1

Planiranje Beinih Mrea

Sadraj

1 2 Uvod........................................................................................................................................7 Osnovemobilnihmrea ...........................................................................................................8 2.1 Mobilnaradiopropagacija ............................................................................................ 8 Pathloss .............................................................................................................. 13 Dugotrajnifeding................................................................................................. 13 Kratkotrajnifeding .............................................................................................. 14

2.1.1 2.1.2 2.1.3 2.2 2.3 3

elijskikoncept............................................................................................................ 16 Kvalitetsignalaumobilnimmreama ......................................................................... 19

Mobilnisistemi ......................................................................................................................22 3.1 GSM ............................................................................................................................. 22 ArhitekturaGSMsistema .................................................................................... 22 Autentikacijakorisnikairegistracijaopreme ...................................................... 25 Uspostavljanjemobilnogpoziva.......................................................................... 25 OgranienjaGSMmree...................................................................................... 27

3.1.1 3.1.2 3.1.3 3.1.4 3.2 3.3 3.4

GPRS(GeneralPacketRadioService).......................................................................... 28 EDGE ............................................................................................................................ 28 UMTS ........................................................................................................................... 30 ArhitekturaUMTSsistema ................................................................................ 30 UMTSQoSklase .................................................................................................. 32

3.4.1 3.4.2 3.5 3.6 4

CDMA2000 .................................................................................................................. 33 HSDPA.......................................................................................................................... 34

Planiranjemobilnihmrea .....................................................................................................35 4.1 4.2 4.3 4.4 Uopstenooprocesuplaniranja ................................................................................... 35 Pregledprocesaplaniranjabeinihmrea................................................................. 37 Preduslovizadizajnmobilnemree............................................................................ 39 Planiranjepokrivenosti................................................................................................ 43 LinkBudget.......................................................................................................... 43 Propagacijskimodeliimodeltuning ................................................................... 46

4.4.1 4.4.2

4.4.3 4.4.4 4.4.5 4.5 4.6 4.7 4.8

Gubiciuslobodnomprostoru ............................................................................. 47 OkomuraHataModel ......................................................................................... 47 OpaOkamuraHataformula .............................................................................. 49

Nominalnoplaniranje.................................................................................................. 54 Selekcijasitea ............................................................................................................. 58 Detaljnoelijskoplaniranje ......................................................................................... 58 Planiranjekapacitetaidimenzionisanje...................................................................... 60 Prometnizahtjevi ................................................................................................ 60

4.8.1 4.9

Kodnoifrekvencijskoplaniranje ................................................................................. 61 PlaniranjefrekvencijauGSMu ........................................................................... 61 PlaniranjekodovauUMTSu............................................................................... 71 Uobiajnevodiljeudizajnu ................................................................................. 73

4.9.1 4.9.2 4.9.3 5

PlaniranjePrijenosa ...............................................................................................................76 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 5.7 Uvod ............................................................................................................................ 76 Mikrowaveplaniranje ................................................................................................. 77 Zadacimicrowaveplaniranja....................................................................................... 78 Planiranjefrekvencija .................................................................................................. 82 Interferencije(smetnje) .............................................................................................. 84 LinkBudget.................................................................................................................. 84 Fading .......................................................................................................................... 86 IzboenostZemlje ............................................................................................... 95 Visinaantene....................................................................................................... 97 Kvalitetidostupnost ........................................................................................... 97

5.7.1 5.7.2 5.7.3 5.8 6

HeuristikapravilazaMicrowaveplaniranje .............................................................. 99

Optimizacijaradiomree .....................................................................................................102 6.1 6.2 ProcesoptimizacijeGSMradiomree....................................................................... 102 Statistikaikljunipokazeteljiperformansi ............................................................... 103 Upotrebastatistike............................................................................................ 104 Procjenamree.................................................................................................. 104 Analizagrekeiprovjeranapretka .................................................................... 104 Dimenzioniranjemree ..................................................................................... 105

6.2.1 6.2.2 6.2.3 6.2.4 6.3

Principiskupljanjastatistike ...................................................................................... 105 Generisanjeizvjetaja........................................................................................ 106

6.3.1

6.3.2 6.4

Brojai/pokazateljiperformansi........................................................................ 107

Kljuniindikatoriperformansi(KPI) .......................................................................... 109 Formule ............................................................................................................. 109 GlavniKPIovi..................................................................................................... 110

6.4.1 6.4.2 6.5

Testiranjeuvonji(drivetesting).............................................................................. 113 Planiranjevoznerute ........................................................................................ 113

6.5.1 6.6

Optimizacija............................................................................................................... 117 Abis/interfejstrag............................................................................................ 117 Offlinepromatranja........................................................................................... 118 Alarmmonitoring .............................................................................................. 119

6.6.1 6.6.2 6.6.3 6.7 6.8 6.9 6.10 6.11 6.12

OptimizacijauWCDMAmrei ................................................................................... 138 Klasteroptimizacija ................................................................................................... 138 Analizaodbaenihpoziva .......................................................................................... 144 Analizaelijasaslabimperfomansama.................................................................... 145 Problemiunutarsistema ........................................................................................... 146 PraenjeperformansiiStatistika .............................................................................. 147 Pokazateljiperformansivisokognivoa.............................................................. 147 Pokazateljiperformansinaniskimnivoima ...................................................... 148 Upiti ................................................................................................................... 149 Analiziranjebrojaaperformansi ...................................................................... 149

6.12.1 6.12.2 6.12.3 6.12.4 6.13

Koritenjestatistikezaodreivanjeelijakojetrebaoptimizirati ............................ 150 OdabirloeobavljajuegRNCpodruja ............................................................ 150 Odabirelijazaoptimizaciju.............................................................................. 150 Problemiprometnogprofila.............................................................................. 151

6.13.1 6.13.2 6.13.3

DodatakA:Elementiteorijeekanja............................................................................................153

Popis skraenica

AC-

Admission Control

ATM- Asynchronous Transfer Modus BER- Bit Error Rate BSBase Station

CIR- Carrier to Interference Ratio CSIChannel State Information

DCA- Dynamic Channel Allocation GSM - General System for Mobile Communications HO - Handover of Handoff MS - Mobile Station NRT- Non Real Time (Service) OMC- Operation and Maintance Centar PC Power Control

QoS- Quality of Service RNC - Radio Network Controler RRM - Radio Resource Management RTSASHSIRReal Time (Service) Smart Antennas Scheduler Signal-to-Interference Ratio

UMTS- Universal Mobile Telecommunication System WLAN- Wireless Local Area Network 4G4. Generation of Wireless Networks

1 Uvod

Svrha ove knjige je predstaviti itatelju osnovne elemente planiranja beine mree i optimizacijskog procesa. Najprije je predstavljena osnova mobilnih mrea. Dalje su opisani mobilni radio kanal i path-loss modeli. Zatim su opisane glavne faze planiranja i probleme menadmenta projekta. Nakon toga je opisano planiranje pokrivenosti i kapaciteta. Takoer, ukratko je opisano planiranje transporta i jezgrene mree. Zatim se rjeava optimizacija i odravanje. U prilozima je pozadinski materijal predstavljen kao teorija redova ekanja.

2 Osnovemobilnihmrea
2.1 Mobilnaradiopropagacija

U ovom poglavlju su opisane neke osnovne osobine mobilne radio propagacije i modeliranja kanala prema [41], [81] i [72]. Razumijevanje mobilnog radio kanala je osnova za razumijevanja operacija dizajna i analize bilo kojeg mobilnog radio sistema. Preliminarno su ukratko predstavljene osnovne jedinice koje se koriste u radio-sistemu kao to su dB idBm:

(2.1)

(2.2)

Odnos dobici/autenuacija se obino daje u dB: Odnos dobitak/autenuacija = 10log10 ( izlazna snaga/ulazna snaga) Dobitak(dB)= Izlazna snaga (dB) Ulazna snaga (dB) ako je Izlazna snaga > Ulazna snaga onda se obino govori o dobicima, ako je Izlazna snaga < Ulazna snaga obino se govori o autenuaciji.

Na slici 2.1 prikazani su osnovni mehanizmi propagacije vala:

Slika 2.1: Osnovni mehanizmi propagacije valova U nastavku je opisan fenomen radio propagacije iz slike B1: Refleksija - nastaje kada signal naie na povrinu koja je velika u odnosu na valnu duinu signala Rasprenje - nastaje kada dolazni signal pogaa objekt ija je veliina reda valne duine signala ili manja i uzrokuje da se energija preusmjeri u puno razliitih smjerova. Difrakcija nastaje na rubu neprobojnog tijela koji je veliki u odnosu na talasnu duinu radio valova. Difrakcija na rubovima se javlja prema Huygenovom principu kada postoji prepreka izmeu predajne i prijemne antene, a sekundarni valovi se generiu iza tijela prepreke. to je frekvencija vea, radio val e difrakcija radio vala e biti manja i poet e se ponaati kao svjetlost. Penetracija dozvoljava prijem radija kada postoji prepreka (-e) izmeu

predajnika i prijemnika budui da se radio valovi mogu propagirati kroz vrste prepreke (do odreene granice, ovisno o debljini i vrsti materijala).

Osnovni pojmovi koji se koriste za opisivanje mobilne radio propagacije su prikazani na slici 2.2:

10

Slika 2.2: Ilustracija osnovnih pojmova koji opisuju mobilni kanal

Kao to se moe vidjeti na slici 2.2 osim interferencije susjednih kanala, tj. interferencije koja je nastala zbog signala namijenjenog drugim korisnicima u sistemu na istom kanalu, takoer postoji i sopstvena interferencija. Sopstvena interferencija nastaje zbog prostiranja ili irenja kanjenja (delay spread), tj. Intersimbolska interferencija (ISI), Doppler shift (uslijed kretanja) i multipath (Rayleigh) feding. Kada stigne vie kopija istog signala sa razliitim fazama i kada se one destruktivno sabiraju, razina signala u odnosu na um se smanjuje, to oteava detekciju. Intersimbolska interferencija nastaje kada jedna ili vie kopija pulsa koje kasne stigne u isto vrijeme kao primarni puls za naknadni (subsequent) bit. U nastavku je ukratko opisana fenomen fadinga. Ilustracija o tome kako jaina signala antene mobilne stanice moe izgledati u skladu sa udaljenosti od bazne stanice prikazana je na slici 2.3. Snaga signala, kao opa srednja vrijednost, opada s poveanjem udaljenosti (path-loss). Preklapanja na ovoj srednjoj vrijednosti znai, da su spore varijacije prisutne zbog efekata sjene, a brze varijacije zbog multipath fadinga.

11

Slika 2.3: Primjer varijacija primljene snage signala kao funkcija udaljenosti izmeu predajnika i prijemnika u mobilnom radio okruenju. um u radio kanalu moe se svrstati u dvije klase: Aditivni, koji je generisan u prijemniku, kao to su termiki i shot um u pasivnim i aktivnim ureajima; i iz vanjskih izvora, kao to su atmosferski uticaji, i interferencije drugih predajnika, i Multiplikativni, uzrokovan efektima, kao to su refleksija, apsorpcija, scattering, difrakcija, i refrakcija. Za sloeni ulazni signal x, uzorak sloenog izlaznog signala y dobija se sljedeom jednainom:

(2.3) Gdje je a multiplikativna interferencija predstavljena uzorcima sloenog krunog simetrinog procesa s jednodimenzionalnom raspodjelom snage , i uniformno

12

raspodjelom na intervalu [-, ] ,te nezavisno od faze distribucije g. predstavlja aditivnu interferenciju tj.. zbir termikog uma i interferencija od drugih korisnika. Ovo poglavlje opisuje multiplikativne interferencije npr. varijacije snage signala zbog path-loss-a, dugotrajnog fadinga (engl. slow fading-efekat sjene) i kratkotrajnog fadinga (engl. fast fading). Model propagacije je prikazan na Slici 2.4. Interferencije od drugih korisnika su opisane u prethodnim poglavljima, jer imaju veliki uticaj na dizajn i performanse RRM algoritama. Termiki um je najee zanemariv u odnosu na interferencije od drugih korisnika (sistemi ogranieni smetanjama).

Slika 2.4: Model propagacije Obino se multiplikativni um (autenacija) izraava u dB. U tom sluaju ukupna autenacija kanala L (u dB) je zbir path loss autenuacije dugotrajnog fedinga , i autenacije kratkotrajnog fedinga : , dobitaka autenacije

(2.4) L je obino izmeu (50 i 80 dB). Dobici kanala g su, naravno, inverzni u odnosu na autenaciju kanala, a obino se mjere na linearnoj skali i to:

(2.5)

13

U nastavku e biti odvojeno opisana, svaka od komponenti modela propagacije sa Slike 2.4 path-loss, dugotrajni feding (efekat sjene) i kratkotrajni feding.

2.1.1

Pathloss

Path-loss je ukupna varijacija snage signala uglavnom zbog udaljenosti izmeu odailjaa i prijemnika. To je uzrokovano irenjem, prema vani, elektromagnetskih talasa od antene predajnika. Prema Hata modelu path-loss moe se izraziti kao zbir autenacije kanala na udaljenosti od 1 km predajnika i prijemnika [ 81]: (koja ovisi o visini antene, dobitaka i frekvencije) i faktora ovisnom o udaljenosti, koji se poveava sa udaljenou R izmeu

(2.6)

Konstanta B ovisi od okruenja i obino se nalazi izmeu 30 i 50 (vea u urbanim nego u prigradskim ili otvorenim podrujima). Raunanje path-loss-a e biti obraeno detaljnije u Dodatku C u Podeavanju modela.

2.1.2

Dugotrajnifeding

Preklapanja (Superimposed) uslijed path-loss-a izazivaju bri efekat promjena nazvan dugotrajni feding (lognormalni) ili efekat. To je uzrokovano promjenom prirode prepreka na puta od prijemnika do predajnika, kao to su visoke zgrade ili guste ume. On ima znaajne varijacije na udaljenosti od nekoliko stotina metara, sa tipinom varijacijom preko 20 dB. Pretpostavljajui da ima nezavisan udio razliitih autenacija signala na path-u propagacije zbog razliitih prepreka kao to su zgrade, brda, ume itd, rezultirajua ukupna autenacija signala je proizvod pojedinanih autenacija. Moemo uzeti logaritam rezultirajuih autenacija da bi dobili sumu autenacija (algoritmi) i primjeniti centralnu graninu teoremu (uz pretpostavku da postoji relativno veliki broj prepreka izmeu predajnika i prijemnika) [81]. Na kraju, dobijamo logaritamsko-

14

normalnu raspodjelu temeljne snage signala. To znai, da signal, mjeren u decibelima, ima normalnu raspodjelu tj. funkciju gustoe vjerovatnosti sluajne varijable dugotrajnog fedinga Lsf, sa standardnom varijacijom sf sljedeom jednainom. koja je predstavljena

(2.7)
Dugotrajni feding nastaje na udaljenostima koje su znaajne u odnosu na veliinu zgrada i brda u mobilnom podruju i obino je u rasponu od nekoliko stotina metara. Standardna devijacija raspodjele efekta sjene ls je parametar varijabilnosti (promjenjivosti) lokacije koji se mijenja sa frekvencijom, visinama antena i okruenjem. Ona je najmanja u otvorenim podrujima a najvea u (sub) urbanim podrujima. Ovaj parametar je obino u rasponu od 6-10 dB.

2.1.3

Kratkotrajnifeding

Kratkotrajni feding ili brza varijacija snage signala na mobilnom prijemniku je uzrokovana konstruktivnim i dekonstruktivnim interferencijama izmeu vie elektromagnetnih valova koji dolaze do prijemnika. Ovo moe uvesti varijacije veliine i do 35-40 dB. Kada objekti, koji reflektuju i raspruju (scatter) poslani signal, okruuju predajnik i prijemnik javlja se multipath propagacija. Tanije, nekoliko valova dolazi na prijemnik razliitih rutama (path-ovima). Svaki od valova ima razliitu fazu, za koje se moe smatrati da imaju nezavisnu Uniformnu (ravnomjernu) raspodjelu. To znai da faza svakog talasa ima istu vjerovatnou da primi bilo koju vrijednost. U odreenoj taki vremena ovi signali, koji dolaze razliitim path-ovim, mogu se sabrati konstruktivno, tj. poveati ukupni (rezultujui) signal, i u nekom drugom vremenskom trenutku signali se mogu dodavati destruktivno (uslijed kretanja objekata izmeu predajnika i prijemnika), odnosno mogu smanjiti ukupni signal (vidjeti sliku 2.5).

15

Slika 2.5: Primjeri konstruktivnog (lijevo) i dekonstruktivnog (desno) fadinga, gdje su signali predstavljeni vektorima

Prema centralnoj graninoj teoremi, zbir dovoljno nezavisnih sluajnih varijabli se jako usko pribliava normalnoj raspodjeli. Ako su realni i imaginarni dijelovi multipath-ova takve sluajne varijable, onda je veliina kompleksne Gaussove sluajne varijable ustvari sluajna varijabla distribuirana Rayle-evom raspodjelom [41], odnosno funkcija gustine vjerovatnoe (pdf) sluajne varijable kratkotrajnog fedinga, r (Lff(dB) = 10log(r)) sa standardnom varijacijom ff je data sljedeom jednainom.

(2.8) Rayle-ova distribucija vrlo dobro odgovara mjerenjima kratkotrajnog fadinga u sluaju da nema line of sight-a (NLOS), odnosno kada nema direktne zrane veze izmeu mobilne i bazne stanice. U scenariju sa line of sight (LOS), primljeni signal se sastoji od obje multipath komponente, i od koherentne LOS komponente. To vodi drugoj raspodjeli koja se zove Rici-ova raspodjela.

16

2.2 elijskikoncept

Prvi mobilni sistemi [61] su obino koristili zraenje antene visoke snage da bi pokrili relativno veliko podruje. Korisnici su meusobno diferencirani tako to su im dodijeljeni razliiti kanali (frekvencije) iz skupa dostupnih kanala. Problem je to takvi sistemi imaju vrlo orgranien kapacitet npr. maksimalni broj korisnika koji mogu biti poslueni u bilo kom trenutku je jednak broju kanala u setu. Broj kanala je bio relativno mali jer se za personalne mobilne komunikacije mogla koristiti samo ograniena koliina spektra. Ostale potencijalne frekvencije su bile rezervisane za vojne svrhe, radio, TV itd.Da bi se postigao vii preplatniki kapacitet i efikasnije koritenje sprektra, AT & T je 1971. godine uveo elijski koncept [61] (vidjeti Sliku 3.3)

Slika 3.3: elijska pokrivenost podruja ( faktor viestrukog koritenja 7) Prema elijskom konceptu, eljeno podruje je podijeljeno u zone koje se nazivaju elije. Svaka elija koristi podskup ( A, B, C, D, E i F na Slici 3.3) dostupnih kanala. Unija od A, B, C, D, E, F i G ini skup svih dostupnih kanala u sistemu. Minimalni set ulananih elija koje koriste sve dostupne kanale naziva se elijski klaster (engl. cluster). Kao to je prikazano na Slici 3.3, elije koje koriste disjunktivne podskupove A, B, C, D, E, F i G sainjavaju klaster. U ovom sluaju moe se rei da je u sistemu faktor ponovnog korienja 7, budui da se klasteri sastoje od 7 elija, a svaka elija koristi priblino 1/7 ukupnih dostupnih kanala. Ukoliko je udaljenost izmeu elija dovoljno velika, elije mogu koristiti iste podskupove kanala (koncept re-uptrebe

17

kanala), jer interferencija od korisnika u istokanalnim elijama ostaje mala usljed malog path-loss-a: Snaga PD na udaljenosti D od antene koja zrai, opada eksponencijalno sa udaljenou D (vidjeti Dodatak A [41]). (3.4)

n je path-loss koeficijent i on zavisi od okruenja (obino izmeu 3 i 5) [77]. Kako svaka bazna stanica (BS) pokriva mnogo manje podruje (obino 100-1000 m) nego u izvornim necelularnim sistemima (nekoliko kilometara), njena snaga ostaje relativno mala (obino nekoliko Wat-a). Prema jednaini (3.4), ova snaga opada eksponencijalno sa udaljenou izmeu predajnika i prijemnika. To znai da se interferencija izmeu dvije elije koje koriste iste podskupove kanala ( ko-kanalne elije) moe drati na niskom nivou, ukoliko se elije nalaze na dovoljno velikim udaljenostima. Na ovaj nain dostupni kanali mogu biti vie puta upotrebljeni u eljenom podruju. Stoga, broj korisnika koji mogu biti uslueni sa dovoljnim kvalitetom signala od strane sistema koristei unaprijed definirani skup frekvencija, mnogostruko se poveava u odnosu na sisteme bez viestrukkog korienja kanala i istog skupa frekvencija. Osim to se viestrukim korienjem kanala poveava kapacitet sistema, elijski koncept ima i druge vane prednosti: Prometna prilagodljivost i smanjenje potrebne energije. Prometna prilagodljivost znai da, ako se promet u nekoj oblasti poveava, kapacitet sistema se moe uveati daljim dijeljenjem postojeih elija u toj oblasti na nove, manje elije na slian nain kao to je vee podruje,izvorno bilo podijeljeno na prvobitne elije. Ovaj proces se naziva dijeljenje elija. Druga prednost elijskog koncepta je tednja energije usljed kraih udaljenosti izmeu mobilnih i baznih stanica. Ovo je naroito vano za mobilne stanice (MS) zbog ograniene snage baterije, niih trokova te zahtjeva za male velie. Ipak, iz elijskog koncepta proizilazi novi problem: Kako bi kanali trebali biti dodijeljeni elijama i korisnicima? Razni algoritmi alokacije kanala daju odgovore na ovo pitanje.

18

Prvo oigledno rjeenje je da se elijama unaprijed, tokom procesa paniranja mree, dodjele kalnali. Treba voditi rauna da se dodijele razliiti setovi kanala susjednim elijama,a isti ssetovi kanala elijama koje su na dovoljno velikoj udaljenosti npr. odreeni ablon dodijeljivanja kanala bi se trebao koristiti za odravanje eljene udaljenosti re-upotrebe kao to je prikazano na Slici 3.3. eliji je dozvoljeno da koristi samo kanale iz svog seta kanala. Ova vrsta dodjele kanala se naziva fiksirana alokacija kanala (engl. Fixed Channel Allocation (FCA)). FCA je nairoko koritena u prolosti pa ak i u sadanje vrijeme. (GSM, TETRA). Nedostaci FCA-a su [1], [44], [68]: U sluaju nepravilnog prometa npr. mnogo mobilnih stanica (MS) u jednoj eliji a samo nekoliko MS-ova u susjednoj eliji, dakle neke elije mogu biti preoptereene dok neke mogu biti sa slabim optereenjem. Preoptereene elije nemaju dovoljno slobodnih kanala da prihvate dati promet, iako postoji dovoljno neiskoritenih kanala u susjedstvu. Potrebno je intenzivno planiranje re-upotrebe kanala, jer u praksi elije nisu pravilnog oblika kao to je predstavljeno na slici 3.3. Svaki put kada se doda nova elija u sistem ili se okolina promjeni ( npr.zbog novih zgrada) kanalno planiranje bi trebalo biti uraeno ponovo Planiranje ponovnog koritenja kanala se radi za scenario najgori sluaj. Zbog toga velika koliina kapaciteta sistema je esto neiskoritena. Planiranje ponovnog koritenja kanala je vrlo teko za mikro-elijske sisteme zbog toga to su oblici zona deformisani zbog neregularnosti propagacije radio valova u mikro eliji. Alternativa FCA-u je dinamina alokacija kanala ( Dynamic Channel Allocation DCA). U DCA baziranim sistemima dodjela kanala elijama se radi dinamino, za vrijeme operacija sistema. Primjer DCA algoritama su: Sluajna alokacija kanala (kanali su alocirani sluajno) Minimalna interferencija alocirani prvi) (kanali sa minimalnom interferencijom su

19

Autonomno particioniranje ponovne upotrebe (kanali sa visokom interferencijom su alocirani na korisnike sa niskim path-loss-on i obrnuto)

2.3 Kvalitetsignalaumobilnimmreama
Cilj mrenog planiranja je odrediti site i pozicije elije koje omoguavaju dovoljan kvalitet signala ili brzinu podataka gotovo svim (recimo 95-98% od) korisnicima. Kako bi se utvdio kvalitet signala i interferencije na mobitelu u odreenom trenutku vremena pretpostavljamo da je dodjela elije i kanala ve izvena za mobitel (vidjeti sliku 3.1). Takoer pretpostavljamo beini sistem sa ortogonalnim kanalima sa predajnikom N u sistemu prijenosa snage do prijemnika N u istom kanalu. Koristimo model kanala kao to je opisano u 2. poglavlju. Korisna snaga (nositelja) signala Ci na mobitelu i definirana je kao proizvod dobitaka veze gii izmeu mobitela i i njegove bazne stanice i (vidjeti jednainu (A.2)), koja alje noseci signal do mobitela sa snagom pii: (3.1)

Slika 3.1: Signal i interferencije u mobilnoj mrei

20

Sa gij oznaavamo dobitke veze izmeu korisnika i i interferirajue bazne stanice j, koja se alje istim kanalom sa snagom pj. Interferencija Ii na mobitelu i je zbir primljenih snaga svih drugih N-1 baznih stanica (osim vlastite bazne stanice i) koje se alju istim kanalom plus snaga uma (oznaena sa i):

(3.2) Savremeni beini sistemi su sistemi ogranieni interferencijama budui da su interferencije od drugih korisnika puno vee nego snaga uma [110]. Treba imati na umu da su dobici kanala i interferencije sluajne varijable i da oni variraju tokom vremena. Dobici kanala se mijenjaju u skladu s udaljenou, dugotrajnim i kratkotrajnim fedingom (vidjeti Dodatak A). Interferencija se mijenja sa variranjem dobitaka kanala izmeu prijemnika i izvora smetnji kao i zbog promjene broja izvora smetnji zbog dolazaka i odlazaka (ko-kanalnih) korisnika u sisteme. Kao mjerilo kvalitete signala, koristi se Carrier-to- Interference Ratio (CIR). CIR na mobilnom i se moe izraziti kao [77] odnos izmeu korisnog signala interferencije (vidjeti jednaine (3-1) i (3-2)): i

(3.3) CIR je vana mjera za kvalitet signala budui da je mogua brzina prijenosa podataka rastua funkcija CIR-a a shodno tome Bit Error Rate (BER) je opadajua funkcija CIRa za sve sheme modulacije (vidjeti sliku 3-1). Brzina prijenosa podataka i BER su krajnja mjera zadovoljstva korisnika. Na primjer, NRT korisnici podataka se smatraju nezadovoljnim ukoliko su brzine prijenosa podataka tokom sesije ispod 10% od njihove nominalne brzine prijenosa, a korisnici govora se smatraju nezadovoljnim ako je BER vei od 10-3 za vie od 5% trajanja poziva [19]. Minimalna kvaliteta signala CIRthr za uslugu je odreena prema maksimalnom BER-u ( u skladu sa QoS-om) gdje je BER=f(CIR) krivulja dobivena (pomou simulacije na nivou linka) za pojedinani kanal, modulaciju i kodnu shemu.

21

Slika 3.2: Odreivanje CIRthr

22

3 Mobilnisistemi
U ovom poglavlju cemo ukratko opisati mobilne siysteme druge (GSM), trece (UMTS) i cetvrte (LTE) generacije.

3.1 GSM
3.1.1 ArhitekturaGSMsistema

Moderne mree mobilnih sistema kao GSM imaju dvije glavne komponente: fiksno instraliranu infrastrukturu (mrea) i mobilne pretplatnike, koji koriste usluge mree. Fiksno instalirana mrea moe biti podijeljena u tri pod-mree: radio mreu, mobilnu mreu komutacije i menadment mreu. Ove pod-mree se zovu podsistemi. Respektivno tri podsistema su: Podsistem baznih stanica (BSS- Base Station Subsystem) Podsitetem komutiranja i upravljanja (SMSS- Switching and Managment Subsystem) Podsistemi operacija i upravljanja (OMSS- Opration and Managment Subsystems) Na slici 3.4 prikazana je arhitektura GSM sistema

Slika 3.4: Arhitektura GSM sistema

23

U nastavku se ukratko opisuju glevne kompononete GSM arhitekture.

Radio mrea - Podsistem baznih stanica -BSS Obuhvata kontrolora baznih stanica (BSC- Base Station Controller) i baznu primopredajnu stanicu / bazna stanica (BTS/BS Base Transceiver Station/Base Station). Sudionik (counterpart)/saradnik mobilnoj stanici (MS- Mobile Station), u elijskoj mrei je bazna primopredajna stanica (BTS), koja je ustvari interfejs mobilne stanice ka mrei. BTS je obino locirana u centru elije. BTS osigurava radio kanale za signalizaciju i korisniki promet podataka u eliji. Nasuprot dijela za visoke frekvencije (komponente predajnika i primaoca) sadri samo nekoliko komponenti za procesiranje signala i protokola. BS ima izmeu jednog i esnaest primopredajnika, od kojih svaki predstavlja razliit kanal radio frekvencije. Glavni zadaci BSC ukljuuju: Frekvencijska administracija Kontrola BTS-a Funkcije razmjene Hardver BSC-a moe biti locirana na istom mjestu kao i BTS, na vlastitom odvojenom mjestu, ili na mjestu mobilnog komutacijskog centra (MSC). Mobilne komutacijske mree Podsistem mobilne komutacije (MSS) se sastoji od mobilnog komutacijskog centra i baza podataka, koje posjeduju podatke potrebne za rutiranje i pruanje usluga. Komutacijski vor mobilne mree se zove mobilni komutacijski centar MSC. On izvodi sve funkcije komutiranja kao i vor fiksne komutacijske mree, npr.traenje path-a rutiranja i rutiranje signala. Javna zemaljska mobilna mrea moe imati nekoliko mobilnih komutacijskih centara od kojih je svaki odgovoran za dio uslunog/servisnog podruja. BSC-ovi podsistema baznih stanica su podreeni jednom MSC-u.

