumaenja; ljudske misli, izjave smrtnih bia, bile su uzdizane iznad Rijei ivoga Boga. Pod prosvjetljujuom silom Svetoga Duha, apostoli su odvajali istinu od lanih teorija i davali narodu Rijei ivota. ... Boji Duh nadahnjivao je Njegove sluge koji su, ne gledajui ni na odobravanje, ni na zastraivanje od strane drugih, 364

objavljivali istinu koja im je bila povjerena. Ipak, gledajui iva oitovanja sile Svetoga Duha, idovi nisu mogli zanemariti svoju krivnju odbijajui dokaze koje im je Bog poslao. Meutim, nisu htjeli odustati od svojeg zlonamjernog protivljenja. ... Mi se trebamo moliti za silu Svetoga Duha kao lijek za duu oboljelu od grijeha. Jasne istine otkrivenja, objanjene i lake za razumijevanje, mnogi su prihvatili kao istine koje iznose sve to je potrebno; meutim, djelujui na misli, Sveti Duh budi duboku elju za istinom koja nije zamagljena zabludom. Oni koji stvarno ele saznati to je istina, ne mogu ostati u neznanju jer dragocjene istine nagrauju marljivog istraivaa. Mi moramo osjetiti silu obraenja Boje milosti i ja pozivam sve koji su zatvorili svoje srce Bojem Duhu da otkljuaju njegova vrata i da se iskreno mole: Budi sa mnom! ... Gospodin eli da svako Njegovo dijete bude bogato u vjeri, a ova vjera je plod djelovanja Svetoga Duha na misli. Ono se osjea u svakoj dui koja Ga prima. ... Sveti Duh nikada ne uskrauje svoju pomo dui koja trai Isusa. On uzima od onoga to je Kristovo i pokazuje onome koji trai. I ako je oko usmjereno na Isusa, djelovanje Svetoga Duha nee prestati sve dok se dua ne usuglasi s Njegovim likom. Milostivim utjecajem Svetoga Duha grenik se mijenja u duhu i namjerama, sve dok ne postane jedno s Kristom. Njihova ljubav prema Bogu raste; oni su gladni i edni pravde i gledajui Krista, preobraavaju se iz slave u slavu, iz karaktera u karakter i postaju sve sliniji svojem Uitelju. (Signs of the Times, 27. rujna 1899.)

24. listopada

309

Budua kunja
Dakle, stojte vrsto! Opaite svoje bokove istinom, obucite oklop pravednost. (Efeanima 6,14.15) Bog se u Pismu u potpunosti pobrinuo za nau opremu protiv prijevare i zato neemo imati nikakav izgovor ako se zanemarujui Boju rije, ne budemo sposobni oduprijeti zam365

kama zloga. Zato moramo biti budni u svojim molitvama. Svakoga dana trebamo marljivo istraivati Pisma da ne bismo bili uhvaeni lukavim zabludama koje izgledaju kao istina. ... Ivan opisuje prizore koji su povezani s naim vremenom. On kae: Uto se otvori hram Boji to se nalazi u nebu i pokaza se njegov Koveg saveza u njegovu hramu. (Otkrivenje 11,19) Ovaj Koveg sadri ploe na kojima je urezan Boji zakon. Ivan je na otoku Patmosu u prorokom vienju gledao Boji narod i ustanovio da e u to vrijeme pozornost vjernih i iskrenih Kristovih sljedbenika biti usmjerena na otvorena vrata Svetinje nad Svetinjama u nebeskom Svetitu. Vidio je da e oni vjerom slijediti Isusa iza zavjese do mjesta na kojem slui iznad Bojeg Kovega koji sadri Njegov nepromjenjivi Zakon. Prorok opisuje vjerne govorei: Na tome se temelji postojanost svetih koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u Isusa. (Otkrivenje 14,12) To je skupina koja izaziva gnjev Zmaja zato to je posluna Bogu. ... Vjetrovi razliitih doktrina otro e puhati oko nas, ali mi ne smijemo dopustiti da nas otpuu. Bog nam je dao savreno mjerilo pravde i istine Zakon i Svjedoanstvo. Ima mnogo onih koji tvrde da ljube Boga, ali kada se pred njima otvori Pismo, kada im se iznesu dokazi koji pokazuju obvezatnost zahtjeva Bojeg zakona, oni pokazuju zmajev duh. Oni mrze svjetlo i nee izii na njega da se ne bi pokazala njihova djela. Oni ne usporeuju svoju vjeru i doktrinu sa Zakonom i Svjedoanstvom. Oni okreu svoje ui da ne uju istinu i nestrpljivo izjavljuju da je sve to ele uti samo vjera u Isusa. ... Oni odbijaju priznati etvrtu zapovijed koja zahtijeva od nas da svetkujemo subotnji dan. Oni izjavljuju da ih je Gospodin pouio da ne moraju drati subotu iz Njegovog Zakona. Boja rije objavljuje: Tko tvrdi: Poznajem ga, a ne vri njegovih zapovijedi, laac je, i u njemu nema istine. (1. Ivanova 2,4) ... Naa je dunost da uzdiemo Boji zakon jer je sam Krist rekao: Blago onima koji tvore zapovijesti njegove da im bude vlast na drvo ivota i da uu na vrata u grad. (Otkrivenje 22,14 DK) (Signs of the Times, 22. travnja 1889.)

366

25. listopada

310

Obmane posljednjih dana

Duh izriito veli da e u posljednja vremena neki otpasti od vjere i pristati uz prijevarne duhove i avolske nauke. (1. Tomoteju 4,1) Prije zavrnog razdoblja u razvoju otpada nastupit e pomutnja u vjeri. Nee biti jasnih i odreenih stavova o Bojoj tajni. Istina za istinom bit e pokvarena. ... Ima mnogih koji e odricati Kristovo pretpostojanje i zato odbacivati i Njegovo boanstvo; oni Ga nee prihvatiti za svojeg Spasitelja. Ovo znai i potpuno odbacivanje Krista. On je bio Jedinoroeni Boji Sin, koji je bio jedno s Ocem od samog poetka. Preko Njega su nainjeni svi svjetovi. Odbacujui Kristovo udesno utjelovljenje, mnogi odbacuju i druge istine nebeskog podrijetla i prihvaaju nestvarne prie koje je izmislio Sotona. Oni su izgubili duhovno prosuivanje i primjenjuju ono to im je bilo izneseno i urezano u misli djelovanjem neke sotonske sile. ... Spiritizam se upravo sprema zarobiti svijet. Ima mnogo onih koji smatraju da se spiritizam odrava lukavstvima i prijevarama; ali to je jo daleko od istine. Nadnaravna sila djeluje na mnogo razliitih naina i samo pojedinci imaju poneku pretpostavku na koje e se naine spiritizam javljati u budunosti. O temelju uspjeha spiritizma govorilo se s propovjedaonica. Propovjednici su kao biblijsku doktrinu objavljivali lai koje svoj izvor imaju u velikom varalici. Doktrina o svjesnom stanju ovjeka nakon smrti, o tome da duhovi mrtvih mogu razgovarati sa ivima nema nikakvog oslonca u Bibliji, a ipak se ta teorija objavljuje kao istina. Preko ovih lanih doktrina bio je otvoren put avolskim duhovima da varaju narod predstavljajui se kao duhovi umrlih. Sotonske sile pokazuju se kao duhovi umrlih i na taj nain zarobljavaju narod. Sotona je oblikovao svoju religiju, ima svoju sinagogu i odane vjernike. ... Znakovi i udesa koji potjeu od spiritizma postajat e sve izraeniji, kada takozvani kranski svijet odbaci jasno otkrivene istine iz Boje rijei i odbaci jasno izraeno pravilo: 367

Ovako govori Jahve Gospod! (Ezekiel 2,4), i umjesto njega prihvati ljudske doktrine i zapovijedi. ... Savez sil zla nee opstati. Gospodin kae: Gospoda nad vojskama, njega drite svetim! On neka vam je strah, i on neka vam je bojazan! On e vam postati povod svetosti ... (Izaija 8,13.14 ari). (Signs of the Times, 28. svibnja 1894.)

311

26. listopada

Spiritizam i njegov kraj

To su, naime, duhovi avolski, koji ine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemonoga. (Otkrivenje 16,14 ari) Velika sila koja prati spiritizam ima svoj izvor u velikom, vodeem buntovniku, Sotoni, avoljem knezu. Zli aneli su upravo njegovom vjetinom uspjeli sebe predstaviti kao umrle i svojim licemjerjem navesti mukarce i ene na razgovor s avolima. Oni koji razgovaraju s navodnim duhovima umrlih, razgovaraju s onima koji raspolau pokvarenom, obeshrabrujuom silom kojom unitavaju ljudske umove. Krist je zapovjedio da nemamo nikakvo zajednitvo s vraevima i onima koji prizivaju poznate duhove. ... Godinama je spiritizam napredovao u snazi i postajao sve omiljeniji zastupajui odreeni oblik vjere u Krista, tako da su i mnogi protestanti postali zaraeni tom tajnom bezakonja. Nije veliko udo to su zavedeni jer uporno pristaju uz zabludu prema kojoj dah ivota, im napusti ovjekovo tijelo, odmah odlazi ili na Nebo ili u pakao. Vlau koju ova doktrina ima nad njima, pripremljen je put zavodnikom djelovanju kneza sile koja je u vjetru. ... Kako se Boji Duh bude sve vie povlaio sa Zemlje, sve vie e se pokazivati Sotonina mo. Znanjem koje je stekao dok je bio u Bojoj prisutnosti kao kerubin zaklanja, sada podjarmljuje svoje podanike koji su pali sa svojeg visokog poloaja. On e se posluiti svakom sposobnou svojega snanog uma da pogreno predstavi Boga i potakne pobunu protiv Isusa Krista, Zapovjednika Neba. U svojoj sinagogi on stavlja 368

pod svoje ezlo i uvodi u svoje vijee one ljude koje moe uporabiti da unaprijedi sluenje sebi. Nije nita neobino da se u njegovoj lai nau i profinjene i umne veliine u ivotu i karakteru onih koji su nadahnuti idejama palih anela. Sotona nam moe prenijeti znanstvene spoznaje i odrati predavanje iz filozofije. On dobro poznaje povijest i upoznat je sa svjetovnom mudrou. ... Sotona e se posluiti svojim oruima kako bi izvrio svoje avolske zamisli i svladao svete Boje ljude. ... Ipak, Boji narod moe smireno promatrati cijelu ovu izlobu zla i doi do pobjedonosnog zakljuka da budui da ivi Krist, ivjet emo i mi. ... Savez zla bit e konano uniten. (Signs of the Times, 28. svibnja 1894.)

27. listopada

312

Budite oprezni
Dakle: bdijte, jer ne znate u koji dan dolazi va Gospodin! (Matej 24,42) Stanje dananjeg drutva isto je kao i onda kada je Gospodin iznosio Izraelcima bezakonja neznaboaca, a isto upozorenje i danas je potrebno narodu ostatka. Spiritizam pobjedonosno napreduje na Zemlji. To su, naime, duhovi avolski, koji ine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemonoga. (Otkrivenje 16,14 ari) Mukarci i ene trae ljude koji prizivaju poznate duhove, ali Boji narod ni na koji nain ne smije slijediti obiaje svijeta. Njegovi pripadnici moraju vriti Gospodnje zapovijedi. Crta razdvajanja mora biti jasno povuena izmeu poslunih i neposlunih. Izmeu Crkve i zmije mora postojati otvoreno i zakleto neprijateljstvo kao izmeu potomstva njezina i potomstva zmijinog. Sotona je bio odluan u namjeri da zadri vlast nad kanaanskom zemljom; i kada je ona postala postojbina sinova Izraelovih i kada je Boji zakon postao zakon zemlje, on je mrzio Izraela okrutnom i zlom mrnjom i urotio se da ga uniti. Strani bogovi bili su uvedeni preko zlih duhova, i zbog 369

krenja Zakona izabrani narod konano je bio rasijan iz Obeane Zemlje. Ovo isto iskustvo ponavlja se i u povijesti Bojeg naroda. ... Sada je vrijeme da se Spasiteljev savjet potuje kao nikada prije: Bdijte i molite da ne padnete u napast. (Matej 26,41) Imajte povjerenje u Boga bez obzira na neugodnost svojeg poloaja. Traite Njegov savjet i ne obraajte se onima koji prizivaju poznate duhove da vas ne uvedu u zabludu. Onaj koji je umro za vae spasenje, obeao je da e vas voditi i odjenuti u svoju pravdu ako budete prezirali grijeh i oistili se od svakog zla tako to ete oprati haljine svojega karaktera i ubijeliti ih u Janjetovoj krvi. Kakve li ljubavi, kakve li uzviene ljubavi u tome to Bog podnosi izopaenost svojega naroda i to alje pomo svakoj dui koja eli vriti Njegovu volju i odbaciti grijeh! Kada bismo suraivali sa silama Neba, postali bismo i vie nego pobjednici! Grena stvorenja kao to smo mi, sposobna i za najgnusnija zla, trebaju postati pobjednici silom Kristove milosti i dobiti mjesto u Njegovom vjenom kraljevstvu gdje e s Njim vjeno vladati! (Signs of the Times, 26. kolovoza 1889.)

313

28. listopada

Konana priprema
Zato i vi budite pripravni, jer e Sin ovjeji doi u as kad se ne nadate. (Matej 24,44) Nama je upuena poruka koja se odnosi na Kristov skori dolazak. Prigodom uzaaa naega Gospodina, aneli su stajali pokraj uenika i zajedno s njima promatrali Spasitelja dok je uzlazio na Nebo. Onda su se okrenuli uenicima i rekli: Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo izmeu vas opet e se vratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo. (Djela 1,11) Haljina koju nam je Krist ponudio osposobljava nas da se pojavimo u Bojoj prisutnosti. Ovu haljinu, ruho Njegove pravednosti, Krist je stavio na svaku duu koja se kaje i koja vjeruje. ... 370

Ovo ruho, satkano na nebeskom razboju, nema u sebi nijednu nt ljudskog podrijetla. Krist je u svojoj ljudskoj naravi izgradio savreni karakter i taj karakter nudi i nama. Sva je naa pravda ko okaljane haljine! (Izaija 64,6) Sve to sami inimo uprljano je grijehom. ... On je svojom savrenom poslunou omoguio svakom ljudskom biu da bude posluno Bojim zapovijedima. Kada se pokorimo Kristu, nae srce sjedinjuje se s Njegovim srcem, naa volja spaja se sa Njegovom voljom; um postaje jedno s Njegovim umom, a misli su dovedene u pokornost Kristu; mi ivimo Njegovim ivotom. Na to se misli kada se kae da se trebamo obui u odjeu Njegove pravednosti. I tada, kada nas Gospodin bude gledao, On nee vidjeti odjeu od smokvinog lia, golotinju i izopaenost grijeha, ve svoje ruho pravednosti koje oznaava savrenu poslunost Gospodnjem zakonu. Nee biti nikakvog drugog vremena kunje da bismo se mogli pripremiti za vjenost. Upravo sada, u ovom ivotu, trebamo staviti na sebe ruho Kristove pravednosti. Ovo je naa jedina prilika da izgradimo karakter za dom koji je Krist pripremio onima koji vre Njegove zapovijedi. Dani nae kunje brzo se zavravaju. Kraj je blizu. Kroz stoljea sveano odjekuju rijei opomene koje nam je uputio na Gospodin s Maslinske gore: Pazite ... da vam onaj dan ne doe iznenada. (Luka 21,34 ari) Bdijte i molite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati se pred Sinom ovjejim. (Luka 21,36) (Signs of the Times, 22. studenoga 1905.)

29. listopada

314

Blizina kraja
U ono e vrijeme ustati Mihael, veliki knez. ... Bit e to vrijeme tjeskobe kakve ne bijae otkako je ljudi pa do toga vremena. (Daniel 12,1) Teko vrijeme je upravo pred nama. Ispunjavanje znakova vremena pokazuje da je Gospodnji dan blizu, pred vratima. Dnevne novine pune su nagovjetaja stranog sukoba u bu371

dunosti. Uestale su drske pljake. trajkovi su postali uobiajena pojava. Krae i ubojstva dogaaju se na sve strane. Ljudi opsjednuti demonima oduzimaju ivot mukarcima i enama, pa ak i maloj djeci. Sve to svjedoi da je dolazak Isusa Krista blizu, pred vratima. Doktrina da su mukarci i ene osloboeni od poslunosti Bojim zahtjevima, oslabila je silu moralnih obveza i otvorila ustave bezakonja u svijetu. ... Sudovi su podmitljivi. Glavare pokree elja za dobitkom i ljubav prema osjetilnim uicima. Neumjerenost je pomraila sposobnosti mnogih, tako da Sotona ima skoro neogranienu vlast nad njima. Pravnici su pokvareni, podmitljivi i zavedeni. Pijanstvo, neumjerenost, strasti, zavist i nepotenje svake vrste zastupljeni su meu onima koji primjenjuju zakone. Tako je potisnuto pravo, i pravda mora stajati daleko. Jer na trgu posrnu istina, i potenju nema vie pristupa. (Izaija 59,14) Ljudi se natjeu u nerazumnoj utrci za dobitkom, a sebina popustljivost prema grijehu tako je velika kao da ne postoji ni Bog, ni Nebo, ni vjenost. ... Vrijeme nevolje velike kakve nije bilo od postanka svijeta do danas, uskoro e se nadviti nad nas i nama e biti potrebno iskustvo koje mnogi zbog svoje nemarnosti nisu doivjeli. esto nevolja izgleda vea dok se oekuje nego u stvarnosti, ali to se ne odnosi na krizu koja je pred nama. Ni najivlji opis ne moe prikazati veliinu ove nevolje. U toj e krizi svatko morati osobno izii pred Gospodina. ... Sada, dok na Veliki sveenik obavlja za nas slubu pomirenja, moramo se truditi da postanemo savreni u Kristu. Na Spasitelj ni u mislima nije mogao popustiti pred silom kunje. Sotona nalazi u ljudskom srcu u kojem se njeguje grena elja, neku toku na koju se moe osloniti svojom nogom; i tako kunja dobiva snagu. Meutim, Krist je rekao o sebi: Jer se pribliuje knez ovoga svijeta. On protiv mene ne moe nita. (Ivan 14,30) Sotona u srcu Bojega Sina nije mogao nai nita to bi mu omoguilo da postigne pobjedu. Isus je vrio zapovijedi svojega Oca, i u Njemu nije bilo grijeha koji bi Sotona mogao iskoristiti kao svoju prednost. To je stanje u kojem se moraju nalaziti oni koji ele opstati u vrijeme nevolje. (Review and Herald, 14. oujka 1912.) 372

30. listopada

315

Gledajte u budunost
I otrt e Bog svaku suzu od oiju njihovih, i smrti nee biti vie, ni tuge, ni vike, ni boli nee biti vie, jer prvo proe. (Otkrivenje 21,4 ari) U najmranijim danima svojega sukoba sa zlom, Crkva ivoga Boga dobila je otkrivenje o vjenim Gospodnjim namjerama. Njezinim vjernicima bilo je omogueno da gledaju iza nevolja sadanjega vremena i u budunosti vide pobjedu jer e rat biti zavren, a otkupljeni ui u posjed Obeane Zemlje. Ova vienja budue slave, prizori koje je naslikala Boja ruka, trebaju biti mili Njegovoj dananjoj Crkvi jer e se vjekovna borba brzo zavriti i obeani blagoslovi izliti u punoj mjeri. ... iva Crkva esto je pozivana da podnese nevolje i stradanja, jer ne moe pobijediti bez otrih sukoba. Kruh tjeskobe i voda nevoljnika (Izaija 30,20) dio su koji dopada svima, ali nitko meu onima koji se oslone na Onoga koji je moan da izbavi nee biti konano svladan. ... U svoj konani sukob Crkva treba ui obuena u oklop Kristove pravednosti. Lijepa kao mjesec, sjajna kao sunce, strana kao vojska pod zastavama (Pjesma 6,9), ona treba izii u cijeli svijet pobjeujui i da pobijedi. Najmraniji trenutak u sukobu Crkve sa silama zla neposredno prethodi njezinom konanom izbavljenju. Meutim, nijedan koji se oslanja na Boga ne treba se plaiti. ... Nama koji stojimo na samom pragu njihovog ispunjenja, od kakve su velike vanosti, od kakvog ivog interesa ovi opisi onoga to e doi dogaaja koje su, otkako su nai praroditelji izili iz Edena, Boja djeca oekivala i pratila, za kojima su eznula i molila se. ... Narod spaenih nee poznavati nijedan drugi zakon osim Zakona Neba. Svi e postati sretna, ujedinjena obitelj odjevena u odjeu hvale i zahvaljivanja. Iznad toga prizora, jutarnje zvijezde pjevat e zajedno i svi sinovi Boji klicati od radosti, dok e se Bog i Krist sjediniti u objavljivanju jer vie nee biti grijeha ni smrti. (Review and Herald, 1. srpnja 1915.) 373

316

31. listopada

Boanska zapovijed
Straite, dakle, jednako i molite se Bogu! (Luka 21,36 DK) Sveanim jezikom u ovom tekstu ukazano nam je na dunost koja se susree na svakidanjem putu svih nas, bez obzira na to jesmo mladi ili stari. To je dunost da budemo budni, i o naoj vjernosti ovdje ovisi naa budunost i privremena i vjena. Mi ivimo u vanom vremenu. Kada je 1844. godine bila objavljena vijest: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova Suda! (Otkrivenje 14,7) poruka je duboko potresla svaku duu. Duboka ozbiljnost proela je sve koji su je uli. S kakvom smo samo ozbiljnou pokazivali svoju vjeru svojim djelima i trudili se da svojim rijeima i djelima ostavimo povoljan dojam na svijet. ... Danas aneli promatraju razvoj naeg karaktera i uskoro e na ivot morati biti pregledan pred Bogom. Uskoro emo biti izmjereni na tezulji iz Svetita, a pokraj naeg imena bit e zapisana izreena presuda. Mi emo primiti ili vrhunski dar vjenog ivota ili biti kanjeni vjenim udaljavanjem iz Gospodnje prisutnosti. Moda nismo spremni sebe sada pozorno ispitati, vidjeti kakvo je nae duhovno stanje i jesu li naa srca na odgovarajui nain pokrenuta porukom istine, ali to nee nimalo utjecati na djelo suda. Njegova odluka bit e donesena u svakom sluaju. ... Straite, dakle, jednako i molite se Bogu! (Luka 21,36 DK) Postoji velika potreba za budnou, ne samo zbog nas, ve i zbog naeg utjecaja na druge. Na utjecaj je dalekosean. Mi moemo misliti da je ogranien na na dom, da samo pripadnici nae obitelji znaju to smo i to inimo. U nekim sluajevima moe izgledati da je tako, ali u nekima utjecaj doma iri se daleko preko njegovih granica. ... Ako elimo sudjelovati u slavnoj nagradi obeanoj pobjednicima, moramo se boriti u dobroj borbi vjere. To je inio apostol Pavao, i zato kae: Ve mi je pripravljen vijenac pravednosti koji e mi u onaj Dan dati Gospodin, pravedni su374

dac. (2. Timoteju 4,8) Potrudimo se da budemo meu onima koji iskazuju dobroinstva i koji sebi zgru sigurno blago za budunost kako bi postigli pravi ivot (1. Timoteju 6,19). (Signs of the Times, 7. sijenja 1886.)

375

STUDENI
317 1. studenoga

Boji izabranici
Ta ti si narod posveen Jahvi, Bogu svome; tebe je Jahve, Bog tvoj, izabrao da meu svim narodima koji su na zemlji bude njegov predragi vlastiti narod. (Ponovljeni zakon 7,6) Krist je izgovorio ove rijei zaogrnut stupom od oblaka i dao Mojsiju koji ih je prenio izabranom Bojem narodu. Bog nije ostavio svijet bez svjedoanstva. On ima svoj odani, izabrani narod. Oni ovaj svijet nisu proglasili svojim domom, ve se nalaze ovdje da svjedoe za Boga, i dokle god bude trajalo vrijeme kunje, ovi vjerni glasnici objavljivat e svoje ivo svjedoanstvo. ... Bog je monim klinom istine izdvojio svoj narod iz kamenoloma ovoga svijeta i prenio ga u svoju radionicu. Ovdje ga je veliki Umjetnik mogao uspjeno obraditi svojim dlijetom i ekiem, uglaati ga za mjesto u svojem kraljevstvu. On vie ne izgleda kao masa iz koje je bio izvaen, ve stoji kao plemeniti stup koji e biti uporabljen na slavu Bogu. Budua slava posvojenih Bojih sinova i keri sada se jo ne raspoznaje. Svijet im se ruga i prezire ih. Meutim, oni uivaju naklonost boljega svijeta nego to je ovaj, nebeskoga. Boja rije, onako kako je napisana, temelj je nae vjere. To je sigurna rije prorotva i zahtijeva bezuvjetnu vjeru svih koji tvrde da u nju vjeruju. Ona je vjerodostojna jer u sebi sadri dokaz da je boanskog podrijetla. ... to smo mi koji tvrdimo da smo jedno s Kristom? Mi smo Boji suradnici. (1. Korinanima 3,9) Izmeu vjernika i nevjernika uvijek e postojati isti sukob koji je postojao izmeu Krista i onih koji su Ga odbacili. Oni koji su sudjelovali s Kristom u Njegovim stradanjima, sudjelovat e s Njim i u Njegovoj slavi. Meutim, oni koji su ovdje izbjegli kri, odriu se Onoga koji ih je otkupio po neusporedivoj cijeni, i u dan suda i On e se njih odrei. Mnogi, mnogi, pogreno prikazuju Kri376

sta i odriu Ga se svojim snienim mjerilima kranstva. Oni koji istinski vjeruju u Krista pokazat e svoju vjeru u plemenitom ivotu i pobonim razgovorima. Radei kao to je Krist radio, oni e pokazati da su posvojenici u nebesku obitelj. O takvima Bog kae: U prebivalitu visokom i svetom stolujem, ali ja sam i s potlaenim i ponienim, da oivim duh smjernih, da oivim srca skruenih. (Izaija 57,15) (Signs of the Times, 2. lipnja 1898.)

