Professional Documents
Culture Documents
Velika Pecina
Velika Pecina
SPOMENIK PRIRODE
VELIKA PE]INA
BAWALUKA, 2007. godine
REPUBLIKA SRPSKA
MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Goran Dujakovi},speleolog
Pravni osnov za dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu prirodnog dobra sadr`an je
u ~lanu 33 stav 1. i 2. Zakona o za{titi prirode prema kome se prirodno dobro stavqa
pod za{titu aktom nadle`nog organa na osnovu Prijedloga ministarstva nadle`nog za
za{titu za{titu `ivotne sredine
Republi~ki zavod za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasle|a
Republike Srpske pripremio je Elaborat: Prijedlog za stavqawe pod za{titu
spomenika prirode "VELIKA PE]INA" kao prirodnog dobra od velikog zna~aja
sa prijedlogom akta o za{titi.
SADR@AJ
PRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITU SPOMENIKA PRIRODE "VELIKA PE]INA"
KAO PRIRODNOG DOBRA OD VELIKOG ZNA^AJA
ú IDENTIFIKACIJA
Vrsta i naziv prirodnog dobra
Osnovna vrijednost
Polo`aj
Povr{ina i granice za{tite
Prethodni status za{tite
Kategorija
Me|unarodni status
úúú VREDNOVAWE
Ocjena ispuwenosti uslova za za{titu
Ocjena vrijednosti
Prijedlog kategorije
úñ KONCEPT ZA[TITE
Optimalni model za{tite
Ciqevi razvoja
Proceduralni, prostorni i vlasni~ki aspekt za{tite
Re`im za{tite
Mjere odr`avawa, ure|ivawa i razvoja prirodnog dobra
Upravqawe za{titom
Finansirawe za{tite
Smjernice
ñ LITERATURA
ñú PRILOZI
prilog 1: Polo`aj Velike pe}ine na karti 1:100 000
prilog 2: Polo`aj Velike pe}ine na karti 1:25 000
prilog 3: Katastarska skica
prilog 4: Popis katastarskih parcela i povr{ina
prilog 5: Granice za{ti}enog podru~ja i zone za{tite
prilog 6: Geolo{ka karta Fatni~kog poqa 1:100 000
prilog 7: Plan Velike pe}ine
prilog 8: Profil Velike pe}ine
prilog 9: Rje{ewe o za{titi Velike pe}ine br. 08-287/1-58
prilog 10: Rje{ewe o za{titi Jame Zvonu{e br. 08-290/1-58
I IDENTIFIKACIJA
OSNOVNA VRIJEDNOST
Podzemni horizontalni oblik karstnog reqefa. Sastoji se od jednog, prostranog
kanala, koji se grana na nekoliko sporednih. Pe}ina je fosilni ostatak nekada{weg
podzemnog toka i ima pe}inski nakit bizarnih i interesantnih formi i oblika, me}u
kojim se posebno isti~u bigrene kade. Po du`ini podzemnih kanala ova pe}ina je
najdu`a na prostoru Republike Srpske. U speleolo{kom sistemu se nalazi i jama
Zvonu{a, koja je iako male dubine specifi~nog oblika. Velika pe}ina tako|e
predstavqa i jedinstveno stani{te u kojem `ivi riba gaovica.
POLO@AJ
Jugoisto~na Republika Srpska, jugozapadni dio Fatni~kog poqa.
Teritorija op{tine Bile}a, zaseok Kukri~je, Fatni~ko poqe.
Udaqenost: od Berkovi}a 17,5 km i od Bile}e 25 km.
Pristupa~no putni~kim vozilom iz tri pravca:
- od Berkovi}a asfaltnim putem do Fatnice, makadamskim putem do tunela
Fatni~ko-Dabarsko poqe, a daqe pje{a~kom stazom 400 m do pe}ine,
- od Bile}e asfatnim putem do Fatnice, makadamskim putem do tunela Fatni~ko-
Dabarsko poqe a zatim oko 400 m pje{ice do pe}ine,
- od Berkovi}a(ili Bile}e) asfaltnim putem do sela Kukri~je, makadamskim putem
do tunela Fatni~ko-Dabarsko poqe a zatim oko 400 m do pe}ine.