24

MSC Posveenog/dedicated gateway-a (GMSC) On prenosi govorni saobraaj izmeu fiksnih mrea i mobilnih mrea. Ako je fiksna mrea u nemogunosti da spoji dolazei poziv sa lokalnim MSC-om onda ona rutira konekciju na GMSC-a. Ovaj GMSC zahtjeva informacije rutiranja iz registra lokacije domaih korisnika (HLR Home Location Registar) i rutira konekciju do lokalnog MS-a, u ijem podruju se mobilna stanica trenutno nalazi. Konekcije prema drugim internacionalnim mobilnim mreama se veinom rutiraju preko internacionalnog komutacijkog centra ( ISC International Switching Center) odreene zemlje. Registar lokacije domaih i stranih korisnika (HLR i VLR) Svaka mobilna mrea ima nekoliko baza podataka. Definisane su dvije funkcionalne jedinice za sinhronizaciju registracije pretplatnika i njihovih trenutnih lokacija: HLRregistar lokacije domaih korisnika i VLR- registar lokacije gostujuih korisnika. Uglavnom, postoji jedan centralni HLR za svaku javnu zemaljsku mobilnu mreu (PLMN- Public Land Mobile Network) i jedan VLR za svaki MSC. Registar lokacije domaih korisnika HLR HLR pohranjuje identitete i korisnike podatke od svih pretplatnika koji se nalaze u podruju odreenog GMSC-a. Ovo su trajni/nepromjenjivi podaci kao to su internacionalni identitet mobilnog pretplatnika (IMSI Iternational Mobile Subscriber Identity) svakog pojedinanog korisnika, korisniki broj telefona od javne mree (nije isto kao IMSI), autentikacijski klju, doputene pretplatnikove dodatne/suplementarne usluge i neke privremene podatke. Privremeni podaci identifikacijskog modula pretplatnika (SIM Subscriber Identity Module) moe sadrati unose kao to su: adresa trenutnog VLR-a broj na koji pozivi mogu biti proslijeeni neki tranzitni parametri za autentikaciju i ifriranje Registar lokacije gostujuih korisnika VLR

25

VLR pohranjuje podatke svih mobilnih stanica koji trenutno nalaze u administrativnom podruju povezanog MSC-a. VLR moe biti odgovoran za podruja jednog ili vie MSC-ova. Mobilne stanice su u mogunosti slobodnog kretanja/roaming-a i zbog toga, zavisno od njihove trenutne lokacije, mogu biti registrovane u jedan od VLR-ova njihove domae mree ili VLR-ova strane mree. Podsistem operacija i odravanja (OMSS) Mrene operacije se kontroliu i odravaju od strane podsistema operacija i odravanje (OMSS). Funkcije kontrole mree se nadgledaju i pokreu od strane centra za operacije i odravanje (OMC Operation and Maintenance Centre). OMC ima pristup i GMSC-u i BSC-u. Neke od njegovih funkcija su: administrativne i komercijalne operacije (pretplatnici, krajnji terminali, naplaivanje, statistika) upravljanje sigurnosti konfiguracija mree, operacije, upravljanje performansama zadaci odravanja OMC konfigurie BTS preko BCS i doputa operatoru da provjeri povezane komponente sistema.
3.1.2 Autentikacijakorisnikairegistracijaopreme

Dvije dodatne baze podataka su odgovorne za razne aspekte sigurnosti sistema. One su zasnovane primarno na verifikaciji opreme i identita pretplatnika; zbog toga ove baze podataka slue za autentikaciju, identifikaciju i registraciju korisnika. Povjerljivi podaci i kljuevi su pohranjeni ili generirani u centru za autentikaciju (AUC Authenticiation Centre). Registar idnetiteta opreme (EIR Equipment Identity Register) pohranjuje serijske brojeve (obezbjeen od strane proizvoaa) terminala (IMEI), koji omoguavaju blokiranje pristupa uslugama mobilnim stanicama koje su prijavljene kao ukradene.
3.1.3 Uspostavljanjemobilnogpoziva

26

Ovaj sluaj se odnosi na to kad osoba poziva sa telefona konektovanog na javnu komutiranu telefonsku mreu PSTN ili ISDN, prema mobilnom pretplatniku koji se kree iz grada A u grad B. Poziv e biti mogu samo ako je pretplatnikov mobilni ureaj upaljen. Pretpostavljajui da je mobilni ureaj upaljen, MS trai elijsku mreu skenirajui relevantene frekvencijske opsege za neki kontrolni kanal koji alje oblinji MS. Nakon lokacijskog uitavanja MS pristupa mrei i trai jedinstveni serijski broj. Jednom kad MS uspjeno registruje svoju lokaciju u mrei on ulazi u idle (neaktivni) nain rada, gdje slua paging kanale od selektovanog BS. Budui da je pretplatnik trenutno u gradu A, MS e identifikovati BS u tom podruju. MS e primjetiti da signal poinje da opada kako se kree iz grada A prema gradu B i poet e traiti prikladniji BS da preuzmu. Kad MS identificira prikladniji BS on preispituje njegove kontrolne kanale, kako bi odredio lokacijsko podruje kojem pripada. Ako pripada istom lokacijskom podruju kao predhodni BS, MS jednostavno ponovo prilagoava paging kanal na novu BS-u i nastavlja da nadgleda ovaj novi kanal za dolazee paging pozive. Ako se MS pomjerio izmeu Bs-ova u razliitim lokacijskim podruijima onda on odradi lokacijsko uitavanje i informie mreu o njegovoj novoj poziciji. Ovaj proces prelaska/tranzicije izmeu BS-ova u idle modu se naziva idle mod handover (handover u idle modu). itav proces poziva je zapoet od strane osobe koja die slualicu i poziva broj mobilnog pretplatnika. Nakon primanja broja sa pozivnim brojem, PSTN/ISDN mrea e usmjeriti poziv prema gateway switch mobilne mree i takoer e osigurati telefonski broj mobilnog pretpaltnika. Gateway switch (usmjeriva) zatim ispituje HLR mobilne mree kako bi dobio pretplatnikove podatke. Kada poiv stigne na MSC, MS je pozvan kako bi se upozorio na postojanje dolazeeg poziva. Paging poziv se alje sa svakog BS-a u lokacijskom podruju u kojem je pretplatnik registrovan. Nakon primanja paging poziva, MS odgovara tako to zapoinje pristupnu proceduru. Pristupna procedura zapoinje tako to MS alje poruku BS-u zahtjevajui kanal. BS odgovara aljui MS-u detalje posveenog (dedicated) kanala i MS se podeava za taj kanal. Obavlja se odreen nivo raspoznavanja (handshaking) kako bi se utvrdilo da je identitet korsnika taan.

27

Nakon to je uspostavljen dedicate kanal signalizacje, preko ovog kanala se izvode sigurnosne procedure kao to su autentifikacija pretplatnika,. Nakon toga, mrea dodjeljuje (dedicated) kanal namjenjen za prijenos govora te se i BS i MS ponovno podeavaju za ovaj kanal i uspostavlja se vezu. Moe se vidjeti da do ove take, svi procesi se obavljaju samostalno od strane MS-a i nije potrebna interakcija sa pretplatnikom. Tek kada su svi ti procesi zavreni MS poinje da zvoni. Pretplatnik sada moe da razgovara i handover se moe odvijati izmeu razliitih BS-a. Nakon zavretka poziva inicira se call clear proces (proces ienja poziva), koji se sastoji od manjih razmjena signalizacijskih informacija kako bi se osiguralo da i mrea i MS znaju da je poziv zavren. MS se ponovno vraa u neaktivni mod (idle mod) i prati obavjestajni (paging) kanal svoje trenutne elije. Nekoliko kriptografskih algoritama se koristi za GSM sigurnost, koji ukljuuju znaajke poput link autentikacije korisnika, over-the-air privatnost razgovora, itd. Sigurnosni model GSM, meutim, nije imao neke znaajke kao to su autentifikacija korisnika na mreu, ali ne i obrnuto (znaajke koja se pojavila u Univerzalnom sistemu za mobilne telekomunikacije UMTS-u).
3.1.4 OgranienjaGSMmree

GSM mree imaju sljedea ogranienja: Niska brzine prijenosa. 2G mree su prvenstveno dizajnirane za pruanje govornih usluga pretplatnicima. Brzine prijenosa koje nude ove mree su niske. Iako brzine variraju u zavisnosti od tehnologije, prosjena brzina je reda nekoliko desetaka kilobita u sekundi. Niska efikasnost za usluga komutacije paketa. Internetu, mrea nije uinkovito implementiran. Mnogobrojni standardi. Uz mnotvo konkurentnih standarda, korisnik moe koristiti tj kretati se samo u onim mreama koje podravaju isti standard. To Postoji zahtjev za pristup ne

samo od kue ili iz ureda, ve i u kretanju. Beini pristup internetu preko 2G

28

korisniku omoguava samo ogranieno kretanje tj roaming. Stoga je 2G mrena tehnologija imala samo polu-globalni karakter. Da bi se prevazila predhodno navedena ogranienja razvijene su GSM ekstenzije kao to su GPRS, EDGE i konano 3G mree kao to su UMTS.

3.2 GPRS(GeneralPacketRadioService)

GPRS je ne-govorna, tj. podatkovana, usluga dodane vrijednosti za GSM mreu. Postie se dodavanjem paketski baziranog radio-suelja na postojeu kanalno komutiranu GSM mreu (vidi sliku 1.1.) U infrastrukturnom smislu, operator jednostavno treba dodati par vorova i neke promjena softvera za nadogradnju postojeeg GSM govornog sistema u GPRS govorni i podatkovani sistem. Govorni promet je kanalno komutiran, dok je podatkovani promet paketski komutiran. Komutiranje paketa omoguava da se resursi koriste samo kada pretplatnik alje ili prima podatke. To omoguava da se radio resursi koriste istovremeno, dok se dijele izmeu vie korisnika. Koliina podataka koja se moe prenositi ovisi o broju korisnika. Teoretska maksimalna brzina je do 171,2 kilobita u sekundi (kbps), ostvarena GPRS-om koristei svih osam timeslot-ova u isto vrijeme. GPRS omoguava interkonekciju mobilne mree i Interneta. Budui da su protokoli isti, GPRS mrea moe biti posmatrana kao podmrea Interneta, sa GPRS mobilnim telefonima posmatranim kao mobilni hostovi. Meutim, postoje neka ogranienja u GPRS mrei, kao to su niska brzina (praktina brzina je znatno nia od teoretske brzine).

3.3 EDGE

Ogranienja GPRS mree eliminiraju se do odreene mjere pomou uvoenja EDGE (Enhanced Data Rate for GSM Evolution/ unaprijeena brzina prenosa podataka za evoluciju GSM-a) tehnologije. EDGE radi na TDMA i GSM sistemima. Posmatra se kao podskup GPRS-a poto se moe instalirati na svaki sistem koji ima GPRS . To nije alternativa za UMTS, ali mu je komplementarna tehnologija. U EDGE-u, 3G usluge

29

mogu biti date pri niim ali slinim brzinama prijenosa podataka kao i u UMTS-u, i to brzinama prijenosa do 500 kbps (Teoretski). To je uinjeno uvoenjem nove modulacijone sheme 8-PSK (phase-shift modulacija), koja e koegzistirati sa GMSK koja se koristi u GPRS-u. Meutim, glavna prednost je da se postojea GSM mrea moe lahko nadograditi, sprjeavajui velike trokove potrebne za izvoenje 3G mree i istovremeno davajui sline usluge kao 3G. Ope znaajke EDGE-a ukljuuju 8-PSK signala i vei kapacitet i poboljana propusnost po timeslot-u (8,8 do 59,2 kbps / timeslot), promjena modulacija od GMSK na 8-PSK, smanjena osjetljivost pokrivenost. EDGE zahtijeva male promjene u hardveru, izuzetak su neke nadogradnje hardvera u BTS-u i neke nadogradnje softvera u mrei. Meutim, sistemu druge generacije nedostaje kapacitet, globalni roaming i kvalitet, ne spominjui koliinu podataka koja moe biti poslana. Sve ovo je dovelo do toga da industrija pone raditi na sistemu koji je imao vei globalni doseg (npr. korisnik ne treba mijenjati telefon prilikom odlaska u Japan ili SAD iz JI Azije ili Europe). To je bio poetak evolucije sistema tree generacije.

30

3.4 UMTS
Trea generacija elijskih mrea razvijena je s ciljem da omogui velike brzine podatakovne i multimedijalne konekcije pretplatnicima. Meunarodna unija za telekomunikacije (ITU) je prema inicijativi IMT-2000 definirala 3G sistem kao sistem koji je sposoban da podri visoke brzine prenosa podataka u rasponu od 144 kbps do 2 Mbps i vie. Nekoliko tehnologija je u mogunosti da ispuni standarde Internacionalnih mobilnih telekomunikacija (IMT), a to su CDMA2000. U ovom poglavlju govoricemo navise o Universal Mobile Telecommunication System (UMTS) kao tipicnom predstavniku trece generacije mobilnih sistema. UMTS koristi WCDMA kao temeljni standard. WCDMA je razvijen od strane NTT DoCoMo kao radio komunikacijski interfejs za 3G mreu FOMA. Kasnije su podneene specifikacije Meunarodnoj uniji za telekomunikacije (ITU), kao kandidat za meunarodni 3G standard poznat kao IMT-2000. ITU je na kraju prihvatio W-CDMA, kao dio IMT-2000 obitelji 3G standarda. Kasnije je WCDMA odabran kao radiokomunikacijsko interfejs za UMTS,tj 3G nasljednik GSM-a. Neke od kljunih znaajki ukljuuju podrku za dva osnovna moda FDD i TDD, promjenjive brzine prijenosa, unutar elijski asinkoroni rad, prilagodljiva regulacija/kontrolu snage, poveana pokrivenost i kapacitet, itd. W-CDMA takoer koristi CDMA tehniku multipleksiranja, zbog njene prednosti nad drugim tehnikama viestrukog pristupa kao to je TDMA. W-CDMA je po definiciji IMT-a-2000 samo radijski interfejs, dok je UMTS kompletan skup komunikacijskih protokola namijenjen za 3G globalne mobilne telekomunikacije.UMTS koristi par kanala od 5 MHz, jedan od 1900 MHz za uplink i jedan od 2100 MHz za downlink. Frekventni pojasevi izvorno odreeni i definirani UMTS standardom su 1885-2025 MHz za uplink i 2110-2200 MHz za downlink.
3.4.1 ArhitekturaUMTSsistema

UMTS mrea (slika 3.5) se sastoji od tri meusobno povezane domene: jezgrene mree (CN), UMTS zemaljske radio pristupne mree (UTRAN) i korisnike opreme (UE). UE ili

31

ME ine mobilni telefon i SIM (Subscriber Identity Module) kartica nazvana USIM (Universal SIM). USIM sadri specifine korisnike podatke i omoguava autentifikovan pristup pretplatnika mrei. UMTS UE je sposoban da rad u tri moda: CS (kanalno komutiranom) modu, PS (paketski komutiranom) modu i CS /PS modu. U CS modu UE je spojen samo na jezgrenu mreu. U PS modu, UE je spojen samo na PS domenu (iako CS usluge poput VoIP-a (Voice over Internet Protocol), mogu jo uvijek biti ponuene), dok je mobitel u CS / PS modu sposoban da istovremeno ponudi i CS i PS usluge. Komponente radio pristupne mree (RAN) su bazne stanice (BS) ili vor B i kontroler radio mree (RNC). Glavne funkcije BS-a su kontrola snage zatvorene petlje, kodiranje fizikog kanala, modulacija / demodulacija, radiokomunikacijski interfejs prijenosa / prijema, upravljanje grekama, itd., a glavne funkcije RNC-a su kontrola / upravljanje radio resursima, kontrola snage, dodjela kanala, kontrola pristupa, ifriranje, segmentacija / ponovno sastavljanje, itd.

Slika 3.5: arhitektura UMTS sistema Glavna funkcija jezgrene mree (CN) je da osigura komutiranje, rutiranje i kanalisanje korisnikog prometa. CN takoer sadri baze podataka i funkcije mrenog menadmenta. Osnovna CN arhitektura za UMTS je bazirana na GSM mrei sa GPRS-

32

om. Sva oprema se treba modifikovati za UMTS operacije i usluge. CN je podijeljena u CS i PS domene. Elementi komutacije kanala su centar za komutiranje mobilnih usluga (MSC), registar lokacije posjetitelja (VLR) i Gateway MSC. Elementi komutacije paketa su usluni GPRS vor podrke (SGSN) Gateway GPRS vor za podrku posluivanju (GGSN). Mreni elementi kao to su EKS, HLR, VLR i AUC dijele obje domene. Asinkroni prenosni mod (ATM) je definiran za prijenos u UMTS jezgri. ATM prilagodni sloj tipa 2 (AAL2) upravlja kanalno komutiranim slici 3-4. konekcijama i protokolom paketske konekcije. AAL5 je osmiljen za isporuku podataka. Tipina 3G mrea je prikazana na

3.4.2 UMTSQoSklase

UMTS usluga mree imaju razliite klase kvaliteta usluga (QoS) ,za etiri vrste prometa: Konverzacijske klase (npr. govor, video telefonija, video igre); Streaming klase (npr. multimedija, video na zahtjev); Interaktivna klasa (npr. web pregledavanje, mrene igrice, pristup bazi podataka) Pozadinske klase (npr. e-mail, SMS, downloading).

Konverzacijske klase Najbolji primjer za ovu klasu je promet govora i promet podataka u realnom vremenu kao to su video telefonija,video igrice itd. Ovaj promet ide preko CS nositelja Kvalitet ove klase ovisi totalno o preplatnikoj percepciji. Kljuni aspekt ove klase je nisko kanjenje s kraja na kraj (npr. nii od 400 ms). Za govorni koder/dekoder koristi e se adaptivna vietaktna tehnika (AMR). Nakon zahtjeva, AMR koder moe prebacivati brzine svakih 20ms govornih okvira. Dakle, za vrijeme glavnog optereenja, brzina moe biti nia od najveeg kapaciteta tako to se smanji kvalitet. Takoe, podruje pokrivenosti elija moe se poveati tako to se smanji bitska brzina. Dakle, ova tehnika pomae da se izbalansira pokrivenost, kapacitet i kvalitet mree.

33

Streaming klase Multimedija, video na zahtjev itd. su primjeri streaming klase. Podaci se prenose u stabilom i kontinuiranom toku (stream). Kako to funkcionira? Na internetu, prikaz poinje ak i prije nego je cijela datoteka preuzeta. Kanjenje u ovoj klasi je vee nego u konverzacijskoj klasi. Interaktivna klasa Internet je klasian primjer interaktivne klase. Pretplatnik zahtjeva informacije od server i eka da informacija stigne. Dakle, kanjenje nije minimalno u ovoj klasi , a takoer i vrijeme preuzimanja datoteka ovisi o broju pretplanika koji su trenutno aktivni u sistemu kao i o kapacitetu samog sistema. Drugi aspekt od ovog servisa je transparentan prenos podataka. Lokacijski bazirani servisi i kompjuterske igrice su drugi primjeri kod ove klase usluga.

Pozadinske klase Druge aplikacije kao to su SMS,fax,emails, itd. spadaju u grupu pozadinske klase. Kanjenje je najvee u ovoj klasi usluga. Takoe prenos podataka nije transparentan kako kod interaktivne klase.

3.5 CDMA2000

CDMA2000 ima varijante, kao to su 1X, 1XEV-DO, 1XEV-DV i 3X. 1XEV specifikacija je razvijen od strane partnerskog projekta tree generacije 2 (3GPP2), partnerstvo se sastoji od pet tijela za standarde telekomunikacija: CWTS u Kini, ARIB i TTC u Japanu, TTA u Koreji i TIA u Sjevernoj Americi. Takoer poznat kao specifikacije visokih brzina prenosa podataka preko radio interfejsa. Ona prua 3G usluge maksimalne brzine do 140 kbps, a istovremeno zauzima vrlo malu irinu spektra (1,25 MHz po nosiocu). 1XEV-DO, koji se takoer naziva 1XEV Faza Jedan, je poboljanje koje dijeli glas i podatke u odvojene kanale kako bi se osigurala brzina prijenosa podataka od 2,4 Mbps. EV-DV, ili 1XEV faza dva obeava brzine prijenosa podataka u rasponu od 3 Mbps do 5 Mbps. CDMA2000 3 je ITU-odobreni IMT-2000

34

(3G) standard. To je dio onoga to je ITU nazvao IMT-2000 CDMA MC. Koristi 5 MHz spektra (3 1,25 MHz kanala) da omogui brzine od oko 2-4 Mbps.

3.6 HSDPA

High Speed Downlink Packet Access (HSDPA) je podatkovna usluga u downlink-u bazirana na paketima, koja ima brzinu prijenosa do 8-10 Mbit / s preko 5 MHz opsega. Ovo znai, da implementacijom ove tehnike brzina je poveana za gotovo pet puta u odnosu na najnaprednije Wideband Code Division Multiple Access (WCDMA) mree. Takoe, kapacitet bazne stanice povean je duplo u treoj generaciji elijskih mrea. Sistemski kapacitet i brzina prenosa podataka su poveani implementacijom HSDPA, koje ukljuuje MIMO (Multiple Input Multiple Output), traenje elija, napredni dizajn prijemnika, HARQ (Hybrid Automatic Request) i AMC (Adaptive Modulation and Coding). HSDPA je uglavnom namjenjena za prometa koji nije u realnom vremenu, ali takoe se moe koristit za promet sa stroim zahtjevima kanjenja.

35

4 Planiranjemobilnihmrea

4.1 Uopstenooprocesuplaniranja

ta je planiranje? Planiranje openito opisuje proces definiranja ciljeva i procedura za postizanje ciljeva. Cilj je eljeno stanje koje se mora postii u odreenom trenutku budunosti npr. zavretak etverogodinjeg studija-dobitak diplome u 2012 godini. Procedura znai akcije, korake koje treba obaviti za ostvarivanje cilja npr.sluanje predavanja na fakultetu,polaganje ispita, pisanje teza itd. U sluaju beine mree cilj bi trebao da bude eljeni procenat zadovoljnih korisnika npr 95% u eljenom podruju, recimo Kanton Sarajevo, koristei mix usluga od 80% prometa govora i 20% od 364 kilpbitnog prometa koritenjem UMTS Release 99. Zadovoljni korisnik treba dalje biti definiran kao na primjer korisnik koji nije blokiran (pristup dozvoljen) i koji nije odbaen (kvalitet signala dovoljno dobar u veem dijelu vremena). Bitan faktor kod planiranja je tajming npr. koji akcija e biti izvrena kada, i definisanje prekretnice npr. vremenske take gdje se odreeni pod-ciljevi trebaju postii. Nadalje, trebaju se planirati alternative, odnosno alternativni skup radnji (alternativni plan) u sluaju ako orginalni plan ne funkcionie, ili ak se moe definisati alternativni cilj ako orginalni cilj koji nije dostian.Shematski prikaz procesa planiranja prikazan je na slici 4.1.

36

Slika 4.1: Proces planiranja, definiranje ciljeva, akcija i alternativa

Cilj planiranja nije samo definirati poetne mrene ciljeve, treba takoer osigurati promjenjive ciljeve jer planiranje mree je kontinuirani proces koji traje cijeli ivotni vijek mree. Na primje prije pokretanja mobilne mree sav rad je usmjeren na procjenu kako mrea treba izgledati, a poslije pokretanja mree korisnikova ponaanja e odluiti pravac razvoja mree. Najzahtjevnija zadaa jeste skupiti sve potrebne podatke za planiranje rada i donoenje odluka o razvoju mree, koje se temelje na svim ovim procjenama, zahtjevima operatora i pretpostavci buduih trokova. Procjene trokova su obino vrlo osjetljive na promjene u osnovnim pretpostavkama i presudno je da se sve pretpostavke ukljuuju u razvojni plan mree. Slika ispod pokazuje probleme sa kojim se 3G distributeri i operatori suoavaju u poetku razvoja mree.

37

Slika 4.3: Problemi sa kojim se distributeri i operatori suoavaju u poetku razvoja mree U slijedeim poglavljma dacemo opis procesa planiranja.

4.2 Pregledprocesaplaniranjabeinihmrea

Proces planiranja beinih mrea se sastoji od nekoliko faza sa definiranim inputima i outputima. Svaka faza koristi outpute prethodnih faza i proizvodi outpute za naredne faze. Na slici 4.2 je predstavljen pregled procesa planiranja sa fazama projekta (lijevo) i outputima faza (desno).

38

Slika 4.2 pregled procesa planiranja beine mree U daljem tekstu ukratko opisujemo svaku od faza mrenog planiranja. Definiranje zahtijeva Na poetku procesa planiranja moraju se definirati zahtjevi npr.: oekivani broj korisnika za svaki tip servisa, prostorna distribucija korisnika (hot spot take, putevi, brzina, kretanje, pravac itd) i privremeno ponaanje (sat zauzea, broj poziva i sesija, trajanje poziva i sesija itd). Ovi podaci se onda transformiraju u precizno pokrivanje (minimalni kvalitet signala) i zahtjeve kapaciteta (broj korisnika koje treba opsluziti) koji se koriste dalje za nominalno planiranje elija. Ovi podaci se dobiju iz odjela za marketing (istraivanje trita i predvianje) kao i iz postojeih mrea. Ova faza se dalje razmatra u poglavlju broj 2. Nominalno elijsko planiranje Cilj nominalnog elijskog planiranja jeste da se utvrde potencijalne pozicije za sajt koje mogu ispuniti zahtjeve za pokrivenost i kapaciteta. U ovoj fazi trebaju se koristiti alati

39

za mreno planiranje koji imaju digitalne mape podruja za koje se vri planiranje. Alati omoguavaju vizuelno planiranje i kontrolu, npr. moemo provjeriti da li je postignuta eljena pokrivenost i kapacitet i pomoi da utvrdimo optimalne pozicije sajta. Output ove faze je nominalni elijski plan, sa preporuenim pozicijama sajtova, koji se onda koristi u narednoj fazi: Obilazak sajta i akvizicija. Nominalni elijski plan radi odjel za radio planiranje.Ova faza se dalje razmatra u poglavlju 2. Obilazak sajta i akvizicija Zadatak obilaska sajta i akvizicije je da se odaberu i pribave neki (svi) sajtovi koji su prethodno odabrani u nominalnom planiranju elija. Na kraju tehnikog obilaska sajta, ininjer radio planiranja i ininjer planiranja prijenosa moraju provesti dodatnu provjeru sajta na alatu za planiranje (ako je neophodno), aurirati alat za planiranje i bazu podataka projekta i dovriti izvjetaj o tehnikom obilasku sajta.

4.3 Preduslovizadizajnmobilnemree

Dobijanje eljenih informacija za mreni plan je najvaniji dio u izgradnji trokovno efektivne kvalitetne mree. Na alost, neki od neophodnih podataka su povjerljivi i ne samo to, nego moemo samo pretpostaviti kakav e biti mix mobilnih usluga i njihovo koritenje. U okruenju gdje operatori trebaju opsean dizajn i redizajn u kratkom vremenskom okviru, postoji puno toga oko ega se voditi rauna. Drugi davatelji usluga tvrde da daju bolju pokrivenost sa manjim brojem sajtova, operatori tvrde da su proizvodi drugih proizvoaa superiorniji, a proizvoai obeavaju sve samo da postignu deal. Povrh svega, vremenske tabele nastavljaju da se mijenjaju, ali naravno, datum putanja mree u rad ostaje fiksan. Za proizvoaa najgora stvar je da onda kada dobije ugovor, mora napraviti mreu koju je obeao. Za poetni mreni (razvojni) plan je potrebno mnogo razliitih informacija iz razliitih izvora. Ovo predstavlja neiscrpnu listu potrebnih podataka:

40

Poslovni plan operatora Ovaj plan bi trebao definirati kakvu vrstu usluge operator planira obezbijediti, kako e se te usluge implementirati i koliko novca je potrebno za ukupni razvoj. Nekada su ove informacije javno znanje, a nekada dobro uvana tajna. Tehniki dio poslovnog plana Ovaj dio bi trebao sadravati eljenu pokrivenost, kapacitet, kvalitet, osobine, mix usluga i plan korisnikih zahtjeva. Radio licence Ovaj dio obino sadri podatke o potrobenom kapacitetu, da bi se na osnovu toga odredio broj potrbenih frekvencija. Licence za frekvencije se nabavljaju kod ovlasteng regulatora, pri cemu se mora voditi racuna o zakonskim specificnostima zemlje, potrebnoj dokumntaciji, rokovima za podnosenje dokumentacije i dobijanje licence itd. Finansijski plan operatora Ovaj plan bi trebao dati smijernice kako bi razvoj trebao napredovati. Bilo kako bilo, obino operatori ne ele dijeliti ove informacije. Mnogo UMTS mrea su finansirane od strane davatelja usluga i takve informacije bi mogle pomoi mrenim planerima da procijene tempo razvoja. Dokumenti o analizi rizika operatora Ovi dokumenti pokazuju gdje e biti uska grla i rizini put projekta. esto je akvizicija sajta na kritinom putu, to znai da e RF planiranje sajta promjeniti neke od eljenih sajtova. Bilo kako bilo, tehniki gledano kapacitet vazdunog interfejsa je obino ograniavajui faktor mrenog kapaciteta tako da bi planiranje razvoja mree trebalo biti poeto od te take. Izvjetaji savjetnika

41

U proteklih nekoliko godina, operatori su esto traili od konsultanata, da naprave izvjetaje sa roll-out (razvojnom) analizom. Iako te informacije brzo zastarijevaju, ti izvjetaji mogu imati neke korisne injenice. Operatorske interne studije mobilnog koritenja Informacije o mobilnom koritenju su vrlo korisne i mogu odrediti gdje e 3G

korisnici, te kljuni korporativni klijenti vjerojatno biti. Takoer, dali e se 3G mree koristiti kao platforme za druge beine tehnologije. Profili koliine mobilnog saobraaja i informacije o rasporedu preplatnika su potrebni za simuliranje optereenja mree. Vladine statistike Vladini izvori mogu pruiti statistike o vrsti populacije i informacije procjenu budueg koristenja mobilne komunikacije u razliitim podrujima. U stvarnom ivotu sve ove informacije su saete u operatorskom zahtjevu za ponudom. To obino zahtijeva procjenu koliko lokacija baznih stanica svaki mreni provajder misli da je potrebno kako bi osigurao mreu . Operater obino trai distributera koji e garantirati nivo pokrivenosti za odreenu razinu optereenja, koristei minimalni broj baznih stanica i trokova. Distributeri se moraju obvezati tim podacima ak i kada je veina sajtova tek trebada bude pribavljena, te se moraju pridravati nekih parametara koji e biti definirani kasnije. Od distributera se oekuje da da odgovor u vrlo kratkom vremenu s ogranienim informacijama, pa je lako uoiti zato kvalitet mree nije naj vaniji faktor u poetnom planiranju. Postoji tendencija da operatori koriste ovu taktiku kako bi dobili najniu moguu poetnu ponudu od distributera. Iskusni planer mree moe napraviti "brz i neist" oblik zahtjeva za mrenim baznim stanicama sa samo nekoliko parametara. Najvaniji parametri za poetni razvoj su: Zahtjevi za kapacitetom planirani broj korisnika i nivo koritenja usluge u svakom podruju mree (sa proraunom kapaciteta BTS sajta) treba biti poznat da bi dobili potreban broj baznih stanica za eljeni kapacitet. kao to je

dohodak, raspodjela bogatstva, oporezivanja, navike troenja i sl., koje su korisne za

42

Zahtjevi pokrivenosti proraun link budget-a za usluge visoke brzine prijenosa, kako bi se procijenila potrebna koliina baznih stanica u svakom mreom podruju, da se dobije ukupna koliina baznih stanica za eljenu pokrivenost. U svakom mrenom podruju, treba uzeti vei kapacitet ili pokrivenost baznih stanica za to podruje, a zatim sastaviti sva podruja da bi smo dobili ukupni broj. Da bi smo dobili konaan broj potrebnih baznih stanica, koristi se sljedea formula: Dodati 10% vie kvalitetnih sajtova radi osiguranja specijalne pokrivenosti ili dominantnog posluitelja u tekim ili vanim podrujima - tuneli, mostovi, izlobeni i sportski dogaaji, trgovaki centri, zrane luke, veliki hoteli, visoka zgrada, zdravstveni domovi i vaterpolo klubovi ! Dodati dodatnih 10% vie sajtova za pokrivanje rupa, jer nije mogue pribaviti sve planirane sajtove U tom vremenu prodajni tim e vam rei da je va plan za 30% skuplji, tako da ete morati smanjiti 30% trokova baznih stanica (i 40% od svog budeta nabavke). Ukupni rezultat e vam rei koliko je sajtova potrebno da se napravi poetna mrea..