2. studenoga

318

Poseban narod
On je dao samog sebe mjesto nas da nas otkupi od bezakonja i oisti nas da budemo njegov izabrani narod, revan u djelima ljubavi. (Titu 2,14) Gospodin je sebi odvojio pobone, a ovo posveenje Bogu i odvajanje od svijeta jasno su najavljeni i izriito naglaeni i u Starome i u Novome zavjetu. Sam Gospodin je podignuo zid razdvajanja izmeu onoga to je od svijeta i onoga to je iz svijeta i to je izdvojio za sebe i posvetio sebi. Boji narod ima poseban poziv i karakter, i ta posebnost odvaja ga od svih drugih. Svi pripadnici Bojeg naroda na Zemlji jedno su tijelo od poetka pa sve do kraja vremena. Oni imaju jednu Glavu koja upravlja tijelom i koja ga usmjerava. Ista odgovornost poiva na Bojem narodu sada kao to je poivala na starom Izraelu, da takoer bude izdvojen od svijeta. Sveta Glava Crkve nije se promijenila. Iskustvo suvremenih krana vrlo je slino putovanju starog Izraela. Dok itamo Boju rije, postaje nam jasno da je Boji narod poseban i odvojen od nevjernog svijeta oko sebe! Na poloaj je zanimljiv i odgovoran; budui da ivimo u posljednje dane, vrlo je vano da slijedimo Kristov primjer i hodimo kao to je On hodio. ... Kristovi sluge nemaju ovdje svoj dom ili svoje blago. O, kada bi svi shvatili da boravimo u miru i sigurnosti meu svojim duhovnim neprijateljima samo zato to vlada Gospodin! Mi nemamo prednost zahtijevati posebnu naklonost svije377

ta. Mi moramo shvatiti da emo biti siromani i prezreni na ovome svijetu sve dok borba ne bude zavrena i pobjeda postignuta. Oni koji vjeruju u Krista, pozvani su da iziu i da se izdvoje od prijateljstva i duha svijeta i uvide da se njihova snaga i sila krije u tome to su izabrani i prihvaeni pred Bogom. ... Kristovi su sljedbenici ak i tada u istom poloaju u kojem se On nalazio dok je bio na ovome svijetu. Oni su sinovi i keri Boje i subatinici Kristovi, i njima pripada kraljevstvo i vlast. Svijet ne razumije njihov karakter i sveto zvanje. Svijet ne shvaa da su posvojeni u Boju obitelj. Njihovo jedinstvo i zajednitvo s Ocem i Sinom nije otkriveno svijetu, i dok svijet prati njihovo ponienje i ukore koji su im upueni, ne moe shvatiti to e oni postati. Oni su stranci. Svijet ih ne poznaje i ne cijeni pobude koje ih pokreu. (Review and Herald, 5. srpnja 1875.)

319

3. studenoga

Izdvajanje od svijeta
Ja u vam biti Otac, a vi ete mi biti sinovi i keri, veli Gospodin Svemogui. (2. Korinanima 6,18) Bilo mi je nareeno da pozornost naeg naroda usmjerim na pouku koju je Gospodin dao Izraelu o vanosti udaljavanja od svijeta. ... Za vrijeme Davidove vladavine, Izrael je stekao snagu i vrstinu potovanjem Bojeg zakona. Meutim, vladari koji su doli nakon njega, podlegli su elji za samouzvienjem. ... Gospodin je dugo imao strpljenja s njima, esto ih je pozivao na pokajanje. Meutim, oni nisu sluali i Bog je konano odgovorio sudom, pokazujui im koliko su slabi bez Njega. Vidio je da su odluili ii svojim putem pa ih je predao u ruke njihovih neprijatelja. Zbog saveza koje je sklapao sa svojim neznaboakim susjedima, Izrael je izgubio svoj poloaj posebnog Bojeg naroda. Bili su oslabljeni zlim navikama onih s kojima su sklapali svoje neodobrene saveze. Povezivanje sa svijetom navelo 378

ih je da izgube prvu ljubav i revnost u slubi za Boga. Prodali su se drugima da bi stekli prednosti koje su im donijele samo razoaranje i gubitak mnogih dragocjenih dua. Iskustvo Izraela bit e i iskustvo svih onih koji od svijeta trae snagu, odvraajui se time od ivoga Boga. Oni koji odbacuju Svemoguega, Izvor svake snage, i udruuju se sa svjetovnim ljudima postajui ovisni o njima, osjeaju gubitak moralne snage i postaju isti kao i oni na koje su se oslonili. ... Bog se pozivima i obeanjima obraa onima koji grijee. On im nastoji prikazati njihove pogreke i dovesti ih u pokajanje. Ali ako ne ponize svoje srce pred Njim, ako se ele uzdii iznad Njega, On im se mora obratiti kao Sudac. Oni koji ustraju u sramoenju Boga svojim oslanjanjem na ruku svjetovne sile, nikad se nee pribliiti Bogu, nikad se nee s Njim povezati. Danas je Bojem narodu upuena Njegova rije: Zato iziite izmeu njih i odvojte se. ... Ne dotiite se niega neista, i ja u vas primiti! Ja u vam biti Otac, a vi ete mi biti sinovi i keri, veli Gospodin Svemogui. (2. Korinanima 6,17.18) Boji narod treba biti obiljeen kao narod koji u punoj mjeri slui Gospodinu iz cijelog srca ne traei nikakve asti za sebe, imajui na umu da se najsveanijim zavjetom obvezao da e sluiti Gospodinu, da e sluiti samo Njemu. (Review and Herald, 4. kolovoza 1904.) 4. studenoga 320

Obiljeja Bojeg naroda

I svetkujte moje subote, neka one budu znak izmeu mene i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bog va! (Ezekiel 20,20) Reci Izraelcima: Subote moje morate odravati jer subota je znak izmeu mene i vas od narataja do narataja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posveujem. (Izlazak 31,13) ... Zar nas ove rijei ne obiljeavaju kao Boji izabrani narod? Zar nam one ne govore da, dokle god bude vremena i vijeka, trebamo njegovati tu svetu, crkvenu oznaku koja nam 379

je dodijeljena? ... Subota nije izgubila nita od svojeg znaenja. Ona je i dalje znak izmeu Boga i Njegovog naroda, i tako e biti uvijek. ... Bog iskuava svoj narod da vidi tko e biti vjeran naelima Njegove istine. Naa je zadaa da svijetu objavimo prvu, drugu i treu aneosku vijest. U obavljanju ove svoje zadae ne smijemo prezirati svoje neprijatelje niti ih se plaiti. ... Obvezivati se ugovorima, partnerstvom ili poslovnim udruivanjem s onima koji nisu nae vjere, nije po Bojoj volji. Mi trebamo postupati ljubazno i uglaeno prema onima koji nisu odani Bogu, ali nikada, nikada se ne trebamo sjedinjavati s njima kada se radi o ivotnim potrebama Njegovog djela. Uzdajui se u Boga, trebamo se stalno kretati naprijed nesebino obavljajui Njegovo djelo. ... Predajui sebe i svoju sadanjost i budunost Njegovoj uzvienoj promisli, drei se poetka svojeg povjerenja sve do kraja, imajmo na umu da blagoslove Neba nismo primili zaslugama svoje dostojnosti, ve zahvaljujui Kristovoj dostojnosti i naem prihvaanju, vjerom u Njega, Boje obilne milosti. Molim se da moja braa shvate da nam trea aneoska vijest mnogo znai i da je svetkovanje prave subote znak onih koji slue Bogu i koji ih izdvaja od onih koji Mu ne slue. ... Mi smo pozvani da budemo sveti i moramo paziti da ne ostavimo dojam kako nam nije vano hoemo li zadrati posebne karakteristike nae vjere. Na nama poiva sveana odgovornost da se odlunije opredijelimo za istinu i pravdu nego to smo to inili u prolosti. Crta razdvajanja izmeu onih koji dre Boje zapovijedi i onih koji to ne ine, treba biti odreena nepogreivom jasnoom. (Review and Herald, 4. kolovoza 1904.)

321

5. studenoga

Kristovi predstavnici
Za ovo svjedoimo mi i Duh Sveti kojega je Bog dao onima koji mu se pokoravaju. (Djela 5,32) Pravi kranin bit e slian Kristu. Otkupitelj je svoju boansku narav odjenuo u ljudsku i doao na na svijet 380

svijet okaljan i pokvaren prokletstvom grijeha, u dolinu tame i boli obaviti veliko djelo koje je najavio u sinagogi u Nazaretu: Na meni je Duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da donesem Radosnu vijest siromasima. (Luka 4,18) Svaki vjernik Crkve treba biti predstavnik Kristovog karaktera i duha. Rijeima i primjerom treba otkrivati vane imbenike istinskog, zdravog, utjecajnog kranstva. Treba stalno uzdizati Krista kao Izvor ivota, milosti i ljubavi. ... Mi se mijenjamo gledanjem. Ako budemo duboko prouavali Kristov karakter i ozbiljno razmiljali o Njemu, odraavat emo Njegov lik u svojem ivotu, a duhovnost cijele Crkve podii e se na veu visinu. Ako Boja istina ne preobrazi na karakter i ne uini da postanemo slini Kristu, cjelokupno nae znanje o Njemu i istini bit e samo zvono koje zvoni i praporac koji zvei. ... Neka svi koji tvrde da dre Boje zapovijedi dobro razmotre ovo pitanje i neka vide postoje li razlozi zato nisu dobili silu Svetoga Duha u veoj mjeri. Koliki su svoje due podloili tatini! Misle o sebi da uivaju veliku Boju naklonost, a zanemaruju siromane, njihovo uho je gluho na pozive potlaenih, oni upuuju otre, samouvjerene i odrjeite rijei onima kojima je potreban potpuno drugaiji pristup. Tako tvrdoom svojega srca svakodnevno vrijeaju Boga. Ljudi u nevolji imaju pravo na suut i panju drugih ljudskih bia. Oni imaju pravo oekivati pomo, utjehu i kransku ljubav. Ali to ne dobivaju. Svako zanemarivanje Bojih napaenih bia zapisuje se u nebeskim knjigama kao da je uinjeno samome Kristu. Neka svi vjernici Crkve pozorno ispitaju svoje srce i istrae svoje ponaanje da vide jesu li u skladu s Isusovim duhom i radom; jer ako nisu, to e rei kada stanu pred Suca cijele Zemlje? Moe li im Gospodin rei: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34) (Review and Herald, 24. travnja 1913.)

381

322

6. studenoga

Raditi s Kristom
Uistinu, Bog nije nepravedan da zaboravi ono to ste uinili, ljubav koju iskazaste prema njemu sluei u prolosti i sadanjosti svetima. (Hebrejima 6,10) Krist je izjednaio svoje potrebe s potrebama napaenog ovjeanstva; budui da je i On zanemaren u osobama svojih napaenih, svi nai skupovi, svi nai ugovoreni sastanci, sva mainerija koja je stavljena u pokret da unaprijedi Boje djelo nee nam donijeti mnogo koristi. ... Svi koji budu sveti na Nebu, moraju prvo biti sveti na Zemlji. Oni nee slijediti iskre koje su sami zapalili, oni nee raditi za slavu, nee izgovarati tate rijei niti e pruati prst osude ili tlaenja, ve e slijediti Svjetlo ivota, irit e svjetlo, utjehu, nadu i hrabrost upravo onima kojima je potrebna pomo, a nee kritizirati ili ukoravati. ... Bogato, jasno svjetlo koje obasjava na put, stavilo nas je na pogodno mjesto i zato moramo iskoristiti svaku priliku da inimo dobro. Krist je doao iz kraljevskih nebeskih dvorova da trai i spasi izgubljene, to treba biti i na posao. Revnost koju pokazujemo u tom pogledu, pokazat e mjeru nae ljubavi prema Isusu i drugima, mjeru nae uspjenosti i misionarskog duha. Svakom vjerniku Crkve povjeren je posao i njegovo posveenje vidjet e se u uspjenosti, nesebinosti, revnosti, neporonosti i razumu kojim obavljaju posao. ovjekoljublje i vjera ne smiju nazadovati. Meu onima koji su primili veliko svjetlo i imaju mnoge prednosti, oekuje se da napreduju. Crkva mora biti aktivna da bi bila iva. Ona ne smije biti zadovoljna time to e se opirati neprijateljskim silama grijeha i zablude, ne smije biti zadovoljna ako napreduje usporenim koracima, ve treba nositi Kristov jaram i drati korak s Voom, zadobivajui usput nove vjernike. Kada uistinu postanemo Kristovi, naa srca bit e puna krotkosti, njenosti i ljubaznosti zato to nam je Isus oprostio grijehe. Kao posluna djeca prihvatit emo i njegovati propise koje nam je On dao i potovati obrede koje je On uspostavio. 382

Neprekidno emo stjecati novo znanje o Njemu. (Review and Herald, 1. svibnja 1913.)

7. studenoga

323

Crkva i unapreenje Bojeg djela

A ti budi trijezan u svemu, podnesi patnje, vri djelo propovjednika Radosne vijesti, ispuni svoju dunost do kraja! (2. Timoteju 4,5) Oni koji se smatraju Kristovim uenicima preuzet e djelo tamo gdje ga je On ostavio i voditi ga naprijed u Njegovo ime. Oni nee prihvaati niije rijei, duh i obiaje osim Njegovih. Njihove oi bit e usmjerene prema Zapovjedniku njihovog spasenja. Njegova volja bit e njihov zakon. I dok budu napredovali, imat e sve jasnije i jasnije poglede o Njegovoj Osobi, Njegovom karakteru i Njegovoj slavi. Oni se nee drati sebe, ve se vrsto drati Njegovih rijei koje su duh i ivot. Ako ustrajete u mojoj nauci, uistinu ste moji uenici; upoznat ete istinu, a istina e vas osloboditi. (Ivan 8,31.32) Oni e vriti Njegovu volju koju su upoznali. Oni e sluati i initi ono to je Isus nauavao. U Crkvi ima posla za sve koji vole Boga i dre Njegove zapovijedi. Priznanje koje im ljudi daju nije siguran znak da su krani. Rijei koje izgovaraju ne pruaju nikakvu sigurnost da su obraeni. Sluajte to Isus kae: Zato me zovete: Gospodine, Gospodine! a ne vrite to kaem? (Luka 6,46) Ako neiji svakidanji ivot nije u skladu s Kristovim djelima i voljom, on ne moe biti Boje dijete, batinik Neba. Postoji zakonska religija, kakvu su imali farizeji, ali takva religija ne prua svijetu Kristov primjer; ona ne pokazuje Kristov karakter. Oni u ijem srcu stanuje Krist, imat e i Kristova djela. Takvi imaju pravo na sva obeanja iz Njegove rijei. Postajui jedno s Kristom, oni ispunjavaju Boju volju i prikazuju bogatstvo Njegove milosti. Vikne li, Jahve e ti odgovorit, kad zavapi, rei e: Evo me! (Izaija 58,9) O, dragocjenog li obeanja! Dade li kruha gladnome, nasiti li potlaenog, tvoja e svjetlost zasjati u tmini, i tama e tvoja kao podne postati, 383

Jahve e te vodit bez prestanka, sitit e te u sunim krajevima. On e krijepit kosti tvoje, i bit e kao vrt zaljeven, kao studenac kojem voda nikad ne presui. (Izaija 58,10.11) Potpuno suprotno gunanju i prigovaranju bezakonika, Boji sluge e pjevati: Zaista, uzvien je Jahve, ali gleda na ponizna, a oholicu izdaleka poznaje. (Psalam 138,6) Zato nemojmo njegovati ni trag oholosti ili umiljenosti jer e to udaljiti Krista iz vaega srca, a praznina e se ispuniti Sotoninim osobinama. (Review and Herald, 1. svibnja 1913.)

324

8. studenoga

Prosvijetljena crkva
I jer od djetinjstva poznaje sveta Pisma koja te mogu uiniti mudrim za spasenje po vjeri u Krista Isusa. (2. Timoteju 3,15) Gospodin ne moe uporabiti ljude u svojoj slubi u bilo kojoj grani djela ako nemaju krotak i pouljiv duh. Oni koje Bog zapoljava u svojoj slubi moraju biti vjerni naelima, ali iako ne smiju skrenuti s jasnoga puta dunosti zbog svojih sebinih probitaka, ne smiju biti ni zatucani i zadojeni vlastitom vanou. Ako srce nije povezano s Izvorom svake mudrosti, u njemu nee biti ni trajne svijesti o svetosti djela. Oni koji rade za Krista, moraju crpsti sav svoj ivot i svoje nadahnue od Boga. Oni se moraju pokoravati Njegovoj volji i Njegovim putovima i ne smiju imati svoju volju i svoj put. Oni koji ele postati ivi provodnici svjetla moraju biti u vlasti neega to je vie od navika i miljenja. Oni svakoga trenutka trebaju ivjeti u svjesnoj vezi s Bogom. Njihov ivot mora biti povezan s naelima istine i pravde. Oni moraju postati dionici boanske naravi. Boji sluga treba se neprestano truditi da stekne umnu snagu, i svako dostignue njegovog uma treba biti posveeno proslavljanju Boga. Mi moramo proiriti svoja shvaanja o tome to Bog zahtijeva od svojeg naroda. Mi se ne smijemo zadovoljiti niim manjim od boanskog prosvjetljenja iz sredita Svjetla u svemiru. Kada dobijemo to 384

prosvjetljenje, tada emo uvidjeti potrebu da krenemo naprijed i prema gore, da uzdignemo mjerila, da njegujemo najuzvienije tenje, da ostvarimo najvia dostignua. Tada emo stalno crpsti s Izvora svake mudrosti i ivjeti kao da se nalazimo pred Bojim oima. ... Gospodin vam je povjerio sve vae talente i On e vas smatrati odgovornim za njihovu uporabu i usavravanje. ... Mi moramo pokazivati Boju slavu. To je visoki cilj naeg postojanja. Moramo cijeniti svjetlo koje je Bog unio u iskustvo naih blinjih. Na ivot i karakter izloeni su utjecaju tjelesnih, intelektualnih i moralnih dostignua proteklih narataja. Ako ostanemo u neznanju, ne moemo okriviti nikoga drugoga osim sebe. Ako napregnemo sve svoje snage, ako potpuno opteretimo svaku sposobnost imajui pred oima jedino Boju slavu, obavit emo dragocjeni posao za Boga. (Signs of the Times, 30. studenoga 1888.)

9. studenoga

325

Netko je pred vratima

Evo stojim na vratima i kucam. (Otkrivenje 3,19) Mi ivimo u najsveanije vrijeme. Nita nije tako prihvatljivo pred Bogom kao kada mladi svoj ivot posvete Njegovoj slubi u cvijetu i svjeini svojih godina. Njihovi talenti, ako se pravilno njeguju, mogu postati sila za Boga. Njihov karakter moe postati prihvatljiv za Nebo, ali se mora oblikovati malopomalo, pravilo po pravilo. Mora se oblikovati prema boanskom uzoru. ... U djelu spaavanja dua moramo znati o emu govorimo. Ivan upuuje znaajne rijei: to smo vidjeli i uli, to navjeujemo i vama. (1. Ivanova 1,3) Kada vaa dua postane hram u kojem boravi Spasiteljev Duh, grube osobine vae naravi bit e uklonjene i cijelo vae bie dobit e ivi smisao. Onaj tko je Kristov, stei e iskustvo slino Danielovom, jer e se u njegovom ivotu pojaviti rodovi Duha. U nama se kriju snage koje su umrtvljene grijehom, snage kojima je potreban oivljavajui utjecaj Kristove milosti 385

da bi se obnovile. Mona sila kojom raspolae ivotodavac mora ih vratiti u ivot i pokrenuti na djelo. Ako to bude i vae iskustvo, moi ete raditi onako kako vam je Krist pokazao svojim primjerom. Boansko svjetlo i ljubav obasjat e one koji osjeaju da su bolesni tjelesno i duevno. Isus osobno nudi svoju prisutnost u vaoj dui. On kae: Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko uje moj glas i otvori vrata, ui u k njemu i veerati s njim, i on sa mnom. (Otkrivenje 3,19.20) Zar neemo otvoriti vrata svojega srca i primiti boanskoga Gosta? Oni koji rade u Bojem djelu moraju imati isto srce i uzorno ponaanje. Due pripadnika Bojeg naroda ne smiju biti sline ogoljeloj pustinji, poput dua mnogih u dananje vrijeme. Bog je svakome od nas dao neku sposobnost koju treba uporabiti u Njegovoj slubi i Boji je plan da se ona iskoristi na slavu Bogu i na dobro blinjima. Mnogi su puno izgubili samo zato to ne ele uiti u Kristovoj koli. Mogli su stei vjeno blago, ali odvraajui se od boanskog Uitelja, opteretili su i uprljali svoju savjest i savjeti Boje rijei izgubili su svaku silu da pokrenu njihovo srce. Meutim, mi ne moramo uiniti takvu pogreku. Krist e doi u srce i nastaniti se u njemu ako oistimo hram svoje due od svake neistoe. (Signs of the Times, 30. studenoga 1888.)

326

10. studenoga

Vanost jedinstva
Sveti Oe, uvaj u svome imenu one koje si mi dao, da budu jedno kao mi! (Ivan 17,11) Sveti Duh radit e s posveenim ljudskim oruima jer je to Boja namjera. Bog je otvorio vrata izmeu Neba i Zemlje, koja nikakva sila vie ne moe zatvoriti. ... Kada Boji narod uspostavi pravilan odnos s Njim i meusobno, doi e do potpunog izlijevanja Svetoga Duha koji e pokrenuti skladno usuglaavanje cijelog tijela. ... Mi se moemo sjediniti meusobno samo ako se sjedinimo s Kristom. ... Mnogi od onih koji su se uglavnom bavili 386

doktrinarnim temama, ali nisu se upoznali s Kristom, ustanovili su da ne mogu svladati sebe. Njima je potrebna sila Svetoga Duha. Mi se moramo potruditi da razumijemo to znai biti u potpunom zajednitvu s Isusom koji je platio kaznu za nae grijehe i za grijehe cijeloga svijeta. Na ivot mora biti povezan s Njegovim ivotom. ... Kada Boji izabrani narod bude jedne misli, prepreke sebinosti nestat e kao arolijom uklonjene i mnogo, mnogo vie dua obraat e se zbog jedinstva koje vlada meu vjernicima. Oni e biti kao jedno tijelo i jedan duh. Oni koji su podizali granice razdvajanja, prepreke podignute od boja i stalea, dobro bi uinili da ih uklone puno bre nego to su ih podizali. Oni u ijim srcima stanuje Krist prepoznat e Krista koji stanuje i u srcima drugih. Krist nikada ne ratuje s Kristom. Krist nikada ne iri utjecaj protiv Krista. Krani trebaju obavljati svoje djelo, ma kakvo ono bilo, u jedinstvu Duha za usavravanje cijeloga tijela. Crkva se mora oistiti, oplemeniti, poboljati. Vjernici iz svojih srca trebaju izbaciti idole koji su ih spreavali da duhovno napreduju. Pod utjecajem Duha i oni najnesloniji mogu se uskladiti. Nesebinost treba povezati Boji narod vrstim, njenim vezama. Crkva e dobiti veliku snagu kada se energija vjernika nae pod upravom Duha prikupljajui dobro iz svakoga izvora, obrazujui, poduavajui i obuzdavajui sebe. Tako e se pred Bogom pojaviti snana organizacija preko koje e On moi pokrenuti obraenje grenika. Nebo e se na taj nain povezati sa Zemljom, a sve boanske sile suraivat e s ljudskim oruima. (Signs of the Times, 7. veljae 1900.) 11. studenoga 327

Izazov za Boju crkvu

Potom opazih drugu Zvijer gdje izlazi iz zemlje: imala je dva roga kao u janjeta, a govorila je kao zmaj. (Otkrivenje 13,11) Pred apostolom Ivanom na otoku Patmosu pokazali su se zanimljivi i uzbudljivi prizori u iskustvu Crkve. Teme koje 387

imaju snanu poruku i golemo znaenje prikazane su mu u simbolima i slikama kako bi Boji narod bio obavijeten o opasnostima i sukobima koji ga oekuju. ... Simbolom velikog crvenog zmaja, zvijeri sline risu i zvijeri s rogovima kao u janjeta, Ivanu su prikazane zemaljske vlasti koje e gaziti Boji zakon i progoniti Njegov narod. Ovaj rat potrajat e sve do svretka vremena. Boji narod, simboliki prikazan svetom enom i njezinom djecom, prikazan je kao neznatna manjina. U danima svretka postojat e samo ostatak. ... Preko neznabotva, a onda i preko papinske vlasti, Sotona je pokazivao svoju mo tijekom mnogih stoljea nastojei Boje vjerne svjedoke ukloniti sa Zemlje. Neznaboci i otpali krani bili su pokretani istim duhom zmaja. Razlikovali su se samo u tome to je vodstvo pale Crkve, pravei se da slui Bogu, bilo opasniji i okrutniji neprijatelj. Sotona je cijeli svijet drao u zarobljenitvu preko rimskog posredovanja. Takozvana Boja crkva bila je namamljena u redove te prijevare i vie od tisuu godina Boji narod stradao je pod zmajevom tiranijom. Kada je pala Crkva, liena svoje snage, bila prisiljena prekinuti progonstvo, Ivan je vidio novu silu koja e biti odjek zmajevog glasa i nastaviti isto okrutno i bogohulno djelo. Ova sila, posljednja koja e ratovati protiv Crkve i Bojeg zakona, simboliki je prikazana kao zvijer s rogovima poput janjeih. Zvijeri koje su joj prethodile izlazile su iz mora, ali je ova izila iz zemlje prikazujui miroljubivo nastajanje naroda iji je simbol. Dva roga kao u janjeta (Otkrivenje 13,11), dobro opisuju karakter vlasti u Sjedinjenim Dravama koji je izraen preko njezina dva osnovna naela, republikanizma i protestantizma. Oni koji su prvi nali utoite na obalama Amerike bili su radosni to su stigli u zemlju slobodnu od pretjeranih zahtjeva papinstva i tiranije kraljevske vlasti. Oni su odluili uspostaviti vlast na irokim temeljima graanske i vjerske slobode. (Signs of the Times, 1. studenoga 1899.)