43

4.4 Planiranjepokrivenosti

"Ako sam vidio dalje od drugih, to je zato to sam stajao na ramenima divova." Isaac Newton
4.4.1 LinkBudget

Prvi korak u planiranju pokrivenosti je Link Budget proraun, na primjer odreivanje maksimalnog path loss-a na radio interfejsu koji jo uvijek omoguava prihvatljivu kvalitetu signala na prijemniku. Relevantne varijable za Link budget su shematski prikazane na slici 5.1.

Slika 5.1. Link budget varijable

U nastavku emo pokazati primjer prorauna link budget-a iz UMTS-a koji poinje iz uplink, smjera (UMTS foruma). UL je obino ograniavajui faktor u beinim komunikacijama, jer mobilna stanica ima puno manje raspoloive snage od bazne stanice, dalje uplink interferencije (um od drugih mobilnih stanica) su jo jedan ograniavajui faktor u CDMA sistemima.Primjer prorauna link budget-a se nalazi ispod u tabeli 5.1.

44

UMTS UL Link budget primjer, (c) UMTSWorld.com TX Max mobilna snaga = 0.125W (dBm) Gubitak od tijela dobitak antene (dB) EIRP (dBm) RX BTS Gustoa buke (dBm/Hz) = Toplinska gustoa uma + BTS slika uma RX snaga uma (dBm) = -168x10*log(3840000) Margina smetnje (dB) RX snaga interferencije (dBm) = 102.2/10)) um i interferencija (dBm) = 10*log(10((-102.2)/10)-10(-102.2/10)) Obrada dobitka (dB), 144k govor = 10*log(3840/144) Zahtjevani Eb/Noza govor (dB) Dobitak antene (dBi) Kablovski i konektorski gubitci (dB) Brza feding margina (dB) = sporo mobilno kretanje RX osjetljivost (dBm) Totalni dostupni path loss (dB) Dimenzionisanje Duga normalna feding margina (dB) Unutranji / u vozilu gubitci (dB) Njeni hendover dobitak (dB) Rub elije cilj irenja gubitaka (dB) Okamura Hata elijski raspon (km) L=137.4+35.2log(R) 7 0 3 136.4 0.94 -99.2 14.3 5 19 2 4 -121.4 140.4 -168 -102.2 3 10*log(10((-102.2+3)/10)-10(- -102.2 21 2 19

45

Pokrivenost heksagona podruja pokrivanja (km2) Pokrivenost preklapanja za hendover (%) Potrebna predgradska zona pokrivenosti (km2) Potrebna predgradska pokrivenost stanica Tabela 5.1: Primjer Link Budget prorauna U nastavku je dato kratko objanjenje za neke pojmove u tabeli 5.1 :

2.3 20% 200 105

1. Polazna taka za proraun link budgeta je definirati potrebne brzine prijenosa podataka u svakom mrenom podruju i Eb/No ciljeve (Energy per Bit to Noise power density ratio -- energije po bitu / odnos uma i gustoe snage ). Obino operator definie ove parametre unaprijed, ali simulacijski alati mogu biti koriteni za odabir potrebnog odnosa Eb/No. Za svako od geografskih podruja, odnos Eb/No bi trebao biti u skladu sa zahtjevima usluga, faktora uitavanja sistema, procjenjene brzine mobilne stanice, razliiti penetracijski gubitci, pouzdanost pokrivenosti i koritena fade margina. Na primjer, iz simulacija link nivoa se moe dobiti waterfall krivulja koja je ista kao ona na slici 3.2. Na osnovu krivulje i BER zahtjeva za uslugu, moe se dobiti odgovarajui CIR-prag (uzimajui u obzir faktor propagacije) ili Eb/No za uslugu. 2. Sljedei korak je prikupiti podatke koji su specifini za davatelja usluga kao to su izlazna snaga BTS-a, oblik uma na prijemniku, definirani koriteni kablovski sistemi (to je deblji kabal, skuplji je za instalaciju), koriteni tipovi antena, koriteni inteligentni antenski sistemi u specifinim podruijima, mogua dodatna linijska pojaala, koriteni diverziteti (poput antene, polarizacije, prijemnika) itd. 3. UMTS standardi definiraju nivo mobilne snage, brzinu ipova i dobitke procesa. Dobitak soft handover i gustina termalnog uma su isti u svakom UMTS sistemu. Obje strane treba da se usaglase o propagacijskim modelima nakon drive testova. 4. Margine za interferenciju i feding mogu se procijeniti na osnovu stvarne mree ili simulacija. Margine se mogu raunati pod pretpostavkom odgovarajue raspodjele vjerovatnosti (recimo Rayleigh za brzi feding i long-normalna za spori feding i

46

interferenciju) i praga koji se ne smije prei za odreeni porocenat vremena (obino 90 95 %). 5. Neke od komponenti u link budget-u su specifine za sistem, kao to je dobitak procesiranja to je rezultat propagacije signala i soft handover dobitci koji su rezultat makro diverziteta (mobilna stanica moe biti povezana na vie od jedne BS). Ovi dobici su samo dostupni u 3G(UMTS), a ne u 2G(GSM) niti u 4G(LTE). Imajte na umu da je ovo samo primjer raunanja link bugeta. Vrijednosti za stvarne mree mogu se puno razlikovati ! Iz maksimalnog path-loss-a izraunatog u link-bugetu, moemo odrediti maksimalni prenik elije.Na primjer, koritenjem jednostavne formule za izraun path-loss-a (5.1) Gdje je radius elije (R) moemo izraunati izraunati podruje pokrivenosti elije. Treba uzeti u razmatranje preklapanje elija.Veina mrenih planera se slae da bi preklapanje trebalo biti 20 do 30 %, ali to se direktno odraava na trokove izgradnje. Nakon toga mogu se izraunati zahtjevi za baznu stanicu za svaki tip podruja. Potrebno je primjetiti koliko je broj sajtova osjetljiv na varijacije propagacijskog modela i preklapanja elija. U nastavku istraujemo razliite modele za mobilnu radio propagaciju.

4.4.2

Propagacijskimodeliimodeltuning

Cilj

model

tuning-a

(podeavanja

modela)

je

dobiti

formulu

(obino sofisticiraniju nego (5.1) koja se nalazi iznad) za proraun path-loss-a u alatu za planiranje. U alatima za planiranje rauna se samo path-loss dok se dugotrajni i katkotrajni feding razmatraju kao odgovarajue margine (recimo 10-20 dB) u link bugetu. Za derivacije modela se koriste tri metode: statistika, deterministika i poludeterministina.

47

- Statistike metode (koje se nazivaju jos i stohastike ili empirijske) se temelje na izmjerenim i usrednjenim gubicima tipinim klasama radio kanala. Prednost je da su jednostavne, ali i manje precizne nego deterministiki modeli. - Deterministike metode se temelje na proraunu (diferencijalnih) jednaina koje opisuju fizike zakone propagacije valova (kao to su Maxwellove jednaine). One su tanije i pouzdanije u predvianju path-loss-a od empirijskih metoda, ali i skuplje u smislu napora u proraunu, a zavise od detaljnog i preciznog opisa svih objekata u prostoru propagacije, kao to su zgrade, krovovi, prozori, vrata i zidovi (koje je teko dobiti). - Polu-deterministika metoda kombinira dvije predhodno opisane metode (kao to je Walfisch -Ikegami model,) i to je najee birana metoda u gotovo svim savremenim alatima za planiranje. U nastavku emo ukratko opisati neke formule za proraun path-loss-a. 4.4.3 Gubiciuslobodnomprostoru

Gubici u slobodnom prostoru (L u dB) izmeu izotropnih antena izraunavaju se prema sljedeoj formuli: (5.2) Gdje f oznaava radnu frekvenciju u MHz, a d je udaljenost izmeu predajnika i prijemnika.

4.4.4 OkomuraHataModel

Okomura-Hata model je empirijska formula path-loss-a koja je izvodena od strane Hata-e prema mjerenjima Okomure:

(5.3)

48

Formula je primjenjiva u urbanim podrujima za makro-elije sa parametrima u rasponima: Radna frekvencija: 150 - 1500 MHz Visina odailjaa: 30 - 200m Visina prijemnika: 1 - 10m Udaljenost izmeu odailjaa i prijamnika: 1 do 20 km. Gdje je hbs efektivna visina BS-a i (hms) je faktor korekcije sa sljedeim vrijednostima: Za otvorena podruja, predgraa, gradove srednje veliine: (5.4)

za velike gradove:

(5.5)

(5.6) korekcije za ruralno i otvoreno podruje su takoer odreene sa:

(5.7)

(5.8) Okomura-Hata formula ima nekoliko ogranienja. Na primjer profil terena izmeu odailjaa i prijemnika ne uzima se u obzir ofseti klatera, visine i difrakcije. Osim toga, lokalni efekati oko prijemnika, kao to je refleksija ili efekat sjene su zanemareni.

49

Kako bi se uklonila neka od navedenih ogranienja i poveala fleksibilnost, u modernim alatima za planiranje se koristi modificirana Okomura-Hata formula. U nastavku je ona i opisana.
4.4.5 OpaOkamuraHataformula

U modernim alatima za planiranje Okomura-hata formula je generalizovana (koristei promjenjivih parametara umjesto fiksnih koeficijenata) i proirena (dodavanjem dodatnih uvjeta kao to su gubici difrakcije i clutter gubicima). Primjer ope Okomurahata formule je dat u nastavku:

(5.9) Gdje je: L-pathloss u dB K1-konstantni pathloss offset, sveobuhvatnog termina log (frekvencija) (dB) K2-faktor multipliciranja za log(d); nagib K3-Okomura-Hata korektivni faktor za efektivnu visinu mobilne stanice K4-faktor mulipliciranja za log (hms) (dobitci nastali zbog visine mobilne stanice) K5-faktor mulipliciranja za log(heff) (dobitci nastali zbog visine antene) K6-Okomura-Hata tip faktora multipliciranja za log(heff)log (d) K7-faktor multipliciranja za raunanje difrakcije Kclutter-faktor korekcije clutter-a (dB) d-udaljenost izmeu odailjaa i prijemnika (km) heff-efektivna visina antene bazne stanice (m) hms-visina mobilne stanice (m) Diffr-gubitak difrakcije (dB)

50

Difrakcija se izraunava koritenjem Fresnelove formule za odnos energije poslije (E) i prije (E0) prepreke (aproksimiran na ivici):

(5.10) a je:

(5.11)

Koriteno za proraun geometrije na slici 5.1.

Slika 5.1: Izraunavanje geometrije za ivinu difrakciju Za izraunavanje path-loss-a preko nekoliko prepreka moe se koristiti metod (Bullington) ekvivalentan metodi knife-edge (vidi sliku 5.2.), ili neki drugi modeli (kao to je Epstein-Peterson) ili neka kombinacija navedenih.

51

Slika 5.2: Ekvivalentni model ivici u skladu sa Bullington-om

Zadatak model tuning-a je da se odrede koeficijenti K1-K7, tako da je standardna devijacija izmeu izmjerenih podataka i vrijednosti izraunatih pomou formule bude to je mogue manja (obino 7-8 dB), a srednja vrijednost greke bi trebala biti 0. Standardna devijacija (s) greke definisana je na nain:

(5.12)
gdje je N broj taaka mjerenja, yi je izmjereni path-loss na taki xi i L(xi) je izraunati path-loss u skladu sa generalizirnom Okomura-Hata formulom spomenutom ranije. Srednja vrijednost greke je definisana na slijedei nain:

(5.13) Koristei ranije navedene definicije moemo rei da je zadatak model tuning-a :

52

Odrediti koeficijente K1-K7 tako da je S minimizirano pod uslovom da je M=0. Ovi moderni alati za planiranje podravaju model tuning gdje se koeficijenti K1-K7 (ili neki od njih) automatski mijenjaju sve dok znaajnije poboljanje standardne devijacije vie nije mogue . Druga mogunost je da se koeficijenti mijenjaju runo koritenjem nekih heuristikih procedura poput: 1. Izabrati poetni model koji najbolje odgovara relevantnom podruju, 2. Eliminirati neinformativne mjerne take (znaajno odstupiti od normalne pokrivenosti ili otii izvan granica osjetljivosti prijemnika, 3. Ukloniti opstruirane zone i optimizirati Kclutter (i neznatno K1, K2) 4. Ukloniti samo neopstruirane mjerne take tj. ukloniti LOS (Line Of Sight) i optimizirati K7 faktor difrakcije, 5. Ukloniti brisanje LOS i NLOS taaka: Provjeriti rezultate analize za cijeli rutu mjerenja.

Sljedea pravila treba pratiti pri runom mjenjanju K1-Kt koeficijenata: K1-faktor za 1800 MHz je proiren sa dodatnih 3 dB potujui COST231 preporuku za podruja metropola. K5 i K6 faktori, koji predstavljaju ponderiranje (teinski utjecaj) visine antene BS i njihov efekat na nagib u Okomura-Hata formuli treba biti mjenjan to je manje mogue, jer bi u protivnom bilo teko primjeniti isti model na druga podruja. K7 faktor je samo manji procenat oekivanog gubitka difrakcije, poto se koristi Epstein-Peterson algoritam difrakcije koji izraunava visoke gubitke. K3 i K4 faktori utjecaja visine mobilne antene na pathloss se stavljaju na nulu. Prije nego ponemo model tuning moramo izvesti odreena mjerenja, jer u protivnom model tuning nije mogu. Procedura mjerenja sastoji se iz sljedeih zadataka: izbor site-a,

53

izbor puta (rute), dodatna obrada podataka. Prilikom izbora site-a treba voditi rauna o slijedeem: Treba preferirati reprezentativne ili tipine BTS site-ove Site-ovi trebaju biti locirani u i oko podruja u kojem e se koristit predvieni model Koristiti site-ove sa ravnim krovovima i dovodom struje (po mogunosti site-ovi sa BTS opremom na krovu) tako da se mogu postaviti stubovi i oprema. Visina odabranog site-a treba predstavljati visinu zraenja mree. Minimalna visina antene odailjaa treba biti takva da su 3 dB vertikalnog dometa bez ometanja od zgrade Za svaki model je potrebno je najmanje 5 do 7 survey site-ova Za izbor rute ili puta se treba pobrinuti za sljedee: izbjei podruja na kojima je mogue blokiranje antene ruta treba pokrivati onoliko puteva koliko vremenski okviri dozvoljavaju djelimino koristiti iste rute za razliita survey-e (nadzore, nadgledanja) tipino se testira podruje veliine 2-3 radiusa elije ruta treba ukljuivati razliite terenske varijacije. Ruta bi trebala omoguiti prikupljanje dovoljnog broja mjerenja u svakom clutteru Treba pokriti i LOS i NLOS U urbanim podrujima treba uzorkovati razliite uline orijentacije Testirani podaci moraju biti rasporeeni po razliitim udaljenostima i razliitim pravcima planiranog podruja; Testne rute razliitih testnih stanica se po mogunosti trebaju preklapati; Testne rute trebale bi izbjegavati autoceste, brze ceste, iroke magistrale i podruja u sjeni visokih zgrada; Testne rute trebale bi imati oblik poput "8" ili spiralni oblik koji okruuje (prema vani ili prema unutra) okolne testne stanice,.

54

Konano, dodatna obrada podataka razmatra sljedee. GPS podeavanje: o prilagoavanje geografske irine i duine testiranih podataka kako bi se spojili sa digitalnom kartom o provjeriti da se testne rute na digitalnoj karti poklapaju sa odgovarajuom ulicom Filtriranje podataka: o Treba filtrirati podatke kojima nedostaju informacije o vremenu, gegrafskoj irini ili duini o Filtrirati podatke ija je snaga signala vea od 40 dBm ili manja od -130 dBm Geografsko usrednjavanje: o ucrtati sva podruja testiranja u mreu, ije su granice due od 6 metara o izraunati aritmetike sredine svih podataka distribuiranih u svakoj mrei, te posmatrati sredite ove mree kao novu taku lokacije Izraunavanje path-loss-a. nakon geografskog usrednjavanja treba ukloniti uticaj antene, te povratne informacije o nizu gubitka i penetracijski gubitak.

4.5 Nominalnoplaniranje

Prvi korak u planiranju pokrivenosti je stvaranje preliminarnog plana, temeljenog na izraunatom broju baznih stanica, iz faze dimenzioniranja, koji je dogovoren sa operatorom. BTS (base transceiver station) lokacije su teoretske u ovoj fazi, jer one nisu provjerene na terenu. Koritenje omni i/ili sektorskih antena je dio strategije planiranja. Omni antenske elije mogu biti koritene u ruralnim ili drugim rijetko naseljenim podrujima, gdje nema zahtjeva za velikim kapacitetom. Kao to je navedeno prije, pokrivenost u preciznoj lokaciji je lake omoguiti koritenjem baznih stanica sa sektorskim antenama.

55

Sljedei korak je poeti traiti stvarnu lokaciju za baznu stanicu, to je zadatak tima za akviziciju (acquisition team). Pronalaenje optimalne BTS lokacije, je kljuan, ali kompliciran zadatak. Ono to ovaj zadatak ini kompliciranim su mnogi praktini zahtjevi i posebno prenos koji treba biti ugovoren. Kada je stvarna BTS lokacija pronaena, preliminarna/poetna lokacija se mjenja i plan se aurira i elijsko podruje pokrivanja se ponovo izraunava koristei nove parametare. Ovo se izvri za sve poetne/preliminarne BTS lokacije, pronau se stvarne BTS lokacije i preraunava se podruje pokrivenosti. Normalno plan je podijeljen na manje segmente, a svaki (segment) se sastoji od nekih baznih stanica koje se nalaze u neposrednoj blizini. Segmenti (cluttersi) se obino biraju prema slinim uvjetima propagacije - pa esto imamo sljedee clutterse/segmente: Urbani Sub-urbani Ruralni ume Jezera Itd. Segment se moe iscrtati na karti kao geografsko logiano podruje, sa odreenim baznim stanicama unutar podruja. Cilj je pronai stvarnu BTS lokaciju, segment po segment i finalizirati preliminarni/poetni plan pokrivenosti jednog podruja na vrijeme. Pri traenju stvarne lokacije bazne stanice vano je postii planirane zahtjeve. Pokrivenost i zahtjevi za kapacitetom moraju biti postignuti sa stvarnih BTS lokacija. Tokom nominalnog planiranja se mogu koristiti sljedea pravila (rules of thumb): Prvo pokrivenost: regularno rasporediti bazne stanice u clutter-u kako bi se omoguila najbolja pokrivenost sa minimalnim brojem baznih stanica. Prvo kapacitet :Prvo pokuati alocirati bazne stanice u podruja sa najveom gustinom prometa kako bi se omoguio najvei kapacitet sa minimalnim brojem baznih stanica.

56

Naravno, kombinacije gore nevedenih heuristikih pravila mogu da se koriste prvo da se obezbijedi kapacitet u najguim oblastima i pokrivenost u ostatku planiranog prostora. Prilikom izraunavanja pokrivenosti elije pomou alata za planiranje, opseg prorauna treba da bude irok, posebno zato to procjena interferencije mora da bude precizna. Uobiajni nain da se prikae izraunata pokrivenost za odreene oblasti jeste da se vidi kompozitni prikaz sa odreenim pragovima (vidjeti sliku 5.3). U ovom tipu prezentacije je lako vidjeti mogue praznine u oblasti pokrivanja .:

Slika 5.3: Primjer podruja pokrivenosti elije u alatu za planiranje Suprotna situacija, kada je preklapanje oblasti izmeu elija suvie veliko,takoer moe biti ispitana. Finim podeavanjem parametara planiranja unutar datog opsega moe se osigurati popunjavanje praznina pokrivenosti i smanjiti nepotrebna preklapanja, npr BTS izlazna snaga ili visina antene, pravac ili donji nagib antene se mogu promijeniti. Jo jedan koristan nain da se prikae pokrivenost je karta dominacije. U ovoj prezentaciji svaka elija ima odreenu boju, koja se koristi da pokae gdje ova elija ima dominantnu pokrivenost. Pragovi pokrivenosti se stoga ne koriste u ovoj prezentaciji. U praksi granice pokrivenosti nisu striktne, zbog handover margine (granice). Prilikom naputanja

57

dominantnog podruja jedne elije, druga elija poinje biti dominantna handover se vri samo kada je pokrivenost druge elije bolja od handovera margin (granice). Stoga je mobitel jo uvijek za kratko vrijeme spojen na prvu eliju, a druga elija je ve dominantna. Teorijski proraun pragova pokrivenosti je objanjen ranije. Pragovi pokrivenosti su nain da se analizira pokrivenost podruja u fazi planiranja i da se usporedi sa zahtjevima planiranja. Stoga je korisno postaviti pragove pokrivenosti koritene u alatima planiranja u skladu s ciljevima planiranja. Ponekad se thershold-i (pragovi) koriteni u ispisima odvojeno dogovaraju sa operatorom kako bi se lake usporede razliite verzije. Takoer moe biti nekoliko setova thershold-a (pragova), s prvim koji daje thershold-e (pragove) za sve morfoloke vrste u tom podruju. Takoer gu postojati thershold-i (prag) za razliite vrste prijemnika, u skladu s definiranim MS klasama. Jedan thershold (prag) je postavljen da ilustrira pokrivenost u zatvorenom prostoru, kao npr zgrada i automobil, i sl., a gubici penetracije se uzimaju u obzir. Paljivo planiranje pokrivenosti je vano jer potie opreznost tokom procesa mrenog planiranja. Tanost plana pokrivenosti je suma vie faktora. Rezolucija karte i njena tanost utiu na model propagacije, kao i tanost mjerenja model tuninga. Vani faktori u fazi planiranja pokrivenosti su tanost parametara link budgeta, BTS koordinate i drugi parametri planiranja pokrivenosti. Mjerljivi parametri link budget-a, gubici na kablovima i BTS snaga moraju biti verificirani s mjerenjima, kada je to mogue. Parametri moraju biti verificirani, tako da se isti brojevi koriste od planiranja do stvarnog BTS-a. Koordinate mjerene za stvarni BTS tokom traenja site-a su bitne jer se koriste za planiranje pokrivenosti u alatu za planiranje. Parametari izgradnje vezani za antene su bitni kada govorimo o pitanjima tanosti, stvarnoj visini antene i njenom usmjerenju.

58

4.6 Selekcijasitea

Nakon to je zavreno nominalno elijsko planiranje, poinje potraga za site-ovima. To je zadatak tima za site survey i obezbjeivanje site-a, kao i odabir i osiguravanje siteova u svakom podruju pretrage prema slijedeim kriterijima: Radio pokrivenost treba biti dobra, nema prepreka u blizini potencijalnih antena Prijenosni kablovi nisu predugi Trokovi gradnje na site-u nisu previsoki Pristupi site-u su relativno lahki Troak iznajmljivanja nije previsok Implementacija relativno jeftina

4.7 Detaljnoelijskoplaniranje

U ovoj fazi site-ovi steeni tokom faze odabira site-ova, se koriste u alatima planiranja da se utvrdi da li se moe postii dobra pokrivenost. Ako to nije mogue sa steenim site-ovima, treba nai nove site-ove dok zadovoljavajua pokrivenost ne bude dobivena. Kod kompliciranih situacija planiranja postoji nekoliko naina da se pobolja pokrivenost. Te trikove je najbolje koristiti tokom faze planiranja, jer je komplicirano i skupo to uiniti kasnije. Ti trikovi ne umanjuju vanost paljivog planiranja, jer ne postoji nain da se pronae bolja lokacija za pogreno smjetene bazne stanica, osim da se promijeni u bolju poziciju. Jedna od metoda kako bi se poboljala pokrivenost je optimizirati parametre link budgeta u datom dometu , koristei to vee BTS snage i imati (antene gain) antene sa velikim dobitcima. Druga metoda je da se koristi dodatni hardver za poboljanje pokrivenosti.

59

Pojaiva (booster) pojaava BTS prijenos i na taj nain jaa downlink. Pojaivai sa tornjem jaaju uplink dajui vie osjetljivosti BTS-u i omoguavaju prijem slabijih signala. Vano je ispuniti zahtjeve pokrivenosti i kapaciteta, ali u isto vrijeme planiranje mora ciljati ista podruja elijske dominacije. Snagu BTS-ova i visinu antena treba uzeti u obzir i koristiti nagibe kada je to mogue (elektrina i mehanika). Kao to je ve spomenuto, u fazi planiranja izraunavanje dometa pokrivenosti mora biti opirno kako bi se otkrile ometajue refleksije. Daljnji korak je dimenzionisanje planiranih siteova prema zatjevima kapaciteta.

60

4.8 Planiranjekapacitetaidimenzionisanje
4.8.1 Prometnizahtjevi Broj instaliranih primopredajnika limitira teoretski kapacitet mobilne mree. U CDMA sistemima osim broja kodova, interferencije odreuju kapacitet sistema. esto se kae da CDMA sistemi imaju meke kapacitete, tj. Kapacitet se degradira s poveanjem interferencije. To komplicira procjenu kapaciteta podruja mree. Kao to je opisano u poglavlju 5 link budget se koristi za izraunavanje maksimalnih doputenih path-loss-a i maksimalne veliine elije. Link budget u UMTS ukljuuje interferenciju margin , to je ustvari poveana razina uma, uzrokovana je veim optereenjem u eliji. Tako poveanjem optereenja elije, pokrivenost elije postaje manja. Tako su pokrivenost elije i dimenzionisanje kapaciteta povezani. Ovo je nain kako su dimenziosnisanje kapaciteta i pokrivenost elije spojeni. Planiranje kapaciteta sistema je podijeljeno na dva dijela: 1. Prva stvar je da se utvrdi jedan kapacitet primopredajnika i stranice. Izraunati kako se umovi poveavaju,kako se optereenje stanice poveava koje je izvan opsega ove stranice, ali unutarelijski um, Eb / No zahtjevi, planirana brzina prijenosa podataka, vjerovatnoa pokrivanja, faktor aktivnog koritenja zranih resursa, interference margin i dobici (gains) procesiranja su potrebni za priblino odreivanje kapaciteta primopredajnika i site-a. Ovisno o vrijednosti parametara, planirani kapacitet primopredajnika je obino od 400 kbit / s do 700 kbit / s po primopredajniku. 2. Drugi dio procesa je procijeniti koliko mobilnih korisnika svaka stanica moe sluiti. Kada kapaciteta stanica i profili pretplatnikog prometa postanu poznati, zahtjevi baznih stanice mogu se izraunati. Procjene se mogu obaviti u erlanzima po pretplatniku ili kilobitima po pretplatniku. Pruatelj usluga ima alate za

61

simulaciju i testiranje parametara sistema i za grube procjene. Velika koliina podataka potrebna je za sveobuhvatno dimenzioniranje mree, broja pretplatnika i procjenama rasta, promet / korisnik / sat najveeg zauzea / geografskog segmenta i zahtjevana propusnost ukljuujui i mixeve usluga za npr geografske segmente.

Slika 6.1: Svaka vrsta prometa mora se procijeniti za proraun kapaciteta.

4.9 Kodnoifrekvencijskoplaniranje
4.9.1 PlaniranjefrekvencijauGSMu

Spektralna djelotvornost je kljuna u TDMA baziranim mreama. Frekvencija je resurs koji je ogranien i skup, tako da bi se trebao uinkovito koristiti. Planiranje frekvencija je postupak koji je nuan jer svaki put postaje tee pronai nove frekvencije za integriranje novih site-ova. Naime, dok se optimizira, mrea i dalje se nastavlja iriti s dodatkom novih site-ova. Zato frekvencijski plan, iako je dio procesa planiranja, takoer pripada u fazu optimizacije. Planiranje frekvencija je sposobnost koja je obvezna vjetina za dobro mrene optimizatore. Ona se temelji na dobro utvrenim procedurama. No, terenska znanja su takoer potrebna, posebno za runo podeavanje.