388

12. studenoga

328

Boje posljednje upozorenje

Tko se god pokloni Zvijeri i njezinu kipu ... pit e vino Boje srdbe. (Otkrivenje 14,9.10) Meutim, neumoljivo proroko pero otkriva promjenu u tom miroljubivom prizoru (graanska i vjerska sloboda). Zvijer koja ima rogove kao u janjeta progovara glasom zmaja i svu vlast prve Zvijeri ona vri u njezinoj slubi (Otkrivenje 13,12). Proroanstvo otkriva da e ova zvijer narediti onima koji ive na Zemlji da naine kip zvijeri i da e uiniti da svi mali i veliki, bogati i siromani, slobodni i robovi udare sebi ig na desnicu ili na elo i da nitko ne moe ni kupiti ni prodati ako nema udaren ig: ime Zvijeri ili broj njezina imena (Otkrivenje 13,16.17). Na taj e nain protestanti krenuti stopama otpale Crkve. Upravo u to vrijeme trei aneo leti posred neba objavljujui: Tko se god pokloni Zvijeri i njezinu kipu i primi ig na svoje elo ili na svoju ruku, pit e vino Boje srdbe koje stoji natoeno, isto, u ai njegova gnjeva. Na tome se temelji postojanost svetih koji uvaju Boje zapovijedi i vjeruju u Isusa. (Otkrivenje 14,9.10.12) Nasuprot svijetu stoji malo drutvo onih koji nisu skrenuli s puta vjernosti Bogu. Najsveanije upozorenje i najstranija prijetnja koja je ikada upuena smrtnim ljudima nalazi se poruci treeg anela. Grijeh koji priziva izlijevanje Bojega gnjeva nepomijeanog s milou odvratan je u Bojim oima. Treba li svijet ostati u neznanju o naravi toga grijeha? Potpuno je sigurno da ne treba! Bog ne postupa na takav nain sa svojim stvorenjima. Njegov gnjev nikada se ne izlijeva na grijehe iz neznanja. Prije nego to se Njegov sud bude pokazao na Zemlji, svjetlo koje se odnosi na taj grijeh mora biti objavljeno svijetu kako bi svi znali zato se ti sudovi moraju izlijevati i dobili priliku da ih izbjegnu. Poruka koja sadri ovo upozorenje posljednja je koja se mora objaviti prije nego to se pojavi Sin ovjeji. Pojavit e se znak za koji je On sam rekao da e pokazati da je Njegov dolazak blizu, pred vratima. U razdoblju duem od etrdeset 389

godina (pisano 1899. godine) odjekuje poruka treeg anela. ... Dolo je vrijeme kada se svi koji su zainteresirani za svoje spasenje moraju ozbiljno i sveano zapitati: to je Boji peat? to je ig zvijeri? Kako moemo izbjei da ga ne primimo? (Signs of the Times, 1. studenoga 1899.)

329

13. studenoga

Boji peat i ig Zvijeri

Ne pustoite ni zemlje, ni mora, ni stabala, dok ne zabiljeimo peat sluge naega Boga na njihovim elima! (Otkrivenje 7,3) Boji peat, zalog ili znak Njegovog autoriteta, nalazi se u etvrtoj zapovijedi. To je jedini propis iz Dekaloga koji ukazuje na Boga kao na Stvoritelja neba i zemlje i koji jasno naglaava razliku izmeu pravog Boga i svih lanih bogova. injenica da je Bog pokazao svoju stvaralaku mo, u cijelom je Pismu navedena kao dokaz da je On iznad svih poganskih boanstava. Subota, etvrta zapovijed, bila je uspostavljena da podsjea na djelo stvaranja i tako misli svih ljudi usmjerava na pravoga i ivoga Boga. Da je subota bila potovana, nikada ne bi bilo nijednog idolopoklonika, nijednog ateista, nijednog nevjernika. Sveto potovanje Bojeg svetog dana usmjeravalo bi misli mukaraca i ena na njihovog Stvoritelja. Pojave u prirodi podsjeale bi ih na Njega i svjedoile bi o Njegovoj sili i ljubavi. Subota istaknuta u etvrtoj zapovijedi peat je ivoga Boga. Ona ukazuje na Boga kao Stvoritelja i znak je Njegovog pravednog autoriteta i vlasti nad biima koja je stvorio. to bi, onda, mogao biti ig zvijeri, ako ne lana subota koju je svijet prihvatio umjesto prave? Proroka izjava da e se poglavari otpale Crkve uzvisiti iznad svega to se zove ili potuje kao Bog, ostvarila se doslovno u promjeni dana odmora sa sedmoga na prvi dan u tjednu. Gdje god se potuje lana subota, gdje god joj se daje prednost pred pravom Bojom subotom, tu se i ovjek bezakonja uzdie iznad Stvoritelja neba i zemlje! 390

Oni koji tvrde da je Krist osobno promijenio dan odmora, neposredno se protive Njegovim rijeima. Isus je u Govoru na Gori blagoslova rekao: Nemojte misliti da sam doao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dooh da ih ukinem, ve da ih ostvarim. (Matej 5,17) Rimska crkva priznaje da je dan odmora promijenjen pod njezinim utjecajem i navodi upravo tu promjenu kao dokaz vrhovnog autoriteta Crkve. Ona izjavljuje da svetkovanjem prvog dana tjedna kao dana odmora, protestanti priznaju njezinu mo da zakonski ureuje podruje koje pripada Bogu. ... I dok tako ustanova nedjelje dobiva potporu, njezini se vjernici raduju i uvjereni su da e se na kraju cijeli protestantski svijet nai pod rimskom zastavom. (Signs of the Times, 1. studenoga 1899.)

14. studenoga

330

Kip zvijeri
I zavodi stanovnike zemlje udesima koja su joj dana da ih ini u slubi Zvijeri, svjetujui stanovnicima zemlje da naprave kip Zvijeri koja bi ranjena maem, ali ostade na ivotu. (Otkrivenje 13,14) Promjena dana odmora znak je ili ig autoriteta pale Crkve. Oni koji, znajui zahtjeve etvrte zapovijedi, odlue svetkovati lani dan odmora umjesto pravoga, izraavaju potovanje toj sili po ijem su nalogu nastupile promjene. ... U svakoj Crkvi ima pravih krana, ne iskljuujui ni zajednicu Rimske crkve. Nitko nee biti osuen sve dok ne dobije svjetlo i ne uvidi obvezatnost zahtjeva etvrte zapovijedi. Ali kada bude izdan proglas kojim se nareuje svetkovanje lanog dana odmora, i kada glasna vika treeg anela opomene svijet protiv klanjanja zvijeri i njezinom kipu, bit e povuena crta razdvajanja izmeu onoga to je pravo i onoga to je lano. Tada e oni koji nastave prestupati Boju zapovijed primiti ig zvijeri. Brzim koracima pribliavamo se ovom vremenu. Kada se protestantske crkve ujedine sa svjetovnom silom u tovanju 391

lane religije, iako su njihovi preci zbog protivljenja toj sili proli kroz okrutna progonstva, tada e lani dan odmora biti ozakonjen sjedinjavanjem autoriteta Crkve i drave. Tada e doi do nacionalnog otpada koji moe zavriti samo propau naroda. ... Sporazumima i poputanjem, protestanti su se ve potajno dogovarali i sporazumijevali s Rimskom crkvom dovodei je u povoljan poloaj kojem se ni njezini pripadnici nisu nadali niti su ga u stanju razumjeti. Protestantski svijet treba se podii i usprotiviti napredovanju tog najopasnijeg neprijatelja graanske i vjerske slobode. Kada naa drava SAD ozakoni proglase i podupre crkvene ustanove, protestantska Amerika postat e slika Rima. Tada e prava Crkva biti izloena progonstvima, kao to se to dogodilo Bojem narodu u stara vremena. Skoro svako stoljee prua dokaze to ljudska srca, kada se nau u vlasti demona i zla, mogu uiniti pod izgovorom da slue Bogu time to tite prava Crkve i drave. Protestantske crkve koje su krenule stopama Rima sklapajui saveze sa svjetovnim silama, pokazat e istu sklonost ograniavanju slobode savjesti. Koliko je mnogo nekonformistikih propovjednika [onih koji nisu prihvatili nauk Anglikanske crkve] stradalo pod vlau Anglikanske crkve! Progonstvo uvijek dolazi kada svjetovne vlasti ogranie vjersku slobodu. (Signs of the Times, 8. studenoga 1899.)

331

15. studenoga

Povijest se ponavlja
Jer e doi vrijeme kad ljudi nee podnositi zdrave nauke, nego e prema svojim strastima sebi nagomilati uitelje da im kaklju ui. (2. Timoteju 4,3) Mnogi smatraju da je intelektualna i moralna tama koja je prevladavala u Srednjem vijeku pogodovala irenju dogmatizma, praznovjerja i tlaenja od strane slubene Crkve i da je irenje znanja i skoro sveope prihvaanje naela vjerske slobode postalo konica praznovjerju i tiraniji. Istina je da veliko svjetlo, intelektualno, moralno i vjersko, obasjava ovaj 392

narataj. Od 1844. godine svjetlo s Neba blista s otvorenih vrata Bojega hrama. Meutim, moramo imati na umu da to vee svjetlo blista, to je vea i zabluda i tama onih koji odbijaju prihvatiti Boju rije i prihvaaju besmislene prie, koje umjesto prave teologije ire ljudske zapovijedi. Sotona e rasplamsati ogorenje otpalog kranstva protiv poniznog ostatka koji zbog savjesti ne moe prihvatiti lane obiaje i predaje. Zaslijepljeni utjecajem kneza tame, jednostavni, ali lano poboni ljudi gledat e samo onako kako on gleda i osjeati se samo onako kako se on osjea... Sloboda savjesti, koja je plaena tolikim rtvama, nee vie biti potovana. Crkva i svijet ujedinit e se i svijet e Crkvi staviti na raspolaganje svoju mo da kri prava ljudi koji ele sluiti Bogu u skladu s Njegovom Rijeju. Proglas koji e u bliskoj budunosti biti objavljen protiv Bojeg naroda, bit e po nekim svojim odlikama slian onome koji je izdao Ahasver protiv Hebreja u vrijeme Estere. Perzijski proglas proiziao je iz Amanove zlobe protiv Mordokaja. Mordokaj nije uinio nikakvo zlo Amanu, ali time to je odbio ukazati potovanje koje pripada jedino Bogu, nije polaskao njegovoj tatini. ... Povijest se ponavlja. Isti um majstora koji se urotio protiv vjernih u prolim vremenima i sada je na djelu elei stei vlast nad protestantskim crkvama, kako bi preko njih osudio i pobio sve koji ne ele svetkovati idolopokloniki dan odmora. Mi se ne moramo boriti samo protiv smrtnih ljudi, iako tako izgleda. Mi se ne borimo protiv tijela i krvi, ve protiv poglavarstava i vlasti, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhovnog bezakonja na visokim mjestima. Meutim, ako Boji narod bude imao povjerenje u Njega, ako se vjerom bude oslanjao na Njegovu mo, Sotonina lukavstva doivjet e u nae vrijeme isto tako teak poraz kao to su ga doivjela u Mordokajevo vrijeme. (Signs of the Times, 8. studenoga 1899.)

393

332

16. studenoga

Konana pobjeda!
Potom sam imao ovo vienje: Janje stoji na Sionskoj gori i s njim sto etrdeset i etiri tisue osoba koje su imale napisano na svojim elima njegovo ime i ime njegova Oca. (Otkrivenje 14,1) Bit e izdan proglas da svi koji ne prime ig zvijeri ne mogu ni kupovati ni prodavati, a onda da budu pobijeni. Meutim, Bogu posveeni mukarci i ene nee primiti taj znak. Prorok s Patmosa promatrao je vjerne koji su pobijedili zvijer i njezin kip i ig i broj njezina imena kako stoje na staklenom moru, u rukama imaju Boje harfe i pjevaju pjesmu Mojsijevu i Janjetovu. Svaka dua bit e izloena strogoj kunji hoe li vie sluati Boga nego ljude? Odluujui trenutak je ve sada pred vratima. Sotona ulae krajnje napore u jeku posljednje oajnike borbe protiv Krista i Njegovih sljedbenika. Lani uitelji slue se svim postojeim sredstvima ne bi li ohrabrili okorjelog grenika u njegovoj buntovnoj smjelosti da podupre one koji se kolebaju, koji sumnjaju i koji ne vjeruju, i da pogrenim tumaenjima i laima prevari ako bude mogue i izabrane. Tko je spreman hrabro stati pod zastavu na kojoj je napisano: Boje zapovijedi i vjera u Isusa? (Otkrivenje 14,12) Krist nikada nije kupovao mir i prijateljstvo time to bi sklapao sporazume sa zlom. Iako je Njegovo srce bilo prepuno ljubavi prema ljudskom rodu, ipak nije mogao biti popustljiv prema njegovim grijesima. Upravo zato to je volio ljude, On je vrlo strogo ukoravao njihove poroke. Njegov ivot stradanja, sva ponienja kojima Ga je izlagao izopaeni narod, pokazuju Njegovim sljedbenicima da se naela ne smiju rtvovati. Boji narod, izloen kunji, mora ostati budan i vatreno se moliti da ne bi, u svojoj elji da sprijei neslogu, rtvovao istinu i na taj nain osramotio Boga istine. Mir je preskupo steen ako je plaen i najmanjim ustupcima sotonskim silama. I najmanje poputanje u naelima zaplest e nas u neprijateljeve zamke. Pavao je pisao Rimljanima: Ako je mogue koliko je do vas budite u miru sa svima! (Rimljanima 12,18) Meutim, 394

postoji granica iza koje je nemogue sauvati jedinstvo i sklad bez rtvovanja naela. Odvajanje tada postaje apsolutna potreba. Dravni zakoni moraju se potovati kada se ne protive Bojim zakonima. Meutim, kada meu njima postoji sukob, svaki istinski Kristov sljedbenik rei e kao apostol Petar kada mu je bilo zabranjeno da govori u Isusovo ime: Treba se vema Bogu pokoravati negoli ljudima! (Signs of the Times, 8. studenoga 1899.) 17. studenoga 333

Poslanici Sunca Pravednosti

Prema tome, mi vrimo poslaniku slubu u ime Krista kao da Bog opominje po nama. U ime Krista molimo: Pomirite se s Bogom! (2. Korinanima 5,20) Takozvana Boja crkva moe imati bogatstvo, obrazovanje i poznavanje doktrine i svojim dranjem moe objavljivati: Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; nita mi ne treba (Otkrivenje 3,17), ali ako su njezini vjernici lieni unutarnje svetosti, ne mogu biti svjetlo svijetu. Crkva treba prenositi svjetlo u moralnu tamu svijeta isto onako kao to i planeti odraavaju svjetlo u tami noi. Oni koji imaju samo oblije pobonosti, ali su se odrekli njezine sile, ne prenose svjetlo u svijet i nee imati snage doprijeti do srca onih koji nisu spaeni. Bez ivotne veze s Kristom nemogue je svijetu pokazati vrijednost istine u obliku dobrih rodova, ali ako se Krist oblikovao u nama kao Nada slave, Njegova spasonosna milost pokazat e se u naem milosru i ljubavi prema duama koje propadaju. Svaka dua koja se istinski obratila Bogu bit e svjetlo svijetu. Blistave, jasne zrake Sunca Pravednosti sjat e preko ljudskih orua koja se slue povjerenom sposobnou da ine dobro jer e suraivati s nebeskim silama i zajedno s Kristom raditi na obraenju dua. Ona e odraavati i iriti svjetlo kojim ih je Krist obasjao. Sunce Pravednosti koje je obasjalo njihovo srce, blistat e iz njih prosvjetljujui i blagoslivljajui druge. Nebeske zrake koji sjaje iz ljudskih orua irit e blagotvorni utjecaj na one koje Krist privlai k sebi. Crkva je slaba 395

pred nebeskim anelima ako se preko njezinih vjernika ne pokae sila za obraenje onih koji propadaju. Ako Crkva nije svjetlo svijetu, ona je tama. Meutim, o pravim Kristovim sljedbenicima napisano je: Mi smo Boji suradnici; vi ste Boja njiva, Boja graevina. (1. Korinanima 3,9) Crkva moe biti sastavljena od siromanih i neobrazovanih vjernika, ali ako su nauili od Krista nauk o molitvi, Crkva e imati silu koja pokree ruku Svemoguega. Pravi Boji narod irit e utjecaj koji e mijenjati srca. Bogatstvo ili savrene sposobnosti koje mogu imati vjernici Crkve, ne doprinose njihovoj uspjenosti. ... Krist se proslavlja samo kada Sunce Pravednosti sjaji preko Bojeg naroda, a Njegovo kraljevstvo unapreuje. Tek tada vjernici postaju izabrani sudovi spasenja koje Uitelj moe uporabiti. (Signs of the Times, 11. rujna 1893.)

334

18. studenoga

Izvor svake istine

Ja sam put, istina i ivot. (Ivan 14,6) Kada bi crkve koje postoje u naem svijetu slijedile Krista, molile bi se kao to se Krist molio, a rezultati njihovih molitava vidjeli bi se u obraenju dua, jer kada se uspostavi veza izmeu dua i Boga, boanski utjecaj iri se po svijetu. Kada vjernici Crkve prebivaju u Kristu, oni u svojem ivotu pruaju uspjeno svjedoanstvo. Oni ispunjavaju Gospodnje rijei: Jer vi ste mi svjedoci. (Izaija 43,10) Svojim utjecajem preko cijeloga dana, rijeima i primjerom, oni kao da govore: Doi! Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! (Ivan 1,29) Isus je Praizvor znanja, Riznica istine i On eli svojim uenicima prikazati blago neizmjerne vrijednosti, da bi ga oni onda prikazali drugima. Meutim, zbog njihove zaslijepljenosti On im ne moe otkriti tajne svojega nebeskog kraljevstva. On im je rekao: Imao bih vam jo mnogo rei, ali sada ne moete nositi. (Ivan 16,12) Misli uenika u velikoj su mjeri bile pod utjecajem predaja i misli farizeja, koji su Boje za396

povijedi stavljali na istu razinu sa svojom doktrinom i shvaanjima. Knjievnici i farizeji nisu prihvaali ili propovijedali Pismo u njegovoj iskonskoj istoi, ve su tumaili jezik Biblije na takav nain da izraava osjeaje i zabrane koje Bog nikada nije dao. Oni su pripisivali tajanstvena znaenja spisima Staroga zavjeta i inili nejasnim ono to je beskonani Bog uinio tako jasnim i odreenim. Ovi ueni ljudi iznosili su pred narod svoje misli prema kojima su patrijarsi i proroci odgovorni i za rijei koje nikada nisu izgovorili. Ti lani uitelji prekrivali su skupocjene dragulje istine neprihvatljivou svojih tumaenja i izreka, i sakrili najjasnija proroanstva o Kristu. Kada je Zaetnik istine doao na na svijet i postao ivi Tuma svojih zakona, Pisma su se otvarala Njegovim sluateljima kao neko novo otkrivenje jer je uio kao onaj koji ima vlast, kao onaj koji zna o emu govori. Misli ljudi bile su toliko zavedene lanim uenjima da nisu mogli shvatiti znaenje boanske istine u punoj mjeri, ali su ipak bili privueni velikom Uitelju i govorili: Nikada ovjek nije govorio kao ovaj ovjek! (Ivan 7,46) (Signs of the Times, 11. rujna 1893.)

19. studenoga

335

Objavljivanje Bojeg ostatka

Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviem dijelu neba nosei jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku. (Otkrivenje 14,6) etrnaesto poglavlje Otkrivenja opisuje djelo koje Boji narod treba obaviti neposredno prije drugog dolaska naeg Spasitelja. Ovdje su prikazane tri poruke koje se moraju objaviti svim stanovnicima svijeta. Ivan pie o anelu kojeg je vidio kako leti u najviem dijelu neba nosei jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku. ... Trei aneo nastupi za njima viui jakim glasom: Tko se god pokloni Zvijeri i njezinu kipu i primi 397

ig na svoje elo ili na svoju ruku, pit e vino Boje srdbe... (Otkrivenje 14,6.7-10) Ova tri anela prikazuju narod koji je primio svjetlo Bojih poruka i izlazi kao Njegov predstavnik koji objavljuje opomenu po cijelome svijetu. Krist je objavio svojim sljedbenicima: Vi ste svjetlo svijetu. (Matej 5,14) Svakoj dui koja je prihvatila Krista, golgotski kri govori: Pogledaj koliko vrijedi jedna dua! Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju! (Marko 16,15) Niemu se ne smije dopustiti da sprijei ovo djelo! To je najvanije djelo za ovo vrijeme i ono mora biti dalekoseno kao vjenost! ... U ovo vrijeme Bog je pozvao svoju Crkvu, kao to je nekada pozvao stari Izrael, da bude svjetlo svijetu. Monim klinom istine, porukama prvog, drugog i treeg anela, On je izdvojio narod iz crkava i svijeta da bi ga doveo u svoju svetu blizinu. On ga je uinio uvarom svojeg Zakona i povjerio mu velike istine iz proroanstva za ovo vrijeme. Poput svetih proroanstava povjerenih starom Izraelu, to je sveti zalog koji se mora objaviti svijetu. ... Na kraju sukoba cijelo kranstvo bit e podijeljeno na dvije velike skupine na one koji dre Boje zapovijedi i vjeru Isusovu, i na one koji se klanjaju zvijeri i njezinom kipu i imaju njezin ig. ... Prorok s Patmosa gleda pobjednike Zvijeri, njezina kipa i broja njezina imena, gdje stoje na staklenom moru s citrama Bojim kako pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Bojega i pjesmu Janjeta (Otkrivenje 15,2.3). (Signs of the Times, 25. sijenja 1910.)

336

20. studenoga

Zavrno djelo
Pazi! Dolazim uskoro i sa sobom nosim plau. (Otkrivenje 22,12) Pogledajte dananji svijet! uje li se glas molitve usred buke i zbrke? Oltari su podignuti, ali se rtve ne prinose Bogu. Mnogo je varalica, otimaa i ubojica. Oholost potaknuta podrijetlom i oholost utemeljena na bogatstvu doprinose unite398

nju dua. Lakomost, ulnost, zloba to su osobine koje prevladavaju. Tisue se nalaze na pragu propasti. Zar ne vidite da su mnoge od njih izgubljene, izgubljene za vjenost, dok oni koji se prikazuju kao krani spavaju ravnodunim snom? Potrebni su iskreni, portvovni mukarci i ene koji e se obratiti Bogu i s velikom vikom i suzama moliti se za due koje idu u propast. ... Krist je dao svoj ivot da spasi grenike i zato kae svojim sljedbenicima: Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju! (Marko 16,15) Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. (Matej 28,20) On nam je pokazao djelo koje trebamo obaviti i obeao da e nam dati snage da ga izvrimo. ... Djelo se brzo zavrava, a bezakonje se umnoava na sve strane. Imamo na raspolaganju samo kratko vrijeme. Bog ne eli da bilo tko propadne. On se obilno pobrinuo za spasenje svih. Da je Njegov narod iziao na posao kao to je trebao, objavljujui poziv milosti, mnoge due bile bi zadobivene za Krista. Probudimo se iz duhovnog drijemea i posvetimo Gospodinu sve to imamo i to jesmo. Njegov Duh pratit e prave misionare i davati im snagu za slubu. Bog je nepresuni Izvor uspjenosti i snage. Evanelje je Boja sila na spasenje svakome tko vjeruje. Kada se ta snaga uporabi, potvrdit e se da je i vie nego dovoljna da se suoi sa snagom neprijatelja. Nemogue je da oni meu nama koji vjeruju u Krista vide djelo koje moraju obaviti i da pritom nita ne uine. Svakoga dana Crkva treba dobivati s Neba ljekoviti balzam Boje milosti koji treba podijeliti potrebitima i napaenima. Boja crkva dobila je najsvetije odgovornosti i najslavnije prednosti. Svi koji vjeruju u vijest o Kristovom skorom dolasku uinit e makar neto za svojega Uitelja. ... Ako budu praktino posluni Njegovoj zapovijedi, njihovo povjerenje u Njega e se poveati, a njihovi e se talenti umnogostruiti. (Signs of the Times, 28. studenoga 1906.)