Proces

62

Provedba frekvencijskog plana je ozbiljan zadatak koji ukljuuje nekoliko sektora. Na primjer, NWP tim je zaduen za proizvodnju radio parametara, NMS tim e implementirati novu bazu podataka, a tim za provedbu biti e dostupan da intervenie brzo na osjetljivim mjestima, gdje se pojave problemi. Uspjeh u provedbi frekvencijskog plana na podruju gdje djeluje vie operatora je izazovan zadatak. Dobra komunikacija je vrlo vana u tom sluaju. Jedno uinkovito rjeenje je da se koristi segmentacija frekvencijskog pojasa. Svakom operatoru je dodijeljena odvojen frekvencijski opseg koji se nee mijeati s drugima. Planiranje frekvencija u fazi optimizacije Uspostavljanje dobrog frekvencijskog plana sastoji se od dodjeljivanja frekvencija za svaki TRXs koristei optimalan nain. U tu svrhu, pravilno dizajniranje sektora je presudno. Zapravo, ideja je da se dodijeli ista frekvencija za sektore usmjerene u istom smjeru, a dovoljno daleko jedni od drugih da ne stvaraju smetnje. To znai u praksi da se prije planira podruje po podruje, nego site po site (prostor je skup od 4, 7 ili vie sites). Izvoenje novih planova frekvencija je operacija koja se ponavlja, a koja se odvija svaki put kada dodavanje novih site-ova dostigne odreena spektralna ogranienja. Na fazi pokretanja, operateri mogu rukovati odreenim brojem site-ova koristei irinu frekvencijskog opsega. Na taj nain privreni kanali mogu se pripisati svakom TRX-u. Ipak, u odreenom stupnju, frekvencijski hopping postaje nuan kako bi se interferencije rairile. Postoje dva naina frekvencijskog hoppinga: sinteza frekvencija (SFH) i base band hopping (BBH).

Base Band Hopping

63

BBH se sastoji od pridavanja fiksne frekvencije za sve TRXs, a zatim TCH prelazi iz TRX na TRX u istoj eliji. Ovakav nain planiranja hopping je vrlo teak, budui da je obavezno izdvojiti jednu odreenu frekvenciju po TRX. Osim toga, najvei broj moguih kanala za mobilne skokove je broj hopping TRXs. To donosi odreena ogranienja diverzitetu interferencije. Hardverski zahtjevi za BBH su udaljeno podeavanje kombinacija na razini BTS. Synthesised Frequency Hopping SFH je vie prikladan za zrele mree. To je lake planirati, jer hopping TRXs koriste mobilnu listu dodjela, tako da nema potrebe da ih planiramo. Meutim, to zahtijeva regularni inenjering za azimuths. Sastoji se od planiranja BCCH sloja, a zatim hopping parametara (hsn, Maio, itd.). SFH zahtijeva irokopojasni combiners koje imaju vei uneseni loss (gubitak). Detaljna metoda za planiranje SFH baziranih mrea je sada prikazana. BCCH strategija BCCH sloj je osjetljiviji na interferneciju od TCH kada se kanal prenosi kontinuirano u vremenu. Stoga, planiranje mora biti paljivo i sa najveom strogou. Zbog toga, BCCH i TCH opsezi su odvojeni. Povrh toga, ovisno o topologiji mree, BCCH opseg moe biti podjeljen izmeu razliitih konfiguracija site-ova. Na primjer, u podruju gdje je puno hotspot mikro elija postavljeno, a budui da su mikro i makro elijski mehanizmi za propagaciju razliiti, razumno je odvojiti spektre za dva sloja. Suprotno se dogaa za ne-mikro-gusta podruja, budui da isti opseg moe biti rezervisan za oba sloja sa viim prioritetom za makro i umbrella (kiobran) site-ove. BCCH strategija ovisi o tome hoe li se Synthesised Frequency Hopping koristiti ili ne. Kada se koristi SFH, iri opseg se moe dodijeliti BCCH-u jer TCH sloj koristi MAList ( mobilna dodijela lista) sluajnih atributa (interferencija diverziteta). Postoje dva glavna naina planiranja frekvencija: runi i automatski. Ovaj pododjeljak se bavi runom metodom, a sljedei pododjeljak o automatizacijskim alatima se bavi

64

automatiziranim nainom. Runa metoda je posebno opravdana kada je mrea dobro dizajnirana ( male udaljenosti intersite, redovna trisectorisation, homogene antene i BTS). Veina Evropskih operatora koristi 721 model, to znai distribucija od 21 frekvencije identino konfigurisanu na podrujima od sedam site-ova (vidi sliku 2.50). U tom sluaju, treba primjetiti da se kanali od 1 do 22, osim 19, koriste kako bi se izbjegle interferencije u susjednom kanalu 18. Za zone gdje je teko primjeniti ovaj model bez generisanja interferencije (reljef, more, visoka mjesta, mjesta sa nestandardnim azimutima, i drugo), preporuuje se da neki dodatni kanali budu rezervisani u cilju da se site-ovi podeavaju runo.

Slika 6.2 a)isti SFH BCCH; b) SFH BCCH sa interferencijom

Ovaj estokutni motiv ini se da daje dobre rezultate u teoriji i praksi kroz nekoliko projekata. Rune ispravke trebaju, meutim, napraviti prema polju ogranienja / znanja i alata za planiranje-simulirane interferencije. Teoretski gledano, ako se pretpostavi da u urbanom podruju meusobne udaljenosti oko 400m, radijus poziva se moe procijeniti da bude najblii ponovno koritenoj udaljenosti za jedan kanal. (6.1) Ova udaljenost je vrlo dobra za gustu mreu.

65

To vrijedi u urbanim i ruralnim podrujima, osim to se u ruralnim podrujima regularni dizajn ne potuje. Slijedi dizajn site-a ogranienja prihoda za operatora; site-ovi pokrivaju sela i gradove, bez obzira na teorijsku mreu. Zbog toga, u ruralnim podrujima planer mree mora koristiti joker frekvencije. Konfiguracija prikazana na slici 6.2 (b) prikazuje primjer koritenja opsega 1 do 21 (19 umjesto 20, 20 umjesto 21 i 21 umjesto 22). Nezaobilazne susjedne interferencije mogu se vidjeti izmeu 19 i 18 kanala.

TCH strategija U sluaju koritenja SFH, TCH sloju je dodijeljen set frekvencija zvanih MAList u 1/1 ( isti MAList za sve sektore) ili 1/3 (jedna razliita MAList za svaki od tri sektora) konfiguraciju. Kako se izraunava duina Malist u svakom sluaju? Proraun optereenja frekvencija je odgovor. Optereenje frekvencije = frakcijsko optereenje hardversko optereenje Gdje je Frakcijsko optereenje=broj hopping-a TRXs/MAList duina (6.3) Hardver optereenja=promet(Erl) u satu najveeg zauzea/broj TCH vremenskih slotova . (6.4) Openito preporuuje se da ne prelazi 30%-tno frekvencijsko optereenje za 1/3 model i 8% za 1/1 model. Stoga: duina MAListe 1/3 > (promet BH NBR preskok TRXs)/(broj TCH vremenskih slotova 0,3) (6.5) (6.2)

66

MAList duina 1/1 > (promet BH NBR preskok TRXs)/(broj TCH vremenskih slotova 0, 08). (6.6) Primjer organizacije MAList-e moe biti kroz prepletanje kako bi se na najbolji nain iskoristio frekvencijski pojas i poveao razmak izmeu frekvencija koje se koriste u isto vrijeme (vidjeti sliku 2.51).

Slika 6.3. Primjer imenovanja 1/3 modela MAList

HSN planiranje Redni broj preskoka (HSN) je parametar koji razlikuje algoritam preskoka izmeu dvije elije koje imaju istu MAList-u. Postoje 64 mogua HSN-a (0 je ciklini i 1 do 63 sluajna). Princip SFH (irenje smetnji) je osiguran preko HSN. Dvije elije imaju isti MAList i razliit HSN skok razliito, oni mogu u jednom trenutku koristiti iste frekvencije ali ubrzo nakon toga dvije elije e biti na razliitim frekvencijama. U sluaju modela 1/1, budui da sva tri sektora koriste isti Malist, tri razliita HSN-a treba rasporediti prema poloaju, dok se sa modelom 1/3 isti HSN moe koristiti za sve elije

67

uz uslov da su sektori sinhronizovani. Neki rezultati simulacije su pokazali da u skladu sa algoritmom preskoka, iza svake HSN vrijednosti neki parovi HSN-a proizvode veu vjerovatnou smetnji od drugih. Tabela 2.21 (a) i (b) daje vrijednosti vjerovatnoe za najbolje i najgore performanse parova HSN-a.

Tabela 6.1 (a) Najgori parovi HSN-a; (b) Najbolji parovi HSN-a

68

69

MAIO planiranje MAIO je parametar koji omoguuje da dva TRX-a koji pripadaju istoj eliji (s istim MAList i istim HSN-om) prometuju na razliitim frekvencijama u svakom trenutku. U stvari MAIO je korak izmeu pozicije prvog TRX-a i drugog TRX-a od poetne frekvencije na listi preskoka. Za MAList s N frekvencijama, MAIO moe uzeti vrijednosti od 0 do N - 1. Da bi se bolje razumjelo kako ortogonalnosti mogu biti osigurane izmeu dva TRX-a, to e biti razmotreno na primjeru. Razmotrimo eliju s tri TRX-a (jedan BCCH i dva preskoka), za koje je MAList 43, 46, 49, 52 i HSN je 5. MAIO je fiksiran na jedan. Zatim TRX3 e slijediti istu redni algoritam preskoka kao TRX2, ali sa razlikom u jednom koraku (vidjeti Sliku 2.52). Ako je emisija kanala TRX2 na poziciji 2. MAList-e (kanal 46), onda e TRX3 biti u poziciji 2 + MAIO (kanal 49). Ako algoritam koji se odnosi na HSN 5 ini da TRX2 skae, onda je MAList 46, 49, 46, 49, 52, 46, 49, 43, 52, itd. tako e TRX3 skoiti na 49, 52, 49, 52, 43, 49, 52, 46, 43, itd. TRX 2 i TRX3 nikada nee biti su-kanal.

Slika 6.4 Primjer upotrebe MAIO

MAList je sistemski poredan na uzlazni nain na BTS razini, to je razlog zato MAIO omoguava upravljanje ortogonalnosti elija, a ne odreenu frekvenciju upravljanu od strane TRX-a. Zavisno o odabranim frekvencijama u MAList-ama od tri sektora, moe biti potreban ogranak kako bi se izbjegle smetnje izmeu susjednih elija na istom poloaju (site-u).

70

Primjer u nastavku je eksplicitan za 4 + 4 + 4 preskakivanje TRX poloaja. Ako se razmatra MAList konfiguracija prikazana na Slici 2.53, pretpostavljeno je da pretpostavljamo HSN=5, ili HSN poinje na petom mjestu. Potreban je najmanje MAIO korak od 2 i MAIO se moe pripisati kako slijedi: Sektor 1. MAIO = 0, MAIO korak = 2 Sektor 2. MAIO = 1, MAIO korak = 2 Sektor 3. MAIO = 2, MAIO korak = 2

Slika 6.5

Primjer sintetiziranog frekvencijskog preskakivanja

71

4.9.2 PlaniranjekodovauUMTSu

U principu planiranje scrambling koda u WCDMA je slino frekvencijskom planiranju u GSM-u, iako jednostavnije jer : Planiranje razmatra samo Downlink (spreading kodovi i uplink scrambling kodovi su automatski dodjeljeni od strane RNC-a) Za UL je potrebno dodijeliti svakom RNC-u jedinstvene skupove scrambling kodova Na vie od milion dostupnih kodova, dva RNC-a ne mogu imati isti kod u svom skupu Sveukupno je 512 DL scrambling kodova upotrebljivih za mreu -> jednostavno planiranje. 512 kodova je podjeljeno u 64 grupe. Pravila thumb-a (osnove/palca) : Isti scrambling kod ne bi trebao biti vien od strane UE-a vie od jednog puta na bilo kojoj lokaciji na mrei Udaljenost izmeu dvije elije koje koriste isti DL scrambling kod unutar jednog nositelja bi trebala biti vea od 4x udaljenosti poloaja u site-u Isti scrambling kod ne bi trebao biti koriten u dvije elije na istom poloaju Plan moe biti napravljen automatski s 3G alatom planiranja

UMTS paniranje kapaciteta Ovdje je grubi raunski primjer kapacitetska downlinka:

72

Tokom najprometnijeg sata prosjeni korisnik skine (download-uje) 10Mbit-a sa 384 kbit/s, 2Mbit-a sa 144 kbit/s i napravi jedan glasovni poziv od 60 sekundi. Podaci moraju biti ponovno poslani 1.1 puta zbog uslova mree.

Koriteni kbit/s po korisniku po najprometnijem satu downlinka su samo:

Slika 6.6: Koriteni kbit/s po korisniku po najprometnijem satu downlinka Ako je kapacitet elije procjenjen da bude 500kbit/s svaka elija moe biti dimenzionisana za oko 129 korisnika. Ova primjer je pojednostavljen, ali treba upamtiti da kad se pogledaju procjene kapaciteta sa razliitim prometnim miksovima, da su to samo procjene. Treba primjetiti kako je kapacitet osjetljiv na varijacije koliine download-a, stope ponovnog slanja i procjenjene vrijednosti kapaciteta elije. Prije nego se UMTS-a mree puste u rad i prije nego korisnici ponu da koriste usluge velikih brzina, proraunavanje mrenog kapaciteta je samo nagaanje. ak i kad je izrainavanje kapaciteta zavreno u samom poetku, mobilne mree su inicijalno planirane da se ispune ciljevi pokrivenosti. Kapacitetni site-ovi i nadogradnja primopredajnika se ugrauju kasnije, kada bude poznato stvarno prometno optereenje. U ranim 1990-tim veina zahtjeva za kapacitetom novih 2G mrea bile su inicijalno precjenjeni, djelimino zato to su operateri trebali predstaviti (isuvie) preoptimistine poslovne planove da osiguraju finansiranje i djelimino zato to niko nije znao koliko bi

73

ljudi koristilo njihov telefon na odreenoj cijenovnoj razini. Openito, Erlanzi po pretplatniku u satu glavnog optereenja nisu oni koji su izvorno predvieni i ova tendencija e se najvjerovatnije nastaviti u 3G.

4.9.3

Uobiajnevodiljeudizajnu

Nakon izraunavanja zahtjeva pokrivenosti i kapaciteta u svakom geografskom podruju, treba izabrati veu od dvije moguce vrijednosti. Idealno bi bilo da se zahtjevi poklapaju u svakom geografskom podruju , ali se to inae ne dogaa. Da bi se optimizirali koriteni resursi, potrebno je izvriti neka dodatna podeavanja. Ako je u svakom geografskom podruju pokrivenost ograniena, optereenje na svakom sektoru se moe smanjivati sve dok se zahtjevi za kapacitetom i pokrivenosti ne ispune. Smanjivanje optereenja e smanjiti marginu interferencije link budget-a i poveati broj vorova B. U koliko je podruje ogranieno u kapacitetu, moe se dodati diverzitet predajnika ili poveati koliinu primopredajnika.

74

Slika 6.7 Odluivanje o potrebnom broju elija

Operateri su naravno prisiljeni da postavljaju svoje 3G bazne stanice na postojeim siteovima ili da odaberu nove lokacije ali samo na zgradama koje su u vlasnitvu prijateljskih vlasnika site-ova. Ovo ograniava opcije elijskog planiranja i moe loe uticati na kvalitet mree, ali pomae brzoj izgradnji mree. Ove zajednike lokacije treba uzeti u obzir u poetnom planiranju kapaciteta i pokrivenosti. Sve varijacije na standardnu konfiguraciju e zahtjevati upravljanje snagom, handover, antene, kablove i modifikacije nivoa snage na baznim stanicama. Neka mrena podruja zahtjevaju posebnu panju. Vrlo gusta urbana podruje (CBD), otvoreni prostori, prostori unutar zgrade, vodena okruenja, hot spot-ovi i druga specijalno pokrivena podruja zahtjevaju planirani pristup. Takoer treba uzeti u obzir i odnos izvanelijski interferencija i preklapanja elija u soft-handover-u . Hijerarhijski sistemi rade sa multifrekvencijskim mreama, ali ne i sa jednofrekvencijskim sistemima

75

(poput cdma). U koliko je planirano vie slojeva, potrebne su odvojene frekvencije za svaki sloj. Nema potrebe za planiranjem kanaliziranih kodova jer njima upravlja RNC. Za razliku od kanaliziranih kodova, scrambling kodovi moraju biti planirani. Broj scrambling kodova je tako veliki da je planiranje prilino trivijalan zadatak. Scrambling kod uplinka je dodjenjen od strane RNC-a za svakog korisnika. Svaki RNC ima skup kodova koji su jedinstveni za njega. Dodjeljivanje scrambling kodova uplinka RNC-ovima je jednostavan zadatak, zbog velikog broja rasploivih kodova. Planiranje downlink scrambling kodova je vano pitanje u pograninim podrujima izmeu zemalja. Tu postoji minimalna razdvojenost koja bi se trebala koristiti izmeu elija koje koriste isti scrambling kod, ali u praksi se planira maksimalna razdvojenost.

Slika 6.8 Koritenje UMTS kodova

76

5 PlaniranjePrijenosa

5.1 Uvod
U ovom materijalu emo opisati planiranje transportne mree sa posebnim naglaskom na mikcrowave planiranje. Nakon to je radio planiranje zavrseno, bazne stanice bi trebale biti povezane jedna sa drugom i dalje sa ostatkom mree. (slika 0-1) RADIO PLANIRANJE TRANSMISIJE PLANIRANJE

Slika 0-1 Odnos izmeu radio planiranja i planiranja transmisije (prenosa) Na slici 0-2 je predstavljen odnos izmeu transportne mree i pristupne te kimene mree:

Slika 0-2 odnos pristupne, transportne i kimene mree

77

Zadatak planiranja trasportne mree je da se izabere tehnologija (mikrotalasna ili optika) i da se dizajnira topologija linkova i mree kako bi se pristupne take (bazne stanice) mogle povezati jedna sa drugom i sa kimenom mreom. Cilj optimizacije je kao i u planiranju drugih mrea da se zadovolje zahtijevi za kapacitetom i kanjenjem imajui na umu trokove i mogua budua proirenja.

5.2 Mikrowaveplaniranje
Jedna od mogunosti realizacije transmisione mree ili nekog njenog dijela je da se koristi beina transmisija tj microwave.

Definicija
U literaturi se pronalazi tipina definicija microwave sistema koja glasi: Microwaveje komunikacijski sistem koji koristi radio frekvencijski opseg od 2 do 60 GHz. Prednosti microwave nad optikim prenosom su: Nedostatci microwave sistema su: vea osjetljivost na vremenske neprilike, smetnje i openito imaju manji kapacitet (za isti opseg) u odnosu na optike sisteme. Microwave sistemi se obino postavljaju na istim site-ovima i dijele istu konstrukciju kao i beine bazne stanice (BTS ili vorB), to vidimo na slici 0-3 Brzo postavljanje Linkovi koji idu preko planina i rijeka se izvode mnogo ekonominije Manje su podloni sliajnim oteenjima Instalacija i odravanje su na jednom mjestu Osiguravanje je na jednom mjestu

78

Slika 0-3 Tipina microwave instalacija

5.3 Zadacimicrowaveplaniranja
Na silci 0-4 vidimo povezanost razliitih zadataka mocrowave planiranja

79

Slika 0-4 Povezanost izmeu zadataka planiranja microwave linka

1.1.1 Planiranje topologije

Zadatak planiranja topologije je da se definie kako bi bazne stanice trebale da budu povezane jedna sa drugom i dalje na mrene switch-eve (prebacivae) (BSC, MSC). U osnovi postoje tri mogue konfiguracije: Lanac Petlja Grana Zvijezda

Naravno da su mogue razliite kombinacije ovih osnovnih konfiguracija. Sada emo opisati ove tri konfiguracije i navesti njihove prednosti i nedostatke. Lanac Lanac se definise kao odredjeni broj site-ova povezanih u sekvencu, gdje je svaki sredisnji site povezan sa dva i samo dva site-a u lancu. (slika 0-5)

Prednosti: - Manja koncentracija opreme na cvornim tackama - Precizne studije dostupnosti Nedostatci: - Visok kapacitet u blizini cvornih tacaka - U slucaju propalog hopa izgubljeni promet se rutira na slijedecu stanicu

80

Prsten Prsten je zatvoreni path koji povezuje odredjen broj site-ova u krug (slika 0-6)

Slika 0-6 Prsten Prednosti: - vea dostupnost, postoje dva alternativna path-a Nedostatci: - Potrebno vie linkova- svaki site treba biti povezan sa dva druga site-a Popreno povezivanje ako je potrebno Visoki zahtjevi za kapacitetom (svaki hop prenosi cijeli promet prstena)

Grana Grane se definisu kao pojedini linkovi koji su povezani na prsten ili hub site (slika 0-7)

81

Slika 0-7 Grana

Zvijezda Zvijezde ili hubovi se definisu kao cvorovi koji su povezani sa nekoliko site-ova putem lanca ili grane. (slika 0-8)

Slika 0-8 Zvijezda Prednosti: Svaki path je nezavisan od ostatka prometa Ogranicen broj sekcija u lancu Manji broj linkova Velika koncentracija opreme na cvornim site-ovima

Nedostatci:

82

5.4 Planiranjefrekvencija
Zadatak planiranja frekvencija je da se dodjele frekvencije u mrei prema slijedei kreiterijumima: koristenje sto je moguce manje frekvencija kvalitet i dostupnost path-ova radio linka da bude minimalno pod utjecajem smetnji Prilikom planiranja frekvencija slidei kraci se moraju koristiti: 1. Odredjivanje frekventnog opsega koji odgovara specificnom linku (duzina patha, lokacija site-a, topografija terena i efekti atmosfere) je odredjeno ITU preporukama i specificnim pravilima i licencama drzave. 2. Dostupni frekventni opseg je podjeljen u dvije polovine, nizu i visu dupleks polovinu, sa dovoljnim razmakom izmadju njih. Sirina svakog kanala zavisi od kapaciteta radio linka i tipa modulacije koji se koristi. 3. Alociranje frekvencija zbog prevencije medjusobne interferencije (izmedju radio frekventih kanala u odredjenom path-u, interferencije na i od radio patha, interferencije na i od satelitskih sistema)

Slika 0-9: podjela microwave frekvencija u dva opsega: vii i nii

83

Da bi se izbjegle interferencije, frekvencije mobu biti alocirane na linkovima u lancu na nain kako je prikazani na slici 0-10

Slika 0-10 Alociranje frekvencija na linkovima u lancu Ako dovoljno frekvencija nije dostupno, koriste se razliite polarizacije kako bi se izbjegla interferencija. Za sluaj sa slike 0-10 i a ako imamo samo jedan a ne tri para frekvencija onda se moze koristiti razliita polarizacija kao na slijedecoj slici:

Slika 0-11 alociranje frekvencija sa razliitom polarizacijom Treba naglasiti da frekvencijsko planiranje nekoliko path-ova se moze izvesti manualno (runo), ali za vee mree se preporuuje da se koristi softverski alat za dizajn prenosa.

84

5.5 Interferencije(smetnje)
Da bi tacno predvidjeli performase digitalnog radio path-a moramo uzeti u obzir efekat interferencija. Kako bi odrzali pouzdanu uslugu odnos pozeljnog primljenog signala i nepozeljnog primljenog signala bi trebao da bude veci od vrijednosti praga. Vrijednost praga je odreuje prema marginama smetnji: Fade margina smetni susjednih kanala (AIFM) (u decibelima) je odgovorna za degradaciju praga na prijemniku uslijed smetnji izazvanih susjednim kanalima predajnika Fade margina smetnji (IFM) je dubina fade-a iscezavanja do tacke u kojoj RF smetnje smanjuju BER na 1x103 . Imamo slijedee naine da odredima IFM: o C/I (smetnje nosioca), stariji nain koristen u analognim radio prenosima maksimalnih nivoa snage smetnji za razliita frakvencijska odvajanja izmeu predajnika koji stvaraju smetnje I prijemnika koji ih trpa. o T/I (prag smetnji) metoda gdje se (T/I) krivulje koriste za definisanje

5.6 Link Budget

Link budget je racunanje, kako bi se odredila maksimalna udaljenost na kojoj predajnik i prijemnik mogu uspjesno operirati/raditi tj. Koliki su maksimalni gubitci na putu izmeu predajnika i prijemnika a da je komunikacija i dalje mogua. Prilikom raunanja Link Budgeta treba uzeti u obzir slijedee faktore: Maksimalnu snagu predajnika Gubitke na kablovima i konektorima- tj hardveru koji se koristi za prenos predajnog/prijemnog outputa od/ka anteni Dobitci antene na svakom kraju se trebaju dodati na dobitke sistema Gubitci propagacije- uslijed Zemljine atmosfere i terena Margina fadinga i neocekivanih gubitaka-poput magle, objekata koji prolaze preko putanje, slabe instalacije opreme, nesavrsenog usmjerenja antene

85

Prag osjetljivosti prijemnika je nivo signala na kojem radio dobija kontinuirane greske za specificirani bit rate U vecini slucajeva izracunavanje nivoa primljenog signala je nezavisno od smjera

Na slici 0-12 vidimo model koji se koristi za izracunavanje link budget-a:

Slika 0-12 Model izraunavanja Link budget-a Na osnovu modela sa slike 0-12 moemo izraunati Link budget: Prx A= Ptx B gubitci hardvera(Tx) B gubitci fideraB + dobitci anteneB FSL + dobitci anteneA gubitci fideraA gubitci hardveraA Fade margina (1)

Za ovo izraunavanje su nam potrebne i slijedee formule. Dobitci antene se izraunavaju prema slijedeij jednaini: Dobitci antene= 20 Log (frekv.) + 20 Log (precnik.) + 10 Log (K) + 20.4 Gdje factor K zavisi od tipa antene I obicno je izmeu 0,45 I 0,55. Gubitci slobodnog prostora (FSL) su onogueni kada predajnik I prijemnik imaju istu liniju pogleda (LOS) bez prepreka I izraunava se prema FRIIS jednaini: FSL = 20 Log (frekv.) + 20 Log (udaljenost.) + 92.46

86

Udaljenost - km Precnik - Metri Ptx - Dbm Frekvencija - GHz Gubitci - dB Dobitci - dB Prx - dBm FSL-dB Iz formule (1) mozemo izraunati snagu prijemnika i provjeriti da li je ona dovoljna da omogui signal dovoljne kvalitete tj da li iznad potrebnog praga koji zavisi od brzine i osobina prijemnika. Ako nije, mozemo, ukoliko je mogue, smanjiti gubitke, poveati dobitke antene ili smanjiti fading marginu.

5.7 Fading
Feding je varijacija snage primljenog radio signala nosioca zbog atmosferskih promjena i / ili refleksije tla i vode na propagacijskom putu. Na slici 0-13 zastupljeni su razliiti tipovi fedinga:

87

Slika 1-13 :Razliiti tipovi fedinga

Sljedei tipovi fedinga su bitni za projektovanje mikrovalnih sistema: 1.Viestazni feding 2.Kini feding 3.Refrakcija-difrakcije feding (feding k-tipa)

88

Viestazni feding ima sljedee karakteristike:

Viestazni feding je feding dominantnog mehanizma za frekvencije nie od 10 GHz. Reflektovani talas uzrokuje viestazni feding, npr. kada reflektovni talas dosegne prijemnik kao izravni talas koji putuje u ravnoj liniji od odailjaa. Ako dva signala dosegnu fazu onda se signal pojaava. To se zove upfade (up-fade max = 10 log d - 0.03d (dB), d je duljina puta u km) Ako dva talasa dosegnu do prijemnika izvan faze oni e oslabiti ukupni signal. Mjesto gdje je signal otkazan od strane viefaznog fedinga se zove null ili downfade. Viestazni feding moe biti dalje ralanjivan u fiksnu i selektivni frekvencijski feding: Feding neovisan o frekvenciji: Iezavanje kod kog su sve frekvencije u kanalu pod istim uticajem. Tu je jedva primjetna promjena amplitude signala preko propusnog kanala. Kao pravilo palca, viestazni feding, za radio veze koji ima propusnost manju od 40 MHz i stazu duine manje od 30 km, je opisan kao fiksni umjesto selektivnog frekevencijskog fedinga. Ako potrebno fiksno iezavanje margine linka moe biti poboljano pomou veih antena,visoko-snanih mikrotalasnih odailjaa, manjeg gubitak snabdjevene linije i dijeljenjem dueg puta u dva kraa hmelja. Na vodenim stazama na frekvencijama iznad 3 GHz, korisno je da izaberu vertikalnu polarizaciju. Selektivni frekvencijski feding (vidi Slika 0-14) je prisutan kad su amplituda i grupno kanjenje iskrivljeni preko propusnog kanala. To utjee na srednje i visoke kapacitete radio linkova (> 32 Mbps).

89

Slika 0-14 :Selektivni frekvencijski feding

Osjetljivost digitalne radio opreme selektivnog frekvencijskog fedinga moe se opisati oznakom krivulje opreme. Moderni digitalni radio je vrlo robustan i imun je na aktivnosti spektara iskrivljenog iezavanja. uzrokovati probleme disperzivnog fedinga. Feding kie Kia slabi signal uzrokovan raspravanjem i apsorpcijom elektromagnetskih valova kapi kie. To je znaajno za duge staze (> 10 km). Feding kie poinje se poveavati na oko 10 GHz i za frekvencije iznad 15 GHz, feding kie je dominantni feding mehanizam (vidi Sliku 0-15). Samo glavna pogreka u putanji inenjeringa (pogrena antene ili odstupanje) preko visoko -proienog puta moe

90

Slika 0-15 : Autenacija u zavisnosti od intenziteta kie i frekvencije Dostupni podaci padvina su obino u obliku statistikog opisa koliine kie koja pada na odreenoj taki mjerenja tokom vremenskog razdoblja. Postotak vremena za koji je dati kini intenzitet dostignut ili prelazi je na raspolaganju za 15 razliitih kinih zona koje pokrivaju cijelu povrinu Zemlje. U jednom primjeru autenacije kie statistika za jednu od ITU zona data je u Slici 0-16.