399

337

21. studenoga

Oprost nije nemogu

Da, ako vi oprostite ljudima njihove pogreke, oprostit e i vama va Otac nebeski. (Matej 6,14) I otpusti nam duge nae kako i mi otputamo dunicima svojim! (Matej 6,12), tako nas je Krist uio moliti. Meutim, najtee od svega je, ak i za one koji tvrde da su Kristovi sljedbenici, opratati kao to je Isus oprostio njima. Pravi duh opratanja tako se rijetko vidi na djelu, na toliko se mnogo raznih naina tumai Kristov zahtjev, da se gubi iz vida njegova snaga i njegova ljepota. Mi imamo vrlo nesigurne poglede na veliku Boju milost i dobrotu. On je pun suuti i oprosta i irokogrudno oprata onima koji se istinski kaju i priznaju svoje grijehe. ... U svoj karakter moramo unijeti ljubav i milosre, osobine koje je Krist pokazivao u svojem ivotu. Ako smo primili dar od Boga i imamo znanje o Isusu Kristu, onda imamo i posao koji trebamo obavljati za druge. Mi moramo pokazati istu onakvu strpljivost kakvu je Bog pokazao prema nama. Gospodin zahtijeva od nas da se prema Njegovim sljedbenicima ponaamo na isti nain kao to se On ponaa prema nama. Mi trebamo pokazati strpljenje i biti ljubazni iako oni ne ispunjavaju naa oekivanja. Gospodin oekuje od nas da budemo puni suuti i ljubavi, da nae srce bude saaljivo. On eli da pokaemo plodove Boje milosti u naem postupanju prema drugima. Krist kae: Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe! (Matej 22,39) To puno znai, puno vie od onoga to takozvani krani ine u svojem svakidanjem ivotu. ... Krist je nauavao da se naela Bojeg zakona odnose ak i na namjeru i zamisli srca i uma. On jasno naglaava da emo, ako doista vjerno ispunjavamo Deset zapovijedi, ljubiti svoje blinje kao same sebe. ... Dosljedan vjerski ivot, sveti razgovori, dobar primjer, dobrotvornost iz istoga srca, sve to obiljeava Kristove predstavnike. Oni e nastojati istrgnuti grenike kao glavnje iz raspaljenog ognja, obavljat e vjerno svaku dunost. Tako e postati svjetlo koje upozorava. ... 400

itatelju, mi se pribliavamo danu suda. Povjereni su nam talenti. Neka nitko ne bude na kraju osuen kao nemarni sluga. aljite rijei ivota onima koji se nalaze u tami. Neka i Crkva bude vjerna svojoj zadai, dostojna ukazanog povjerenja. Njezine iskrene, ponizne molitve uinit e da propovijedanje istine bude uspjeno i Krist e se proslaviti. (Review and Herald, 19. svibnja 1910.)

22. studenoga

338

Rad u gradovima
Sljedee subote skupi se gotovo sav grad da uje rije Boju. (Djela 13,44) Vijest treeg anela iz Otkrivenja 14 sada se treba propovijedati ne samo u udaljenim zemljama, ve i u zanemarenim mjestima u blizini, u kojima mnotvo ostaje neopomenuto i izgubljeno. Bog poziva svoj narod u ovo vrijeme da obavi dugo odgaano djelo. Treba uloiti odlune napore u prosvjetljenje onih koji nikada nisu bili opomenuti. Rad u gradovima sada treba smatrati posebno vanim. Treba pomno izabrati radnike da dvojica po dvojica rade u gradovima u skladu sa savjetima iskusnih voa i pod vodstvom i punomoi Isusa Krista. Bog eli da Njegov narod radi u savrenom skladu dok bude objavljivao vijest u gradovima. Meni je naloeno da ovo pitanje istiem pred vjernicima toliko dugo dok se ne pokrenu i shvate njegovu vanost. Neka zlonamjerna usta ne izgovaraju rijei obeshrabrenja, neka se umjesto toga svi koji nose odgovornost ujedine u planiranju uspjenog suoavanja s tim poslom, znajui da Onaj koji je dosad vodio svoje sluge, nee ni sada iznevjeriti njihova oekivanja u ovo vrijeme posebne potrebe. Boji aneli ii e pred radnicima i bit e njihova snaga. Aneli e biti i na skupovima gdje e utjecati na srca sluatelja. Rad apostola u ranoj kranskoj Crkvi bio je obiljeen udesnim oitovanjima Boje sile u ivotu vjernika. Nadahnuti Svetim Duhom, oni su u mnotvu proirili spoznaju istine kakva je u Isusu Kristu. Potrebe svijeta danas nisu nita ma401

nje nego to su bile u vrijeme apostola. Oni koji se trude oko dua u ovo vrijeme bezbonosti i nevjerovanja moraju se potpuno predati Bogu i raditi u zajednici s nebeskim silama. Sila Svetoga Duha pratit e rad onih koji svu svoju energiju i sve to imaju bezuvjetno posvete zavretku djela koje treba obaviti u posljednje dane. Nebeski aneli suraivat e s njima i mnogi e biti dovedeni u spoznaju istine i radosno se sjediniti s Boji narodom koji vri sve Boje zapovijedi. Sredstva e potei u riznicu, pojavit e se sposobni radnici, velika, neopomenuta polja bit e osvojena i djelo e se uskoro pobjedonosno zavriti. (Review and Herald, 7. travnja 1910.)

339

23. studenoga

Odbaeni obiaji
Propovijedaj rije pristupi (k vjernicima) bilo da im je zgodno, bilo nezgodno. (2. Timoteju 4,2) Ponovit e se iskustvo iz prolosti. U budunosti e sotonsko praznovjerje poprimiti novi oblik. Zablude e se prikazivati na ugodan i privlaan nain. Lane teorije, odjevene u odjeu svjetla, nametat e se Bojem narodu. Sotona e na taj nain pokuavati prevariti, ako bude mogue, i same izabrane. irit e se najzavodljiviji utjecaji; umovi e biti kao hipnotizirani. Pokvarenost svake vrste, slina pokvarenosti pretpotopnih stanovnika, bit e proirena i zarobljavat e misli. Uzdizanje prirode kao boga, neobuzdana raskalaenost ljudskog duha, savjeti bezbonika sve e to Sotona rabiti kao orue u ostvarivanju svojih ciljeva. On e ostvarivati svoje zamisli uporabom moi jednog uma nad drugim. Najalosnija je misao da e mukarci i ene pod njegovim prijevarnim utjecajem imati oblije pobonosti bez stvarne povezanosti s Bogom. Poput Adama i Eve, koji su jeli plod sa stabla spoznaje dobra i zla, mnogi se i dan-danas hrane prijevarnim zalogajima zablude. Sotonske sile zaodijevaju lane teorije u privlano ruho, kao to je i Sotona u Edenu prikrio svoj identitet pred naim praroditeljima obraajui im se preko zmije. Te sile utiskuju u ljudski um smrtonosnu zabludu. Sotonin hipnotiki utjecaj 402

djelovat e na sve one koji odbace jasnu Boju rije i prihvate zavodljive bajke. Upravo one koji su dobili najvie svjetla Sotona najupornije pokuava uvui u svoje zamke. On zna da e oni, ako ih uspije prevariti, pod njegovom vlau odijevati grijeh u odjeu pravednosti i tako mnoge zavesti s pravog puta. Ja kaem svima: Budite oprezni jer se Sotona kao aneo svjetla uvlai na svaki skup kranskih radnika i u svaku crkvu, pokuavajui prevesti vjernike na svoju stranu. Ja sam odgovorna da Bojem narodu uputim opomenu: Ne varajte se: Bog se ne da ismjehivati! (Galaanima 6,7) ... Hodite sigurno i odluno, vaa stopala neka budu obuvena u pripravu Evanelja mira. Moete biti sigurni da ista i neokaljana vjera ne znai veliko uzbuenje. Bog nikome nije povjerio odgovornost da potie elju za spektakularnim doktrinama i teorijama. Brao moja, izbacite sve to je slino tome iz svojeg nauavanja. Nemojte mu dopustiti da nae mjesta u vaem iskustvu. Neka vae ivotno djelo ne bude time okaljano! (Review and Herald, 3. oujka 1904.)

24. studenoga

340

Sveti Duh i ostatak

Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje silazi s neba. Imao je veliku mo, i zemlja se rasvijetli od njegova sjaja. (Otkrivenje 18,1) Pred nama stoji posebno djelo koje se mora obaviti. Sada kao nikada prije trebamo se moliti za vodstvo Svetoga Duha. Traimo Gospodina cijelim srcem da bismo Ga mogli nai. Mi smo dobili svjetlo trostruke aneoske vijesti; i sada moramo odluno stati u prve redove na stranu istine. ... Spasonosna spoznaja Boga obavit e svoje djelo oienja uma i srca svakog vjernika. Boja rije objavljuje: Pokropit u vas vodom istom da se oistite. (Ezekiel 36,25) ... Ovo je izlijevanje Svetoga Duha kojega Bog alje da obavi svoje djelo. Dom Izraelov treba biti nadahnut Svetim Duhom i krten spasonosnom milou. 403

Usred zbunjujuih usklika: Gle, ovdje je Krist! Gle, ovdje je Krist! bit e objavljeno posebno svjedoanstvo, posebna vijest istine prilagoena tom vremenu, i njezina poruka treba biti primljena, posluana i primijenjena. ... Vjena istina Rijei bit e osloboena od svih zavodljivih zabluda, spiritistikih tumaenja, slobodna od svih pomodno naslikanih, primamljivih slika. Pozornosti Bojeg naroda nametat e se lai, ali istina mora ostati odjevena u isto, neporono ruho. Rije, dragocjena u svojem svetom, uzvienom utjecaju, ne smije biti izjednaena s obinim, svakidanjim stvarima. Ona uvijek treba ostati nezagaena laima kojima Sotona pokuava prevariti, ako bude mogue, i izabrane. ... Propovijedanje Evanelja jedini je nain na koji Bog moe uporabiti ljudska bia kao svoja orua u radu na spaavanju dua. I dok mukarci, ene i djeca propovijedaju Evanelje, Gospodin e otvoriti oi slijepima da vide Njegove uredbe i napisat e svoj Zakon na srcima onih koji su se iskreno pokajali. Boji Duh koji oivljava djelujui preko ljudskih orua, navodi vjernike da budu jedne misli, jedne due, da kao jedan ljube Boga i dre Njegove zapovijedi pripremajui se ovdje za uznesenje. ... Neka objavljivanje Kristovog Evanelja bude uspjeno u sili Svetoga Duha. Neka nijedan vjernik u dan nevolje i kunje koji je ve doao, ne obraa pozornost na lukavstva neprijatelja. iva Rije je ma Svetoga Duha. Blagoslovi i sudovi izlijevat e se s Neba. Djelo Promisli otkrivat e se u blagoslovima i sudovima. (Review and Herald, 13. listopada 1904.)

341

25. studenoga

Sveti grad
Pravednik se raduje u Jahvi, njemu se utjee, i kliu svim srcem estiti. (Psalam 64,11) Ovo Pismo e se doslovno ispuniti. Sve to se da pokolebati bit e pokolebano, da bi ono to se ne moe pokolebati ostalo nepokolebano. Zadivljena sam dok razmiljam o prolosti, sadanjosti i budunosti Bojeg naroda. Gospodin e 404

imati neporoan, svet narod narod koji e poloiti ispit. Svi vjernici kao sa zapaljenom svjetiljkom sada trebaju ispitivati svoje srce. ... Pred nama se nalazi velianstvena mogunost da budemo slini Kristu posluni svim naelima Bojeg zakona. Meutim, sami po sebi mi smo potpuno bespomoni i ne moemo dostii to stanje. Sve to je dobro u nama dolazi preko Krista. Svetost za koju Boja rije kae da je moramo imati ako elimo biti spaeni, proizlazi iz djelovanja boanske milosti dok se pokoravamo disciplini i umirujuem utjecaju Duha istine. ... Djelo preobraavanja iz nesvetosti u svetost trajno je djelo. Iz dana u dan Bog radi na naem posveenju i mi moramo suraivati s Njim ulaui ustrajne napore u njegovanju pravilnih navika. Nain na koji trebamo graditi svoje spasenje jasno je opisan u petom poglavlju 2. Petrove poslanice. Stalno trebamo milost dodavati milosti. On je uvijek spreman sasluati molitve skruenog srca i odgovoriti na njih; milost i mir umnoavat e se za one koji su vjerni Njemu. Radosno im daje blagoslove koji su im potrebni u njihovoj borbi protiv zla koje ih okruuje. Onima koji posluaju savjete Njegove rijei nee nedostajati nijedno dobro. ... Bog e i vie nego ispuniti najvia oekivanja onih koji se uzdaju u Njega. On eli da imamo na umu kako se upravo onda kada smo skromni i ponizni nalazimo u poloaju u kojem nam se On eli i moe pokazati. Njemu je ugodno kada se pozivamo na prole izraze milosti i blagoslove kao na razlog zbog kojeg oekujemo uzvienije i vee blagoslove. Mi Mu ukazujemo ast kada Ga ljubimo i svjedoimo o iskrenosti te nae ljubavi time to vrimo Njegove zapovijedi. Mi Ga proslavljamo kada odvajamo sedmi dan kao sveti dan posveen Njemu. Onima koji tako ine subota postaje znak, kao to kae Gospodin: Neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveujem. (Ezekiel 20,12) Posveenje potvruje trajnu vezu s Bogom. Nema niega tako velikog i monog kao to je Boja ljubav prema Njegovoj djeci. (Review and Herald, 15. oujka 1906.)

405

342

26. studenoga

Usavrena crkva
On je i Glava Tijela, Crkve: on je poetak, prvoroenac od mrtvih, da u svemu bude prvi. (Koloanima 1,18) Krist je ljubio Crkvu i sam sebe predao za nju, da je posveti istei je u kupelji vode uz pratnju rijei, da sam sebi privede Crkvu krasnu, bez ljage, bez bore, bez iega tomu slina, da bude sveta i bez mane. (Efeanima 5,25.26) Kad je Bog dao svoga Sina za ovaj svijet, dao je mukarcima i enama mogunost da budu savreni, koristei se svakim darom svojega bia da proslave Boga. U Kristu im je dao bogatstvo svoje milosti i spoznaju o svojoj volji. Crkva se bori u ovom svijetu kojeg je oito zahvatila ponona tmina koja postaje sve gora i gora. Dok zahtjevi jednostavnog: Tako je rekao Gospodin prolaze nezapaeno, nadjaani svjetovnou u crkvi, glasovi vjernih Bojih slugu trebaju ojaati kako bi uputili sveanu poruku upozorenja. Djela koja bi trebala obiljeiti borbu Crkve i djela Crkve koja ima svjetlo istine ne podudaraju se u dananje vrijeme. Gospodin poziva vjernike da se obuku u predivnu odjeu Kristove pravednosti. Bogu su potrebni mukarci i ene koji e raditi u Kristovoj jednostavnosti kako bi donijeli spoznaju o istini onima kojima je potrebna njezina preobraavajua sila. Vijest o Kristovoj pravednosti mora biti objavljena od jednog kraja zemlje do drugog. Na narod treba biti oduevljen pripremanjem puta Gospodinu. Trea aneoska vijest, posljednja poruka milosti upuena svijetu koji propada, je tako sveta i tako slavna. Neka istina napreduje poput svjetlosti svjetiljke koja obasjava. Gospodnja crkva e obznaniti tajne u koje i aneli ele zaviriti, koje proroci, kraljevi i pravednici ele razumjeti. Kristova velianstvena rtva za ovaj svijet svjedoi u prilog injenici da se mukarci i ene mogu izbaviti od bezakonja. Ako raskinu odnos sa Sotonom i priznaju svoje grijehe, ima nade za njih. Svaki se ovjek bio grean, zaslijepljen ili patnik moe pokajati i biti obraen te svakodnevno oblikovati svoj karakter po uzoru na Kristov. Ljudska bia se mogu 406

povratiti, preporoditi i nauiti ivjeti ivotom poput Kristovog. (Review and Herald, 22. travnja 1909.)

27. studenoga

343

Odraavati Krista
I da se obuete u novoga ovjeka, stvorena na sliku Boju u istinskoj pravednosti. (Efeanima 4,24) Bog eli da se u Njegovom narodu pokae vjera koja djeluje preko ljubavi i isti duu jer e ga jedino to pripremiti za budui, besmrtni ivot. Mi moramo dovriti veliko djelo, a imamo samo malo vremena u kojem to moramo obaviti. Djelu su potrebni obraeni, posveeni mukarci i ene koji e u Gospodinu imati svoj oslonac. Preko takvih radnika Gospodin e pokazati silu svoje milosti. ... Moja brao i sestre, neka Boja istina boravi u vaem srcu kao iva, sveta vjera. Biblijska se istina mora razumjeti da bi mogla osvjedoiti savjest i promijeniti ivot. Boji narod ostatka mora biti obraen. Objavljivanje ove vijesti treba pokrenuti obraenje i posveenje dua. Mi trebamo osjetiti silu Bojega Duha u ovom pokretu. Ovo je uzviena, odreena poruka; onomu tko je prima ona znai sve i zato je treba objaviti glasnom vikom. Mi moramo imati istinsku, vjenu vjeru da e ova vijest ii naprijed i postajati sve vanija kako se pribliava svretak vremena. Krist eli da se Njegov lik odraava u svakoj obnovljenoj dui. Sve koji budu krotki i ponizni u srcu, On e uiniti Bojim suradnicima. Nai duhovni sukobi esto bi mogli biti nazvani naim duhovnim pobunama. Nedostatak pokornosti Bojoj volji u naem srcu dovodi nas u tekoe. Mi elimo ii svojim putem. Stoga moramo initi ono to je Krist inio boriti se s Ocem u molitvi i traiti snagu i silu da Ga objavljujemo svojim rijeima i ponaanjem. ... Jedini cilj i svrha naeg ivota treba biti da inimo ono to Uitelj od nas trai i da unapreujemo Njegovo djelo na Zemlji. Onda emo duhovno rasti, a Sveti Duh e djelovati na nae srce kako bi preobrazio na karakter. Duh velikoduno407

sti pokazat e se u ljubaznosti i njenosti prema blinjima. Nae ja bit e sakriveno s Kristom u Bogu. Gledajui Kristov karakter, mi emo se promijeniti i postati slini Njemu. Zaboravimo na sebe i prihvatimo Isusa Krista kao Put, Istinu i ivot. Vjera u Njega jedini je dragocjeni nauk. On je ivi Predstavnik savrene poslunosti vjenoj Rijei. (Review and Herald, 26. kolovoza 1909.)

344

28. studenoga

Odvojeni od svijeta
Ouvajte sami sebe u ljubavi Bojoj, oekujui milosre naega Gospodina, Isusa Krista, za vjeni ivot! (Juda 21) Oni koji s Isusovih usana uju rijei: Dobro, valjani i vjerni slugo! (Matej 25,23), bit e herojski sluge pravde. Oni ne moraju nikada odrati propovijed s propovjedaonice, ali odani i svjesni zahtjeva koje Bog ima prema njima, revnujui za Njegovu ast, oni e sluiti duama koje su otkupljene Kristovom krvlju. Oni e uvidjeti potrebu da u svoj rad unesu spreman um, ozbiljan duh i nesebinu revnost iz cijeloga srca. Oni nee po svaku cijenu uvati svoje dostojanstvo, ve e briljivo i promiljeno nastojati zadobiti srca onih kojima slue. ... Apostol Pavao iznosi prednosti koje nam stoje nadohvat ruke. On kae: Budui da imamo ova obeanja, oistimo se, ljubljeni, od svake tjelesne i duevne ljage, i privedimo k savrenstvu svoju svetost u strahu Bojemu! (2. Korinanima 7,1) Mi se trebamo odvojiti od svijeta u duhu i ponaanju ako elimo postati Boji sinovi i keri. U molitvi za svoje sljedbenike, Krist je zatraio: Ne molim te da ih digne sa svijeta, ve da ih ouva od Zloga. Oni ne pripadaju svijetu, kao to ni ja ne pripadam svijetu. Posveti ih istinom; tvoja je rije istina. (Ivan 17,15.16) Ozbiljno djelo stoji pred svakim od nas. Pravedne misli, neporone i svete namjere ne dolaze nam potpuno prirodno. Mi se moramo truditi oko njih. ... Oni koji se nalaze u vlasti 408

Bojega Duha nee traiti svoja zadovoljstva i zabave. Ako Krist sjedi na prijestolju srca vjernika svoje Crkve, oni e se odazvati na poziv: Iziite izmeu njih i odvojite se. (2. Korinanima 6,17). Nemojte imati udjela u grijesima ovoga svijeta! Bog ima posao za svoje vjerne straare koji trebaju ustati u obranu istine. Oni trebaju upozoravati i moliti otkrivajui svojim djelima svoju vjeru. Oni trebaju stati, kao nekada Noa, u plemenitoj vjernosti iz cijeloga srca, s karakterom koji nije opoganjen bezakonjem koje se ini oko njih. Oni trebaju raditi na spaavanju ljudskog roda kao to je to Krist inio. Radnici koji se tako pokau dostojni ukazanog povjerenja, bit e izloeni mrnji i ukorima. Protiv njih e biti podizane lane optube s ciljem da ih uklone s njihovih visokih poloaja. Meutim, oni svoj temelj grade na Stijeni, ostaju nepokolebani opominjui, preklinjui i ukoravajui grijeh i poklonike uivanja svojom moralnom vrstinom i razumnim nainom ivota. (Review and Herald, 28. studenoga 1899.)

29. studenoga

345

Boji hram
Ako tko razara hram Boji, njega e Bog razoriti, jer je svet hram Boji, a taj ste vi. (1. Korinanima 3,17) Crkva na Zemlji je Boji hram i ona pred svijetom treba imati boanske razmjere. Ova graevina treba biti svjetlo svijetu. Treba biti sagraena od ivog kamenja koje je blizu jedan drugome, koje je prilagoeno jedan drugome i koje ini vrstu graevinu. Sve to kamenje nije istog oblika ili veliine. Neko je veliko a neko malo, ali svaki mora popuniti svoje mjesto. U cijeloj graevini ne smije biti nijednog pogreno oblikovanog kamena. Svaki pojedini kamen je savren. Svaki kamen je ivi kamen, kamen koji iri svjetlo. Vrijednost kamena odreena je svjetlom koje prenosi svijetu. Sada je vrijeme da se kamenje izvadi iz kamenoloma ovoga svijeta i prenese u Boju radionicu gdje e biti isklesano, oblikovano i uglaano kako bi moglo sjati. Ovo je Boji plan i On eli da svi koji tvrde da vjeruju u istinu popune mjesta 409

koja su im odreena u velikom, sveobuhvatnom djelu za ovo vrijeme. ... Boji je plan da Njegova Crkva stalno napreduje u neporonosti i znanju, iz svjetla u svjetlo, iz slave u slavu... Njegova Crkva je dvorac svetog ivota, ispunjena razliitim darovima i nadahnuta Svetim Duhom. Nebo je odredilo odgovarajue dunosti Crkvi na Zemlji i njezini vjernici trebaju nai svoju sreu u srei onih kojima pomau i kojima slue na blagoslov. U vrijeme moralne tame, u stoljeima sukoba i progonstava, Kristova crkva bila je kao grad sagraen na brdu. Iz stoljea u stoljee, u ivotu uzastopnih narataja pa sve do sadanjega vremena, iste biblijske doktrine otkrivale su se u okviru njezinih granica. Kristova crkva, koja moda izgleda oslabljena i nesavrena, jedini je predmet na Zemlji kojem On u posebnom smislu posveuje svoju ljubav i brigu. Crkva je pozornica Njegove milosti na kojoj On iskuava djelovanje svoje milosti na ljudska srca. Crkva je Boja tvrava, Njegov grad-utoite koji On dri u uskomeanom svijetu. Svako neprihvaanje njezinog svetog povjerenja izdaja je Onoga koji ju je otkupio dragocjenom krvlju svojega jedinoroenog Sina. U prolosti su vjerne due inile Crkvu na Zemlji, i Bog je prihvatio vjernike u zavjetni odnos sa sobom, sjedinjujui Crkvu na Zemlji s Crkvom na Nebu. On je slao svoje svete anele da slue Njegovoj Crkvi i ni vrata paklena nisu je mogla nadvladati. (Review and Herald, 4. prosinca 1900.)

346

30. studenoga

Suradnici Crkve na Nebu

Uprimo pogled u zaetnika i zavritelja vjere, u Isusa, koji namjesto odreene mu radosti podnese kri ne marei za sramotu te otada sjedi s desnu Bojeg prijestolja! (Hebrejima 12,2) Danas, kao i u prolosti, cijelo Nebo prati kako se Crkva razvija u pravom nauku o spasenju. Krist je otkupio Crkvu svojom krvlju i On je eli odjenuti spasenjem. On ju je uinio 410

uvarom svete istine i zato eli da ona sudjeluje u Njegovoj slavi. Meutim, Crkva, da bi mogla postati odgojna snaga u svijetu, mora suraivati s Crkvom na Nebu. Njezini vjernici moraju predstavljati Krista. Njihova srca moraju biti otvorena za primanje svake zrake svjetla koju Bog nae za dobro da poalje. I dok budu primali to svjetlo, bit e osposobljeni primati i prenositi sve vie i vie zrak Sunca Pravednosti. U Crkvi treba biti vie duhovnosti. Postoji potreba za oienjem srca. Bog poziva svoj narod da zauzme mjesto na koje ga dunost zove. On ga poziva da se oisti od onoga to je bilo pokazano kao prokletstvo za Crkvu da se uzdiu oni koji su postavljeni na odgovorna mjesta. Treba obaviti ozbiljno djelo. Mukarci i ene trebaju na koljenima u vjeri traiti Boga i onda krenuti naprijed i progovoriti Rije sa silom koju su dobili odozgo. Takvi vjernici izlaze pred narod neposredno iz prijamne dvorane Najviega i njihove rijei i djela unapreuju duhovnost. Kada se suoe s pogrenim naelima, vrsto stavljaju svoja stopala na temelj poznatih rijei: Takoer je pisano! (Matej 4,7) ... Suvremenoj Crkvi potrebni su radnici koji e poput Henoka hoditi s Bogom otkrivajui Krista svijetu. Vjernici Crkve moraju se uzdii na vii stupanj. ... Nai pogledi na Sunce Pravednosti zamraeni su sebinou. Krista iznova razapinju mnogi koji poputajui svojim sklonostima doputaju Sotoni da zadobije vlast nad njima. Crkvi su potrebni odani mukarci i ene koji e odnijeti svijetu vijest o spasenju, ukazati na Jaganjca Bojeg radnici koji svojim djelima pravednosti i svojim neporonim, istinitim rijeima mogu uzdii one oko sebe iz ponora pokvarenosti. Sa saaljenjem i suuti, s njenom brigom i ljubavlju Gospodin promatra svoj narod koji prolazi kroz kunje i napasti. ... Boja je namjera da svi budu okuani i ispitani da bi mogao vidjeti jesu li vjerni ili nevjerni zakonima koji upravljaju nebeskim kraljevstvom. Bog e sve do kraja doputati Sotoni da se pokazuje kao laac, tuitelj i ubojica. Na taj e nain konana pobjeda Njegovog naroda biti mnogo izrazitija, slavnija, mnogo potpunija i savrenija. (Review and Herald, 4. prosinca 1900.)