91

Kako bi kompenzirala za kini feding , kao i za druge vrste fedinga, margina je ukljuena u izraun link prorauna. Granica fadinga Fading- varijacija snage signala se treba uzeti u obzir prilikom raunanja ling budgeta u formi granice fadinga (pogledati (1)). Granica fadinga je rezerva ugraena u link budget kako bi se osiguralo da je nivo primljenog signala iznad zahtjevanog praga u odreenom procentu vremena koje je definisano kriterijem o dostupnosti linka (taj procenat obino iznosi 99,9%). Naravno, to je vea granica fadinga, manja je vjerovatnoa da e signal pasti ispod praga i vea je dostupnost linka. Na slici 0-17, prikazane su dvije krive koje pokazuju vjerovatnou fadinga u zavisnosti od visine fadinga.

Vjerovatnoadasepremaivisinafadinga

Visinafadinga(dB)

Slika 0-17: Vjerovatnoa fadinga u zavisnosti od visine fadinga prema ITU i lognormal raspodjelama Na primjer, kako bi se osigurala dostupnost linka 99,9%, fading ne bi trebao da bude vei od granice fadinga za vie od 0,1% vremena (fading vjerovatnoa 0,001). Znai,

92

prema slici 0-17 granica fadinga bi trebala biti otprilike 22 dB u sluaju lognormal raspodjele i 24 dB u sluaju ITU fading raspodjele. Kompozitna granica fadinga (Composite Fade Margin CFM) je granica fadinga koja se primjenjuje u jednaini viestaznog slabljenja gubitaka za digitalni mikrotalasni radio uzimajui u obzir interferenciju i fading:

CFM = TFM + DFM + IFM + AIFM = -10 log (10-TFM/10 + 10 DFM/10 + 10-IFM/10 + 10-AIFM/10 ) Gdje je TFM=ravno slabljenje (razlika izmeu normalnog RSL-a i BER-a, BER=1*10-3 gubitak digitalnog signala) DFM=disperzivno slabljenje IFM=interferencijsko slabljenje AIFM=interferencijsko slabljenje susjednog kanala

Fresnel-oove zone
Kao to je ve naglaeno u opisu viestaznog slabljenja refleksija na zemljinu povrinu moe poveati viestaznu propagaciju, npr. direktna zraka na prijemniku moe interferirati sa refleksijom zrake od povrinu i gubitak refleksije moe biti znaajan.

93

Promjenafaze!

Slika 0-18: Viestazno slabljenje zbog refleksije od zemljinu povrinu

Kako bi se smanjila vjerovatnoa viestazne refleksije koristi se koncept Fresnelovih zona: Fresnel zone se podruja konstruktivnih i destruktivnih interferencija koje nastaje u sluaju refleksije elektromagnetnih talasa u slobodnom prostoru (multipath) ili u sluaju difrakcije kada talas presjeca prepreke (koncentrine elipse).

94

Slika 0-19: Fresnel zona: d je udaljenost izmeu predajnika i prijemnika, b je radijus Fresnel zone. Tanost viestaznog slabljenja npr. razaranje signala zavisi u velikoj mjeri od promjene faze izmeu direktnog i indirektnog talasa. Prepreke u prvoj Fresnel zoni e stvoriti signale ija e faza biti pomjerena za od 0 do 90 stepeni, u drugoj Fresnel zoni faza e biti pomjerena za 90 do 270 stepeni, u treoj zoni za 270 do 450 stepeni itd. Radijus Fresnel zone se moe izraunati po formuli koju je dao August Fresnel (17881827, francuski ininjer koji je dao znaajan doprinos utemeljivanju teorije o talasnim preprekama). (2)

Gdje je: Fn=radijus n-te Fresnel zone u metrima

95

d1=udaljenost P od jednog kraja u metrima d2=udaljenost P od drugog kraja u metrima =talasna duina prenesenog signala u metrima u prvoj Fresnel zoni veina energije se transportuje, tako da u ovoj zoni ne bi trebalo da bude prepreka poput drvea, kua ili brda. U sluaju da je jedan dio prve Fresnel zone zaklonjen, signal moe imati znaajnu atenuaciju, npr. ako je polovina prve Fresnel zone zaklonjena, gubitak signala iznosi oko 6 dB. Koristei formulu (2) raunamo radijus Fresnel zone: (3) Gdje je r radijus prve Fresnel zone u metrima, d udaljenost izmeu predajnika i prijemnika u kilometrima i f je frekvencija u MHz.
5.7.1 IzboenostZemlje

Poto Zemlja nije ravna nego okrugla, linija vidnog polja (LOS) izmeu odailjaa i prijemnika je blokirana za visinu h, usljed izboenosti Zemlje.

Slika020.ModelzaizraunavanjeizboenostiZemlje

96

Primjenom Pitagorine teoreme na modelu sa slike 0 20, dolazimo do sljedeih relacija izmeu visine h (u metrima) za koju je vidno polje blokirano usljed izboenosti Zemlje, te razdaljine izmeu odailjaa i prijemnika d (u kilometrima)

RF signali se ne ire pravolinijski zbog odreenih provodnih svojstava koje imaju atmosferski slojevi, te su zato pravci iranje talasa na neki nain zakrivljeni.

Slika 0 21. Savijanje/zakrivljenje zraka u atmosferi (refrakcija) LIGHT AIR rjei zrak DENSE AIR gui zrak

97

Ovo je jedan od razloga zato efikasna razdaljina stanice d nije jednaka liniji vidnog polja (LOS), ali se moe ispraviti uz pomo faktora k, uzimajui u obzir zakrivljeni pravac irenja, tako da dobijemo sljedeu jednainu:

Pod normalnim vremenskim uslovima k = 4/3.

5.7.2

Visinaantene

Iz prethodnih opisa, minimalna visina antene u mikro-talasnim sistemima se izraunava kao zbir prvog radijusa Fresnel zone (jednaina 3) i izboenosti Zemlje (jednaina 5):

Minimalna visina antene =

5.7.3

Kvalitet i dostupnost

U ITU-T preporukama G.801, G.821 I G.826 definisana su svojstva greaka kao i ciljevi dostupnosti. Ciljevi digitalnih veza se dijele u odvojene tipove: visoki, srednji i lokalni tip. Sljedei tipovi veza se obino koriste u beinim mreama: - srednji tip vrste 3 za pristupnu mreu - visoki tip za glavnu mreu.

98

Ono to najvie brine korisnike mikro-talasnih sistema jeste koliko esto i koliko dugo sistem moe biti van upotrebe/nedostupan. Prekid u digitalnoj mikro-talasnoj vezi javlja se usljed gubitka digitalnog signala pri sinhronizaciji u periodu veem od 10 sekundi. Gubitak digitalnog signala se obino javlja kada se BER povea iznad 1x10-3. Sljedea formula se koristi za izraunavanje prekida Prekid (Nedostupnost) (%) = (SES/t) x 100 gdje je t vremenski period (uzraen u sekundama) SES izrazita greka u 1 sekundi. Dostupnost se procentualno izraava kao A = 100 Prekid (nedostupnost) Digitalna veza je nedostupna za pristup ili izvoenje verifikacije nakon deset uzastopnih SES perioda poveanja BER-a iznad 1x10-3. Redundacija Redundacija predstavlja standardan nain smanjenja prekida. Sljedei tipovi redundacije se mogu koristiti u mikro-talasnim sistemima. Redundacija hardvera: hot standby zatita, vie-kanalna i vie-linijska zatita. Poboljanje raznovrsnosti: prostora, ugla, frekvencije, ukrtavanja talasa, smjera kretanja, hibridna i medijska raznovrsnost.

99

Anti-reflektivni sistemi Povratnici: aktivni i pasivni.

5.8 HeuristikapravilazaMicrowaveplaniranje
Pri mikro-talasnom planiranju, trebaju se uzeti u obzir sljedea pravila: Koristiti talase viih frekvencija za kraa rastojanja a talase niih frekvencija za vea rastojanja. Izbjegavati upotrebu talasa niih frekvencija u gradksim podrujima. Koristiti konfiguraciju/vezu zvijezde i vora za manje mree a konfiguraciju prstena za vee mree. U podrujima sa veim koliinama padavina, po mogunosti koristiti talase frekvencije ispod 10 GHz. Koristiti zatitne sisteme (1+1) za sve vanije i/ili veze velikog kapaciteta. Ostaviti dovoljno rezervnog kapaciteta za budue proirivanje sistema. Poboljavanje prostora je veoma skup nain poboljavanja uinkovitosti mikro-talasnih veza, te bi se trebalo koristiti paljivo i u krajnjoj potrebi. Planiranje funkcija mikro-talasnog prostiranja i frekvencija bi se po mogunosti trebalo izvoditi uporedo sa planiranjem funkcija linije vidnog polja i dizajnom ostalih funkcija mree zbog bolje efikasnosti. Koristiti mape koje nisu starije vie od godinu dana. Pobrinuti se da svaka osoba koja radi na projektu koristi iste mape, datume i koordinatne sisteme. Izvoditi detaljne preglede na svim mikro-talasnim vorevima. Mape se koriste samo za poetno i priblino planiranje. Pri frekvenciji ispod 10 GHz, prekidi se ubrzano poveavaju sa poveavanjem duine irenja talasa. Na povevanje prekida takoer utiu frekvencija, klimatski faktori i prosjena godinja temperatura. Efekat vie-talasnog irenja moe se smanjiti pomou veeg smanjenja margina/granica. Ako se pri irenju javljaju uestali prekidi, uinkovitost se moe poboljati koritenjem jedne od metoda raznovrsnosti.

100

U podrujima sa puno kie, koristiti talase najniih frekvencija koji su dozvoljeni za projekat. Mikro-talasni vorevi iznad ili u blizini povrina sa veom koliinom vode, kao i u ravnim podrujima, mogu prouzrokovati velika smanjenja u irenju talasa. Odbijanja talasa se mogu ozbjei tako to e se odabrati mjesta koja su zatiena od zraka koje odbijaju talase. Pobrinuti se za topla i vlana obalna podruja.

Literatura
H.Lehpamer:Mreesamikrotalasnimmprijenosima:Planiranje,dizajnistavljanjeu funkciju,McGrawHillProfessional;prvoizdanje,2004. A.R.Mishra:Naprednoplaniranjeioptimizacijamobilnihmrea,Wiley;prvoizdanje,2007.

101

102

6 Optimizacijaradiomree
6.1 ProcesoptimizacijeGSMradiomree
Kada se postavi nekoliko stotina site-ova, neophodno je obaviti optimizaciju na mrei da bi se maksimizirale koristi, a minimizirali kapitalni i operativni trokovi operatera. Ovaj odjeljak se, ustvari, bavi svim aspektima optimizacije GSM mree, poevi od standardnih operacija, a zavrava sa specifinim ispitivanjima, studijama i podaavanjima. Prije nego to je mrea komercijalno lansirana, poinje proces optimizacije radio mree, a zatim se nastavlja tokom ivota mree. Glava aplikacija u GSM tehnologiji je mobilni telefon. Operatori su zabrinuti zbog kvalitete percipirane od strane krajnjeg korisnika. Njihove konkurentnosti se vrlo usko oslanjaju na ovaj aspekt paralelno s politikom cijena. GSM standardi nude mogunost praenja mree pomou raunanja statistike. Ovisno o vrsti sistema upravljanja mree, bilo u BSC-u ili BTS-u, svaka elija daje hiljade statistikih izvjetaja o svim relevantnim karakteristikama (broj pokuaja, neuspjeha, uspjeha, toka poziva, handovera, postavke itd.).Ovi statistiki izvjetaji su predstavljeni Sistemu za upravljanje mreom kao brojila. Da bi se olakala interpretacija ponaanja, iz formula koritenjem istog brojila je definiran skup kljunih pokazatelja performansi (KPI). Svaki operator sam bira i postavlja svoje KPI-ove i setove, prema odreenim kriterijima, nekim ciljevima koji trebaju biti ispunjeni kako bi se postigla dobra percepcija ponuene usluge kod krajnjeg korisnika i takoer, kako bi se poredila jedna mrea sa drugim operatorima. Jo jedan vaan aspekt u fazi optimizacije se bavi drive testovima. U stvari, dok statistike daju ope ideje o ponaanju odnosno karakteristikama elija u odreenom periodu, mjerenja na terenu daju trenutni scenarij ponaanja jednog podruja tokom poziva. Za obavljanje drive testova se mogu koristiti razliiti alati. Svaki specifini alat ima mogunost da ) pored standardnih izvjetavanja na nivou signala, o kvaliteti i informacija o site-u (identitet elije, BCCH itd.) prijavi mjerenja, kao to su MOS (rezultat srednje subjektivne ocjene), FER (brzina brisanja frame-ova) i BER (brzina pogreno prenesenih bita. Statistiki i drive testovi su glavne metode koje se koriste za praenje performansi mree. Meutim, mogu se koristiti i druge specifine metode. Praenje obuhvata jedan

103

objekat ponaanja (TRX, elija, BTS ili BSC) tokom odreenog perioda i odnosi se na specifian dogaaj (SDCCH alokacija, faza konverzacije glasovnog poziva itd.) ili na skup uspjenih dogaaja (IMSI prilog, paging, postavke poziva, lokacija auriranja itd.). Praenje alarmom, revizija prijenosne mree i praenje mrenog komutacijskog podsistema su takoer vani, u smislu da daju ideju za hardverske probleme ili pogreke parametara, to definitivno utie na percepciju krajnjeg korisnika na mrei. Nakon detaljnih analiza, poduzimaju se aktivnosti da se isprave i poboljaju performanse. Sve gore opisane metode pomau optimizacijskim inenjerima da iz ureda identifikuju porijeklo problema, primjenom nekoliko metoda analize. Drugi apsket je, takoer vrlo vaan: polje znanja. Ispravan re-ininjering sajtova je osnova za dobru izvedbu mree. Prikaz frekvencijskog planiranja je takoer kljuan korak u tom procesu. Optimizacija je proces koji se preklapa sa roll-out aktivnostima. Od tima za planiranje radio mree moe se traiti da uestvuje i na drugim aspektima mree osim na istom monitoringu. Na primjer, uz uvoenje novih BSC elemenata, BSC re-hosting plan zahtijeva auriranje. Drugi primjer je: kako bi se utedjelo na CAPEX-u (kapitalni rashodi), operatori mogu pribjei restruktuiranju TRX elemenata. Tada se TRX-ovi uzimaju iz podruja slabog prometa i ponovo rasporeuju u podrujiima visokog prometa. NWP ( enlg. Network Planning) tim,(tim za mreno planiranje) se takoer bavi uvoenjem i osposobljavanjem novih mogunosti mree. Na kraju, vano je primijetiti da se uslonjavanjem mrea (GPRS, EDGE, UMTS, DualBand itd.) osnovni koraci za optimizaciju zahtijevaju automatizaciju procesa da bi se dobilo vie slobodnog vremena za obavljanje vrijednih poslova za inenjere.

6.2 Statistikaikljunipokazeteljiperformansi
Kvalitet usluge u telekomunikacijama podrazumijeva nivo upotrebljivosti i pouzdanosti mree kao i njenih servisa. Kao to je spomenuto prije, statistike su najuinkovitiji nain za praenje performansi mree pored pored drive testova. Monitoring mree je kljuni element da se postigne najbolji kvalitet usluge. QoS monitoring ukljuuje permanentnu opservaciju, kvalifikaciju i podeavanje raznih parametara mree. Cilj ovog pododjeljka je detaljno predstaviti sve aspekte vezane za ekstrakciju statistikih podataka, rukovanje i eksploataciju.

104

6.2.1

Upotrebastatistike

Pojam statistike u mobilnim mreama odnosi se na opi skup mjerenja koji pomae operatoru u tri glavna smjera: Procijeniti performsnse mree i porediti ih sa drugim mreama Analizirati greke i provjeriti poboljanja Dimenzija proiranja za mreu
Ove mjere su izravno generirane kroz realni pretplatniki promet. Svaki dogaaj koji se

pojavi u mrei (ishodini/dolazni poziv, neuspjeh handovera, auriranje lokacije itd) se reportira NMS-u. Prilikom bavljenja statistikim podacima, treba razlikovati dva elementa: isti brojai (elementarni pokazetelji performansi ili PI) koji su inkrementalne vrijednosti dogaaja uglavnom bez znaajne vanosti ako se obrauju pojedinano. Oni pruaju podatke o odreenom aspektu ( broj poziva, na primjer) ali, praktiki govorei teko je interpretirati njihove vrijednosti. Kljuni indikatori performansi (KPI) , koji se raunaju na osnovu formula baziranih na PI-ovima, bolje prenose iskustvo pretplatnika.

6.2.2

Procjenamree

Veina operatora za nadzor odabire relevantni KPI. Oni takoer uspostavljaju ciljeve tako da se dostigne eljeni nivo kvaliteta usluga za krajnjeg korisnika. Ideja je da se provjeri da li relevantni KPI odgovara ciljnim pojmovima. Ako ne, rjeenje problema poinje identifikacijom elementa greke ili uskog grla (engl. Bottleneck) mree. Operatori koriste KPI ciljeve za poreenje njihove mree sa drugima ili da porede razliite dobavljae u njihovoj mrei.
6.2.3 Analizagrekeiprovjeranapretka

Rjeavanja problema predstavlja identifikaciju i ispravljanje pogrenih elija, koje smanjuju performanse ukupnog podruja. Dakle, neophodna su dva pristupa: pristup postavljanja granica i provjere da li performanse mree odgovaraju ciljevima ili ne i pristup kontrole varijacija performansi (procenat poveanja ili smanjenja na odreenom

105

indikatoru). Na primjer, elija koja mnogo gubi saobraaj svakog dana bi trebala upozoriti operatora.

6.2.4

Dimenzioniranjemree

Statistike takoer pomau u dimenzioniranju mree. Ustvari, bazirano na iskustvu korisnika, operator moe voditi strategiju ekspanzije mree. Na primjer, lake je identificirati kljune take podruja tj hot spotove (jak saobraaj) i podruja loeg kvaliteta (naglo opadanje brzine poziva). Statistike e pokazati gdje treba poveati kapacitet, a gdje ukloniti hardover. Ova procjena pomae operatoru da odlui koje rjeenje kapaciteta da razvije (dual band dvojni opseg, mikro site-ovi, poboljanje unutranjeg distribuiranog sistema antena, itd.)

6.3 Principiskupljanjastatistike
Pregled statistikih mehanizama je prikazan na Slici 2.1. Da bi se pristupilo prikupljanju statistika, prvo trebaju biti konfigurisane i aktivirane mjerne tabele za BSC-ove. U suprotnom, vrijednosti nee biti prikazane. Tabele su organizovane po kategorijama da dozvole operatoru da smanji optereenje na NMS procesorima i dobijanje samo eljenih mjerenja (saobraaj, dostupnost resursa, handover, kontrola snage, itd). Mobilni pretplatnici izvjetavaju BTS o eljenim aktivnim mjerenjima dok su u idle ili konektovanom modu. BTS alje ta mjerenja u internu BSC bazu podataka. Prema postavkama operatora, BSC moe te statistike ili pohraniti ili ih proslijediti na NMS. Pomou specifinih alata instaliranih na nivou NMS-a, isti brojai se stavljaju u predefinirane formule. Izlazni KPI-ovi se tada grupiu u opte izvjetaje i alju u ured. Zatim, drugi specifini alati, koji su obino interno napravljeni, omoguavaju da arhive i vizualizirane statistike budu pohranjene u interfejse pogodnije od tekstualnih izvjetaja. Statistike se izvjetavaju redovno tokom dana da se omogui operatoru da nadgleda mreu na veoma reaktivan nain.

106

Slika2.1:ArhitekturaekstrakcijeKPIova 6.3.1 Generisanjeizvjetaja

A KPI je rezultat formule koja se primjenjuje na brojae (pokazatelji performansi pozivanja). Koritenjem specifinih alata, KPI-ovi su iskazani u obliku unaprijed definiranih izvjetaja. Ovi izvjetaji su upueni na odreene ciljne grupe koje ih mogu koristiti za razliite svrhe. To je razlog zato je sadraj izvjetaja prilagoen potrebama. Ovaj mehanizam je prikazan na slici 2.2. U sljedeim pododjeljcima, su detaljno obraene kljune komponente za analizu statistike.

107

Slika2.2:MehanizamekstrakcijeKPIja 6.3.2 Brojai/pokazateljiperformansi

Broja (engl. Counter) se moe definirati kao inkrementalna (dodavajua) vrijednost specifinog dogaaja koji se ponavlja. U GSM jeziku, dogaaj odgovara signalizacijskoj poruci. Ovdje je potrebno uvesti pojam signalizacijskog dijagrama. Govorni poziv je podran kroz milione poruka koje se razmjenjuju izmeu MS-a i MSC-a. Stoga, signalizacijski dijagram prikazuje tok signalizacijskih poruka izmeu razliitih elemenata mree, na primjer MS-a, BTS-a, BSC-a i MSC-a. Postoje mnogi signalizacijski dijagrami, svaki odgovara odreenoj fazi obrade poziva. U odreenoj taki poruke koje se razmjenjuju e e aurirati broja. Ta taka se zove taka okidanja. Kao to postoje milioni signalizacijskih poruka, takoer mogu postojati i mnogi brojai. Meutim, broj raspoloivih brojaa je ovisan o dobavljaima opreme i njihove strategije. Svaki BSS isporuitelj ima zapravo vlastitu tehnologiju i proizvode infrastrukture. Ponaanje brojaa od jednog dobavljaa ne odgovara tano na istu taku okidanja drugog dobavljaa. U nedostatku GSM standardiziranih definicija, razliiti BSS dobavljai imaju svoje tumaenje, a time i razliite rezulate formula definisanja. Zbog velikog broja brojaa i osnovnih razina njihovih okidanja/aktiviranja, teko je napraviti objektivnu analizu. Oni daju ideju za odreeni dogaaj, naprimjer broj poziva. U praksi, meutim, oni nemaju takav znaaj u interpretaciji kvalitete mree. Isti broja se moe aurirati nakon nekoliko poruka u razliitim fazama poziva, i obrnuto; jedan dogaaj moe poveati nekoliko brojaa. Razliite pojedinane signalizacijske poruke koje auriraju jedan broja mogu se nazvati "uzrocima". Uzrok detaljno opisuje kako su se transakcije/razmjene obavljale. Tabela 2.1. prikazuje primjer nekoliko uzroka koji mogu utjecati na SDCCH broja.
Tabela2.1.PrimjeruzrokaSDCCHpada

306

Opis Abis interfejs prima ASSIGNMENT_FAILURE poruku od MSa za vrijeme osnovnog poziva AbisinterfejsprimaCONNECTION_FAILUREporuku

315

108

316

Abis interfejs prima CONNECTION_FAILURE poruku i njen uzrok je greka radio interfejsa AbisinterfejsprimaCONNECTION_FAILUREporukunjenuzrokjegrekaradiolinka AbisinterfejsprimaERROR_INDICATIONporuku Handover nije uspio i MS se vraa na izvorni kanal. MS je poslao poruku greke zadatkailiporukuhandovergrekepremamreizavrijemehandovera Abis interfejs prima HO_DETECT poruku. Sadraj poruke je pogrean ili je isteklo vrijemedokseekaporuka AbisinterfejsprimaRELEASE_INDICATIONporuku Abis interfejs prima CH_MODE_MODIFY_ACK poruku i mode nije bio isti kao zahtjevanimode VrijemeistekneekajuiASSIGNMENT_COMPLETEporuku ERROR_REPORTporukajeprimljenaodBTSa Broj neuspjelih promjena konfiguracije postoji zbog odbacivanja odredjenih promjenailiukolikonemaodgovoraodMSa Poziv je puten nakon to duina izmeu MS i BTSa dostigne maksimalnu dozvoljenuvrijednosttj.MSjeizaaoizplaniranihgranicaelije Signalizacija sa unutranjim procesima je neuspjela za vrijeme signalizacije handovera. Vrijeme t3107, t3103, ili t9113 je isteklo. Poruka o zavretku zadatka ili zavretku handoveranijeprimljena.MSnijeuspostaviokanalnaciljanojstrani Grekauciljanomkanalu Grekauizvornomkanalu

317 320 323

324

334 349

350 354 365

400

503

507

510 511

Nabavljai opreme imaju svoju filozofiju pri pravljenju brojaa. Zbog toga je nakon poreenja potrebna paljiva analiza kako bi se uvidjele razlike izmeu svih dobavljaa i GSM standarda. S obzirom da se taka okidanja (tiggering) razlikuje od dobavljaa do dobavljaa poreenje razliitih brojaa se ne vri kao pojedinano (broja-broja) poreenje.

109

6.4 Kljuniindikatoriperformansi(KPI)

Kljuni indikatori performansi mogu biti definisani kao skup rezultata koji mjere performanse u satu glavnog optereenja, ili prosjenom periodu na itavoj mrei. KPI je rezultat formule koja se primjenjuje za indikatore performasi (PI). PI-ovi se mogu izvui na nivou podruja, elije, TRX-a ili na nivu susjednih elija. Postoje stotine KPIova. Oni koriste brojae jednog ili nekoliko mjera i mogu biti mapirani direktno na broja ili na formulu nekoliko brojaa. Period nadgledanja od trajanja uzetih uzoraka: sat, dan, sedmica, mjesec, godina itd. Podruje pokazuje lokaciju i site-ove gdje su prikupljene statistike.
6.4.1 Formule

Formula predstavlja matematiku kombinaciju brojaa koja rezultira indikatorima od znaaja. Definiranje formule koristei nekoliko PI-ova pomae identifikaciji KPI-ova. Kao to je objanjeno ranije, KPI daje veu fleksibinost i jasnou operatorima u interpretiranju ponaanja mree. Za jedan KPI, zavisno od tri elementa, moe postojati nekoliko razliitih formula. Ti elementi su: Sposobnosti opreme da osigura detaljan nivo statistike Zahtjevi operatora Podruje gdje se formula rauna (elija ili grupa elija) Nakon to su izabrane, formule trebaju ostati ne promijenjene zbog nadgledanja evolucije performansi mree u vremenu. U okruenju sa vie prodavaa, operator podeava strategiju performasi i definie formule za svaki KPI. Onda kada svaka oprema okida svoje brojae, uslovi formula se mapiraju prema odgovarajuim brojaima za svakog prodavaa. Detaljan primjer KPI-ova je predstavljen kasnije u poglavlju. Za pojanjenje koritenja razliitih formula za isti KPI razmatramo slijedei primjer. Primjer: intenzitet (brzina/stopa) odbijanja poziva (DCR)

110

Iz perspektive korisnika, odbijeni pozivi se odnose na sluaj gdje je glasovna komunikacija prekinuta od strane mree. Logino u ovom scenariju formula je:

(1)

Gdjesu: Nbrdrops=brojodbijenihpozivakojisedesezavrijemekonverzacijskefaze Nbrcalls=brojpozivainiciranihueliji NbrIncHO=brojdolazeihhandovera U ovoj formuli, dolazei handoveri se uzimaju u obzir zato to uspjeni odlazei handoveri se odnose na TCHove koji su normalno puteni. Okidanje odbijenih poziva poinje logino nakon to se pozvana strana javi na poziv. Meutim, za neke operatore poinje da se DCR rauna od ktrenutkakadajeTCHdodjeljen(prijekomunikacijskefaze).Drugaopcijajedaseneuzimajuu obzir pokuaji dolazeih handovera u denominator, uz pretpostavku da svi uspjeni dolazei hadoverirezultirajuuspjenimodlazeimhandoverima.

Slika2.3:izraunavanjeDCRrezultatapremadvijerazliiteformule 6.4.2 GlavniKPIovi

111

Glavna briga operatora u pogledu kvalitete glasa je pristupanost mrei i kvalitet poziva (audio, neuspjeli poziv, handover). Ova dva aspekta su dirketno vezana za prihode generisane od strane glasovnog prometa. S obrizom na to glavni KPI-ovi koje operatori prate su stopa upjenosti postavki poziva (call setup success rate) i stopa/intenzitet odbaenih poziva. Povremeno se nedgleda i stopa/intentitet uspjenih handovera. Stopa odbijenih poziva (Drop Call Rate- DCR) DCR je logiki definisan kao odnos izmeu TCH odbacivanja, koje se deava za vrijeme faze konverzacije, i broja uspjenih obrada u eliji ili podruju. Istina je da postoje mnoge definicije za DCR zavisno od formule koritene za njegovo raunanje. Koritenje specifine formule je zavisi od odnosa operator/prodava. Loe DCR performanse mogu nastati zbog ogranienog kapaciteta, manjka pokrivenosti, inetrferencija, degradacije kvaliteta, itd. Stopa uspjenih poziva ili greke podeavanja(setup-a) poziva ( Call Success Rate or Call Setup) CSR mjeri sposobnost elije/mree da osigura prometni kanal pozivima sa mobitela. Svaka greka u fazi dodjele se naplauje CSR-u. Ovdje takoer rezultati mogu varirati zavisno od toga ta operator eli da prati. Ovo znai da razliite formule daju razliite rezultate. Neki operatori poinju razmatrati CSF nakon to je SDCCH postavljen tako da ne uzima u obzir SDCCH blokiranje. Drugi ele modelirati korisniku percepciju i razmatrati sve tipove greaka. Stopa uspjenih Handovera (Handover Success Rate -HSR) HSR je definiran kao postotak uspjenih pokuaja odlaznih handovera. Ukupan broj pokuaja, neuspjeha i blokiranja na dolaznim i odlaznim handoverima su dostupni na razinama elija-elija ili BSC-BSC. Visoke stope pogrenih odlaznih HO-a objanjavaju visoke vrijednosti DCR. Osim toga, u procesu rjeavanja problema, inenjeri mogu posegnuti za drugim KPI-ovima za detaljniju analizu anomalija. U nastavku su prikazani najznaajniji KPI-ovi koji se koriste u mehanizmu rjeavanja problema (troubleshooting machanism). Raspoloivost TCH i SDCCH Raspoloivost resursa je prvi obavezni zahtjev za nastavak komunikacije. Ako sistem ne nudi dovoljno fizikih ili logikih kapaciteta za obradu zahtjeva to utjee na percepciju nezadovoljnih korisnika. Ukoliko su naprimjer, aktivirani red ekanja ili usmjereni ponovni pokuak, to moe pomoi da se rijei vie TCH zahtjeva s manjom stopom neuspjenih pristupa. Promet i blokiranje

112

U eliji sa slabim prometom, DCR i CSF stope mogu biti izvan ciljnih, kao rezultat malog broja pokuaja u denominatoru. Takve elije imaju najnii prioritet u optimizaciji jer je njihov utjecaj zanemaren. Umjesto toga, elija s velikim prometom i visokim blokiranjem ima CSF probleme. To je objanjeno kroz zaguenja, koja rezultiraju odbacivanjem TCH zahtjeva. Timing Advance elije s visokim timing advance-om su one koje obavljaju komunikacije daleko od sitea. Zbog slabe pokrivenosti i neravnoteenog path-a, normalno je da takve elije imaju visoke DCR i CSF. U tom sluaju rjeenje moe biti promjena i / ili smanjenje nagiba antene, smanjenje snage ili ograniavanje pristupa pomou odreenih parametarma.