411

PROSINAC
347 1. prosinca

Zalazak sunca
A sad, oni tee za boljom, to jest za nebeskom (domovinom). Zato ih se Bog ne stidi, ne stidi se nazivati se njihovim Bogom. Zbilja im je pripravio grad. (Hebrejima 11,16) Dok su eljezniki vagoni dovozili nau skupinu u grad Denver, bili smo oarani promatrajui jedan od najljepih zalazaka sunca u Coloradu. Sunce je zalazilo iza snijegom pokrivenih planinskih vrhunaca obojivi svojim njenim zrakama zlatnog svjetla nebesa. I dok su se sjajne boje u neopisivoj ljepoti produbljivale i irile po nebu, nama je izgledalo kao da su se vrata Neba irom otvorila i proputaju blistavu nebesku slavu u na svijet. Zlatni su tonovi iz trenutka u trenutak postajali sve privlaniji, kao da nau matu pozivaju da zamisli veu slavu iza njih. ... Ako je ovaj prizor tako oarao naa osjetila, kako bi to tek uinila punina slave na samom Nebu. ... Nebo je izgledalo vrlo blizu. ... I dok su se oi okretale od blistave slave dana koji je zavravao, pomislili smo kako bismo oima vjere morali sagledati jo mnogo vie svjetla, vie mira i radosti du naeg ivotnog puta. ... Kada bi se oi vjere podigle i pogledale kroz veo budunosti i prepoznale dokaze Boje ljubavi i slave u obeanom ivotu u vjenosti, postali bismo puno duhovniji, a ljepote i radosti Neba nale bi mjesta u naem svakidanjem ivotu. Mi bismo svoj posao obavljali vjernije u ovom ivotu, ali i u uzvienijem ivotu nakon njega. ... Na nebeski Otac ugradio je nadzemaljsku ljepotu u nebeski svod da bismo sagledali izraz Njegove ljubavi koji se pokazuje preko Njegovih prekrasno stvorenih djela. Bog ne eli da ostanemo ravnoduni prema simbolima slave Njegove beskrajne moi na nebesima. David je uivao kada se bavio tim krasotama. On je skladao psalme koje su izraelski pjevai pjevali u slavu Bogu. Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta 412

svod nebeski djelo ruku njegovih. ... Ondje suncu razape ator, te ono ko enik iz lonice ide, ko div klie kad prelijee stazu. (Psalam 19,1.5.6) Sve sile naega bia, svako sredstvo naeg postojanja i sree, svi blagoslovi toplog sunevog svjetla, osvjeavajui pljuskovi koji ine da buja biljni svijet, svaka utjeha i svaki blagoslov u ovome ivotu, sve potjee od Boga. On alje kiu i pravedniku i nepravedniku. Nebeske riznice otvorene su svima. (Signs of the Times, 12. prosinca 1878.)

2. prosinca

348

Primjer Ivana Krstitelja

Pojavi se ovjek, poslan od Boga, kojemu bijae ime Ivan. (Ivan 1,6) Roenje Ivana Krstitelja bilo je proreeno preko proroka, a o tom je dogaaju jedan aneo obavijestio Zahariju. Nebeski glasnik izriito je naredio ocu da odgaja dijete drei se strogih pravila umjerenosti. ... Ivan se nije osjeao dovoljno jakim da izdri pritisak kunji s kojima bi se suoavao ivei u drutvu ljudi. Plaio se da se njegov karakter nee oblikovati u skladu s navikama koje su prevladavale meu idovima pa je odluio odvojiti se iz svijeta i od pustinje nainiti svoj dom. ... Nitko ne moe rei da se osjeao usamljenim, da je bio turoban i neraspoloen; uivao je u jednostavnom ivotu i povuenosti, a njegove navike umjerenosti sauvale su njegova osjetila u najboljem stanju. ... Ivan je morao obaviti posebno djelo za Gospodina. Morao se boriti protiv grijeha i nerazumnih ljudi. Da bi se osposobio za ovo vano javno djelo, morao je u samoi traiti nebesko znanje. Morao se moliti i razmiljati i u prouavanju upoznati proroanstva i Boju volju. Daleko od zaposlenog svijeta ije bi brige i zavodljiva zadovoljstva zarobili njegov um, izopaili njegove misli i njegovu matu, on je s Bogom i prirodom imao svoj svijet. ... Svojim strogo umjerenim navikama osigurao je svoje tjelesno, duevno i moralno zdravlje. ... 413

Ivan se privikao na odricanja i tekoe i tako osposobljen bio je neosjetljiv na okolnosti poput stijena i planina u pustinji koje su ga trideset godina okruivale. Pred njim je bilo veliko djelo; zato je morao oblikovati karakter koji nee skrenuti s puta dunosti i onoga to je pravo bez obzira na utjecaje koji ga okruuju. Ivan je primjer ... ljudima koji ive u ovim posljednjim danima i kojima su povjerene sveane i vane istine. Bog eli da i oni budu umjereni u svemu. On eli da uvide potrebu da pobijede apetit, da svoje strasti dre pod vlau razuma. Moraju imati umnu snagu i jasnou misli da mogu vidjeti razliku izmeu onoga to je pravo i onoga to je pogreno, razliku izmeu istine i zablude. Posla ima za svakoga ... tko eli raditi u Gospodnjem vinogradu i On eli da se svi osposobe za korisnu slubu. (Youths Instructor, 7. sijenja 1897.)

349

3. prosinca

Glas koji vie u pustinji

Ovo je, uistinu, onaj koga je oznaio prorok Izaija kad je rekao: Glas jednoga koji vie u pustinji: Pripravite put Gospodnji, poravnajte mu staze. (Matej 3,3) Propovijedanje Ivana Krstitelja izazivalo je veliko uzbuenje. Na poetku njegove slube ljudi su pokazivali slabo zanimanje za vjeru. Praznovjerje, predaja, nestvarne prie, sve to zbunjivalo je misli ljudi tako da nisu znali to je pravo. elei osigurati sebi svjetovna blaga i asti, zaboravili su Boga. ... Ivanovo propovijedanje probudilo je u mnogim srcima duboku elju za blagoslovima koje je Mesija nudio, pa su prihvaali istinu. Vidjeli su da im je potrebna obnova. Ne samo da su morali ui na uska vrata, ve su se trebali boriti i truditi da steknu blagoslove Evanelja. Samo su vatrena elja, odluna volja i vrste namjere mogle razbiti moralnu tamu koja je pokrivala zemlju kao samrtni pokrov. Da bi stekli eljene blagoslove, morali su se ozbiljno potruditi, morali su se odrei sebe. 414

Djelo Ivana Krstitelja obavlja se i u nae vrijeme. Njegovo djelo i djelo onih koji rade u duhu i sili Ilijinoj, u elji da probude ljude iz njihove ravnodunosti, imaju mnogo slinosti. Krist treba doi po drugi put kad e suditi svijetu po pravdi. Boji vjesnici koji nose posljednju vijest opomene koja e biti upuena svijetu, trebaju pripremiti put za Kristov drugi dolazak kao to je i Ivan pripremao put za Njegov prvi dolazak. Ako je nebesko kraljevstvo bilo izloeno nasilju u dane Ivana Krstitelja, ono trpi nasilje i sada; i danas se blagoslovi Evanelja moraju osigurati na isti nain. Ako forme i obredi tada nisu bili ni od kakve koristi, formalna pobonost liena sile ni danas nikome ne koristi. Na djelu su dvije sile. S jedne strane Sotona svojom silom nastoji ponititi utjecaj Bojega djela; s druge strane Bog radi preko svojih slugu i poziva grenike na pokajanje. Tko e pobijediti? Znajui da mu je na raspolaganju preostalo jo samo malo vremena, Sotona je siao i radi u velikoj sili sa svom prevarljivou bezakonja u onima koji propadaju. On se slui svim raspoloivim orujem ne bi li sprijeio due da prihvate istinu. Pobjede koje postiemo nad sobom i grijehom postiemo na tetu neprijatelja, i on nam bez odlunog protivljenja nee dopustiti da uivamo u Bojim blagoslovima. (Youths Instructor, 17. svibnja 1900.)

4. prosinca

350

Kristov pretea
On e ii pred njim s Ilijinim duhom i snagom, da vrati srca otaca prema djeci, a nepokorne nazoru pravednika, te pripremi Gospodinu sklon narod. (Luka 1,17) U Ivanu Krstitelju Bog je podigao vjesnika koji e pripremiti put Gospodinu. On je morao objaviti svijetu sigurno svjedoanstvo ukoravajui i osuujui grijeh. ... Ivan se nije obrazovao u rabinskim kolama. On nije stekao nikakvo ljudsko obrazovanje. ... Da pripremi put Kristu, bio je potreban netko slian prorocima iz starih vremena tko e pozvati izopaeni narod na 415

pokajanje, i Ivanov glas se doista podigao kao zvuk trube. Njegov je zadatak glasio: Objavi mom narodu njegove zloine, domu Jakovljevu grijehe njegove. ... U nae vrijeme, neposredno uoi drugoga Kristovog dolaska na nebeskim oblacima, Bog poziva radnike koji e pripremiti ljude da opstanu u veliki dan Gospodnji. U ove posljednje dane treba obaviti isto takvo djelo kakvo je bilo Ivanovo. Gospodin je svojem narodu poslao poruke preko orua koje je izabrao i eli da svi posluaju savjete i opomene koje On alje. Poruka prije poetka javne Kristove slube glasila je: Pokajte se, carinici i grenici, pokajte se, farizeji i saduceji! Pokajte se jer je blizu kraljevstvo nebesko (Matej 3,2). Naa poruka nije poruka mira i sigurnosti! Kao narod koji vjeruje u Kristov skori dolazak, i mi imamo poruku koju trebamo objaviti: Pripravi se, Izraele, da susretne Boga svoga! (Amos 4,12) Mi trebamo podii zastavu i odnijeti vijest treeg anela! Naa vijest treba biti neposredna kao i vijest Ivana Krstitelja. On je ukoravao kraljeve zbog njihovog bezakonja. Koliko god time ugroavao vlastiti ivot, bez oklijevanja je izgovarao istinu svojim ustima. Svoj rad u ovom vremenu moramo vjerno obaviti. ... Pogledajte sliku koju nam prua dananji svijet: nepotenje, prijevara, nasilje i krvoprolie, sve to vidi se na svakom koraku. ... Na taj se nain umrtvilo prepoznavanje i osjetljivost prema ispravnim naelima. ... Objavljeno svjetlo koje je pozivalo na pokajanje, bilo je zaklonjeno debelim oblakom nevjerovanja i protivljenja koje su pokrenuli ljudski planovi i ljudska razmiljanja. ... Ozbiljni, molitveni pozivi koji dolaze iz srca iskrenih vjesnika, dovest e do osvjedoenja. ... Svi koji poznaju jedinog pravoga i ivoga Boga upoznat e i Isusa Krista, jedinog, Jedinoroenog od Oca, i oni e propovijedati Krista i to raspetoga. (Review and Herald, 1. studenoga 1906.)

416

5. prosinca

351

Kao to je bilo u vrijeme Noino

Vidje Jahve kako je ovjekova pokvarenost na zemlji velika i kako je svaka pomisao u njegovoj pameti uvijek samo zloa. (Postanak 6,5) Stanovnici svijeta u ovo nae vrijeme usporeeni su s ljudima koji su ivjeli na Zemlji u vrijeme potopa. Pokvarenost pretpotopnih ljudi jasno je objavljena: Vidje Jahve kako je ovjekova pokvarenost na zemlji velika i kako je svaka pomisao u njegovoj pameti uvijek samo zloa. Bog se umorio od ovih ljudi ije su misli bile obuzete jedino grenim uicima i poputanjem svojim strastima. Oni nisu traili savjet od Boga koji ih je stvorio niti su teili ispunjavanju Njegove volje. Bio im je izreen Boji ukor zato to su slijedili zamisli svojega srca; osim toga, na Zemlji je vladalo nasilje. Jahve se pokaja i u svom srcu raalosti to je nainio ovjeka na zemlji. (Postanak 6,6) Isus se u svojim govorima pozivao na ovo stanje. Rekao je: Kao to je bilo u Noino vrijeme, tako e biti za dolaska Sina ovjejega. (Matej 24,37) ... Stanovnicima pretpotopnog svijeta bila je upuena opomena prije njihovog unitenja, ali nisu posluali upozorenje. Nisu posluali Noine rijei; rugali su se njegovoj vijesti. U tom narataju bilo je pravednih ljudi. Prije unitenja pretpotopnog svijeta, Henok je neustraivo objavljivao svoju vijest. U prorokom vienju vidio je i stanje svijeta u sadanje vrijeme. Govorio je: Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim Desettisuama da sudi svima i da kazni sve bezbonike za sva njihova bezbona djela koja bezbono poinie i za sve uvredljive rijei koje oni, bezboni grenici, izgovorie protiv njega! Ovo su nezadovoljni mrmljai koji ive prema svojim poudama! Njihova usta izgovaraju drzovite rijei (protiv Boga); a ljudima laskaju radi dobitka. (Juda 14-16) Bog u ovo vrijeme zahtijeva od nas da ivimo ozbiljno. Propovjednici moda imaju malo znanja koje su stekli iz knjiga; ali ako sa svojim talentima budu postupali najbolje to mogu; ako budu radili im im se prui prilika; ako budu govo417

rili najjednostavnijim i najjasnijim rijeima; ako budu hodili paljivo i ponizno traei nebesku mudrost; ako budu hodili s Bogom iz ista srca, pokretani ljubavlju prema Kristu i duama za koje je Krist umro, sluat e ih i oni koji su po svojim sposobnostima i talentima iznad njih. Istina koju budu iznosili u svoj svojoj jednostavnosti bit e privlana. (Review and Herald, 1. studenoga 1906.)

352

6. prosinca

Noa, sagradi sebi korablju

Napravi sebi korablju od smolastoga drveta; korablju naini s prijekletima i obloi je iznutra i spolja paklinom. (Postanak 6,14) Za kratko vrijeme nakon prvog Adamovog prijestupa, grijeh se proirio i poveao kao guba! Narav je grijeha da raste. Iz narataja u narataj grijeh se irio kao zarazna bolest. Mrnja prema Bojem zakonu i, kao sigurna posljedica, mrnja prema svakoj pobonosti postala je sveopa pojava. Svijet se jo nalazio u svojoj mladosti, ali otkako se grijeh prvi put pojavio, postao je zastraujui u svojim razmjerima i uskoro je preplavio svijet. Bog koji je stvorio ljudski rod i davao mu nesebino iz riznica svoje providnosti, bio je zanemaren i prezren od primatelja Njegovih darova. ... Ali iako su grenici zaboravili svojega nesebinog Dobroinitelja, Bog se nije okrenuo od njih niti ih je prepustio da propadnu u svojim zloinima i nasilju ne iznosei im pred oi njihovu pokvarenost i posljedice krenja svojeg Zakona. On im je poslao vijesti opomene i poziva. ... Bog kojega su mukarci i ene omalovaavali i vrijeali i iju su milosrdnu ljubav i velikodunost zlorabili, i dalje je njegovao saaljenje prema palom ljudskom rodu i u svojoj ljubavi pobrinuo se za utoite za sve one koji e Ga prihvatiti. Naredio je Noi da sagradi korablju i da u isto vrijeme propovijeda stanovnicima svijeta da e Bog pustiti veliki potop na Zemlju i unititi bezakonike. Ako povjeruju u vijest i pripreme 418

se za taj dogaaj time to e se pokajati i promijeniti, dobit e oprost i bit e spaeni. Bog nije uklonio svojega Duha iz ljudske sredine ne otkrivajui im sigurne posljedice njihove odluke da kre Njegov Zakon. ... Boji Duh se borio s buntovnitvom sve dok vrijeme koje je Bog odredio nije dolo kraju; sve dok Noa i njegova obitelj nisu uli u korablju i Boja ruka zatvorila njezina vrata. Milost je sila sa svojeg zlatnog prijestolja i vie nije posredovala za ljudski rod. Iako je Bog nastojao privui grenike k sebi i osvjedoiti ih svojim Svetim Duhom, oni su se u svojem buntovnitvu sve vie udaljavali od Njega i neprestano se odupirali pozivima beskrajne ljubavi. Noa je dostojanstveno stajao usred svijeta koji je odbacivao Boga, svijeta koji se uputao u sve oblike neumjerene raskalaenosti koje su ga navodile na zloine i nasilje svake vrste. ... Kakvo je to bilo gledanje svijetu kada je Noa ustao, povezan s Bogom poslunou, kao potpuna suprotnost ljudima oko sebe! (Signs of the Times, 20. prosinca 1877.)

7. prosinca

353

Noina nepokolebljiva poslunost

Noa je bio ovjek pravedan i neporoan u svom vremenu. S Bogom je Noa hodio. (Postanak 6,9) Kako je jednostavna i djetinja bila Noina vjera usred nevjerovanja svijeta. ... Njegova vjera usavrila se njegovim djelima. On je pruio svijetu primjer u vjerovanju svakoj rijei koja je izila iz Bojih usta. Pod boanskim nadzorom poeo je graditi korablju, golemi brod, na suhom tlu. Mnotvo je dolazilo sa svih strana kako bi promatralo taj neobini prizor... ulo je ozbiljne, vatrene rijei jedinstvenog ovjeka koji je vjerovao u svaku rije koju je izgovarao. ... Sila je pratila Noine rijei jer je to bio Boji glas koji se obraao ljudima preko svojega sluge. Neki su bili duboko osvjedoeni i svakako bi posluali rijei opomene da nije bilo toliko onih koji su se ismijavali i rugali vijesti koja ih je pozivala na pokajanje, pa su 419

proeti istim duhom odbacili pozive milosti ... i uskoro se nali meu najistaknutijim i najprkosnijim rugaima; jer nitko nije tako nerazborit niti e ii tako daleko u grijeh kao oni koji su nekada prihvatili svjetlo, koji su se osvjedoili, a onda odbacili pozive Bojega Duha. ... Usred sveopeg prijezira i ismijavanja, usred sveopeg bezakonja i neposlunosti, Noa se isticao svojim svetim potenjem i nepokolebljivom poslunou. ... Bio je na svijetu, ali ne od svijeta. Noa je postao predmet prijezira i poruge upravo zbog svoje nepokolebljive vjernosti Bojim rijeima. ... Dok se Boji glas preko Noe uo u pozivima, opomenama i osudi grijeha i bezakonja, ni Sotona nije spavao; on je pripremao svoje snage. ... Noa je prolazio ispite i kunje. Protivljenje je dolazilo od velikih ljudi iz svijeta, od filozofa i ljudi takozvane znanosti, koji su mu pokuavali dokazati da njegova vijest ne moe biti istinita, ali njegov glas nije uutio; stotinu dvadeset godina rijei opomene neprekidno su odjekivale ozbiljnim glasom, potkrepljivane njegovim marljivim radom na korablji. ... Boji Duh se borio s ljudima kako bi ih pokrenuo da prihvate istinu i da joj povjeruju, ali su i Sotonini prijedlozi bili prihvaani; ljudska pokvarena srca bila su sklonija mudrovanju oca svake lai nego da prihvate pozive beskrajne ljubavi. Pokazivali su svoju ravnodunost i prijezir prema Bojim sveanim opomenama time to su se ponaali na isti nain i inili ista djela kao i prije nego to im je opomena bila upuena. ... Noini dani, rekao je Krist, bit e vrlo slini danima prije Njegovog pojavljivanja na nebeskim oblacima. (Signs of the Times, 20. prosinca 1877.) 354 8. prosinca

Strpljenje je dolo kraju

Onda Jahve ree: Nee moj duh u ovjeku ostati dovijeka; ovjek je tjelesan, pa neka mu vijek bude stotinu i dvadeset godina. (Postanak 6,3) Nisu svi ljudi u Noine dane bili u punom smislu neznaboaki idolopoklonici. ... Skupina koja je smatrala da ima zna420

nje o Bogu imala je najvei utjecaj i prednjaila u odbacivanju poruke koju je Bog upuivao ljudima preko Noe. Ona je ne samo odbacila poruku vjernoga propovjednika pravde, ve je, kao i njezin gospodar avao, rabila sva sredstva da odvrati i druge od vjerovanja u Boga i od poslunosti Njemu. ... I dok je Noa upuivao opomenu o buduem unitenju tog narataja, trajala je i njihova prilika i prednost da postanu mudri na spasenje. Meutim, oni su predali svoj um pod sotonsku vlast umjesto Boju, a on ih je prevario na isti nain kao i nae praroditelje. Pretpotopni svijet bio je siguran da se zakoni prirode stoljeima nisu mijenjali. Godinja doba dolazila su jedno za drugim prema svojem redu. Rijeke i potoci nikada se dotada nisu izlijevali iz svojih korita, ve su njihove vode sigurno tekle u ponosni ocean. vrsti zakoni odravali su vode da se ne prelijevaju preko svojih granica. Meutim, ti razlozi nisu uzimali u obzir Ruku koja je zadravala vode, koja im je zapovijedala: Ii e samo dovde i nee se prelijevati dalje! ... Onda su mislili, kao to i danas ljudi misle, da je priroda iznad Boga prirode i da su njezini putovi tako utvreni da ih ni sm Bog ne moe promijeniti. Na taj je nain Boja vijest opomene pred svijetom postala prijevara, velika zabluda, jer bi priroda, ako je Noina poruka istinita, morala izii iz svojeg uobiajenog okvira postojanja i djelovanja. ... Ljudska narav u Noine dane, kada nije bila pod utjecajem Bojega Duha, ista je kao i narav suvremenog ovjeka. Isus je u svojim izlaganjima i nauku priznavao Mojsijeve knjige kao rije nadahnua. Mnogi priznaju da je Novi zavjet boanskog podrijetla, dok istodobno starozavjetnim spisima ne ukazuju neko posebno potovanje; ali te dvije velike zbirke spisa ne mogu se rastaviti ni odvojiti. Nadahnuti apostoli koji su pisali Novi zavjet neprestano su misli svojih itatelja upuivali i vraali na spise Staroga zavjeta. I Krist je misli svih narataja, sadanjih i buduih, usmjeravao na Stari zavjet. On spominje Nou kao stvarnu osobu koja je ivjela; govori i o potopu kao povijesnoj injenici; pokazuje ponaanje tog narataja kao karakteristiku ovog vremena. Istina i ivot predosjeao je sumnje i nedoumice mukaraca i ena u vezi sa Starim zavjetom i zato ga je proglasio nadahnutim. (Signs of the Times, 20. prosinca 1877.) 421

355

9. prosinca

Boji dan odmora

A sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni ki tvoja, ni sluga tvoj, ni slukinja tvoja, ni ivina tvoja, niti doljak koji se nae unutar tvojih vrata. (Postanak 20,10) Kada je Bog stvorio Zemlju i nastanio je ljudskim biima, podijelio je vrijeme u sedam razdoblja. est je predao nama za nau uporabu, da se bavimo svjetovnim poslovima, a jedan je zadrao za sebe. Poto se sedmoga dana odmorio, On ga je blagoslovio i posvetio. Otada se sedmi dan smatra Gospodnjim danom odmora i sveto potuje kao uspomena na Njegovo stvaralako djelo. Nije, dakle, prvi, drugi, trei, etvrti, peti, ili esti dan bio posveen ili odvojen u svetu svrhu niti je to bio sedmi dio ukupnog vremena i nijedan posebni dan, ve se sam Bog odmarao sedmog dana u tjednu. ... Kada je na Sinaju bio proglaen Zakon, dan odmora bio je stavljen usred moralnih propisa, u samo srce Deset zapovijedi. Meutim, ustanova dana odmora tada nije objavljena prvi put. etvrta zapovijed potjee od stvaranja. Stvoriteljev dan odmora svetkovao je Adam u svetom Edenu i Boji narod tijekom cijelog patrijarhalnog razdoblja. Tijekom dugog robovanja Izraelaca u Egiptu pod nadzornicima koji nisu poznavali Boga, Izraelci nisu mogli svetkovati subotu i zato ih je Bog izveo na mjesto na kojem e moi svetkovati Njegov sveti dan odmora. U ast subote bilo je uinjeno trostruko udo ak i prije nego to je Zakon bio objavljen na Sinaju. Dvostruka mjera mane padala je estoga dana, a subotom je nije bilo, a dio odreen za subotu ostajao je svje i ist iako je svakoga drugoga dana, ako je ostavljan za poslije, postajao neprikladan za hranu. Ovo nas navodi na nepobitan zakljuak da je subota bila uspostavljena prigodom stvaranja, kada su bili postavljeni temelji Zemlje, kada su zajedno klicale jutarnje zvijezde i svi sinovi Boji uzvikivali od radosti. Njezina svetost ostala je nepromijenjena i tako e ostati sve do kraja vremena. Od stvaranja je svaki propis Bojeg zakona bio obvezatan za pripad422

nike ljudskog roda i njega su se drali svi koji su se bojali Gospodina. Uenje da je Gospodnji zakon ukinut, sotonsko je lukavstvo kojim eli izazvati propast ovjeanstva. ... Sveta proroanstva posebno su bila namijenjena Hebrejima; ne pripadati Izraelu znailo je ne pripadati Bojem izabranom narodu. ... Sada prorok izjavljuje da i stranac koji voli Boga i koji Ga slua treba uivati prednosti koje su pripadale iskljuivo izabranom narodu. (Signs of the Times, 28. veljae 1884.)