Uplink/Downlink Balans

Openito, zbog velike snage i dobitaka sa BTS strane, downlink snaga je vea od snage na uplink-u. Takav neravnoteen path utjee na kvalitet uplink-a, to ukazuje na veu vjerovatnost visoke stope odbaenih poziva i nedostatak uspjenih setup-a. TRX kvalitet TRX brojai kvaliteta daju pretpostavku postotka uzoraka koji imaju kvalitetu 0-7 u uplink i downlink smjerovima. Skala kvalitete 0 je najbolja. to je vie uzoraka u Q-0, to su bolje performanse elije. Malo uzotaka koji se nalaze u rasponu do Q-0 do Q-4 ukazuju na interferencije ili handover probleme na TRX-u.

SDCCH odbacivanje Visoka stopa SDCCH odbacivanja objanjava visoke vrijednosti u CSF-u. To moe biti zbog loih performansi radio linka ili zbog bilo kojeg drugog hardver problema. Visok SDCCH promet ne znai nuno visoki TCH promet. SDCCH se koristi i za druge usluge koje ne generiraju TCH promet. Postoje KPI-ovi za praenje SDCCH performansi u SMS-u i za auriranje/update lokacije. Handover distribucija Handover distribucija daje postotak odlaznih handovera koji zavisi od uzroka (UL / DL kvaliteta, UL / DL interferencije, UL / DL razina, proraun snage, MS koji se sporo kree, itd.). Na primjer, na eliji koja obavi vie handovera zbog nivoa uplink-a, moe se pretpostaviti problem neravnotee patha (slab uplink signal).Vie detalja o performansama handovera e biti prikazani kasnije.

113

6.5 Testiranjeuvonji(drivetesting)

Izvoenje testa u vonji (slika 3.1) je uvijek najbolji nain da se problem geografski lokalizira i analizira. Iako statistike daju sliku o stvarnom ponaanju s kojima se suoavaju svi krajnji korisnici bez obzira na njihov geografski poloaj, testovi u vonji i hodu donose simulaciju percepcije krajnjeg korisnika mree na podruju perespektive jednog poziva. Jedini nedostatak ove metode je sloenost. Ustvari, testiranje u vonji moe modelirati ponaanje do pet mobitela, ali da bi se objektivno analizirao scenarij, treba biti obavljeno mnogo pokuaja u istim uvjetima. Zbog logistikih razloga, to ne moe biti izvedeno za cijelu mreu, razlog tome je da su testovi u vonji i statistike komplementarne metode. Obje su potrebne optimizacijskim inenjerima za ocjenu performansi mree.
6.5.1

Planiranjevoznerute

Vozna ruta za klaster obuhvata sve siteove predviene za te klastere, kao sajtove koji nisu aktivni za vrijeme vonje, ali koji su planirani da se integriu prije nego je mrea pokrenuta. Vozni put bi trebao pokriti dobar postotak glavnih cesta i autocesta, a takoer i sva podruja od posebnog interesa, npr. Rute aerodroma, korporativnie rute. Prije nego totestvonjemoedasesprovedevreseprovjereparametaraikonfiguracijekakobi seosiguraleodgovarajuepostavkezasajtoveunutarklastera.Takoerseprovjeravaju alarmikojiukazujunapotencijalnehardverilisoftverproblemekakobiseosiguraloda nemaproblemaodnosnostvarnihradioproblema: o o o o generisanjelistisusjeda auditkonfigurisanjahardvera auditradioparametara upravljanjekvarovima

Vanjski testovi u vonji se takoer koriste za procjenu pokrivenosti u zatvorenim prostorima. Stoga, u gustom urbanom podruju, uz pretpostavku odreenog gubitka usljed pentracije zgrada (openito se uzima 20 dB ), procjenjuje se da je unutranji signal za 20dB nii nego na otvorenoj razini. Ako je tada80 dBm prihvaen kao dobra zatvorenarazina,naotvorenomrazinatrebabitinajmanje60dBm.

114

Slika3.1:sistemtestiranjavonje Na tritu postoji mnogo slinih alata (vidi sliku 5). Jedna ili vie mobilnih slualica,

podesivih na razliite tehnologije kao to su GSM 900/1800/1900, IS95, IS136 i AMPS, montiranih u automobilu i spojenih preko kabla na laptop, izvjetavaju mjerenja za odreeni softver. Ovaj program omoguuje on-line vizualizaciju razliitih parametara na karti ili grafu (razine, kvalitete, sluei stanica identitet, i sl.).
Slika3.2:prikazpodatakaualatudrivetesta

Globalni sustav pozicioniranja (GPS), takoer je potreban da bi se lokalizovao precizno poloaj degradacije kvalitete. Cijeli sistem je montiran na vozilu. Prva instalacija opreme zahtijeva neke operacije poput kalibraciju GPS. Ustvari, runo kalibriranje GPS-a sadri mjera za preeni put i iroskop, to moe zahtijevati prolaz kroz odreene rute s razliitim udaljenostima i razliitim brzinama. U nekim sluajevima koristi se oslabljiva u antenskom lancu, kako bi oduzeo dobitak antene i dobili 0 dBm u lancu. Performanse alata ovise o sposobnosti slualice na izvjetaje ili na neke specifine podatke. Svaki mobitel moe biti u jednom od tri radna moda: nezaposlen, poziv ili generatora frekvencije skeniranja. Isti set se takoer moe koristiti za vrednovanje vie mrea. Prijava datoteke mjerenja se moe snimiti i pregledati kasnije. One se takoer mogu koristiti za crtanje nekih podataka o kartama ili grafikonima. Openito svaki alat ima posebne softverske aplikacije za dalju analizu mjerenja. Kao to je prikazano na slici 3.3, puno informacija moe se prikazati online. Neki alati donose dodatne mogunosti

115

kao to je zakljuavanje kanala, treci sloj poruke dekodiranja i online zvuk upozorenja za dogaaje i GPS gubitak signala.

Slika3.3:prikaznekihlogpodatakadobivenihdrivetestom

Drive testing je neophodan u mnogim fazama evolucije mree. Prije postavljanja sajtova i poslije razvoja BTS-a, implementacije frekvencijskog plana, itd.., svaki put kada se izvode izmjene na mrei koje se tiu sajt ininjeringa i/ili parametara, drive test bi se trebao provoditi. Da bi se nacrtala drive test ruta, poznavanje terena je veoma bitno. Ruta bi trebala biti ucrtana od strane tehniara za mjerenje kao i ininjera radio planiranja. Smjer puta kojim ce se voziti je takoer bitno da se identifikuje posebno kada smo zainterresovani za neku handover sekvencu. Tokom testiranja najese se koriste dole navedeni KPI: BER BER (bit error rate) je pretpostavljeni broj bitskih greaka u broju burstova kojima odgovara vrijednost od 0 do 7 (najbolja - najgora) od RXQUAL-a. Nakon to je kanalski dekoder dekodirao 456 bitni blok, ponovo se kodira koritenjem konvolicijskog polinoma u kalanskom koderu i rezultujui 456 biti se porede sa 456 ulaznim bitovima. Broj bita koji se razlikuje izmeu ova dva 456 bitna bloka odgovara broju bitskih greaka u bloku. Broj bitskih greaka se akumulira u BER sumi za svaki SACCH multiokvir a rezultat se klasificira od 0-7 prema BER-RXQUAL konverziji.

116

RXQUAL se jo uvijek smatra za osnovnu mjeru. On jednostavno izraava prosjean BER tokom perioda od 0,5 sekundi. Bilo kako bilo, procjena kvaliteta govora slujaoca je kompleksni mehanizam na koji utie nekoliko faktora. Neki od tih faktora koje RXQUAL ne razmatra su: -

Vremenska distribucija BER-a. Za dati BER, ako brzina puno fluktuira (varira) kvalitet je manji od BER-a koji je konstantan tokom vremena. Kada su cijeli okviri izgubljeni, to negativno utie na kvalitetu govora.
Handover generira neke gubitke okvira. To nije vidljivo u RXQUAL mjerenjima jer tijekomhandovera,BERmjerenjasupreskoena. Sveukupnakvalitetauskoovisiovrstikodekakojisekoristi.

U zakljuku, RXQUAL ne obuhvaa mnoge pojave koje utjeu na sluateljevu percepciju kvalitetegovora.Tojerazlogzatosudrugipodacidefinirani.

FER
FER (frame erasure rate) raspon ide od 0 (to je kod najboljih performansi) do 100%. To predstavlja postotak blokova sa netanim CRCom (cyclic redundancy check). Budui da je BER izraunat prije dekodiranja bez dobiti iz frekvencijskog poskakivanja, FER se onda koristi u ovom sluaju. Budui da jeak i vie stabilan od BERa, FER takoer ovisi o vrsti kodeka. to je manjabrzinaprijenosakodkodiranjagovora,tojevieosjetljivijanabrisanjeokvira.

MOS
MOS (mean opinion score) je subjektivni KPI, na nain da pogaa percepciju ljudskih bia, razliitih poziva. Bodovi idu od 1 do 5 (loe, siromano, fer, dobro i odlina kvaliteta glasa). Na tritupostojenekialatikojimasualgoritmidizajniranizaobjektivnomjerenjekvalitetagovora i dostavljanje mjera koje se mapiraju u MOS skali. Openito, kvaliteta zvuka ne ovisi samo o kvaliteti radio veze i kapacitetu kodeka, ve i o vrsti slualica koje se koriste, pozadinskom umu,sadrajugovoraiehoproblemu.

Praktino govorei, najbolji KPI za praenje kvalitete govora je onaj koji daju u kombinaciji oznake BER-a i FER-a. Odreene korelacije treba uzeti u obzir izmeu ta dva KPI-a: BER i FER-a su vrlo loi, kvaliteta je potvreno loa, Ili BER ili FER-a su jako loi, ne moe se zakljuiti, BER i FER-a su dobri, kvaliteta je dobra.

117

6.6

Optimizacija

Proces optimizacije je uvijek aktuelna operacija, koji postaje sve sloeniji kako mrea sazrijeva i postaje vea. Prvi korak u optimizaciji sastoji se uglavnom od standardnih ienja, kao to su korekcija frekvencija, rukovanje susjedstvom i mjesto inenjerskog pregleda. U odreenoj fazi, fino podeavanje parametara i rjeavanje kompleksnih problema, stanicu-po- -stanicu, poinje bivati neophodno. Princip iza traenja greaka oslanja se na analizi tokova poruke. To podrazumjeva odreeno znanje o signalizaciji karata i fazama poziva (objanjeno kasnije u odjeljku). Postoje nekoliko vrsta traganja, koja se mogu saeti u dvije kategorije: 6.6.1 Online praenje poput interfejs praenja, Offline praenje poznato pod nazivom promatranje. Abis / interfejs trag

Ovaj tip praenje sastoji se od ukljuivanja posebanog alata na eljeni interfejs (suelje) kako bi presreo (preprijeio) sve poruke treeg sloja. To je kontinuirano praenje u vremenu. Meutim, pregled traga za analizu svrhe, je mogue samo jednom nakon to je zavren. Filtriranje je mogue na poetku u definisanju parametara za fazu, kako bi se smanjila veliina datoteke izlaznih log file (prijave datoteke). Slika 4.1 prikazuje primjer Abis trag modela.

118

Slika4.1:PrimjertraganaAbistrag

Lijeva strane teksta odnosi se downlink poruke a desna strana odnosi se na uplink poruke. Mogui identifikatori poziva na Abis trag,npr., nazivaju se IMSI i ISDN brojevi. Kada je ifriranje aktivno u mrei, tada nije mogue identificirati pozivajueg korisnika zato to se koristi TMSI umjesto IMSI. 6.6.2 Offline promatranja

Promatranja su obraena na BSC razini na isti nain kao i mjerenja. Prema definiciji postava, odreena izvjea poeti e se da auriraju samo akopromatranidogaaj se dogodi. Na primjer, ako je fokus na broju odbaenih poziva u jednom BTS, promatrano izvjee e dati historiju samo odbaenih poziva na tom BTS. Promatranja pomau za identifikaciju moguih uzoraka za dogaaje. Glavno izvjee se daje na SDCCH/TCH napadi/izdanja, DCR i BSC odlazni handovers. Postupak ideja promatranja je generacija izvjea trenutno nakon to je se dogaaj desio, kao to je handover (predaja) zahtjeva ili oduzimanje kanala. U tablici 2 promatranje datoteke je prezentovano. Ovaj primjer daje statistiku razmjenu izmeu razliitih SDCCH izdanja zato to u svakoj fazi poziva SDCCH je ukljuen (primjer: osnovni zadatak, unutarnji handover, itd.).

119

Tabela2:SDCCHpromatranjeprimjer 6.6.3 Alarmmonitoring

BSS ima odeenu inteligenciju koja pomae operatorima da bolje razumiju sisteme i da odravaju interakciju sa strojevima. Openito, to se radi o setu alarma koji pomau ininjerima koji rade na odravanju da prepoznaju, dijagnosticiraju i analiziraju druge vrste problema na mrei, a ne samo na pitanja vezana za radio. Alarm je upozorenje, koje pokazuje da je odreeni broja dosegao predefinisani prag. Nisu svi predefinisani pragovi promijenljivi. Postoje razliite kategorije alarma. Oni se mogu svrastati u est podruja:

120

ukljuivanje opreme O & M (rad i odravanje) opreme Prijenosna opreme Opreme za snagu Vanjska oprema Alarm bazne stanice

Svaki dobavlja ima definiran svoj vlastiti set alarma. Primjer opisa alarma moe sadravati sljedee dijelove: Alarm identifikator. Alarmi koji pripadaju istoj kategoriji e poeti s istim znamenkama Objanjenje. Kratak opis uzroka alarma i njegov koji je utjecaj Dodatne informacije polja. Tumaenje dodatnih polja, ako postoje Preporuene akcije. Tu su upute za sve greke i izvjetaji dijagnoze s razinama hitnosti: jedna zvijezda (*) je obavijest tipa alarma, dvije zvijezde (**) znae manji ili vei alarm prema kategoriji) i tri zvijezde (***) je kritini alarm Upute ponitavanja. Informacije o tome da li bi korisnik trebao ponititi alarm ili da li to sistem ini nakon to se situacija zavri Neki alarmi se pojavljuju kada je drugi alarm premaio odreeni prag. Neki drugi alarmi nemaju znaenja ako nisu povezani s drugim alarmima. Zbog toga analiza zahtijeva odreenu koncentraciju za ispravno razumijevanje porijekla problema. Ininjer optimizacije koristi, kao to je opisano ranije, statistike i testove u vonji za identifikaciju i analizu problema. Meutim, on / ona moe posegnuti za koritenjem alarma, ali samo kao potvrdu sumnjivih nepravilnosti hardvera. Ustvari, prvo se obavi analiza radio postavki (parametara, interferencija, ininjering site-ova, itd.). Ako se nita ne ini sumnjivim, onda alarmi mogu pomoi da se nau hardverski problemi. Postoji hiljade alarma, ali samo nekoliko njih izravno objanjava probleme QoS-a. Najrelevantniji za tim optimizacije, su oni koji se tiu kvara BTS hardvera, visoke stope greke na prenosnom linku ili imkoherencija baze podataka. Ovaj posljednji se posebno odnosi na greke konfiguracije susjednih elija i obraen je kasnije u poglavlju o performansama handovera. Razumijevanje porijekla alarma dovodi do njegovog ponitavanja zamjenom neispravanog hardvera, gdje su glavne aktivnosti, podeavanje prijenosnog linka ili ispravak baze podataka, koje e biti uinjene kako bi se poboljao QoS iz perspektive alarma.

121

Revizija prijenosne mree

U ovom dijelu je potrebna krataka referenca kao prijenos problema koji mogu utjecati na KPI-ove na vie naina s obzirom na tri glavna faktora ogranienja. Kapacitet

Kapacitet linka donosi ogranienja u pogledu prometa kanala koja mogu biti obraena od strane odreenog sajta. Na primjer, ako sajt s 12TRX visoke konfiguracije predstavlja TCH stopu blokiranja potrebno je TRX proirenje. Budui da jedan PCM (koja se odnosi na 2 Mbps veze) moe podnijeti samo 12 TRX-ova, potrebno je vie prijenosnog kapaciteta (jo jedan PCM). Kvalitet/interferencija

Kvalitet je relevantan faktor, posebno za mikrovalni medij. Glavni aspekti kvalitete su performance greaka, dostupnost i interferencija. Loe planiranje frekvencija spremnika, na primjer, negativno utjee na kvalitetu mree. Sinhronizacija

Sinhronizacija je presudna za dobro predstavljanje mree. Prijenos greke ne moe uticati na kvalitet govora, ali e sigurno uticati na stopu uspjeha handovera (HSR). Veina operatora imaju mree za prijenos opreme razliitih proizvoaa. U takvoj situaciji, jedinstveni postupak za praenje je vaan cijeloj mrei. Dva razliita naina konfiguracije postoje za prijenos linka. DBLF: DBLF (dvostruki okvir rada) nain konfiguracije, koji izvjetava nekoliko pokazatelja na link kvalitete. To je pogodano samo za kratke udaljenosti, kao u MSCtranskoderu linkova. CRC4 Kada je CRC4 (4 bitna provjera cikline redudance) mod omoguen, viestruki okviri su prenoseni i primljeni. Ovi okviri su praeni za CRC4 pogreke i pogreke su iskazane u CRC4 brojau greaka. Stoga, ovaj nain rada omoguava bolje praenje

122

prijenosnog medija pruanjem vie pokazatelja od prvog. Preporuuje se za velike udaljenosti, kao u BTS-BSC i BSC-transkoderu linkova. Kada je ovaj nain rada aktivan, BSS mogu prijaviti terminalima statistike o razmjeni prekida rada, dostupnosti i sinhronizaciji. Strunjaci za prijenos zatim analiziraju statistike, izdvajaju loe izvoenje linkova i poduzimaju korektivne mjere.

NSS performanse NSS igra kljunu ulogu u interfejsu mobilnih i fiksnih mrea. Centralizirana arhitektura GSM mrea ovo naglaava (jedan MSC moe upravljati s nekoliko BSC-ova i nekoliko stotina site-ova). Stoga, bilo koja greka sa porijeklom u MSC-u e imati veliki utjecaj na kvalitet mree. Kao to je spomenuto u odjeljku revizije prijenosne mree, radio optimizeri su koji se brinu o QoS-u krajnjih korisnika. Veina operatera koriste opremu razliitih proizvoaa u mrei. U takvom okruenju, vrlo je vano da operateri osiguraju dobre funkcije interoperabilnosti sistema. Ustvari, setovi tajmera (odbrojavaa) i parametara s obje strane (BSC i MSC) bi trebali biti kompatibilni i postavljeni na odgovarajue vrijednosti na poetku roll-out projekta. Radio inenjeri trebaju raditi u uskoj suradnji s NSS inenjerima za zajdniku analizu problema, pogotovo kada je rije o praenju interfejsa. Suradnja izmeu radia i jezgre je takoer obavezna tokom auriranja informacija o sajtovima (nakon BTS re-hosting-a, LAC/CI modifikacija, itd.) kako bi se osigurao lagan utjecaj na kvalitet mree. Re-inenjering site-a Na poetku implementacije mree, operator pretrauje brzi povrat na investiciju. To je razlog zato prvi sjatovi su vrlo visoki i nemaju standardne azimute (0 , 120 , 240 ) Sektori su usmjereni prema podrujima pristupnih taaka. Uz proirenje mree i rast pretplatnika, postaje nuno pregledati inenjering kako bi se uinkovito koristio radio spektar. Takoer uslijed nedostatka pokrvenosti, moe biti predloen fiziki sajt reinenjering. To je jedan nain za optimiziranje pokrivenosti antene u cilju poboljanja performansi sajta. Ovaj postupak moe pratiti proces opisan u nastavku (vidi Sliku 8.1).

123

Slika 8.1 Proces re-inenjeringa sajta

Prouavanje i analiza

Prvi prijedlog procesa sastoji se od analize situacije. Fiziki re-inenjering je predloen za sajtove koji imaju probleme sa kvalitetom. To je razlog zato statistike i drive testovi trebaju najprije biti analizirani. Definicija drive testiranog puta podrazumjeva sajt i njegova najbolja susjedna podruja posluivanja. Cilj ovog rjeenja optimizacije nije pregled svih mrenih inenjeringa, nego samo sajtova sa problemima. Statistiko filtriranje (loe budue vrijeme, visok DCR, visoka interferencija, procenat izlaznog handovera, smanjenje prometa, i sl.) se provodi sa ciljem odabira specifinih sajtova za posjetu. Takoer je vano pripremiti saobraajnu kartu podruja kako bi se mogla zamisliti prometna raspodjela izmeu sajtova. Prije nego sto se nastavi sa pregledom sajta, razmatra se historija sajta (sve operacije koje su se prethodno obavljale na ovom sajtu).

Pregled sajta

Vazduni obilazak sajta iz vazduha je dobra prilika za auriranje baze podataka za planiranje i dobijanje novijih panoramskih slika. Vri se kompletna revizija sajta (ponovna provjera koordinata, azimuta, visine, brzine, vrste antena , itd.). Urbane promjene utiu na mobilne mree u smislu da, na primjer, nova zgrada koja je nedavno izgraena ispred postojee antene predstavlja prepreku za propagaciju signala.

124

Statistiki gledano, to se odraava kao saobraajni gubitak. Planeri zbog toga provjeravaju horizontalne i vertikalne razmake antene.

Prijedlog reinenjiranja sajta

Prvi refleks ininjera planiranja prilikom predlaganja reinenjering reenja je trisektorizacija. U stvari, uz proirenje mree, kako bi se osiguralo efikasno koritenje frekvencijskog spektra, mrea bi trebalo da bude dobro dizajnirana tako da predstavlja bolje motive. Sektori susjednih sajtova prate ista uputstva (0 , 120 i 240 , na primjer) da bi se lako koristile runa i automatska raspodjela frekvencija. Rjeenje reinenjeringa se sastoji bilo od downlinka / uplinka, reazimutinga ili promjene visine antene, lokacije ili tipa. Takve operacije imaju uticaj na prostiranje signala. One ga ine veim ili manjim i na kraju poboljavaju pokrivenost ili smanjuju smetnje. Ovladavanje mehanizmima prostiranja u razliitim oblastima je klju za ispravno reinenjirinje sajta.

Radovi sajt reinenjeringa

U ovoj fazi, preporuke planera se sprovode na terenu. Ponekad, treba izvriti ponovnu konfiguraciju sajta (na primjer u sluaju ponovnog azimutinga). U ovom sluaju radio parametri i definicije susjednih mrea mogu se promijeniti.

Rezultati kvalifikacija

Rezultati kvalifikacija su uvijek kljuni dio svakog procesa optimizacije. Ova kvalifikacija se sastoji od provjere da li su akcije optimizacije pomogle u postizanju cilja ili ne. Takoer, ovo je faza u kojoj e proces biti ponovo pokrenut da bi se predloila bolja rjeenja. Pregled planiranja frekvencija

Spektralna efikasnost je kljuna rije u TDMA baziranim mreama. Frekvencija je rijedak i skup resurs, tako da se treba efikasno koristiti. Planiranje frekvencija je neophodno svaki put kada postane otean pronalazak novih frekvencija za integraciju novog sajta. U stvari, tokom optimizacije, mrea se i dalje nastavlja iriti dodavanjem novih sajtova. Zbog toga pregled plana frekvencija, iako je dio procesa planiranja,

125

takoer pripada u fazu optimizacije. Sposobnost planiranja frekvecija je obavezna vjetina za dobre optimizere mree. Ona se zasniva na dobro uspostavljenim procedurama. Meutim, poznavanje oblasti je takoer potrebano, pogotovo za runa podeavanja. Proces

Implementacija plana frekvencije je ozbiljan zadatak u kojem je ukljueno nekoliko odjeljenja. Na primjer, NWP tim je zaduen za proizvodnju radio-parametara, NMS tim e implementirati nove baze podataka, a izvrni tim e biti dostupan na osjetljivim sajtovima kako bi brzo intervenisao kada se problem pojavi. Uspjeh u sprovoenju plana frekvencija u podruju opreme je izazovno pitanje. Dobra komunikacija je veoma vana u tom sluaju. Jedno efikasno reenje moe biti segmentiranje frekventnog opsega. Svakom prodavcu je dodijeljen poseban frekventni opseg koji nee ometati druge opsege, odnosno utjecati na njih.

Planiranje frekvencije u fazi optimizacije

Uspostavljanje dobarog plana frekvencija sastoji se od pripisivanja frekvencija za sve TRX-ove koristei optimalan nain. U tu svrhu, pravilan dizajn sektora je od kljunog znaaja. U stvari, ideja je da se izvri podjela iste frekvencije na sektore, u istom pravcu, te da su ti sektori dovoljno daleko jedni od drugih da ne bi dolo do interferencije. To u praksi znai da se treba planirati podruje po podruje, radije nego sajt po sajt (oblast je skup od 4, 7 ili vie sajtova).

Izvoenje novih planova frekvencija je operacija koja se ponavlja i koja se deava svaki put kada dodavanje novih sajtova dostigne odreena spektralna ogranienja. U fazi pokretanja, operateri mogu da odrede broj sajtova koristei irinu frekventnog opsega. Na taj nain dodijeljeni kanali mogu se pripisati svakom TRX-u. Ipak, u odreenoj fazi, neophodno je uvoenje skakanja frekvencija u cilju irenja interferencije. Postoje dva moda frekventnog skoka: sinteza frekvencija (SFH) i skakanje u osnovnom opsegu (BBH).

Skakanje/hoping u osnovnom opsegu (BBH)

126

BBH sastoji se od pripisivanja fiksnih frekvencija za sve TRX-ove, a zatim TCH skae od TRX-a do TRX-a unutar iste elije. Ova vrsta planiranja moda skakanja je prilino teka, jer je obaveza da se dodijeli po jedna frekvencija za svaki TRX. Pored toga, maksimalan broj moguih kanala za skakanje je broj skokova TRX-a. To donosi odreena ogranienja u razliitosti interferencija. Hardverski zahtjevi za BBH su daljinsko podeavanje kombinacija na BTS nivou.

Skakanje sintetizovanih frekvencija

SFH je pogodan za razvijenu mree. Njega je lake planirati, budui da skokovi TRXa koriste liste mobilnih dodjela, tako da nema potrebe da ih planira. Meutim, to zahtijeva redovni inenjering za azimute. Sastoji se od planiranja BCCH sloja, a zatim parametara skakanja (HSN, MAIO, itd.). SFH zahtijeva irokopojasne kombinacije koje unose vei ulazni gubitak. Detaljan metod za planiranje SFH bazirane mree je sada predstavljen.

BCCH strategija

BCCH sloj je osjetljiviji na interferencije od TCH kada se kanal prenosi kontinuirano u vremenu. Stoga, planiranje mora biti paljivo i sa najveom strogou. Zbog toga, BCCH i TCH opsezi su odvojeni. Povrh toga, ovisno o topologiji mree, BCCH opseg moe biti podjeljen izmeu razliitih konfiguracija sajtova. Na primjer, u podruju gdje je puno kljunih taaka na kojima su postavljene mikro elije, a budui da su mikro i makro elijski mehanizmi za propagaciju razliiti, razumno je odvojiti spektre za dva sloja. Suprotno se dogaa za ne-mikro-gusta podruja, budui da isti opseg moe biti rezervisan za oba sloja sa viim prioritetom za makro i umbrella site-ove. BCCH strategija ovisi o tome hoe li se Synthesised Frequency Hopping koristiti ili ne. Kada se koristi SFH, iri opseg se moe dodijeliti BCCH-u jer TCH sloj koristi MAList ( lista mobilnih dodjela) sluajnih atributa (interferencija raznolikosti). Postoje dva glavna naina planiranja frekvencija: manuelni i automatski. Ovaj pododjeljak se bavi manuelnom metodom, a sljedei pododjeljak se bavi automatizacijskim alatima koji koriste automatizirani nain. Manuelna metoda je posebno opravdana kada je mrea dobro dizajnirana (male udaljenosti izmeu sajtova, redovna trisektorizacija, homogene antene i BTS). Veina Evropskih operatora koristi 721 model, to znai raspodjelu 21 frekvencije na identino konfigurisana podruja sa po sedam sajtova (vidi sliku 9.1 ). U tom sluaju, treba primjetiti da se koriste kanali od 1 do 22, osim 19-og, kako bi se izbjegle interferencije u susjednom kanalu 18. Za zone

127

gdje je teko primjeniti ovaj model bez generisanja interferencija (reljef, more, visoka mjesta, mjesta sa nestandardnim azimutima, i drugo), preporuuje se da neki dodatni kanali budu rezervisani u sluaju da se sajtovi podeavaju manuelno.

Slika 9.1. a) isti SFH BCCH; b) SFH BCCH sa smetnjama

Ovaj estokutnim motivom se ostvaruju dobri rezultati u teoriji i praksi kroz nekoliko projekata. Manuelne ispravke treba, meutim, sprovoditi prema polju ogranienja/znanja i planiranju simuliranih interferencija dobivenih posebnim alatima.

Teoretski gledano, ako se pretpostavi da u urbanom podruju meusobne udaljenosti oko 400m, radijus poziva se moe procijeniti da bude najblia ponovno koritena udaljenost za jedan kanal. (2)

Ova udaljenost je vrlo dobra za gustu mreu.

To vrijedi u urbanim i ruralnim podrujima, iako se u ruralnim podrujima ne potuje uobiajeni dizajn. Dizajn sajta slijedi ogranienja prihoda za operatora; sajtovi

128

pokrivaju sela i gradove, bez obzira na teoretsku mreu. Zbog toga, u ruralnim podrujima planer mree mora koristiti dodatne frekvencije. Konfiguracija prikazana na slici 9. (b) prikazuje primjer koritenja opsega 1 do 21 (19 umjesto 20, 20 umjesto 21 i 21 umjesto 22). Nezaobilazne susjedne interferencije mogu se vidjeti izmeu 19 i 18 kanala. Ostali postupci

Osim onoga to je navedeno u prethodnim poglavljima, postoje neke aktivnosti koje se odvijaju tokom ivotnog ciklusa mree i koje zahtjevaju savjete od ininjera za optimizaciju mree.

BSC Pregled plana ponovnog hostinga

Prilikom dodavanja novih BSC-ova u mreu, potrebno je pregledati plan podjele (na koji sajt ide koji BSC i sa kojim LAI-em (Location Area Identity)). U definisanju novog BSC plana, neophodno je na pravilan nain podijeliti sajtove na osnovu sljedea tri kriterija: Geografska raspodjela Meuelijski handoveri BSC uitavanje Treba napomenuti da govorei u geografskom smislu, nije preporueno da se magistralni putevi i putevi sa velikom koliinom saobraaja koriste kao granica izmeu BSC-ova, pogotovo ako imaju razliite lokalne kodove (LAC Local Area Code). Razlog tome je izbjegavanje handovera prilikom koritenja mobitela u automobilu koji se kree velikim brzinama. Zbog istog razloga, BSC granice se stvaraju izmeu elija kako bi se smanjio mogui handover izmeu njih. Pored ova dva uslova, na kraju, BSC planiranje bi trebalo potovati odreeni balans u BSC uitavanju, koji se rauna na osnovu nekoliko elemenata koje odreuje proizvoa. U sutini, BSC uitavanje e se raunati kao omjer izmeu stvarnog broja posmatranih elemenata (TRX, PCM, BCF (osnovna kontrolna funkcija), BTS (osnovna prijenosna stanica), TCH (prometni kanali), itd.) i maksimalnog kapaciteta BSC-a.

Lokacija podruja planiranja takoer se treba uzeti u obzir. U stvari, LA predstavlja loginu grupu BTS-ova u koju se alju iste paging poruke, umjesto da se alju u itavu mreu kako bi se jedan mobilni aparat obavijestio o dolaznom pozivu ili SMS-u. Izbor adekvatne veliine LA osigurava visok stepen brzine pozivanja . Ukoliko je previe

129

mala LA onda je potrebno auriranje prometa na velikoj lokaciji , a ako je previe velika LA, neke e paging poruke biti obrisane tokom uitavanja paginga.

Vano je napomenuti da ponovnim hostingom od BSC-a do BSC-a moe doi do mnogo problema u mrei ako operacija nije pravilno izvedena i pravilnim redom. Ova vrsta operacije se uvijek odvija tokom noi, kako se promet ne bi previe remetio. Sa sljedeim danom bi trebalo poeti sa bliskim monitoringom (praenjem).

U nastavku pogledajmo ta bi trebalo provjeriti.

Drive testovi Poreenje se vri izmeu drive testova prije migracije i neposredno nakon migracije. Nakon migracije, posebnu panju treba posvetiti performansi handovera. Definisana ogranienja i uspjeh handovera se verificiraju.

Statistika Drugi nain da se provjeri uspjeh brzine handover-a od i prema posmatranim pozicijama je na osnovu statistike. U stvari statistika pokrenuta (4 ili 8 sati nakon operacije) e dati jasnu sliku o neuspjehu handover-a.

Parametri Definicija ograniavanja je kljuna za handover mehanizam. Svaka greka u CI, LAC, frekvenciji, BSICNCC ili BSIC-BCC znai da handover 100% nije uspio. Zbog toga granine tabele treba precizno provjeravati.

Alarmi Konano, neki alarmi se mogu pojaviti nakon izvrene operacije (sinhronizacija, prenosni link itd.). Njihovo znaenje daje naznake o moguim korektivnim mjerama.

130

Restrukturiranje elemenata mree

Za operatere, sa stanovita trokova, moe biti uinkovito da urade neke fizike rekonstrukcije mree kako bi mogli to efikasnije koristiti rasporeene kapacitete. Bolja ravnotea izmeu ponuenih i koritenih kapaciteta se moe osigurati preureivanjem TRX-a, izvjetavajui o prometnim aritima. Prilikom izvoenja ovakvih operacija, suradnja izmeu Odjela je velika; jasne procedure su vrlo vane. Liste definicija

Prvo se identifikuju potencijalne elije (elije sa najveim saobraajem i blokiranjem zahtjevaju TRX ekstenzije dok elije sa niskim saobraajem trebaju rastavljeni TRX). Ova operacija zahtijeva da marketinki tim osigura oekivani porast brzine saobraaja kako bi se odredila koliina saobraaja koja bi se odailjala od strane svake elije u srednjoronom razdoblju planiranja.

Pregled sajtova

Moe biti potreban pregled sajtova, posebno za sajtove koji su kandidati za fazu ekpspanzije. Timovi za implementaciju provjeravaju da li je mogue dodavanje nove opreme (dovoljno prostora, bez dodatnog optereenja na temelje zgrade, energetske potrebe, pristupi sajtovima itd.). U isto vrijeme kapacitet prenosnog linka, stvarna TRX konfiguracija i alarmi se provjeravaju kako bi se formirala baza podataka i plan logistikih zahtjeva.

Praenje sajtova

Optimizacijski inenjeri se bave sa pripremom frekvencija i praenjem kljunih pokazatelja uspjenosti (KPI). Njihova je odgovornost da provjere da je operacija transparentna performansama mree, osim za pozitivan uticaj na TCH blokiranje. Ovdje, treba pomenuti jedan vaan efekt: neke konfiguracije TRX ekstenzije/rastavljanja generiraju smanjenje ili poveanje snage prijenosa ovisno o BTS konfiguracije (broj kombiniranih spratova). Ovo moe objasniti neka udna ponaanja, kao to je poveanje prometa nakon rastavljanja nekih TRX-ova.

131

Uvoenje novih znaajki

Ono to je zanimljivo o optimizaciji je da se implicitno, u isto vrijeme, sastoji od optimizacijskih aktivnosti (za sajtove koja su ve u radu) i nekih planiranih aktivnosti (uvoenje novih sajtova, BSC-a, mogunosti, itd.). Nove elementi se dizajniraju sa ciljem poboljanja performansi mree. Prije uvoenja novog elementa, operatori ga ele najprije testirati, kako ne bi prouzrokovao bilo kakav poremeaj na ponuenim servisima. Ispitivanje ili ee koritena RSV (Regular Service Validation) procedura dozvoljava validaciju ili uvoenje novog elementa u cijelu mreu. RSV uglavnom sadri sljedee korake: Dokumentaciju zahtjeva hardvera/softvera novih elemenata/mogunosti; Izbor pogodnog podruja za testiranje; Pravljenje reference, sa drive testovima i KPI-ovima izabranim prema tome ta je znaajno za procjenu elemenata/mogunosti; Implementacija; Posmatranje i praenje; Ponovno podeavanje i procjena; Postavljanje planiranja generalizacije.

Cilj probnog testiranja novog elementa je bolja kontrola nekih neeljenih ponaanja i pronalazak najprikladnijeg seta parametara prije uvoenja u cijelu mreu. Automatizacijski alati

U sve sloenijim mreama, gdje su nove tehnologije dodane na ve postojee GSM, vano je ostvariti povrat investiranja u kratkom razdoblju. Da bi se poboljala operativna uinkovitost i oslobodili resursi za zadatke dodane vrijednosti, ne postoji drugi nain osim procesa automatizacije. Koritenje automatskih programa varira od jednostavne makronaredbe do vrlo specifinih i sloenih alata. U skladu sa onim, to je predstavljalo vane zadatke u predhodnim procesima optimizacije, mnoge operacije mogu se obaviti putem raunarskih programa koji se razvijaju.

132

Prvi koraci automatizacije ukljuuju este zadatke kao statistika vizuelizacija, upravljanje susjedstvom, geografska ilustracija, praenje traenja greaka i praenje generisanih dokumenata. Ova polja se mogu svrstati u upravnu automatizaciju. Sloeniji alati se koriste u druge svrhe, kao to su zadaci koji zahtijevaju analizu ogromnih koliina ulaznih podataka kao frekvencija i planiranje susjedstva, parametara optimizacije, planiranje podruja lokacije (LA) i elijsko traenje problema. Klasifikacija ovih alata spada pod tehniku automatizaciju.

Administativna automatizacija

Svaki zadatak koji se ponavlja u aktivnosti optimizacije mree moe biti automatiziran do odreene razine. Administrativna automatizacija donosi prednost zbog smanjenja rizika ljudske pogreke. Vano je se koriste kontrolni mehanizam koji omoguuje provjeru valjanosti alata prema zahtjevima.

Statistika vizualizacija

Openito, isti brojai su izvueni iz NMS-a kao tekstualna izvjea. Osim toga, tu je i potreba za konverzacijom unutar user-friendly suelja. To znai, primjenu neke oblikovane makronaredbe na originalne fajlove. Kroz razna projektna iskustva, preporuuje se da se koristi Microsoft Access umjesto Microsoft Excela za izgradnju takvih aplikacija. Ustvari, Exel ima ogranienje veliine od 65536 linija, to znai da Excel ne moe prikazati, npr susjedni fajl koji ima mreu od 2000 makro sajtova, gdje svaka elija ima prosjeno 12 susjeda (2000x3x12=72000).

Upravljanje okolinom/susjedima

Upravljanje vezama sa okolinom je sastavni dio ininjerskog optimizacijskog posla. Kako mrea raste (integracijom novih sajtova) i mijenja se (primjenom novih frekvencija), dodavanje novih susjednih dijelova mree, uklanjanje zastarjelih dijelova i auriranje postojeih dijelova postaje svakodnevna briga i zadatak. Pri definiranju Man Machine Language (MML) komandi za upravljanje okolinom, definitivno postoji rizik od greaka ako se poslovi obavljaju manuelno, dok alati garantiraju odreenu razinu pouzdanosti. Za minimiziranje rizika od greki, kljuni su automatski programi. Ovaj metod takoer pomae pri kontroli automatizacije petlji. Automatskom analizom

133

odjavljivanja, mogue je utvrditi jesu li potrebne potrebe provedene ili jesu li otkriveni neki problemi.

Geografska ilustracija

Polje pristupa je vrlo vano u procesu optimizacije. Poznavanje geografije podruja je vrlo korisno pri razumijevanju smetnji, prekoraenja, slabe pokrivenosti itd. Vano je vizualizirati parametre planiranja (BCCH, BCC, NCC, okolina itd.) zajedno sa statistikom ( promet, blokiranje, DCR, CSF, itd.) u zavisnosti od geografskih pozicioniranja i parametara ininjeringa (tip antene, nagib, visina itd.). Neki alati za planiranje omoguuju uvoenje statistike. Inae, takve aplikacije se mogu uvijek kreirati na MapInfo. MapInfo donosi prednost vizualizacije visoko definiranih mapa (pojedinosti na cestama, zgradame itd.)

Rjeavanje problema Follow-up

Proces optimizacije je kontinuirani postupak analize problema, poduzimanja aktivnosti i procjene poboljanja. Vano je da se prati historija problema i akcija na elijskom nivou. Takve informacije se uklapaju u optu bazu podataka. Ovaj zadatak moe biti automatiziran kako bi se poveala operativna efikasnost. Automackim ispunjavanjem informacija o eliji, statistika i straih/novih parametara doprinosi smanjenju potrebe za kucanjem.

Generisanje dokumenata

Optimizacijski izvjetaji se redovno generiraju u skladu sa unaprijed definisanim prezentacijskim formatom. Ako se manuelno upravlja izvjetajima, onda oni mogu imati razliite formate. Meutim, automatizacija osigurava jedinstven format. Tehnika automatizacija

Mreni pretplatnici generiu veliku koliinu statistikih podataka, koje se zatim prikupljaju u sistem za upravljanje mreom. Posebni alati omoguuju dodatne obradbe tih podataka i pravljenje preporuka u skladu s tim. Moduli za kontrolu i provjeru su vani jer omoguavaju verifikaciju preporuenih promjena prije njihove implementacije u mrei (pogledati sliku 11.1).

134

Slika 11.1: Proces tehnike automatizacije

Planiranje frekvencija

Prije upotrebe automatskog modula za planiranje frekvencija, korisno je uporijebiti manuelnu proceduru za planiranje frekvencija. Manuelna metoda se bazira na predvianju smetnji. Tanost predvianja zavisi od visoke rezolucije digitalne mape i od specifinog modela propagacije. Okumura- Hata model, koji se esto upotrebljava kao alat za planiranje, je primjenjiv za mape od 1km. Ovakva kombinacija model/rezolucija mape se ne moe primijenti na male elije ( radijus 10 m). Kako mrea raste, dodaje se vie sajtova ukljuujui makro, mikro i piko elije koje su dizajnirane kako bi se poboljalo planiranje pokrivenosti. U takvom scenariju, neophodno je razdovojiti opsege frekvencija izmeu makro elija i graditi mikro elije sa boljim nainima savladavanja smetnji. Usvajanje ovakvog tehnikog izbora postaje sve tee kako se broj operatora poveava i kako frekventni opseg postaje manji (ograniavanje dijeljenja osega). U tom sluaju potrebna je bolja efikasnost u upravljanju resursima. Odnos C/I (carriernosilac/interferer-izvor smetnje) daje minimalni prihvatljivi nivo nosioca u poreenju sa izvorom smetnje koji koristi istu ili susjednu frekvenciju.

135

Ogranienje smetnje izmeu dvije elije se prevodi u visoke ili niske faktore matrice interferencija. Poznavanje faktora interferencije izmeu dvije elije moe poveati tanost planiranja frekvencija i poboljati kvalitet. Uvoenje sintetiziranih frekvencijskih skokova pojednostavljuje planiranje ali zahtijeva rigoroznu sektorizaciju elija. Mnogi alati za planiranje nude opciju automackog planiranja frekvencija (AFP). Za AFP ne treba nikakva distribucija pretplatnika niti predvianje puta radio talasa. AFP koristi stvarna mjerenja o lokaciji korisnika i nivou smetnji. Ima tri ogranienja: Kvantizacija i odbacivanje Obavjetenja od samo 6 susjednih dijelova Nepouzdanost BSIC dekodiranja AFP je u probnim verzijama pokazao 10% poboljanja u odnosu na inicijalni plan kvaliteta.

Planiranje okoline/susjeda

Automatsko upravljanje handoverom se takoe bazira na mjerenjima. Uklanjanje susjednog dijela bazirano je na NMS statistici. Benchmark kriterij se mora paljivo izabrati kako bi sistem mogao odluiti da li da ukloni neki susjedni dio ili ne. Npr, kada se izmeu dvije elije izvede nekoliko pokuaja sa maksimalnim handoverom za svaku, alat preporuuje brisanje veze izmeu njih.To se moe izvriti samo nakon provjere geografske pozicije za svaku eliju . Ponekad su elije jako blizu jedna drugoj ali iz nekih razloga (nizak nivo prometa, postojanje prepreke, hardverske greke itd) vre nekoliko handover pokuaja. U tom sluaju vezu treba odravati. U svakom sluaju, nakon brisanja kontrolni mehanizam e procijeniti uticaj na kvalitet. Dodavanje novih brisanja je sloeniji problem. Koristi mjerenja okolnih elija koja se nakon toga rangiraju od najjaih do najslabijih. Broj izmjerenih uzoraka svake elije takoer treba uzeti u obzir kako bi se odredila brisanja koja e biti korisna. Mehanizmi dodavanja/brisanja se redovno primjenjuju kako bi se optimizirao broj brisanja. Svaka elija moe podrati do 32 susjedne elije, ali da bi se poveale performanse handovera preporuuje se do 15 susjeda po eliji. Automatizacija upravljanja brisanjem moe ukljuivati i parametar provjere nepovezanosti.

Optimizacija parametara

U fazi implementacije, operatori koriste standardne predloke parametara, s obzirom da postoji hiljadu GSM parametara. Meutim, zbog razlike izmeu stanica (propagacija

136

i smetnje), neophodno je paljivo podesiti neke parametre za svaku eliju ili susjedstvo kako bi se dobile optimalne performanse. Najbitnija ideja optimizacije je kako nai ispravnu vrijednost za odreeni parametar za odreenu eliju. ak i ovaj zadatak, koji zahtijeva strunu optimizaciju i koji je dugotrajan, moe biti automatiziran. Sloeni mehanizam koji to omoguava beziran je na etiri glavna naela: Definicija arhitekture podsistema; Izbor odgovarajuih tehnika kontrole; Razmatranje mapiranja kontrolnih algoritama na elemenate mree; Procjena performansi u skladu s poetnim pravilima.

elijsko rjeavanje problema Rjeavanje problema sastoji se od tri glavna koraka: otkrivanje neispravne elije; analiza i dijagnoza potencijalnog izvora problema; primjena procjenjenog rjeenja. Automatizacija se moe primijeniti na sve tri faze. Otkrivanje neispravane elije moe biti uinjeno koritenjem prethodno utvrenih kriterija i pragova na temelju usporedbe sa nekim restriktivnih uslovima. Osnovna ideja za automatsku dijagnozu je prijenos strunih znanja u sistem. Da bi to postigli, trebalo bi kreirati model za rjeavanje problema. Modeliranje znai opremanje stroja s odgovarajuim algoritmima kako bi pronali mogue porijeklo problema i predloiti eventualna rjeenja.

Planiranje lokacijskog podruja Da biste obavijestili pretplatnika o dolaznom SMS-u ili pozivu, mrea koristi stranice BTS-a odreenog LAC-om. Lokacija podruja planiranja sastoji se od pronalaenja odgovarajue veliine LA kako bi se osiguralo da uspjeh maksimizira i broj lokacija auriranja (LUS) je sveden na minimum. Jednosmijerni poziv je uspjeh jer smanjuje izbrisane poruke u sluaju vrlo velike LA. S druge strane, pozivno optereenje poveava se zbog velikog broja LUS u sluaju premalog LA. Takoer je vrijedno napomenuti da je kapacitet SDCCH znatno nii nego kod PCH. Stoga je cilj za automatski metod uspostaviti ispravnu ravnoteu definiranjem ispravne LA veliine.

137

Za LA planiranje operatori tradicionalno koriste jedan od dva pristupa: Pretvaranje svakog BSC u LA , u tom sluaju postoji velika koliina LU zbog internih handovera u BSC-u (Primjetite takoer da mobiteli u stanju mirovanja obavljaju LU). Ovaj pristup troi puno SDCCH resursa. Pretvaranje svakog MSC prostora u LA, u tom sluaju poveava se paging, s rezultatom da neki mobiteli nisu obavijeteni o dolaznim pozivima ili SMS-ovima. Takav pristup tedi signalizacijske resurse, ali ne uzima u obzir stvarni kapacitet paging kanala na pravi nain.

Osnovna ideja za automacko planiranje lokacijskog podruja je da se koriste podaci sistema za upravljanje mreom (NMS) kako bi rijeili optimalnu LA veliinu. Elementi koji se koriste mogu biti:

Paging kapacitet za sve BTS-ove u svrhu procjene paging optereenja koje se moe prenijeti pomou BTS-a; Paging saobraaj BTS-a u svrhu procjene paging saobraaja u sluaju da nekoliko BSCova ima isto LA Handover statistika izmeu BTS-ova u svrhu grupiranja BSC-ova koji imaju mnogo handovera izmeu sebe.

Na osnovu ovih dijelova informacija mogue je odrediti optimalni LA plan koji u potpunosti iskoritava paging kapacitet dok osigurava da je uspjeh paginga maksimalan (brisanje paging poruka minimizirano) i LU saobraaj na SDCCH je reduciran. Na karju, optimizacija moe bit asimilirana sa pregledom mree. Optimizator prvo detektuje anomalije (simptome) i onda analizira situaciju (dijagnozu). Nakon toga, pokuava prvu korektivnu akciju (tretman) i vidi efekte. Ako ne radi, pokuava da dalje istrauje tako to trai detaljnu analizu (skeniranje). Optimizacijski proces se odvija kontinuirano. U veini sluajeva, operatori su meusobno korelisanni jer su ili nezavisni ili interekskluzivni.

Optimizacija se sastoji od tri glavna aspekta: pokrivenosti, kapaciteta i planiranja frekvencija. Akcije se mogu poduzimati na osnovu onoga to je identifikovano kao problem u eliji ili u podruju. Pregled plana frekvencija, prmjena parametara handovera, korekcija sajt ininjeringa i primjena specifinih parametara su samo primjeri estih optimizacijskih akcija. Dodavanje novih sajtova, novih BSC-ova ili reorganizovanje TRX su takoer mogua rijeenja za poboljanje. Putem pogonskog testa, NMS-a i analize mogu se

138

dobiti informacije, dijagnozirati greke, testirati nove preporuke, implementirati promjene parametara i procijeniti mrea.

Vano je istai da performanse zavise i od sposobnosti terminalnih ureaja. U zavisnosti od proizvoaa, mogu postojati razliite snage odailjanja, razliita osjetljivost i greke. Sve to utie na korisnikovu percepciju kvaliteta. Kako bi dobro radio u procesu optimizacije, mreni optimizator bi trebao da sarauje sa drugim servisima. Tim centra za operacije i odravanje (OMC) ima najveu odgovornost u smislu da oni moraju implementirati sva podeavanja koja predloi osoblje za optimizaciju. Roll-out tim je odgovoran za sve aktivnosti u vezi sajta (sajt reininjering, sajt rehosting od BSC-a do BSC-a, pregrupisanje TRX itd). Tim za zatitu osigurava monitoring alarma, upravljanje hardverskim grekama i odravanje intervencija. Operater tada dolazi na drugoj razini interakcije, brine za upravljanje razliitom opremom, validaciju i rad postrojenja (pristup, ovlatenja itd).

Klju uspjeha u takvom okruenju je primjena procesa nakon identifikacije inputa, outputa, procedura i vlasnika. Ininjeri moraju dobro upravljati svakim procesom i uvijek biti spremni da primjene rijeenje, jer se od njih esto moe traiti savjet u vezi vie operacija koje se paralelno odvijaju.

Poto su mree sve komleksnije i optmizacijski zadaci imaju drugaiju orijentaciju nego ranije. Prije je fokus bio na znanju o optimizaciji jedne specifine tehnologije i na manulnoj optimizaciji. Danas, nije dovoljno poznavanje samo svoje tehnologije zbog velike konkurencije na tritu telekomunikacija. Danas se od ininjera trai kompetentnost za sve vrse opreme. To znai da trebaju biti u stanju da odgovore na svaki problem u vezi optimizacije ili planiranja bez obzira na proizvoaa opreme.

6.7 OptimizacijauWCDMAmrei 6.8 Klasteroptimizacija

Optimizacijski proces poinje nakon to je zaveno inicijalno planiranje mree. Mrea je izgraena vei dio sajtova je integriran. Nema korisnika u mrei i mrea ne prenosi nikakav promet. Stoga je cilj optimizacije da garantuje kvalitet osnovnih usluga kada se pokrenu. Mrea je podijeljena na geografsak podruja nazvana klasteri, od kojih se svaki sastoji od 10 do 20 sajtova. Ova geografska podruja se optimiziraju tako da osiguraju QoS na tom podruju. Geografska podruja se mogu izabrati na bazi razliitih metoda, ali sajtovi bi trebali bi biti blizu i interferencija u klasteru koja dolazi

139

od susjednih podruja treba biti minimizirana. Ciljani kvalitet se definira za svaki klaster na osnovu, npr, ukupnog RSCP-a i Ec/No, zagaenja podrja, stope odbaenih poziva i stope uspjeno uspostavljenih poziva. Optimizacija klastera odvija se u slijeeim fazama:

Priprema klastera Faza pripreme klastera se sastoji od aktivnosti koje se mogu uraditi bez podataka pogonskog testa. Takoer trebaju osigurati izvoenje pogonskog testa i osigurati da se tim testom otkriju problemi vezani za planiranje:

- Definiranje klastera, - Planiranje rute pogonskog testa, - Revizija radio parametara, - Provjeriti konfiguraciju sajtova - Provjeriti listu susjeda, - Provjeriti upravljanje kvarovima, - Provjeriti dostupnost elija.

Prije pogonskog testa veina elija u kasteru bi trebala da bude integrisana i sajtovi bi trebali da budu operativni i dostupni.

Definisanje klastera

Klasteri trebaju biti geografski susjedna podruja koja se sastoje obino izmeu 15 i 20 sajtova. Klasteri su prvenstveno definirani na temelju geografije: lokacije sajta, glavne prometnice, RNC granice, drugih geografskih aspekata, npr. rijeke. Sekundarna metode definisanja klastera je analiza smetnji, koja se koristi kako bi se smanjila koliina vanjskih smetnji za klaster iz susjednih klastera.

Generisanje liste susjednih podruja Poetni popis susjednih podruja se moe definirati na temelju geografske blizine i smjera antene. Takoer, kao poetni korak svi sajtovi trebaju imati definiranu vezu sa

140

susjednim podrujem. Definicija susjeda treba ukljuivati elije koje ine prvi red susjeda, jer elije ne bi trebale da osiguravaju pokrivenost izva svojih prvih susjeda.

Revizija/pregled Hardverske konfiguracije Revizija Hardverske konfiguracije, kojom se provjerava ispravnost postavki konfiguracije za MHA dobitke i gubitke kablova, se moe uraditi pomou statistike dostupnosti elija i analizom BTS komisionih fajlova. Takoer se moe uzeti mali broj sajtova za uzorkovanje posjeenosti sajta kako bi se otkrilo da li su planirani nagibi i usmjerenja antena implementirani ispravno. Potencijalni kandidat za posjete sajta je klaster na najvanijim servisnom podrujima. Indikator netane postavke moe se procijeniti iz PrxNoise statistike ili koritenjem vrijednosti u realnom vremenu pomou online praenja.

Mjerenja uma na uplink-u se signaliziraju na UE-u u informacijskom bloku 7 sistema i koriste se za izraunavanje poetne snage slanja za RACH preamble i izraunavanje DPCH poetne snage slanja. Netana mjerenja umova imaju 2 efekta na RACH proceduru: Prevelik PrxTotal. Prevelika poetna snaga slanja za preamble i RACH poruku koja izaziva poveane interferencije na uplink-u Prenizak PrxTotal. Preniska poetna snaga slanja zahtjeva da se alju visestruke preamble, a u najgorem sluaju sprijeava WBTS da detektuje RACH preamble uslijed preniske snage slanja. Preniska/previsoka PrxTotal moze izazvati prenisku/previsoku poetnu snagu na UL DPCH transmisiji i poveanje vremena uspostavljanja kontrolne petlje Ulpower. Ekstremne vrijednosti (+/- 20dB) takoer mogu sprijeciti UL sinhronizaciju a time izazvati gubitak konekcije. Ako ispravne vrijednosti gubitaka na kablovima nisu dostupne, uzima se defaultna vrijednost od 3dB koja bi trebala omoguiti normalan rad mree.

Hardver baznih stanica i upravljanje softverskim verzijama

Hardver baznih stanica (HW) i softver (SW) upravljanja provjeravaju HW i SW update status u mrei, koji je neophodan za optimalne performanse mree. I HW i SW verzije se mogu pregledati po slinim procedurama, gdje se fajlovi konfiguracije baznih stanica prebacuju direktno iz bazne stanise preko FTP-a a zatim se potrebne informacije uzimaju iz tih fajlova.

141

Pregled radio parametara

Pregled ili revizija radio parametara potvruje da su RAN parametri koji se koriste u mrei postavljeni jednako u svim objektima i da oni prate defaultne postavke parametara. Pregled radio parametara je vri kako bi se bi se provjerila kozistentnost radio parametara tako to se stvarne vrijednosti porede sa preporucenim zadanim vrijednostima definisanim za mrene objekte. Tipino prije pokretanja mree stvarne vrijednosti parametara su iste za sve objekte. Stvarne vrijednosti bi trebale slijediti preporuene vrijednosti parametara. Pregled radio parametara se provodi da bi se provjerilo da veina parametara u RNC,WBTS, WCEL (WCDMAcell), ADJS (susjedne intrafrekvencije), ADJI, ADJG (intrasistem [WCDMA- GSM]), FMCS (kontrola mjerenja postavljenja na susjedne intrafrekvencije), FMCI (kontrola mjerenja postavljenja na susjedne interfrekvencije), FMCG, HOPS( parametar kontrole handovera postavljen za susjedne intrafrekvencije), HOPI (parametar kontrole handovera postavljen za susjedne interfrekvencije) i HOPG (parametar kontrole handovera postavljen za intrasistem [WCDMA- GSM]) klase objekata.