10. prosinca

356

Subota u razdoblju Evanelja

Blago ovjeku koji ini tako i sinu ovjejem to se toga pridrava: koji potuje subotu da je ne oskvrni i koji ruke svoje uva od svakoga zla djela. (Izaija 56,2) Gledajui unaprijed u razdoblje Evanelja, prorok Izaija na najdojmljiviji nain naglaava obvezatnost svetkovanja subote i blagoslove koji prate njezino svetkovanje. ... Sve dotad obrezanje i strogo potovanje ceremonijalnog zakona bili su uvjeti pod kojima su neznaboci mogli biti primljeni u izraelsku zajednicu, ali ti uvjeti bit e ukinuti Evaneljem. A sinove tuinske koji pristadoe uz Jahvu da mu slue ... koji potuju subotu i ne oskvrnjuju je i postojani su u Savezu mome, njih u dovesti na svoju svetu goru i razveseliti u svojem Domu molitve. Njihove rtve paljenice i klanice bit e ugodne na mojem rtveniku, jer e se Dom moj zvati Dom molitve za sve narode. (Izaija 56,6.7) ... Poto je osudio sebinost, nasilje i tlaenje Izraela, i poto ga je pozvao na djela pravednosti i milosra, On kae: Zadri li nogu da ne pogazi subotu, i u sveti dan ne obavlja poslove; nazove li subotu milinom i asnim dan Jahvi posveen; asti li ga odustaju od puta, bavljenja poslom i pregovaranja tad e u Jahvi svoju milinu nai, i ja u te provesti po zemaljskim visovima, dat u ti da uiva u batini oca tvog Jakova, jer Jahvina su usta govorila. (Izaija 58,13.14) 423

Ovo se proroanstvo protee kroz stoljea sve do vremena kada je ovjek bezakonja pokuao promijeniti jednu od zapovijed Bojeg zakona, pogaziti prvotni Gospodnji dan odmora, i na njegovo mjesto uzdii dan koji je sam proglasio. ... Postoje dvije ustanove uspostavljene u Edenu koje nisu izgubile svoje znaenje ni nakon pada u grijeh to su subota i brana zajednica. Njih je ljudski rod iznio kroz vrata Raja. Svi koji vole i potuju subotu i uvaju istou brane zajednice, proglaavaju se prijateljima ljudskog roda i Bojim prijateljima. Oni koji primjerom ili propisom oslabe obvezatnost ovih svetih ustanova, neprijatelji su Boga i ljudskog roda i slue se svojim utjecajem i od danim Boga talentima da unesu zabunu i moralnu pokvarenost. (Signs of the Times, 28. veljae 1884.)

357

11. prosinca

Biblijski temelji subote

Pisano je: Ne ivi ovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijei koja izlazi iz usta Bojih. (Matej 4,4) Krist se odupro neprijateljevoj kunji orujem kojim se moe posluiti svaki vojnik Kristovog kria: Pisano je. (Matej 4,7) Gdje? U Starome i Novome zavjetu! Ovim rijeima trebamo obraniti sebe i opominjati druge otvarajui im Rije ivota. Mnogi nikada nisu shvatili da nedjelja nije dan odmora iz etvrte zapovijedi. U svojoj lukavosti Sotona je prikrio tu injenicu pa je jedan obini dan prikazao kao posveen kako bi cijeli svijet zbog prekraja postao kriv pred Bogom. Mnogi su u potpunom neznanju i nisu uope svjesni da ne dre etvrtu zapovijed. Zato je bitno da svi potrae istinu u boanskom Priruniku gdje mogu vidjeti to kae Gospodin o tom pitanju. Ljudi puno govore, ali mi ne moemo graditi svoju vjeru na rijeima bilo kojeg ovjeka. Postoje dvije strane u ovom pitanju. Bog nebeski objavljuje svoj Zakon, a Sotona uzdie svoj lani dan odmora. Nedjelja je dijete pale Crkve. Ona se njeguje i uva u protestantskom svijetu kao istinski Gospodnji zahtjev; ali ona 424

nema temelja u Bojoj rijei. Kranski svijet stavljen je na ispit svojim odnosom prema ovom pitanju. Bog pokree ljude da istrauju Pisma i potrae dokaze koji potvruju nedjelju. Oni koji istrauju sa eljom da nau istinu, uvidjet e da su se u prolosti oslanjali na predaju i da su prihvatili ustanovu pale Crkve. Mi smo odgovorni za svjetlo koje nas obasjava. Boje zapovijedi i vjera Isusova stavljaju nas na ispit. Ako smo vjerni i posluni, Bog e se radovati i blagoslovit e nas kao svoj izabrani, posebni narod. Kada se savrena vjera i savrena ljubav i poslunost umnoe djelujui na srca Kristovih sljedbenika, oni e imati snaan utjecaj. Iz njih e blistati svjetlo rastjerujui tamu oko njih, oplemenjujui i uzdiui sve koji se nau u podruju njihovog utjecaja, dovodei u spoznaju istine sve koji ele biti prosvijetljeni i krenuti skromnim putem poslunosti. Veliki blagoslovi obeani su onima koji svetkuju Boji dan odmora subotu. (Review and Herald, 13. srpnja 1897.)

12. prosinca

358

to po Zakonu treba initi u subotu?

Jedne druge subote ue Isus u sinagogu i pone uiti. Tu bijae neki ovjek kome je usahla desna ruka. (Luka 6,6) Knjievnici i farizeji pratili su Ga ne bi li vidjeli hoe li lijeiti u subotnji dan kako bi podigli neku optubu protiv Njega. Meutim, On je znao njihove pomisli i zato je rekao ovjeku s usahlom rukom: Digni se i stani ispred sviju! On ustade i stade. A Isus im ree: Pitam vas: to je doputeno u subotu: initi dobro ili initi zlo? Spasiti ivot ili upropastiti? (Luka 6,8.9) ... Ovdje je Isus osobno odgovorio na pitanje koje je postavio. Rekao je da u subotu valja initi djela milosti i pomagati potrebitima. Rekao je: Dakle, slobodno je subotom initi dobro. (Matej 12,12) Uitelji naroda esto su govorili, i to je bilo jedno od njihovih pravila, da ovjek koji ima priliku uiniti dobro i ne 425

uini, zapravo ini zlo; ako nekome ne spasi ivot kada za to ima priliku, znai da je kriv za ubojstvo. ... Oni su ili za Njim i traili povod da podignu lanu optubu protiv Njega, ugroavali su Njegov ivot svojom mrnjom i zlobom dok je On spaavao ivot i donosio radost mnogim srcima. Je li bolje ubijati subotom, kao to su oni namjeravali, ili lijeiti bolesne kao to je On inio? Je li pravednije imati u srcu ubojstvo u Boji sveti dan ili ljubav prema svim ljudima, ljubav koja se izraava djelima milosra i milosti? ... Glavari su se meusobno dogovarali kako da se oslobode ovog hrabrog Branitelja pravde ije su rijei i djela odvodili narod daleko od idovskih uitelja. Usprkos njihovom utjecaju, mnogi pooe za njim. On ih je ozdravljao. (Matej 12,15) ... Oni su smatrali da e im njihova vlast i brojnost osigurati povoljan ishod i da se imaju pravo dogovarati kako da Ga ubiju. Vidimo da se to isto dogaa i danas. Oni koji osobno kre Boji zakon, koji svojom predajom ukidaju Boje zapovijedi, podiu optube i upuuju prigovore ljudima koje je Bog kao svoje sluge poslao da ukore zlo koje oni ine. Odluuju ih ukloniti, zauvijek uutkati njihov glas, umjesto da odbace grijehe kojima su navukli na sebe boanski ukor. (Review and Herald, 10. kolovoza 1897.)

359

13. prosinca

Priprema za Isusov dolazak

Kao ljudi koji iekuju blaeno ispunjenje nade, naime, pojavu sjaja velikoga Boga, naega Spasitelja, Isusa Krista. (Titu 2,13) Isus e uskoro doi i mi koji vjerujemo u tu sveanu istinu, trebamo opomenuti svijet. Mi trebamo pokazati svojom odjeom, svojim razgovorima i svojim djelima da su nae misli usmjerene prema neemu to je bolje od poslova ili uitaka u ovom kratkom ivotu. Mi smo ovdje samo putnici i stranci i trebamo pruiti neki dokaz da smo spremni i da ekamo dolazak naega boanskoga Gospodina. Neka svijet vidi, dragi 426

itatelju, da putujemo s ove u bolju zemlju, gdje emo primiti neprolaznu batinu; da ne moemo sebi dopustiti da svoj ivot posvetimo onome to je od ovoga svijeta, ve da je sva naa briga usmjerena na pripremu za dom koji nas eka u Bojem kraljevstvu. Kako emo se pripremiti? Tako to emo svoje prohtjeve i strasti dovesti pod vlast Boje volje i time to emo svojim ivotom pokazati plodove svetosti. Mi moramo postupati pravedno, moramo ljubiti milost i hoditi ponizno pred Bogom. Mi moramo uvesti Krista u svoje srce i u svoj dom. Moramo njegovati ljubav, milosre i istinsku pristojnost jedni prema drugima. ... Na ivot treba biti posveen dobru i srei drugih, kao to je bio Spasiteljev ivot. To je radost anela, to je djelo koje oni stalno obavljaju. Duh Kristove portvovnosti i ljubavi proima Nebo i izvor je njegovog blaenstva. To mora biti i na duh ako elimo biti spremni pridruiti se drutvu aneoskih vojski. Ukoliko Kristova ljubav ispunjava nae srce i vlada naim ivotom, utoliko sebinost i ljubav prema uicima slabi; uivat emo u sluenju drugima i ispunjavanju volje naega Gospodina kojega emo uskoro vidjeti. ... Mi trebamo initi ono to je pravo zato to je pravo, a ne zato da izbjegnemo kaznu ili zbog straha od neke velike katastrofe koja bi se na nas mogla obruiti. elim initi ono to je pravo zato to mi to ini zadovoljstvo. Toliko je sree mogue nai kad inimo dobro; toliko mnogo zadovoljstva u tome to ispunjavamo Boju volju; toliko uivanja u primanju blagoslova od Njega! Pokaimo zato da smo ljudi zdravog razuma ne birajui svoj dio na ovome svijetu, ve na svijetu koji e doi. Ostanimo na svom mjestu vjerni u obavljanju svake dunosti, imajui svoj ivot sakriven s Kristom u Bogu, pa kada se pojavi Poglavar pastirski, primit ete neuveli vijenac slavu (1. Petrova 5,4). (Signs of the Times, 10. studenoga 1887.)

427

360

14. prosinca

Sadanja dunost
U revnosti budite neumorni! Budite gorljivi Duhom! Gospodinu sluite! (Rimljanima 12,11) Sadanja je dunost svakoga pravog Bojeg djeteta da strpljivo eka, da budno bdije, da vjerno radi sve do dolaska naega Gospodina i da se pripremi za taj sveani dogaaj. Odlike pravog sljedbenika Isusa Krista, savrenog mukarca i ene u Kristu Isusu, pokazat e se u tome to e raditi, biti budan i ekati svojega Gospodina. On se nee u potpunosti predati prouavanju i razmiljanju ili dopustiti da ga poslovi i rad toliko zaokupe da zanemari njegovanje osobne pobonosti, ve e u njegovu skladnu, kransku odanost Bogu biti ugraen ozbiljan rad. Kristovi sljedbenici nee biti lijeni, ve gorljivi Duhom (Rimljanima 12,11) i sluit e Gospodinu. Nae svjetiljke moraju biti pune i zapaljene da bi mogle prosipati blistave zrake svjetla u moralnu tamu svijeta. Gospodin e uskoro doi i upravo su nam zato potrebne kole, ali ne zato da bismo se obrazovali po svjetovnom uzoru, ve da bi nae obrazovne ustanove bile to slinije prorokim kolama mjesta na kojima moemo spoznati Boju volju, upoznati se s najviim granama znanosti da bismo bolje shvatili Boga, Njegova djela i karakter Isusa Krista kojega je On poslao. ... Boji narod treba stjecati sve vie i vie vjetine i iskustva jer e svi imati sve vie posla, a posebno oni koji se budu nalazili na odgovornim mjestima. I kako se pribliavamo kraju, Sotona e morati ulagati oajnike napore da srui one koji odbacuju njegov zahtjev za vrhovnom vlau na Zemlji, i zato se Boji narod mora pripremiti za borbu. Bog zahtijeva potpunu uporabu svih sposobnosti koje je dao mukarcima i enama kako bi, napreui do krajnosti sve svoje prirodne i steene snage, mogli postii sve to im je mogue. ... Kristovi sljedbenici ne mogu napustiti svoje radno mjesto a da ne iznevjere sveto povjerenje koje im je ukazano i dovedu u opasnost spasenje svoje due i dua svojih blinjih. Morate biti vjerni poslu koji vam je povjeren i nemojte traiti neto novo i posebno. ... 428

Kada je Krist svojim uenicima opisao veliko djelo koje treba obaviti i obeao im dar Svetoga Duha, oni su eljeli znati hoe li vidjeti ispunjenje svoje dugo njegovane nade. Upitali su Ga: Gospodine, hoe li sada obnoviti kraljevstvo u Izraelu? (Djela 1,6) Gospodin je ukorio njihovu radoznalost i rekao: Ne spada na vas odgovori im da uznate vrijeme i priliku koje je Otac odredio svojom vlasti. (Djela 1,7) (General Conference Bulletin, 4. tromjeseje 1896., str. 764)

15. prosinca

361

Odraavati Krista
Ne spada na vas odgovori im da uznate vrijeme i priliku koje je Otac odredio svojom vlasti. (Djela 1,7) Uenici nisu mogli znati vrijeme Kristovog drugog dolaska, ali je ipak bilo i neega to su trebali razumjeti, naime da trebaju primiti silu poto Sveti Duh doe na njih i postanu svjedoci za Krista. Sva njihova gorua radoznalost da saznaju odreeno vrijeme mogla je biti samo ukorena. Nije dano ni nama da to znamo i zato ne trebamo biti radoznali da saznamo ono to nam Gospodin nikada nije povjerio, ve zadrao za sebe, to je ostavio neotkriveno. Meutim, pokazano nam je izlijevanje Njegovog Duha; Njega moemo oekivati s povjerenjem i u obilnoj mjeri; jer bez ove nebeske sile ne moemo uiniti nita za spasenje dua. Zbog kratkoe ljudskog ivota, svaka prilika mora biti iskoritena kako bi se due obogatile istinama Evanelja. Budui da se vrijeme brzo zavrava, trebamo imati na umu duhovnost Zakona i potpunu beskorisnost besadrajne, ceremonijalne poslunosti zapovijedima koja je ukljuena u formalistiku religiju. Treba uzdignuti vjena naela istine. Sveti i oinski Boji karakter treba objaviti svima. Naa obveza u naem svakidanjem djelovanju treba biti jasno obznanjena kako bismo mogli shvatiti svoj odnos prema Bogu i odnos prema blinjima, jer se moramo brinuti o duama kao oni koji e morati poloiti raun. Moramo objavljivati ljudima ne ljudske misli, ne njihove planove i zakljuke, ve Boju milost u 429

daru Njegovog Jedinoroenog Sina, da nijedan koji u Njega vjeruje ne pogine, nego da dobije ivot vjeni. Mi trebamo uzdizati Isusa kako bi On mogao k sebi privui ljude. ... Kako im je teko shvatiti nunost neprekidne molitve, iskrenog pokajanja, izgradnje sve savrenijeg i savrenijeg karaktera koji je sol kranskog iskustva i dokaz djelovanja Svetoga Duha na srce! Sveti Duh treba prosvijetliti, obnoviti i posvetiti duu. ... Obavimo sada njihovu dunost radei aktivno s Isusom Kristom. Predstavljajte Krista svojim primjerom kranske pobonosti kako bi se Kristova milost mogla oitovati onakva kakva jest uzviena, privlana, skladna i uvijek dosljedna. ivot ukraen svetou nije ivot besposlenog razmiljanja, ve ivot ispunjen ozbiljnim radom za Uitelja, ije svjetlo blista sve jae i jae dok ne svane savreni dan. (General Conference Bulletin, 4. tromjeseje 1896., str. 764,765) 362 16. prosinca

Odluno djelovanje
Trgujte time, dok se ja vratim! (Luka 19,13) Kao adventistiki krani imamo posao koji trebamo obaviti mi trebamo svjedoiti za Krista. ... Ako znamo da Gospodin uskoro dolazi, onda ponimo djelovati odluno i sigurno, s dubokom eljom da poveamo mogunosti svojih ustanova da veliko djelo obave u to krae vrijeme. ... Oni koji su se povezali sa svijetom trebaju uti Gospodnji poziv. On kae: Zato iziite izmeu njih i odvojite se veli Gospodin! Ne dotiite se niega neista, i ja u vas primiti. (2. Korinanima 6,17) ... Blistave zrake Sunca Pravednosti trebaju vas obasjati da se moete ukrasiti svetou. Smijemo li sada rei da nam nije potrebna opremljenost naih ustanova? Je li vjera jedino to nam je potrebno? Istinska vjera je radno naelo i djela e se pojaviti kao dokaz da ta sila djeluje u dui. Vi trebate udvostruiti svoje napore, udvostruiti svoje radne snage. ... U cijelome svijetu treba biti obavljeno veliko djelo, i neka se nitko ne zavarava da nije potrebno ulagati posebne napore 430

u izgradnju razliitih ustanova koje djelo zahtijeva zato to je kraj blizu. ... Svi trebaju raditi, ali najtei teret odgovornosti poiva na onima koji imaju najvee sposobnosti, najvea sredstva, najvee mogunosti. Mi emo se opravdati vjerom, ali sudit e nam se po djelima. Kada nas Gospodin pozove da odloimo svoje oruje i da vie ne ulaemo napore u otvaranje kola, gradnju ustanove za zbrinjavanje bolesnih, udomljavanje siroadi i beskunika, tjeenje izmorenih propovjednika, to e biti vrijeme da sklopimo svoje ruke i prepustimo Gospodinu da zavri djelo, ali sada imamo priliku pokazati svoju revnost za Boga. ... Osim svega toga, Bog poziva misionare u naoj zemlji. Neka se svaka dua odrekne sebe, neka uzme svoj kri, neka troi manje sredstava za zadovoljavanje sebe da bi bilo vie ive, radne sile u svim naim crkvama. Vjera koja obuhvaa manje od toga vjera je koja odbacuje kranski karakter. Vjera po Evanelju jest ona ija milost i sila imaju boansko podrijetlo. Pokaimo onda da Krist prebiva u nama tako to emo prestati troiti novac na odjeu i nepotrebne stvari dok Boje djelo ne napreduje zbog nedostatka sredstava, dok ostaju neplaeni dugovi za nae molitvene domove i dok je blagajna prazna. Prepoznat ete ih po njihovim rodovima. (Matej 7,16) Zar neemo slijediti primjer Onoga koji je radi nas postao siromaan, da bismo se mi obogatili Njegovim siromatvom? (General Conference Bulletin, 4. tromjeseje 1896., str. 765 768)

17. prosinca

363

ivot ispunjen Nebom

Blago onima koji tvore zapovijesti njegove, da im bude vlast na drvo ivota, i da uu na vrata u grad. (Otkrivenje 22,14 DK) Kada bismo mogli doi na Nebo, mi bismo sve to moemo uzeti s Neba donijeli u svoj ivot ovdje na Zemlji. Kristova vjera nikada ne poniava onoga koji je primi. Ona iri nebeski utjecaj na um i ponaanje mukaraca i ena. Kada Boja rije 431

dobije pristup u grubo i neotesano srce, zapoinje proces oplemenjivanja karaktera i oni koji ga izdre, postaju skromni i pouljivi kao mala djeca. ... Oni trebaju postati ivo kamenje u Bojem hramu pa su zato isklesani, oblikovani i obraeni, prilagoeni za ugraivanje u Boju graevinu. Oni koji su po naravi puni samopouzdanja, postaju krotki i ponizni u srcu. Kod njih je nastupila promjena karaktera, oni su pod utjecajem Svetoga Duha preobraeni obnovom svojega uma i promjenom cijeloga bia. Bog je u poetku rekao: Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina (Postanak 1,26), ali je grijeh uskoro izbrisao Boji moralni lik u ovjeku. Ovo alosno stanje ne bi se promijenilo niti bi bilo ikakve nade da Isus nije doao na na svijet kao na Spasitelj i Uzor. Usred moralne pokvarenosti svijeta, On stoji kao sjajni i neokaljani karakter, jedini Uzor koji trebamo slijediti. Mi moramo prouavati, ugledati se i slijediti Gospodina Isusa Krista; i tada emo unijeti ljepotu Njegovog karaktera u svoj ivot i utkati Njegovu ljepotu u rijei i djela koje svakoga dana izgovaramo i inimo. ... Preko Krista mi moemo stei duh ljubavi i poslunosti Bojim zapovijedima. Njegovim zaslugama on se moe obnoviti u naoj grenoj naravi; i kada zasjedne sud i knjige se otvore, mi emo primiti Boje odobravanje. Ivan je vidio Sveti Grad, novi Jeruzalem, njegovih dvanaest bisernih vrata i dvanaest temelja od dragoga kamenja kako silazi s Neba od Oca. ... Svi koji uu kroz ta vrata i budu hodali tim ulicama, ve ovdje e se promijeniti i oistiti silom istine; a kruna besmrtne slave ukrasit e elo pobjednika. Narodi koji su drali istinu ui e u Grad i glas Bojega Sina objavit e radosnu dobrodolicu: Blago onima koji tvore zapovijesti njegove, da im bude vlast na drvo ivota. (Otkrivenje 22,14 DK) (Signs of the Times, 22. prosinca 1887.)

432

18. prosinca

364

Potovati Darodavca
to su vidjeli u tvojem dvoru? (2. o kraljevima 20,15) Prouite sluaj kralja Ezekije! On je bio bolestan na smrt. Pomolio se Gospodinu i Bog mu je dometnuo petnaest godina ivota. U to vrijeme posla babilonski kralj ... pisma s darom Ezekiji, jer bijae uo da se razbolio i ozdravio. Ezekija se obradova tome i pokaza poslanicima svoju riznicu srebro, zlato, miomirise, mirisavo ulje svoju oruanu i sve to je bilo u skladitima. Nije bilo niega u njegovu dvoru i svemu njegovu gospodarstvu to im Ezekija nije pokazao. Tada prorok Izaija doe kralju Ezekiji i upita ga: to su rekli ti ljudi i odakle su doli k tebi? Ezekija odgovori: Doli su iz daleke zemlje, iz Babilona. Izaija upita dalje: to su vidjeli u tvojem dvoru? Ezekija odgovori: Vidjeli su sve to je u mojem dvoru; nema u mojim skladitima niega to im nisam pokazao. (2. o kraljevima 20,12-15) Posjet izaslanika Ezekiji bio je ispit njegove zahvalnosti i odanosti. ... Bog ga je podigao iz samrtnike postelje, poklonio mu novi dodatak ivotu. Babilonci su uli za ovo udesno ozdravljenje. udili su se kada se sjena vratila za deset stupnjeva kao znak da e Gospodnje obeanje biti ispunjeno. Poslali su izaslanike Ezekiji da mu estitaju na ozdravljenju. Posjet ovih izaslanika pruio mu je priliku da uzdigne Boga nebeskoga. Bilo je doista lako da im ukae na Boga nad bogovima. Meutim, oholost i tatina zavladali su Ezekijim srcem, i u svojem samouzdizanju otvorio je njihovim pohlepnim oima riznice pune blaga kojim je Bog blagoslovio svoj narod. ... Njegova nerazboritost pripremila je put nacionalnoj katastrofi. Izaslanici su odnijeli u Babilon izvjetaj o Ezekijinom bogatstvu, pa su i kralj i njegovi savjetnici poeli planirati kako da obogate Babilon blagom iz Jeruzalema. Da je Ezekija iskoristio priliku koja mu se pruila da posvjedoi o sili, dobroti i milosru Boga Izraelova, izvjetaj izaslanika bio bi kao svjetlo koje probija tamu. Meutim, on je uzdigao sebe iznad Jahve nad vojskama i propustio priliku da proslavi Boga. ... 433

O kada bi oni za koje je Bog uinio udesna djela odali slavu Njemu, kada bi govorili o Njegovim silnim djelima! Ali kako esto su oni za koje Gospodin radi slini Ezekiji zaboravljaju Onoga od koga su dobili sve svoje blagoslove. (Signs of the Times, 1. listopada 1902.)

365

19. prosinca

Osobna odgovornost
Neka svatko ispita samog sebe. (1. Korinanima 11,28) Ovaj svijet je pripremna kola, a veliki ivotni cilj treba biti priprema za slavne stanove koje je Isus otiao pripremiti. Imajmo na umu da je ovo osobno djelo pripreme. Mi se ne spaavamo kao skupina. Neporonost i odanost jednoga ne moe nadoknaditi nedostatak tih osobina u ivotu drugoga. Svaki sluaj mora biti zasebno ispitan. Za svakoga od nas treba se ustanoviti je li bez mane ili ljage ili ega takvoga. Mi ivimo u velikom stvarnom Danu pomirenja. Isus je sada u nebeskom Svetitu i obavlja slubu pomirenja za grijehe svojega naroda, a sud nad pravednima obavlja se ve skoro etrdeset godina (pisano u svibnju 1884. godine). Kada e se sluajevi ivih nai pred sudom, mi ne znamo; ipak znamo da ivimo u vrijeme zavrnih prizora povijesti Zemlje ili, moemo slobodno rei, na samoj granici vjenoga svijeta. Vano je da se svatko od nas upita: Postoje li neki nedostaci u mojem karakteru i jesam li toliko zaslijepljen nedostacima, obiajima i miljenjima svijeta da mi grijeh ne izgleda tako duboko uvredljiv za Boga kao to uistinu jest? Sada nije vrijeme da nae misli budu zaokupljene onim to je na Zemlji, da samo povremeno mislimo o Bogu i da se samo povrno pripremamo za zemlju u koju putujemo. Na simboliki Dan pomirenja, svi su Izraelci morali ispitivati svoju duu pred Gospodinom. Nisu trebali ispitivati due drugih, ve se taj in odvijao izmeu Boga i pojedinca. Isto takvo djelo samoispitivanja i poniznosti zahtijeva se sada od svakoga od nas. ... Dragocjeni, zlatni trenuci koje treba provo434

diti u unutarnjem ukraavanju krotkim i smjernim duhom uzaludno prolaze u pokuajima ukraavanja odjeom i drugim bezvrijednim, nebitnim sitnicama. ... Mi ivimo u vanom vremenu, izrazito bogatom zbivanjima. Mi smo skoro stigli kui. Uskoro e nam se mnogi stanovi koje nam je na Spasitelj otiao pripremiti, pojaviti pred oima. ... Ve sada se u naem srcu treba iriti neizreciva radost i neiskazani mir pun slave, jer emo uskoro, prigodom Kristovog dolaska, dobiti u ruke nagradu koja nas eka na kraju kranske utrke i imat emo priliku u njoj uivati u svim beskrajnim vjekovima vjenosti. (Signs of the Times, 29. svibnja 1884.)

20. prosinca

366

Kasna kia
Traite od Jahve dada u vrijeme proljetno! Jahve stvara munje i daje kiu; ovjeku kruh daje, a stoci travu. (Zaharija 10,1) Na istoku je rana kia padala u vrijeme sjetve. Bila je potrebna da bi sjeme moglo proklijati. Pod utjecajem blagotvornih pljuskova pojavljivala se njena klica. Kasne kie, koje su padale negdje pri kraju sezone, inile su da zrno sazri, da se pripremi za srp. Gospodin se posluio ovim dogaajima u prirodi da bi nam prikazao djelovanje Svetoga Duha. Kao to su rosa i kia padale kako bi sjeme najprije proklijalo, a zatim sazrelo za etvu, tako se i Sveti Duh daje da unaprijedi, iz jednog razdoblja u drugo, razvoj duhovnog rastenja. Sazrijevanje zrna prikazuje zavravanje djela Boje milosti u dui. ... Kasna kia koja ini da sazri zemaljska etva, prikazuje duhovnu milost koja priprema Crkvu za dolazak Sina ovjejega. Meutim, ako nije bilo rane kie, nee biti ni ivota; zelena stabljika nee ni izrasti. Ako rane kie nisu obavile svoje djelo, kasne kie ne mogu dovesti zrno do sazrijevanja, do savrenstva. ... Djelo koje je Bog zapoeo u ljudskom srcu dajui mu svoje svjetlo i znanje, mora neprekidno napredovati. Svi mora435

mo shvatiti svoje potrebe. Srce mora biti ispranjeno od svake neistoe i oieno za useljenje Svetoga Duha. Upravo su se priznavanjem i odbacivanjem grijeha, ozbiljnom molitvom i osobnim posveenjem Bogu, prvi uenici pripremili za izlijevanje Svetoga Duha na Pedesetnicu. Isto djelo, samo u veem opsegu, treba biti obavljeno sada. ... Samo e oni koji ive po svjetlu koje su primili, dobiti vee svjetlo. Ako svakoga dana ne napredujemo u razvijanju aktivnih kranskih vrlina, neemo prepoznati izlijevanje Svetoga Duha u kasnoj kii. On moe padati na srca svuda oko nas, ali mi Ga neemo ni prepoznati ni primiti. Ni u jednom trenutku svojega ivota ne moemo se liiti pomoi Onoga koji nas osposobljava da uinimo prvi korak. Blagoslovi primljeni u vrijeme rane kie potrebni su nam sve do kraja. (Review and Herald, 2. oujka 1897.)

367

21. prosinca

Prihvati poziv
Gospodar ree sluzi: Izii na putove i meu ograde i natjeraj svijet da doe da mi se napuni kua! (Luka 14,23) Neki ovjek koji je zajedno s Kristom bio pozvan na gozbu u dom jednoga od vodeih farizeja, i koji je uo Krista kako govori o dunosti onih koji su primili Boje blagoslove, uskliknuo je pun samozadovoljstva: Blago onomu koji bude na objedu u kraljevstvu Bojem! (Luka 14,15) Pokuao je misli sudionika gozbe udaljiti od njihove praktine dunosti, ali je umjesto toga stvorio priliku Isusu da iznese kratku usporedbu koja je imala duboko znaenje i koja je mnogo jasnije objavila narav i vrijednost prednosti koje su uivali u tom trenutku. ... Krist je poslao pozive za gozbu koju je pripremio uz velike izdatke. Poslao je svojega Svetoga Duha da djeluje na misli poroka i svetih ljudi u prolosti koji su uputili Njegovom izabranom narodu poziv na bogatu evaneosku gozbu. ... ovjek koji je pokuao skrenuti misli gostiju govorio je s velikom 436

sigurnou, kao da je mislio da e sigurno jesti kruh u Bojem kraljevstvu. Meutim, Isus je upozorio njega i sve ostale na opasnost od odbacivanja sadanjeg poziva na evaneosku gozbu. ... Gospodin je svoj poziv prvo poslao svojem izabranom narodu, ali je taj narod prezreo i odbacio Njegove izaslanike. Koliko su prazni, koliko besmisleni bili izgovori koje su ponudili; ali jesu li izgovori mukaraca i ena u ovo vrijeme razumniji od izgovora ljudi koji su ivjeli u Isusovo vrijeme? Neki od pozvanih objanjavali su: Molim te ispriaj me! Ako bih doao, susjedi bi mi se rugali i moda bi me ismijavali, a ja ne elim alostiti svoje susjede! ... Drugi su se izgovarali da moraju platiti za svoju zemlju ili da se moraju pobrinuti za svoje zemaljske probitke; sve snage njihovog uma, due i tijela bile su zaokupljene njihovim zemaljskim poslovima. ... Dragocjena poruka u ove posljednje dane stigla je i do nas. ... Poziv je upuen: Doite, ve je sve gotovo! (Luka 14,17) ... Krist je zaloio svoj ivot da bi otkupio svoj narod i On eli da se Njegov narod okrene uzvienijim, vjenim potrebama. (Review and Herald, 5. studenoga 1895.)

22. prosinca

368

Svim narodima
Pa ete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje. (Djela 1,8) Krist je opunomoio svoje uenike da obave posao koji je prepustio u njihove ruke, poevi od Jeruzalema. Jeruzalem je bio poprite Njegovog zadivljujueg milosra i ljubavi prema ljudskom rodu. Tu je stradao, tu je bio odbaen i osuen. Palestina je bila Njegovo rodno tlo. Tu je, odjeven u ljudsko oblije, hodao s pripadnicima ljudskog roda, i samo su rijetki shvatili koliko se Nebo pribliilo Zemlji dok je Isus bio meu njima. Zato je apostolsko djelovanje moralo zapoeti u Jeruzalemu. 437

Meutim, tu posao nije smio stati. Trebao se proiriti u najudaljenije krajeve Zemlje. Svojim uenicima Krist je rekao: Vi ste bili svjedoci mojeg rtvovanja za svijet. Vi ste svjedoci mojeg rada za Izrael. Iako Izraelci nisu htjeli doi k meni da bi dobili ivot, iako su mi sveenici i glavari uinili ono to su htjeli, iako su me odbacili kao to je Pismo pretkazalo, dobit e jo jednu priliku da prihvate Bojega Sina. Vi ste vidjeli da sam sve koji su doli k meni i priznali svoje grijehe primio rairenih ruku. Onoga tko dolazi k meni nikada neu istjerati van. Svi koji hoe, mogu se pomiriti s Bogom i dobiti vjeni ivot. Uenici moji, vama predajem ovu poruku milosti. Ona mora biti objavljena prvo Izraelu, a onda ostalim narodima, jezicima i plemenima. ... Uenici su u daru Svetoga Duha trebali primiti udesnu silu. Njihovo je svjedoenje moralo biti potvreno znacima i udima. ... Uenici su trebali zapoeti svoj posao na mjestu na kojem su se nalazili. Najtvre i najmanje obeavajue polje nije smjelo biti zaobieno. Tako i svi Kristovi radnici trebaju zapoeti svoje djelo na mjestu na kojem se nalaze. U naim obiteljima ima dua koje su gladne ljubavi, gladne kruha ivota. Tu moda ima djece koja se trebaju odgajati za Krista. Unutar naih vrata ima neznaboaca. Zato vjerno obavimo djelo koje nam je najblie. Neka se tek onda nai napori proire tamo kamo e nas Boja ruka odvesti. Mnogima moe izgledati da je djelo ogranieno okolnostima; ali gdje god se ono obavlja, kada se obavlja vjerno i marljivo, njegov utjecaj osjetit e se do najudaljenijih dijelova Zemlje. Kristovo djelo za vrijeme Njegovog boravka na Zemlji izgledalo je ogranieno na usko podruje, ali je mnotvo iz svih zemalja ulo Njegovu poruku. (Review and Herald, 9. listopada 1913.)

438

23. prosinca

369

Prvi i drugi dolazak

I on e poslati anele svoje s glasnom trubom da skupe izabranike njegove od etiri vjetra, od jednoga kraja nebesa do drugoga. (Matej 24,31) Starjeine idovskog naroda imali su spise Staroga zavjeta koji su jasno objavili nain Kristovog prvog dolaska. Preko proroka Izaije Bog je opisao pojavu i poslanje Isusa Krista rijeima: Prezren bjee, odbaen od ljudi, ovjek boli, vian patnjama... (Izaija 53,3) Sve velianstvene dogaaje kojima je obiljeen Njegov drugi dolazak, oni su oekivali prigodom Njegovog prvog dolaska. I upravo zato, kada je doao, nisu Ga bili spremni primiti. Izmeu prvog i drugog Kristovog dolaska moe se vidjeti izvanredna razlika. Nijedan ljudski jezik ne moe opisati prizore drugog dolaska Sina ovjejega na nebeskim oblacima. On e doi u svoj svojoj slavi, u slavi svojega Oca i svih svetih anela. Doi e odjeven u ruho svjetla koje je nosio od vjenih vremena. Pratit e Ga aneli. ... Zvuci trube pozivat e zaspale svete iz njihovih grobova. ... I dok idovski starjeine budu gledali Njegovu slavu, pred njihovim e se oima pojaviti sjeanja na Sina ovjejega odjevenog u ljudsko oblije. Sjetit e se kako su postupali prema Njemu, kako su Ga odbacili i stali na stranu velikog otpadnika. Prizori iz Kristovog ivota pojavit e se pred njima u svoj svojoj otrini. Sve to je inio, sve to je govorio, ponienje koje je prihvatio da bi njih spasio od mrlje grijeha, pojavit e se pred njima i osudit e ih. ... Mi se danas nalazimo usred opasnosti posljednjih dana. Prizori sukoba brzo se niu, i dan nad svim danima neposredno je pred nama. Jesmo li spremni za njegov ishod? ... Sin ovjeji dat e pravednima krunu vjenoga ivota, i oni e Mu sluiti dan i no u njegovu hramu. A onaj koji sjedi na prijestolju spustit e se na njih da boravi s njima. I vie nigda nee ni ogladnjeti ni oednjeti; vie ih nigda nee moriti ni sunce ni ikakva ega, jer e ih Janje, koje stoji nasred prijestolja, pasti i voditi na izvore ive vode. I Bog e 439

otrti svaku suzu s njihovih oiju. (Otkrivenje 7,15-17) (Review and Herald, 5. rujna 1899.)

370

24. prosinca

Divan poklon
Vratit u se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja. (Ivan 14,3) Kad se pribliavalo vrijeme Kristove predaje u ruke bezbonika i Njegovog stradanja i raspea, oko Njega su se okupili Njegovi uenici jer im je govorio o alosnim zbivanjima koja e se dogoditi; njihova srca bila su puna tuge. ... Neka se ne uznemiruje vae srce! ... Vratit u se da vas uzmem k sebi. (Ivan 14,1.3) Poveo je njihove misli od tunih zbivanja prema stanovima na Nebu i ponovnom susretu u Bojem kraljevstvu. ... Iako je morao otii od njih i vratiti se svojem Ocu, Njegovo djelo za one koje je ljubio jo nije zavrilo. Odluio je pripremiti stanove za one koji e radi Njega postati putnici i doljaci na Zemlji. ... Nakon svojeg uskrsnua povede (ih) u blizinu Betanije, podie ruke pa ih blagoslovi. I dok ih je blagoslivljao, rastade se od njih: bi uznesen na nebo. (Luka 24,50.51) ... Moete zamisliti kako su uenici, vraajui se u Jeruzalem, govorili jedan drugome: Eto, Gospodin nas je napustio. Kakve e koristi biti od pokuaja da prikupimo sljedbenike za Njega? Vratimo se natrag svojim mreama. ... Ne postoji nikakav izvjetaj o takvom razgovoru. Nije zapisan ni jedan jedini red niti je ikada bilo govora o tome da napuste slubu svojem uznesenom Gospodinu i ponu sluiti sebi ili svijetu. Spasiteljeve ruke ispruile su se i blagoslovile uenike koje je ostavio za sobom kada je uzaao. Oni su vidjeli Njegovu slavu. Otiao im je pripremiti stanove. Njihovo spasenje bilo je pripremljeno i ako budu vjerni u svojem ispunjavanju uvjeta, sigurno e Ga slijediti u zemlju neizrecive radosti. Njihova srca bila su puna radosnih i zahvalnih pjesama. I mi imamo iste razloge za zahvaljivanje. Uskrsnue i uzaae naega Gospodina siguran je dokaz pobjede Bojih 440

svetaca nad smru i grobom, ali i jamstvo da je Nebo otvoreno za one koji operu haljine svojega karaktera i ubijele ih u krvi Janjetovoj. Isus je uzaao svojem Ocu kao predstavnik ljudskog roda, i Bog e one koji odraavaju Njegov lik dovesti da gledaju i dijele Njegovu slavu. ... Krenimo zato naprijed da dobijemo veliku nagradu i pridruimo se pjesmi otkupljenih. Ako ikada budemo pjevali hvalu Bogu na nebesima, morat emo je prvo pjevati ovdje! (Signs of the Times, 27. sijenja 1888.)

25. prosinca

371

Ispunjeno obeanje
Ui u veselje gospodara svoga! (Matej 25,21) Iako su uenici gledali visoko prema nebu sve dok njihov Gospodin nije nestao iz njihovog vida, nisu vidjeli da se aneli okupljaju oko svojega voljenog Zapovjednika. Isus je poveo mnotvo zarobljenika koji su ustali iz svojih grobova prigodom Njegovog uskrsnua. Cijela ta slavna skupina pribliavala se vratima vjenoga grada i aneli su zapjevali: Podignite, vrata, nadvratnike svoje, diite se, dveri vjene, da unie Kralj slave! (Psalam 24,7) Aneli koji uvaju vrata odgovaraju: Tko je taj Kralj slave? (Psalam 24,8) Aneli iz pratnje odvraaju: Jahve nad Vojskama on je Kralj slave! (Psalam 24,10) Slavna povorka ulazi, aneli se klanjaju u oboavanju pred Gospodinom slave, ali ih On odvraa. Prije nego to e im dopustiti da Ga slave, morao se uvjeriti da je Njegova rtva za greni rod prihvaena pred Ocem. Morao je znati je li cijena plaena za otkupljenje izgubljenih bila dovoljna da ih otkupi od sile grijeha i groba. ... Usred sjaja dvorova slave, usred deset tisua puta deset tisua i tisua tisu onih koji su ekali da stave svoje krune pokraj Njegovih nogu, On nije zaboravio one koje je ostavio na Zemlji koji se bore s protivljenjem, ukorima i ruganjem. Poto ga je Otac osvjedoio da je otkupnina prihvaena, On ima zahtjev za one koji vjeruju u Njega i slijede Njegove stope: Oe, htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja, zajedno sa mnom, da promatraju slavu 441

koju si mi dao, jer si me ljubio prije postanka svijeta. (Ivan 17,24) Zahtijevao je da i Njegovi uenici uu u Njegovu slavu i da konano i vjerni Gospodnji svjedok moe uti radosne rijei: Ui u veselje gospodara svoga! (Matej 25,21) Kad je zavrio i objavio svoj zahtjev, Otac je izdao zapovijed: Svi aneli Boji neka Mu slue! A onda je pjesma radosti i ljubavi odjeknula nebeskim dvorovima: Dostojno, dostojno, dostojno je Janje zaklano i ivo, Pobjednik! Taj isti Isus, kojega slave bezbrojne ete anela, ponovno e doi, ispuniti svoje obeanje i primiti k sebi one koji Ga ljube. Zar i mi nemamo veliki razlog da slavimo i hvalimo Boga? ... Ispunjenje nae nade je pred nama, vjerni e uskoro ui u radost svojega Gospodara. (Signs of the Times, 27. sijenja 1888.)

372

26. prosinca

Odluka
Neu te pustiti dok me ne blagoslovi! (Postanak 32,26) Potreban je ozbiljan rad da bismo dobili snagu od Gospodina i oduprli se neprijatelju koji e navaliti kao rijeka. Mi se moramo oajniki boriti da bismo pobijedili svoje ja; oputanje i poputanje sebi najzavodljiviji su od svih grijeha jer otupljuju savjest i zasljepljuju razum. ... Mi moramo imati ozbiljnu elju uporne udovice i ene Sirofenianke odlunost koja ne doputa da bude odbijena. Mnogi, doista mnogi, ine kobnu pogreku time to ne sluaju ovu pouku Boje providnosti. Mir i odmor mogu se osigurati jedino sukobom. Sile svjetla i sile tame svrstale su se u bojne redove, i svatko od nas pojedinano mora sudjelovati u borbi. Jakov se borio cijelu no s Gospodinom prije nego to je postigao pobjedu. I dok se molio Bogu, osjetio je snanu ruku koja je bila poloena na njega; mislei da je to neprijateljeva ruka, uloio je sve svoje snage da se odupre. Borio se satima, ali nije uspijevao nadjaati svojega protivnika; nije se usuivao smanjiti svoje napore ni za jedan jedini trenutak da ne bi bio svladan i da ne bi izgubio ivot. ... Onda 442

je Stranac prekinuo sukob. Dodirnuo je Jakovljevo stegno i hrvaeva je snaga bila paralizirana. Jakov je tek tada saznao tko je bio njegov Protivnik, i padnuvi onesposobljen i uplakan oko Njegovog vrata, molio je za svoj ivot. Aneo se lako mogao osloboditi Jakovljevog zagrljaja, ali to nije uinio. Umjesto toga zatraio je: Pusti me, jer zora svie! (Postanak 32,26) Meutim, odgovor napaenog, ali odlunog Jakova glasio je: Neu te pustiti dok me ne blagoslovi! (redak 26) Svojim suzama i molitvom postigao je ono za to se uzaludno borio. Kako ti je ime? (redak 27), upitao ga je aneo. Odgovori: Jakov! Onaj ree: Vie se nee zvati Jakov, nego Izrael, jer si se hrabro borio i s Bogom i s ljudima, i nadvladao si. (redci 28.29) Odlunost, samoodricanje i posveeni napori potrebni su u djelu pripreme. ... Samo ozbiljnim, odlunim naporom i vjerom u Kristove zasluge moemo pobijediti i dobiti nebesko kraljevstvo. Nae vrijeme za rad je kratko. Krist e uskoro doi po drugi put. (Youths Instructor, 24. svibnja 1900.)

27. prosinca

373

Promjena odjee
Savjetujem ti da od mene kupi u vatri eenog zlata, da se obogati, i da se obue u bijele haljine, i da sakrije svoju sramotnu golotinju, zatim pomasti da pomae svoje oi da bi vidio. (Otkrivenje 3,18) Gospodin Isus poslao je najsveaniju poruku crkvi u Laodiceji. ... Vjerni Svjedok opominje svoj narod na nunost da se odjene u bijele haljine Njegove pravednosti. Svaki gost koji e biti primljen na veeru svadbe Janjetove, mora biti odjeven u neokaljano ruho. Meutim, Sotonina je namjera da oni koji su nekada bili grenici ne ponesu ovu neokaljanu odjeu pa pokuava zadobiti neogranienu vlast nad njima. Sukob oko onih koji su otkupljeni Kristovom krvlju prorok ovako opisuje: Potom mi pokaza Jouu, velikog sveenika, koji stajae pred anelom Jahvinim, i Satana, koji mu stajae zdesna da ga tui. Aneo Jahvin ree Satanu: Suzbio te Jahve, Satane! Suzbio te 443

Jahve koji izabra Jeruzalem! Nije li on glavnja iz ognja izvuena? (Zaharija 3,1.2) Joua, veliki sveenik, prikazuje one koji neprekidno upuuju pokajnike molitve prijestolju milosti, dok Sotona stoji kao njihov neprijatelj koji ih optuuje pred Kristom. Prorok nastavlja: A Joua bijae obuen u prljave haljine dok stajae pred anelom Jahvinim. Aneo se obrati onima koji pred njim stajahu i ree im: Skinite s njega te prljave haljine! I ree mu: Evo, skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te u dragocjenu haljinu! (Zaharija 3,3.4) ... Svadbeno ruho je Kristova pravednost i simbolizira karakter onih koji e biti primljeni kao gosti na Janjetovoj svadbenoj veeri. Oni koji su prestupili Zakon, koji su poinili grijeh, ne mogu nai nikakvu spasonosnu osobinu u Zakonu koji ih osuuje, ali je Krist ponio grijeh cijeloga svijeta. ... Oni koji prihvate Krista za svojeg Spasitelja, pokoravaju svoj put Njegovoj volji i Njegovom putu. Oni stavljaju svoje grijehe na Njega, primaju Njegovu uraunatu pravednost radujui se u njoj. Oni znaju to znai dobiti nove haljine. ... Tko vjeruje u Sina, ima ivot vjeni. (Ivan 3,36) (Youths Instructor, 21. listopada 1897.) 374 28. prosinca

Uporabi ono to ima

to god inite, inite od sveg srca kao Gospodinu, a ne ljudima. (Koloanima 3,23) Svaki pojedinac, od najmanjega i najneuglednijega pa sve do najveega i najuzvienijega, moralni je predstavnik obdaren sposobnostima za koje e biti odgovoran Bogu. ... Neka poslovni ljudi obavljaju svoje poslove tako da vjernou proslavljaju svojega Uitelja. Neka svoju vjeru unose u sve to ine, neka Kristov duh otkrivaju drugima. Mehaniar neka bude marljiv i vjeran predstavnik Onoga koji se trudio na neuglednom ivotnom poloaju u palestinskim gradovima. Neka svi koji se zovu Kristovim imenom rade tako da drugi, gledajui njihova dobra djela, budu pokrenuti da proslave svojega Stvoritelja i Otkupitelja. ... 444

Neka oni koji su blagoslovljeni sjajnim talentima ne umanjuju vrijednost slube onih koji su manje daroviti od njih. Najmanji dar je dar od Boga. S Bojim blagoslovom, jedan talenat moe se marljivom uporabom udvostruiti, a dva uporabljena u Kristovoj slubi bit e poveana na etiri; i tako i najskromniji dar moe uzrasti u snazi i korisnosti. ... Mi smo odgovorni za talente koje nam je Bog dao. Gospodin nije ukorio slugu koji je udvostruio svoj talenat, koji je radio u skladu sa svojim sposobnostima. Oni koji na taj nain dokau svoju odanost, bit e pohvaljeni i nagraeni; ali oni koji gube vrijeme u vinogradu, koji nita ne ine ili nemarno obavljaju Boji posao, svojim djelima pokazuju pravi odnos prema djelu na koje su pozvani. Oni pokazuju da njihovo srce nije u slubi u koju su pozvani. ... Neka se nitko ne ali to nema vie talenata za slubu Uitelju. ... Zahvalite Bogu za sposobnosti koje imate i molite se da budete osposobljeni da ispunite odgovornosti koje su vam povjerene. Ako elite biti jo korisniji, poite na rad i stecite ono zbog ega sada plaete. Poite na rad s ustrajnim strpljenjem, radite kako najbolje moete bez obzira na to kako drugi rade. ... Neka vaa misao ili vae rijei ne budu: O, kada bi mi bio povjeren vei posao! O, kada bih bio na ovom ili onom mjestu! Obavite svoju dunost na mjestu na kojem se nalazite! Uloite na najbolji mogui nain darove koji su vam povjereni upravo na onom mjestu na kojem e va rad imati najveu cijenu pred Bogom. (Review and Herald, 26. listopada 1911.)