Provjera dosljedosti parametara

Ova provjera se vri kako bi se potvrdila dosljednost RAN parametara. Veina RAN parametara se postavlja na defaultne vrijednosti prije pokretanja mree; kasnije se mogu definisati razliiti sabloni za razlicite tipove celija. Defaultne postavke se mogu provjeriti i izvan Nokia sistema operativnih rjeenja (OSS) tako to se izvlai informacija o parametru. Defaultni parametri bi se trebali redovno provjeravati u fazi prije pokretanja kada se integriraju novi site-ovi. Ovo se vri kako bi se potvrdilo da siteovi imaju ispravne parametre i kako bi se izbjegao negativan utjecaj greaka konfiguracije. Provjere se takoer mogu obavljati prije optimizacijskih aktivnosti ili testnih mjerenja na terenu.

Stvarni nasuprot defaultnim vrijednostima parametera

Veina RAN parametara su postavljeni na defaultne vrijednosti prije pustanja mree u rad. Stvarne vrijednosti u mrei bi trebali pratiti defaultne vrijednosti parametara. Defaultne vrijednosti se postavljaju u skladu sa strategijom operatora, layout-om mree i dostupnim resursima.

Pregled plana Scrambling koda

142

Glavni cilj planiranja Scrambling koda je da se osigura da se isti Scrambling kod ne koristi na istim nosecim frekvencijama u elijama koje su blizu jedna drugoj. Ovo je potrebno kako bi se osiguralo da se elije s istim scrambling kodom ne koriste u kombinaciji susjeda, koje RNC alje na UE sa liste susjeda koje pripadaju elijama koje se nalaze u aktivnom setu. Intrafrekvencijske elije u bilo kojoj listi susjeda se ne mogu kombinirati od strane RNC-a sa listom susjeda koja je poslana na mobitel u podruju soft handovera; ako se pokua to uiniti uzrokovati e se greka scrambling koda. Revizija plana scrambling koda e provjeriti minimalnu udaljenost izmeu elija sa istim noseim frekvencijama i sa istim primarnim scrambling kodom . Revizija scrambling koda takoer moe potvrditi sprovoenje nominalnolg plana scrambling koda operatora ako on i postoji. Pregled okoline

Svrha ove revizije je da provjere postavke parametara susjeda, udaljenost susjeda i jednosmjerne definicije susjeda. Upravljanje kvarovima

ciljne

elije, broj

Upravljanje kvarovima je kontinuirani proces u kojem se neispravne hardverske jedinice i softverske povezane greke.

ispravljaju

Posebnu panju pri upravljanju kvarovima treba dati oblasti koja treba da bude optimizirana prije bilo kakve optimizacijske aktivnosti. Svi kritini alarmi bi trebali biti rijeeni, a to bi trebalo provjeriti da su site-ovi dostupni i u funkcionalnom stanju. RF Tuning (radio-frekvencijsko podeavanje)

Radio okruenje se mjeri, uporeuje i analizira kako bi potvrdili i optimizirali RF performanse. RF performanse se analiziraju i kako bi saznali sve parametre, performance usluge ili potencijalne probleme integracije site-ova. U poetnoj fazi RF tuning-a, mjeri se klaster elija i ukupne RSCP i Ec/N0 vrijednosti se uporede sa unaprijed definisanim ciljevima kvaliteta. Cilj je postii ciljne RF performanse. Ciljne performanse se mogu sastojati od ciljne pokrivenosti (RSCP), ciljne kvalitete (Ec/N0), smanjenja zagaenja pilotpodruja (testnih podruja) i ograniavanje podruja soft handovera.

143

Kao prvi korak, porede se RF KPI-ovi klastera (posmatrane skupine elija) (KPI= Key Performance Indicators). Poreenje ovih pokazatelja se koristiti kako bi provjerili da se RF performanse poboljavaju kao rezultat primjene tuning preporuke tj preporuenih podeavanja. Drugo, ukupni RSCP se analizira. To se moe uiniti koristei alat za analizu koji vizualizira uzorke mjerenja. Identifikuju se podruja loih performansi i analizira se razlog slabe pokrivenosti. Na primjer, problem pokrivenosti moe nastati zbog nedostatka site-ova ili zbog fizikih prepreka koje sprijeavaju autenaciju signala. Ukupni Ec/I0 se analizira u svrhu pronalaska podruja sa potencijalnim problemima u kvaliteti. To se radi na slian nain kao I analiza pokrivenosti, koritenjem alata za analizu kako bi se otkrile problematine lokacije. Problemi Ec/I0 mogu biti prouzrokovani problemom dominacije ili problom pokrivenosti. U sluaju problema pokrivenosti, RSCP daje indikaciju o problemu. U sluaju problema dominacije RSCP je dobar problemima podruja. elije koje omoguavaju pokrivanje podruja, se trebaju analizirati, a neke od njih i ukloniti, u cilju poboljanja kvalitete preostalih elija. Preporuke za poboljanje RF performansi prvenstveno se temelje na fizikim promjenama nagiba antene, azimuta, tipa i visine antene. Pored RF performanse u fazi RF tuning-a, takoe mogu biti verificirane I liste susjeda. Potencijalni konflikti scrambling koda i problem integracije site-a npr. identifikacija swapped feeder-a. Prvi rezultati mjerenja mogu se koristiti i za inicijalnu provjeru performansi servisa.

Analiza listi susjeda

Susjedi koji nedostaju bit e identifikovani kroz poreenje listi susjeda, koje su generirane na osnovu mjerenja skeniranjem i na stvarnim ADJS, ADJI i ADJG objektima koji su upload-ovani iz RNC baze podataka za ove site-ove. Upload-ovanje RNC podataka se treba provesti na isti dan kao i drive test.

Optimizacija Voice call performansi

Performansa poziva daje indikaciju o podrujima koja imaju lou performansu, npr. podruja se call setup problemima i odbaenim pozivima, i koja trebaju biti istraena. Analiza mjerenja na terenu obino poinje nakon pregleda (statistikih) podataka o performansama poziva, kako bi se procjenilo koliko analizirano podruje ima problema. Sljedei korak jeste identifikacija mjesta pojave problema: Niski Ec/I0. Kvaliet signala pada ispod-15dBm i odbacuje se poziv. Niski RSCP. Snaga koda primljenog signala pada ispod-115dBm.

144

Problemi sistema. Ec/I0 i RSCP su na primjerenom nivou, ali odbacivanje poziva se dogaa bez obzira na radio uslove.

Pri analizi trebaju biti raspoloiva 3G mjerenja na terenu, mjerenja skeniranjem i mjerenja praenjem poziva. Analizom podataka skeniranja i poreenjem razlika izmeu skeniranja i UE performansi neki zajedniki problem mogu biti identificirani.

6.9 Analizaodbaenihpoziva
Odbaeni pozivi daju pouzdanu indikaciju na podruja sa korisnikim problemima. Svaki odbaeni poziv treba biti analiziran kako bi se otkrili razlozi svakog odbacivanja poziva ( primjer je prikazan na Slici 12.1). Prvi korak jeste analiza i brojanje koliko se dogodilo odbacivanja tokom drive testa i gdje, na kojem, se scrambling kodu dogodilo odbacivanje.

Slika 12.1: Primjer analize odbaenih poziva

145

Simptomi: nizak Ec/IO u UE ali dobar Ec/IO u skeneru; poziv se odbija i UE uzima novi scrambling kod koji nije prije koriten u aktivnom setu; Ec/IO se pobolja. Problem: Izgubljeni susjed. Skener je uspjeo otkriti snaan signal koji ometa, ali poto nije definisan kao susjed, UE ga nije mogao preuzeti i poziv je odbijen.

Simptomi: nizak Ec/IO u UE i Ec/IO u skeneru; nizak RSCP u UE i u skeneru; UE odailje na maksimalnoj predajnoj snazi. Problem: niska pokrivenost. Ec/IO prag primopredaje bi trebao izazvati meufrekvencijsku primopredaju (handover); ako se ne detektuje ni jedan 3G susjed, meusistemski handover se aktivira. Ako UE jo uvijek nije u mogunosti da pronae susjede, radio veza prema eliji slabi. Kvalitet signala se ne moe poboljati kontrolom snage jer UE/NodeB ve koristi maksimalnu predajnu snagu. Poziv se odbija.

Simptomi: nizak Ec/IO u UE i Ec/io u skeneru; normalan RSCP u UE i u skeneru; nekoliko scrambling kodova sa slinim Ec/IO je detektovano u aktivnim i nadgledanim setovima; visok RSSI; Problem: Okruenje sa pilot ometanjem signala. Previe elija pokriva isto podruje sa istim RSCP-om. Sa velikim brojem prisutnih scrambling kodova, RSSI koji mjeri primljenu snagu ima visoku vrijednost. RSCP bi trebao biti unutar -15dMb RSSI-a. Ako je nivo ometanja visok, zahtjevi za predajnim signalom se poveavaju pa tako ni normalni RSCP ne moe pruiti potrebni Ec/IO.

6.10 Analizaelijasaslabimperfomansama
Problemi sa niskom pokrivenou i pilot ometanjem, koji su objanjeni u sekciji analize odbijanja poziva takoer utiu na perfomanse elije, pa je i njih potrebno uzeti u obzir. Iako se pozivi moda nisu odbacivali, mogue je da postoje problem perfomansi na nivou elije koji bi mogao uzrokovati odbacivanje poziva ali, se to nije dogaalo za vrijeme mjerenja.

Simptomi: nizak Ec/IO u UE i skeneru; normalan RSCP u UE i u skeneru; nizak broj scrambling kodova u aktivnim i nadgledanim setovima; visok RSSI. Problem: vanjske smetnje. Neko odailje signale na WCDMA frekventnom opsegu. Potrebno je pronai izvor signala.

146

Simptomi: prikazom individualnih kodova za remeenje RSCP ukazuje na to da elija ima snaan RSCP poslije najbliih susjeda; prikazivanje Ec/IO ukazuje na to da sajt ima veliko podruje sa slabim Ec/IO van najbliih susjeda ili je dominantan na prostoru gdje nije predvien da bude. Problem: Sajt sa prevelikom pokrivenou. Antena bi se trebala podesiti tako da se ogranii pokrivenost unutar najbliih susjeda, odnosno unutar planiranog prostora. Podeavanjem ovog sajta i ostali sajtovi bi trebali imati bolje perfomanse.

Simptomi: prikazom individualnih kodova za remeenje RSCP nam ukazuje na to da elija ima slabu pokrivenost; prikazom Ec/IO vidimo da sajt ima slab Ec/IO; sajt nije dominantan na podruju na kojem bi trebao biti. Problem: ograniena pokrivenost. Antena i oprema bi trebala biti provjerena. Ako je pokrivenost ograniena i postoji mali broj korisnika u dominantnom prostoru elije, elija bi se mogla i ugasiti, da bi se izbjegle smetnje.

6.11 Problemiunutarsistema
Ako problem nije pronaen u radio interfejsu onda se najvjerovatnije nalazi u UE-u, mrei ili sistemu za mjerenje. L3 poruke za signalizaciju bi se takoer trebale analizirati da bi se provjerilo da li je bilo poruka koje ukazuju na abnormalno ponaanje sistema. U sluaju da je L3 poruka ukazala na problem, tok signalizacije se analizira da bi se pronali detalji o problem sistema (prikazano na slici 2.96). Pored L3 poruka, komande za kontrolu snage, BER, BLER i L2 poruka se mogu analizirati da bi se pronali vie detalja. Mjerenje kvara opreme Mjerenje opreme je jedan izvor potencijalnih problema. Izbaeni pozivi mogu biti uzrokovani kvarovima na mjernoj opremi ili grekama koje su napraljene koristei opremu. Drive test je sklon pogrekama,a neke od njih mogu uzrokovati izbaenje poziva. Verifikacija Analiza klaster optimizacije bi se trebala obaviti u dva dijela. Verifikacija mree se koristi da prihvati mrene performanse na temelju rezultata pogonskih testova du 'referentne staze' koja obuhvaa vie klastera. KPI-ovi se mjere samo u podrujima gdje je postignuta 'prihvatljiva' pokrivenost. Tipina mjerenja verifikacije mree postoji u veim podrujima nego mjerenja klastera i

147

znatno su manje detaljna. Ona su takoer ponovljena do referentne take performansi tokom vremena kada se mrea razvija i kada se razvijaju uzorci prometa.

6.12 PraenjeperformansiiStatistika
6.12.1 Pokazateljiperformansivisokognivoa

Analiziranje statistike je top-down proces. Pokazatelji performansi visokog nivoa (mrenog ili RNC nivoa) se prate kako bismo saznali postoji li problem u mrei. Utjecaj pokazatelja performansi visokog nivoa je vei ovisno o broju mrenih elemenata koji su ukljueni. Takoer, ozbiljan problem na samo nekoliko elemenata mree e imati utjecaj performanse RNC nivoa.

Potreba za dubljom analizom takoer moe biti potaknuta stalnim varijacijama izvedbe grafova ili varijacima nedovoljne pravilnosti performansi. Problemi performansi visokog nivoa, anomalije i redoviti obrasci izvedbe varijacija su okidai koji upuuju na potrebu za daljom istragom.

148

Slika 14.1: Analiza L3 signalizacije Pokazatelji performansi visokog nivoa trebaju se redovito na stalnoj osnovi pratiti (primjer praenja dostupnosti elije prikazana je na slici 13). Tipina uestalost pokazatelja performansi visokog nivoa je jedan dan, a period praenja traje dva mjeseca. Primjeri pokazatelja performansi visokog nivoa su: dostupnost poziva, stepen uspjeno uspostavljenih poziva,stepen odbaenih poziva. Zapamtite da u 3G, umjesto koritenja glasovnog poziva postoje razliite usluge, a time i KPI-ovi mogu biti podijeljeni za razliite usluge, npr. nivo uspjeno uspostavljenih poziva za glas, nivo uspjeno uspostavljenih video poziva, nivo uspjeno uspostavljenih poziva za PS pozadinske usluge, itd.

Slika 14.2 :Primjer praenja dostupnosti elije

6.12.2 Pokazateljiperformansinaniskimnivoima

Nakon identificiranja problema u indikatorima visokih performansi, da bi ustanovili ta izaziva problem, pokazatelji performansi na niskim nivoima moraju biti analizirani. Postoji veliki broj indikatora performansi, pa tako se broj indikatora niskih nivoa temelji na analiziranju velikog broja statistikih brojaa. Postoje razliiti pristupi sa kojima moemo poeti. Prvi pristup jeste da rauna visoki nivo KPI-a (uestalost pada poziva, i stopa uspjeno uspostavljenih poziva) za individualne elije, i da se ustanovi koja od elija se treba poblie analizirati. Drugi pristup jeste da identificiramo tip problema ili broja koji ukazuje na problem tipa, i samo nakon toga ostaje korak u kome moramo identificirati koje elije imaju ovaj problem.

149

Analiziranjem geografske blizine elija koje imaju probleme, moe ukazati na to da neto nije u redu sa cjelokupnim grozdom(sklopom) elija, npr. HW/SW problem koji se odnosi na odailjaku mreu, itd. Kada mreni elementi koji imaju problema budu identificirani onda se moraju ustanoviti simptomi problema. Metode analiziranja su razliite u zavisnosti od toga da li je problem ve poznat ili ne. Ako je problem ve dobro poznat, postoji mogunost da postoje ve spremljeni upiti koji se mogu koristiti da bi se identificirao problem. Ako je problem nepoznat, i ako upiti pomou kojih bi mogli rijeiti problem ne postoje, tad je potrebno analizirati sirove brojae performansi kako bi se klasificirao tip problema.
6.12.3 Upiti

Upiti se koriste da ubrzaju detekciju ve poznatih performansnih problema. Ve identificirani tipovi problema ne zahtijevalju dalje istraivanje. Potrebno ih je otkriti i ispraviti to je prije mogue ( primjer je pokazan u slici 15.1). Priroda ovog pronai i popravi posla, dobro je prilagodljiva za prvu liniju operacija i tima za odravanje. Mogu koristiti ove upite standardno da bi ustanovili koji su problemi i onda ih otkloniti pomou ve dostupnih i poznatih rijeenja.

Slika 15.1: Primjer upita

6.12.4 Analiziranjebrojaaperformansi

Postoji veliki broj performansnih brojaa. Kako se sistemi razvijaju i nove mogunosti se pojavljuju, postoji vjerovatnoa da e ih biti ak i vie. Osnovni pristup je prvi pogled na brojae koji se kotriste da bi izraunali vii nivo KPI-a. Pad poziva KPI-a se sastoji od RAB aktivnih kvarova, a koji se pojavljuju zbog razliitih razloga. Prvi korak

150

jeste da se uvidi ta ini raspodjelu tih razloga i da li postoje razliiti razlozi koji slue za porast nespjeha (RADIO, kvar radio suelja, IU, kvar IU suelja,RNC, i pad RNC suelja). elije koje imaju iste razloge za porast neuspjeha takoe trebaju biti provjerene zbog slinih problema. Isti pristup se onda moe koristiti da bi se analizirala RRC postava, RRC aktivna i RAB faze postave. Drugi primjer ukljuuje dva brojaa koji identificiraju elije koje imaju RAB aktivne zavretke i nemaju RRC konekcijske pokuaje. Ovo ukazuje da postava poziva nije mogua u ovim elijama ali strane destinacije rade. Sloeniji pristupi ukljuuju korelacijske analize mnogih razliitih varijabli. Visok broj RAB aktivnih zavretaka ( nisko kapacitetni bazeni i RAB/RRC postave ne uspjevaju startati normalno zbog TRANS (neuspjeh-a prenosnog suelja)/BTS ili RAB/RRC postave koje ne uspjevaju startati zbog AC) i visokog broja uzoraka na saobraajnoj klasi 4 trebao bi ukazati na probleme koji su nastali zbog zaguenosti - zakrenosti.

6.13 Koritenjestatistikezaodreivanjeelijakojetrebaoptimizirati
6.13.1 OdabirloeobavljajuegRNCpodruja

Da bi poeli proces optimizacije djelokrug rada mora biti definisan. ak ako ciljamo na to da popravimo cjeloukupne mrene performanse, praktino je poeti sa optimiziranjem podskupova mree koji su unutar geografskih granica. RNC podruje je pogodno geografsko podruje za sprovesti pogonski test tima poslovanja. Takoer RNC nivo statistike je dostupan za statistike analize. Loe obavljajue RNC podruje moe biti odabrano na osnovu kriterija za performanse visokog nivoa, npr. Stopa pada poziva za glas, video i fluktuaciju podataka o izvedbi tokom dana. Drugaiji ktiteriji mogu ukljuivati neuspjenost postave poziva ili neuspjenost paketnih podataka. Vano je imati performansne podatke iz dueg vremenskog perioda. Ako performansni trendovi pokazuju veliku koliinu fluktuacije tokom dvije sedmice ili konstantno loe performanse, RNC e biti odabran za daljnje ispitivanje.
6.13.2 Odabirelijazaoptimizaciju

Postoji nekoliko naina da se odredi prioritet koje elije rade loe. Konvencionalna praksa jeste da se odaberu elije zasnovane na glavnom KPI-u koje e biti optimizirane. Ako se cilja na popravku broja propalih poziva elije se odabiru bazirano prema broju propalih poziva.Meutim, ovaj pristup ne uzima u razmatranje efekat koji elija ima na

151

ukupnu RNC performansu. Mnogo efektivniji pristup jeste da se prioritiziraju elije sa apsolutnim brojem prekida. elije koje izazivaju najvie padova-prekida poziva imaju najjai uticaj na performansu RNC podruja.Ako ciljamo da poboljamo cjeloukupnu performansu RNC podruja, najvei napredak moe biti postignut odabirom elija koje imaju najvei aspulutni broj propalih poziva.Rata propalih poziva moe se koristiti kao sekundarni kriterij, rangirajui elije koje ve rade sasvim dobro izvan djelokruga optimizacije. Veliki broj propalih poziva pokazuje ulazni kriterij za elije kojima treba optimizacija i sasvim dobar (mali) broj propalih poziva pokazuje izlazni kriterij za ustanovljavanje kada optimizacija vie nije potrebna. Dui vremenski periodi bi trebali biti koriteni da bi se osigurala pouzdanost performansih statistika. Za primjer, elije koje imaju najvei broj padova (video+glas) u prethodnih sedam dana bi mogle biti odabrane i detaljno analizirane. U mreama u kojima svaka elija prenosi saobraaj, broj propalih poziva (DCR) se moe koristiti za klasifikaciju elija sa najvie performansnih problema. Meutim, u mreama gdje neke elije su marginalno optereene, apsulutan broj padova daje mnogo pouzdaniju klasifikaciju. Moemo izraunati efekat koji je svaki poziv pojedinano imao na ukupno RNC podruje djelovanja. Broj poziva koje je potrebno detaljno prouiti moe se dobiti komparacijom trenutnog nivoa odbacivanja poziva i ciljanog nivoa odbacivanja poziva. Na primjer, ako je ciljani nivo odbacivanja poziva za RNC 2,5% i trenutni nivo odbacivanja poziva je 2,7%, u tom sluaju osam poziva sa najloijim performansama treba biti popravljeno kako bi se postigao cilj. To ukljuuje i pretpostavku da se pozivi mogu popraviti tako da nivo odbacivanja poziva bude 0%, to znai da se u stvarnosti mora analizirati vei broj poziva. Pozivi se optimiziraju pomou klaster optimizacijskog procesa. Kao dodatak klaster optimizirajuem procesu, moe se koristiti i statistika nivoa elije kako bi se odredila vrta problema u problematinoj eliji.
6.13.3 Problemiprometnogprofila

Prometni profil svake problematine elije se analizira kao to je prikazano na slici 15. Analiziraju se razlozi RRC i RAB padova kako bi se odredilo da li je problem u radio interfejsu na prenosnoj mrei ili je SW/HW uzrok odbacivanja poziva. Ako je problem u radio interfejsu onda se koristi testno mjerenje i klaster optimizacijski process kako bi se locirao problem.

152

Slika 17.1: Prometni profil za WCDMA eliju (glas, video, PS)

153

DodatakA:Elementiteorijeekanja
Iz take gledita modeliranja prometa, elija u mobilnoj mrei se moe smatrati redom ekanja s kanalima kao posluiteljima. Korisnici dolaze u eliju (red) izdrugih elija (handover korisnika) ili poinju svoj poziv u toj eliji (novi korisniki poziv). Korisnici takoer zavravaju pozive u elijama ili naputaju elije zbog handovera drugim elijama. elija se obino modelira kao M/ M / N red: pretpostavljamo eksponencijalna (Markov M) dolazna vremena i za handover (sa brzinom/intenzitetom dolazaka h poziva / sekundi) i za nove pozive (uz brzinu/intenzitet dolazaka n ). Takoer pretpostavljamo eksponencijalno (Markov M) vrijeme posluivanja i za handover na druge elije i za zavravanje poziva u eliji (sa brzinom posluivanja ). Broj kanala u eliji je oznaen sa N. Poto se odbacivanje poziva , openito, doivljava kao tea sistemska greka nego blokiranje poziva, korisnicima koji su ve u sistemu (koji su doli iz druge elije putem HO) treba dati vei prioritet nego novim korisnicima. Moemo pretpostaviti da je N-K kanala rezervirano za HO pozive, na primjer nove korisnike pozive nisu AC-a u eliji ne prihvata , ako u eliji ve postoji K korisnika (vidi Sliku 0-1):

154

Slika 7.1: Primjer optereenja (broj korisnika) na temelju ACalgoritma

Dijagram tranzicije stanja reda / elije prikazan je na slici 7.2 kao Markovljev lanac. Stanje reda/elije (ovalni simboli) je broj aktivnih poziva (korisnika) ili zauzetih kanala. Pretpostavljamo da svaki korisnik zauzima jedan i samo jedan kanal. Prijelazi izmeu stanja su pokrenuti od strane dolaznih poziva (novi pozivi i handoveri sa drugih elija) odlasci poziva (handover drugim elijama i zavretak poziva u toj eliji).

Slika 7.2 Markovljev Dijagram Tranzicije sa N-K rezervisanih kanala za HO pozive

155

Novi HO pozivi se prihvataju u eliju samo ako ima vise od N-K slobodnih kanala, u suprotnom se prihvataju samo HO pozivi. Pravilnim izborom broja rezervisanih kanala N-K, moe se nai kompromis izmeu HO vjerovatnoe prekida i vjerovatnoe odbacivanja novih poziva. Ako nema dovoljno slobodnih kanala za prihvatanje novih poziva onda kaemo da se javlja tvrdo blokiranje. Ako nema kanala koji su rezervisani za HO i ukoliko postavimo da je raunanje vjerovatnoe blokiranja onda dobijamo slijedeu formulu za

(7.1)
Gdje je ukupni ponueni promet (optereenje) (HO i novi korisnici) a N je broj

kanala u sistemu (eliji). Formula (7.1) je poznata Erlang B formula, koja ima iroku upotrebu u izraunavanju vjerovatnoe blokiranja u telekomunikacijskim mreama. Mree se obino dizajniraju tako da se ne prelazi odreena fiksna vjerovatnoa blokiranja (npr 2%). Prema ovoj formuli, to je vei broj dostupnih kanala N to je vei omjer /N tj za istu vjerovatnou blokiranja se moe postii vea iskoristivost kanala.

Naprimjer, ako je dostupno 10 kanala a vjerovatnoa blokiranja iznosi 2% onda se u prosjeku koristi samo 30% kanala; ako je dostupno 30 kanala onda se 60% kanala moe koristiti u prosjeku za istu vjerovatnou blokiranja od 2%. Ovaj efekat velike skale se zove truking efikasnost i igra vau ulogu u dizajnu telekomunikacijskih mrea. U sluaju servisnog miksa, usluge u realnom vremenu poput govora i usluge koje nisu u realnom vremenu poput paketskuh podataka moraju dijeliti iste kanale. Za takve mikseve se moe koristiti Markovljev model tranzicije stanja slian onom koji je prikazan na slici 7.2, ali u dvije dimenzije, jedna za RT i jedna za NRT koristnike. (slika 7.3).

156

Slika 7.3: Markovljev tranzicijski dijagram elije sa uslugama u realnom vremenu i uslugama koje nisu u realnom vremenu Na slici 7.3 broj RT i NRT korisnika karakterie stanje elije. Ako nema slobodnih kanala dostupne RT usluge su blokirane ali NRT usluge se mogu pohraniti u redu ekanja u eliji. esto se pretpostavlja veoma veliki red ekanja elije koji moe pohraniti gotovo sve NRT podatke. U slici 7.3 vie od N (ukunog broja kanala) NRT korisnika moe biti prihvaeno u eliju (stavljanjem u red ekanja). U RT servisnom

157

modelu (slika 7.2) vjerovatnoa da su svi kanali zauzeti (slika 7.1) je uvijek ispod neke granice koja je unaprijed definisana (vjerovatnoa grubog blokiranja npr 95%) kako bi se omoguila zahtjevana kvaliteta servisa. Meutim u sluaju relativno visokog optereenja NRT prometom, svi kanali se mogu koristiti cijelo vrijeme a mogue je neke podatke i pohraniti u red ekanja. Kada RT korisnik doe on bi trebao dobiti slijedei slobodni kanal ili se oslobaa neki kanal koji koristi NRT korisnik jer RT korisnici imaji vee zahtjeve za kanjenjem od NRT korisnika. Prema slici 7.3 razliite karakteristike performansi poput vjerovatnoe blokiranja RT korisnika, srednja vremena ekanja i vrijeme posluivanja za NRT korisnike itd mogu biti izvedene na slian nain kako je to uraeno u sluaju kada imamo samo jedan tip servisa. Naprimjer, ukoliko je brzina posluivanja ista za RT i NRT korisnike ( ) moe se koristiti slijedea formula za raunanje vjerovatnoe blokiranja RT korisnika [2]:

(7.2)

Gdje je

ukupni ponueni promet (optereenje) (RT i NRT korisnici), (ponueno optereenje NRT korisnika) i je Erlang B formula iz (7.1). samo ako je

vjerovatnoa lekanja za NRT korisnike je ista kao i vjerovatnoa blokiranja RT korinika. Stanje stabilnosti postoji . Koritenjem jednaine teorije teleprometa u mobilnim mreama se mogu pojaviti odreeni problemi: Kako odrediti meudolazna vremena i vremena posluivanja u elijama: elije imaju nepravilnu geometriju, koja je definisana uslovima propagacije, HO parametrima i interferencijama drugih korinika (elija). Nadalje, prometno ponaanje beinog prenosa, naroito korisnika paketskih podataka nije unaprijed poznato.

158

Klasine formule teleprometa, poput Erlang B formule, nedaju nikakve informacije o kvaliteti kanala. U fiksnim mreama moemo pretpostaviti da je glavni problem obezbijediti kanal i kada ga jednom nabavima kvaliteta signala je dovoljno dobra da se poziv uspjeno zavri. Meutim, u mobilnim mreama, ukoliko su dobitci kanala premaliili ukoliko su interferencije na kanala prevelike, onda se korisniki podaci nemogu ispravno dekodirati i trebaju biti ponovo poslani (u sluaju paketskih podataka) ili korisnici mogu biti odbaeni (u sluaju govora). Relativno velike interferencije od drugih korisnika u sistemu na nekim kanalima mogu uiniti te kanale neiskoristivim (meko blokiranje).

U sistemima sa ogranienim interferencijama, blokiranje korisnika nastaje zbog manjka slobodnih kanala tj javlja se tvrdo (hard) blokiranje. Ukoliko su interferenicije na slobidnima kanalima prevelike onda nema smisla koristiti taj kanal (meko blokiranje), budui da korisnici ne mogu postii potrebni CIR ak i kada koriste maksimalnu snagu slanja. Zbog koritenja modernih tehnologija kodiranja i modulacije kao i RRM algoritama, kanali se mogu ponovo koristiti sa niskim faktorom tj sa manjim razmakom, to dalje poveava interferencije u sistemu. Moderni beini sistemi su obino sa ogranienim interferencijama (poput UMTS-a) pa se meko blokiranje javlja ee nego tvrdo blokiranje. Zbog toga je uzimanje u obzir interferencija na kanalima vano pitanje kontrole pristupa i drugih RRM algoritmama.

159