29. prosinca

375

Blaena nada
Te ivimo umjereno, pravedno i pobono na ovom svijetu. (Titu 2,12) Mi smo pozvani da ivimo trijezno, pravedno i pobono u sadanjem svijetu i da ekamo slavno pojavljivanje velikoga Boga i Spasitelja naega Isusa Krista. Neki su imali primjedbu na moj rad zato to sam pisala da je naa dunost oekivati 445

Kristovo osobno pojavljivanje na nebeskim oblacima. Govorili su: Sluajui gospou White, mogli biste pomisliti da je Dan naega Gospodina upravo pred nama iako ona o toj temi propovijeda posljednjih etrdeset godina, a Gospodin jo nije doao! Takva ista primjedba mogla bi se primijeniti i na rijei samoga naega Gospodina. On je osobno rekao preko svojega voljenog uenika: Da, dolazim uskoro! Ivan je odgovorio: Amen! Doi, Gospodine Isuse! (Otkrivenje 22,20) Isus je ove rijei izgovorio za opomenu i ohrabrenje svojem narodu; zato ih ne bismo posluali? Gospodin je rekao da e Njegovi vjerni sljedbenici biti budni i ekati Njegov dolazak. Samo je nevjerni sluga govorio: Moj gospodar nee doi zadugo, pa je poeo tui svoje prijatelje i jesti i piti s pijanicama (Matej 24,48.49). Tono vrijeme Kristovog drugog dolaska nije nam otkriveno. Isus je rekao: to se tie onog dana i asa, o tome nitko nita ne zna. (Matej 24,36) Meutim, On je opisao znakove svojega dolaska i rekao: Tako i vi, kad vidite sve to, znajte da je blizu na samim vratima! (Matej 24,33) Kada se svi ovi znakovi pojave, zapovjedio im je: Kada to pone bivati, uspravite se i podignite glave, jer je blizu vae osloboenje. (Luka 21,28) U vezi s ovim rijeima, apostol je napisao: Ali vi, brao, niste u tami da bi vas onaj dan mogao iznenaditi kao lopov. Vi ste svi sinovi svjetla i sinovi dana. (1. Solunjanima 5,4.5) Budui da ne znamo sat Kristovog dolaska, moramo ivjeti trijezno i pobono u sadanjem svijetu kao ljudi koji iekuju blaeno ispunjenje nade, naime, pojavu sjaja velikoga Boga, naega Spaistelja, Isusa Krista (Titu 2,13). Krist je dao sebe za nas da bi nas otkupio od sveg bezakonja i oistio za sebe kao poseban narod koji tei za dobrim djelima. Njegov narod treba sauvati svoj posebni karakter Njegovih predstavnika. Svatko od njih treba obaviti odreeni posao. ... Apostol kae: Ne pripadamo noi niti tami, prema tome, ne spavajmo kao ostali, ve bdijmo i budimo trijezni! (1. Solunjanima 5,5.6) (Signs of the Times, 24. lipnja 1889.)

446

30. prosinca

376

Priprema za Nebo
Stavite mu ist povez oko glave! Oni mu stavie ist povez oko glave i odjenue ga u dragocjene haljine u nazonosti anelovoj. (Zaharija 3,5) Dok se budemo pribliavali nevoljama posljednjih dana, neprijateljeve kunje postajat e sve jae i sve odlunije. Sotona je siao s velikom silom znajui da mu je vrijeme kratko; i on radi svakovrsnim pokvarenim zavoenjem, namijenjenim onima koji propadaju (2. Solunjanima 2,10). Preko Boje rijei nama je upuena opomena da e on, ako bude mogue, prevariti ak i izabrane. Pred svijetom e se uskoro odvijati uzvieni dogaaji. Kraj svega je pred vratima. Vrijeme nevolje uskoro e zadesiti Boji narod. Tada e biti objavljen proglas koji e zabranjivati svima koji dre Gospodnju subotu da kupuju i prodaju, koji e im zaprijetiti kaznama, ak i smru, ako ne budu potovali prvi dan tjedna kao dan odmora. To e biti vrijeme nevolje. Sotona e pokrenuti bezakonike, i oni e opkoliti Boji narod da ga unite. Ali,on ne zna da je u nebeskim knjigama pokraj njihovih imena napisana rije oproteno. On ne zna da je izdana zapovijed: Skinite te prljave haljine s njih, obucite im nove haljine i stavite im ist povez oko glave! ... Dok govorimo o nunosti odvajanja od grijeha, imajmo na umu da je Krist doao na ovaj svijet spasiti grenike i da moe zauvijek spasavati one koji po njemu dolaze k Bogu (Hebrejima 7,25). Naa je prednost da vjerujemo da nas Njegova krv moe oistiti od svake mrlje ili sjenke grijeha. Mi ne smijemo ograniavati mo Sveca Izraelova. On eli da doemo k Njemu onakvi kakvi smo, greni i neisti. Njegova krv je djelotvorna. Preklinjem vas da ne oaloujete Njegovog Duha nastavljajui grijeiti! Ako podlegnete kunji, nemojte se obeshrabriti. Ovo obeanje odjekuje vjekovima sve do naeg vremena: Ali ako tko i poini grijeh, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. (1. Ivanova 2,1) Osjeam da se s usana smrtnih ljudi zbog ovog obeanja treba uzdizati trajna 447

pjesma zahvalnosti. Prikupljajmo ove skupocjene dragulje obeanja, i kada nas Sotona optui zbog nae velike grenosti, kada nas bude kuao da posumnjamo u Boju silu da nas spasi, ponavljajmo Kristove rijei: A tko doe k meni sigurno ga neu izbaciti van! (Ivan 6,37). (Review and Herald, 19. studenoga 1908.) 377 31. prosinca

Nebo dolje i Nebo gore

Uistinu, sve to je neko napisano, napisano je nama za pouku, da strpljivou i utjehom, koje daje Pismo, trajno imamo nadu. (Rimljanima 15,4) Mi imamo samo jedno vrijeme kunje u kojemu moemo oblikovati karakter, a naa vjena budunost ovisi o karakteru koji smo oblikovali. Oni koji zahvaljujui Kristovoj milosti oblikuju na Zemlji karakter s nebeskim obiljejima, pod milostivim utjecajem Svetoga Duha bit e osposobljeni primiti vjenu nagradu. Oni e postati dionici nebeske naravi, sauvani od pokvarenosti koju su strasti donijele na svijet. Upravo e nas injenica da je na karakter slian Kristovom pokrenuti da zapjevamo pjesme slavljenja i zahvalnosti Bogu i Janjetu. Oni koji cijene Kristovu dobrotu, milost i ljubav; koji su se gledajui na Njega preobrazili u Njegovo oblije, bit e sudionici u vjenom ivotu. Osobine njihovog karaktera sline su Kristovim osobinama i oni e uivati u poinku koji preostaje Bojem narodu. ... Ako elimo vidjeti Nebo, moramo imati Nebo ovdje dolje, na Zemlji. Mi moramo imati Nebo da bismo mogli doi na Nebo. Mi moramo imati Nebo u svojoj obitelji i neprestano se preko Krista pribliavati Bogu. Krist je veliko, privlano sredite i Boje dijete koje je sakriveno u Kristu susree se s Bogom i utapa u boansko Bie. Molitva je ivot due, to je hranjenje Kristom, to je potpuno okretanje naega lica Suncu Pravednosti. Kada svoje lice okrenemo prema Njemu, i On okree svoje lice prema nama. ... Jednostavnom, ozbiljnom, skruenom molitvom poveava se naa usmjerenost prema Nebu (Rimljanima 8,6). Nijedno 448

drugo sredstvo milosti ne moe je zamijeniti niti sauvati zdravlje due. Molitva dovodi duu u neposrednu vezu s Izvorom ivota, jaa duhovne miie i tetive naeg vjerskog iskustva jer ivimo vjerom, gledajui Onoga koji je nevidljiv. ... Boja rije je duhovna itnica iz koje dua prima hranu koja e ojaati na ivot. itajui Boju rije, nalazimo doktrinu, propise, obeanja, savjete, ukore i rijei ohrabrenja koje e rjeavati hitne sluajeve i potrebe svakog ljudskog uma. Ovdje se svaki mukarac i svaka ena, svi koji pripadaju Bogu, mogu potpuno opremiti za svako dobro djelo, jer svako je pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za popravljanje i za odgajanje u pravednosti, da ovjek Boji bude savren opremljen za svako djelo ljubavi (2. Timoteju 3,16.17). (Signs of the Times, 31. srpnja 1893.)

449

Kratice za djela Ellen G. White

AA AH AUCR 1BC BE BTS CD CE CG CH Ch Ed ChS CM COL CPT CS CSW CT CTBH CW DA Ed Ev EW FE FLB GC GCB GH

The Acts of the Apostles (Djela apostolska) The Adventist Home (Temelji sretnog doma) The Australasian Union Conference Record The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. l (2BC itd. za sv. 27) (takoer i 1SDA BC) The Bible Echo Bible Training School Counsels on Diet and Foods (Savjeti o ivotu i prehrani) The Colporteur Evangelist Child Guidance Counsels on Health Christian Education Christian Service Colporteur Ministry (Literarni evanelist) Christs Object Lessons (Isusove usporedbe) Counsels to Parents, Teachers and Students Counsels on Stewardship Counsels on Sabbath School Work Counsels to Parents, Teachers, and Students Christian Temperance and Bible Hygiene Counsels to Writers and Editors The Desire of Ages (Isusov ivot, enja vjekova) Education (Odgoj) Evangelism (Evangelizam) Early Writings (Rani spisi) Fundamentals of Christian Education The Faith I Live By (Vjera kojom ivim) The Great Controversy (Velika borba) General Conference Bulletin Good Health

450

GW HR HS H to L IHP Letter LS MB

Gospel Workers The Health Reformer Historical Sketches of SDA Missions How to Live In Heavenly Places Ellen G. White Letter Life Sketches of Ellen G. White Thoughts From the Mount of Blessing (Misli s gore blagoslova, Isusov govor na Gori)

Med Miss The Medical Missionary MH The Ministry of Healing (Put u bolji ivot) ML My Life Today (Moj ivot danas) MM Medical Ministry MS Ellen G. White Manuscript MYP Messages to Young People (Poruka mladim kranima) NL Notebook Leaflet PHJ The Pacific Health Journal PK Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi) PP Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci) RC The Remnant Church Redem Redemption: or The Teachings of Christ, the Anointed One RH Review and Herald SC Steps to Christ (Put Kristu) SD Sons and Daughters of God 1SG Spiritual Gifts, sv. 1 (2SG itd. za sv. 24) SL The Sanctified Life 1SM Selected Messages, knj. 1 (2SM za knj. 2) SpT Special Testimonies SR The Story of Redemption ST The Sings of the Times SW The Southern Watchman 1T Testimonies for the Church, sv. 1 (2T itd. za sv. 29) (Svjedoanstva za crkvu) Te TM 1TT WM YI Temperance Testimonies to Ministers and Gospel Workers Testimony Treasures, sv. 1 (2TT itd. za sv. 2 i 3) Welfare Ministry The Youths Instructor

451

O autorici

Ellen Gould Harmon White, jedna je od utemeljitelja Crkve adventista sedmoga dana, spisateljica, predavaica i savjetnica, ena za koju adventisti vjeruju da je imala dar prorotva, roena je 26. studenoga 1827. godine u Gorhamu u saveznoj dravi Maine, kao jedno od osmero djece Roberta i Eunice Harmon. Tijekom svojih sedamdeset godina aktivne slube Crkvi, napisala je 100 tisua stranica rukopisa. Ova dragocjena ostavtina Crkvi mogla je ispuniti cjelokupni ivot Ellen White da je sve svoje vrijeme posvetila pisanju. Meutim, njezina sluba Crkvi obuhvaala je mnogo vie od samog pisanja. Njezini dnevnici govore o javnom djelovanju, putovanjima, osobnom radu, gostoprimstvu, susretima sa susjedima, o njoj kao o majci, supruzi i domaici. Njezine ambicije i briga, njezina zadovoljstva i radosti, njezine alosti i tuge cjelokupni njezin ivot sve je to bilo posveeno napretku djela koje je voljela. Ellen G. White uiva glas najprevoenijeg enskog autora u svijetu i najprevoenijeg amerikog autora uope. Primjerice, njezina knjiica Put Kristu izdana je na oko stotinu i pedeset jezika i u nekoliko desetina milijuna primjeraka. Poto je svoj cijeli ivot posvetila slubi Bogu i blinjima, umrla je 16. srpnja 1915. s vrstim pouzdanjem u Onoga u koga je vjerovala.

452

Biblijski navodi

Postanak 1,31 ............... 7. svibnja 2,17 ............... 8. svibnja 3,3 ................. 9. svibnja 3,15 ............. 10. svibnja 3,15 ................. 2. lipnja 4,3-5 ............... 2. srpnja 4,6.7 ............... 3. srpnja 5,22 ................ 6. srpnja 5,24 ................ 8. srpnja 6,3 ............... 8. prosinca 6,5 ............... 5. prosinca 6,9 ............... 7. prosinca 6,14 .............. 6 prosinca 9,13-15 ......... 21. oujka 22,2 .............. 10. srpnja 22,8 .............. 11. srpnja 28,16 ............ 13. srpnja 28,17 ............ 12. srpnja 32,26 ......... 26. prosinca 39,2 .................. 9. rujna 39,9 ................ 10. rujna 41,15 .............. 11. rujna 50,20 ............ 15. srpnja 50,21 ............ 14. srpnja 50,24 ............. 20 srpnja Izlazak 2,21 .............. 17. srpnja 2,23 .............. 16. srpnja 3,10 .............. 18. srpnja 5,5 ................ 19. srpnja 7,2 ................ 21. srpnja 7,15 .............. 22. srpnja 8,12 .............. 23. srpnja 9,3 ................ 24. srpnja 9,27 .............. 25. srpnja 10,12 ............ 26. srpnja 10,21 ............ 27. srpnja 11,5 .............. 28. srpnja 12,7 .............. 29. srpnja 12,22 ........... 30. svibnja 12,24 ............ 30. srpnja 20,10 ........... 9. prosinca

33,11 .......... 31. sijenja 36,6 ................ 5. oujka Ponovljeni zakon 7,6 ............ 1. studenoga Suci 6,6 .................. 12. 6,17 ................ 13. 6,25 ................ 14. 6,40 ................ 15. 7,2 .................. 16. 7,7 .................. 19. 7,10.11 ........... 17. 7,18 ................ 18.

rujna rujna rujna rujna rujna rujna rujna rujna

51,10 ........ 18. listopada 64,10 ...... 25. studenoga 68,19 ............. 5. svibnja 84,5 ............... 30. lipnja 92,12 ............ 9. sijenja 104,33.34 ........ 5. lipnja 119,27 ........ 19. sijenja 119,40 ........ 18. sijenja 119,44 ........ 2. listopada 119,105 ...... 25. sijenja 119,126 ...... 24. sijenja 119,130 ........ 3. sijenja Izreke 3,9.10 ............. 2. oujka 11,24 .............. 7. oujka 11,25 ............. 3. svibnja

1. Samuelova 17,10 .............. 21. rujna 17,45 .............. 22. rujna 17,47 .............. 23. rujna 1. Kraljevima 19,19 ................ 5. rujna 19,21 ................ 6. rujna 2. Kraljevima 20,15 ......... 18. prosinca 1. Ljetopisa 29,16 .............. 6. oujka Nehemija 8,6 ............... 12. svibnja Psalmi 1,3 ................ 9. sijenja 14,1 ............. 23. svibnja 23,4 ............... 1. svibnja 25,4 .............. 25. veljae 34,15 .......... 14. sijenja 34,15 ........... 22. svibnja 37,37 ........ 14. listopada 50,5 .......... 13. listopada 50,12 .............. 4. oujka

Propovjednik 12,14 ........ 16. listopada Izaija 11,2 .......... 17. listopada 26,3 ............ 16. sijenja 42,2.3 .......... 5. kolovoza 45,22 .............. 1. srpnja 45,25 .............. 9. srpnja 49,16 ............ 13. veljae 51,3 .............. 27. veljae 53,2 ............... 20. lipnja 56,2 ........... 10. prosinca 58,12 ............ 31. srpnja Ezekiel 16,49 ........... 21. svibnja 20,20 .......... 4. studenog 36,26 .......... 23. sijenja Daniel 1,8 ................ 5. sijenja 6,4 .................. 24. rujna 6,16 ................ 25. rujna 12,1 .......... 29. listopada

453

Mihej 7,18 ................. 3. lipnja Zaharija 3,5 ............. 30. prosinca 10,1 ........... 20. prosinca Malahija 3,7 ................ 17. veljae 3,8 ................. 22. lipnja Matej 1,21 ............. 3. kolovoza 2,1.2 ................. 2. rujna 3,3 ............... 3. prosinca 4,4 ............. 11. prosinca 4,10 ........... 16. kolovoza 5,3 ................ 23. srpnja 5,4 ................ 24. srpnja 5,5 ................ 25. srpnja 5,6 ................ 26. srpnja 5,7 ................ 27. srpnja 5,8 ................ 28. srpnja 5,9 ................ 29. srpnja 5,14 .............. 18. oujka 6,7 .............. 11. sijenja 6,14 ........ 21. studenoga 6,20.21 ....... 22. sijenja 6,24 .............. 25. oujka 6,33 ............... 2. svibnja 7,13.14 ........ 18. svibnja 7,20 .............. 11. oujka 7,29 ............ 26. sijenja 8,20 .............. 21. srpnja 10,34 ............ 22. veljae 11,28-30 ....... 11. veljae 11,29 ............... 8. lipnja 12,28 ............. 15. lipnja 12,30 ............ 27. oujka 13,5 ............... 6. travnja 13,7 ............... 7. travnja 13,8 ............... 8. travnja 13,45.46 ...... 18. travnja 14,16 ......... 25. kolovoza 15,9 ............ 13. sijenja 18,12 ........... 24. travnja 18,15 .............. 5. veljae 18,22 ........... 19. travnja 19,21 .............. 1. oujka 20,1.2 ........... 11 travnja 21,28-31 ........ 2. travnja 21,33 ........... 22. travnja 22,2.3 .......... 20. travnja 22,11 ........... 21. travnja 24,31 ......... 23. prosinca

24,42 ........ 27. listopada 24,44 ........ 28. listopada 25,1 ............. 13. travnja 25,21 ......... 25. prosinca 25,24.25 ...... 14. travnja 25,29 ........... 15. travnja 26,60.61 .... 30. kolovoza 28,19 ............ 29. oujka 28,20 ............ 18. oujka Marko 8,36.37 ............ 1. lipnja 10,45 ............ 28. oujka 12,30.31 ......... 2. veljae 12,37 ......... 14. kolovoza 14,6 ................ 28. rujna 14,31 .............. 29. rujna 14,32 ......... 29. kolovoza Luka 1,17 ............. 4. prosinca 2,8-10 .......... 4. kolovoza 2,40 ........... 10. kolovoza 2,40 ........... 11. kolovoza 2,47 ........... 12. kolovoza 2,49 ............. 7. kolovoza 2,52 ............. 9. kolovoza 4,32 ............... 19. lipnja 5,5 .................. 20. rujna 6,6 ............. 12. prosinca 8,5 ................. 5. travnja 8,15 ............... 9. travnja 8,21 ............. 8. kolovoza 8,56 ................ 26. rujna 10,25 ........... 27. travnja 10,34 ........... 28. travnja 11,1 .............. 7. sijenja 11,13 ........ 23. listopada 12,16.17 ....... 10. travna 14,16.17 ........ 1. travnja 14,23 ......... 21. prosinca 15,11.12 ...... 25. travnja 15,28 ........... 26. travnja 18,4.5 .......... 29. travnja 18,11 ........... 30. travnja 18,24 ............ 22. veljae 19,13 ......... 16. prosinca 19,46 ............... 9. lipnja 21,36 ........ 31. listopada 24,32 .......... 17. sijenja Ivan 1,4. ................ 57. lipnja 1,6 ............... 2. prosinca 1,10 ............. 6. kolovoza

1,11 ........... 17. kolovoza 1,12 .............. 21. veljae 1,14 ................. 1. lipnja 1,46 ........... 13. kolovoza 3,3 .................... 3. rujna 3,5 .................. 6. veljae 3,7 .................... 4. rujna 3,14.15 .......... 12. lipnja 3,21 .............. 18. veljae 3,36 .............. 12. oujka 4,7 ............. 23. kolovoza 4,10 .............. 20. oujka 4,15 ........... 24. kolovoza 4,50 .............. 26. veljae 5,6 ............. 20. kolovoza 5,15 ........... 21. kolovoza 5,24 .............. 23. oujka 5,38 ........... 19. kolovoza 5,46 ............... 11. lipnja 6,11 .............. 17. oujka 6,35 ............... 17. lipnja 6,37 ............ 29. sijenja 6,60 ................ 1. veljae 7,46 ............. 16. travnja 9,3 ............. 22. kolovoza 8,31.32 ........ 12. travnja 10,27.28 ........ 18. lipnja 13,15 ............. 13. lipnja 13,21 .............. 27. rujna 14,3 ........... 24. prosinca 14,6 ........ 18. studenoga 14,9 ........... 18. kolovoza 14,12 ......... 28. kolovoza 14,14 .......... 28. sijenja 14,31 ............ 24. oujka 15,1 ............. 17. travnja 15,5 ............. 28. svibnja 15,7 ............. 10 sijenja 15,16 ............ 26. oujka 16,12.13 ........ 4. travnja 17,3 ............. 23. travnja 17,4 ........... 31. kolovoza 17,6 ............ 20. sijenja 17,11 ....... 10 studenoga 17,17 ............ 16. veljae 17,24 ............... 6. lipnja 21,15 .............. 30. rujna Djela 1,7 ............. 15. prosinca 1,8 ............. 22. prosinca 2,1-4 ......... 21. listopada 4,13 .......... 22. listopada 5,32 .......... 5. studenoga 13,44 ...... 22. studenoga

454

24,25 ............ 20. veljae Rimljanima 1,20 .............. 22. oujka 3,20 ............. 11. svibnja 5,8 ................. 10. lipnja 6,4 .................... 1. rujna 7,12 .......... 11. listopada 12,1 .............. 19. oujka 12,8 ............ 21. sijenja 12,11 ......... 14. prosinca 14,12 ........... 31. svibnja 15,4 ........... 31. prosinca 15,6 ............ 3. listopada 1. Korinanima 3,6.7 .......... 26. kolovoza 3,9 ................ 16. oujka 3,16 ............. 20. svibnja 3,17 ........ 29. studenoga 11,28 ......... 19. prosinca 12,1 .......... 20. listopada 15,22 .............. 5. srpnja 15,31 ........... 29. svibnja 16,2 .............. 10. oujka 2. Korinanima 5,17 ............... 16. lipnja 5,20 ........ 17. studenoga 5,21 ............ 1. listopada 6,17 ............. 15. svibnja 6,18 ............. 17. svibnja 6,18 .......... 3. studenoga 9,6 ................ 14. oujka 9,7 .............. 30. sijenja 13,5 .............. 1. sijenja Galaanima 3,21 ............ 4. listopada 4,4 ............... 1. kolovoza 5,22.23 ......... 12. veljae 5,25 .............. 19. veljae 6,15 ............ 8. listopada Efeanima 2,8 .............. 9. listopada 2,10 .............. 24. veljae 3,16 ................. 4. lipnja 4,24 ........ 27. studenoga 5,8 ............... 19. svibnja

6,14 .......... 24. listopada 6,18 ............ 15. sijenja Filipljanima 2,5-7 ............. 15. oujka 2,6 ............... 2. kolovoza 3,8 .............. 6. listopada 3,14 ................ 9. veljae 3,14 .................. 7. rujna 4,6 ................ 8. sijenja Koloanima 1,10 ............. 16. svibnja 1,18 ........ 26. studenoga 2,6 ............ 12. listopada 3,16 ................ 8. oujka 3,23 ........... 28. prosinca 1. Solunjanima 1,9.10 ............. 7. veljae 4,1 ............... 26. svibnja 5,5 ............ 19. listopada 5,23 .......... 10. listopada 2. Solunjanima 1,7 ............... 27. svibnja 1. Timoteju 4,1 ............ 25. listopada 4,12 .................. 8. rujna 4,13 .............. 10. oujka 6,10 ................ 3. oujka 6,17 ............. 25. svibnja 2. Timoteju 2,1 .................. 3. veljae 2,15 ............ 27. sijenja 3,5 ................. 3. travnja 3,15 .......... 8. studenoga 4,2 .......... 23. studenoga 4,3 .......... 15. studenoga 4,5 ............ 7. studenoga 4,8 ............. 27. kolovoza Titu 2,12 ........... 29. prosinca 2,13 ........... 13. prosinca 2,14 .......... 2. studenoga Hebrejima 4,1 .............. 5. listopada 4,15 ........... 15. kolovoza

6,10 .......... 6. studenoga 6,11 .............. 24 svibnja 10,5-7 ............. 9. oujka 11,1 .............. 23. veljae 11,4 ................ 4. srpnja 11,6 .......... 15. listopada 11,16 ........... 1. prosinca 12,1 ................ 8. veljae 12,2 ........ 30. studenoga Jakov 1,27 ............ 12. sijenja 5,16 .............. 4. sijenja 5,17.18 ......... 6. sijenja 1. Petrova 4,7 ................ 2. sijenja 4,10 .............. 30. oujka 2. Petrova 1,2 ................ 14. veljae 1,4 .............. 7. listopada 1. Ivanova 2,6 ................ 15. veljae 2,15 ............... 4. svibnja Juda 14 ................... 7. srpnja 21 ........... 28. studenoga Otkrivenje 3,17 ................ 4. veljae 3,18 ........... 27. prosinca 3,19 ............... 6. svibnja 3,20 .......... 9. studenoga 5,9.10 ............ 3. svibnja 7,3 .......... 13. studenoga 12,12 ............. 4. svibnja 13,11 ....... 11 studenoga 13,14 ...... 14. studenoga 14,1 ........ 16. studenoga 14,6 ........ 19. studenoga 14,9.10 ... 12. studenoga 16,14 ........ 26. listopada 18,1 ........ 24. studenoga 21,4 .......... 30. listopada 22,4 .............. 31. oujka 22,12 ...... 20. studenoga 22,14 ......... 17. prosinca

455

www.znaci-vremena.com

456