Nadmorska visina: 475 metara
Re`im za{tite II stepena obuhvata katastarkske ~estice: k.~. 565/1; k.~. 565/2; k.~.
565/3; k.~. 569; k.~. 575; k.~.576; k.~. 577; k.~. 588; k.~. 942/10; k.~. 942/11; k.~. 942/12; k.~.
942/13; k.~. 942/13; k.~. 942/14; k.~. 942/15; k.~. 942/16; k.~. 942/17; k.~. 942/18; k.~. 942/19; k.~.
KATEGORIJA
Spomenik prirode.
Prirodno dobro od velikog zna~aja - ú ú kategorija.
ME\UNARODNI STATUS
• IUCN klasifikacija za{ti}enih prirodnih podru~ja: Category III - Natural
Monument / Natural Landmark - Prirodni spomenik.
IUCN Lista nacionalnih parkova i za{ti}enih podru~ja (United Nations List of
National parks & Protected Areas). Ne upisuje se zbog male povr{ine.
PRIRODA
GEOLO[KA GRA\A
Najstarije geolo{ke podatke za {ire istra`no podru~je nalazimo kod Boue i
Roskiewicz iz druge polovine 19. vijeka. Po~etkom 20. vijeka eminentni geolozi su
predano rasvjetqavali ovo podru~je, pa se tako zapa`aju radovi Bittner-a, Grimmer-a,
Katzer-a, Grund-a, Cviji}a. Wihova zanimawa su se ipak odnosila na pojave ugqa i
sedimente u kojima se one javqaju, tako da tek Havelka (1930) opisuje kre~wake sa
hondrodontama, dolomite i druge mezozojske sedimente. Simi}, ^ubrilovi}, Mikin~i}
i Jovanovi} (1939) rade prvu detaqnu kartu 1:200 000, nakon koje sledi plodan
istra`iva~ki rad. Uprkos tome, analiza odnosa mezozojskih sedimenata, odnosno
detaqan opis geolo{ke gra}e nastaje tek sa pojavom OGK, list Nevesiwe, 1978 godine.
Geolo{ka gra|a {ireg podru~ja Velike pe}ine pripada geotektonskoj jedinici Navlaka
visokog kr{a, gdje su pored dominantnih krednih karbonatnih masa na istra`nom
terenu zastupqene i sedimenti paleogena i kvartara prikazani u prilogu 5.
Mezozoik
Najstarije stijene istra`nog podru~ja pripadaju kre~wa~ko–dolomitskoj faciji
razvijenoj u vi{e spratova gorwokredne starosti. Na osnovu paleonotolo{kog mate-
rijala i superpozicije slojeva kre~wa~ko-dolomitskog razvoja, dokazani su skoro svi
spratovi gorwe krede.
Sedimenti turona (K22) rasprostraweni su zapad-jugozapadno od Velike pe}ine na pad-
inama Crnog Osoja, i predstavqaju jednu izdu`enu {iru zonu. U sastav ovih
sedimenta ulaze dolimiti i kre~waci sa hondrodontama i rudistima, a konstatovane
su i ostree. Turonski sedimenti su predstavqeni u ni`im dijelovima sivim i
sme|im, uslojenim dolomitima sa proslojcima kre~waka u kojima se nalaze rijetko
presjeci hondrodonata. Vi{i dijelovi su izgra|eni od dobro uslojenih, mjestimice
bankovito-detriti~nih kre~waka. Makrofaunu predstavqa Chondrodonta munsoni,
Ch. Joannae, Caprinula cf. boissyi, Durania sp. i brojne nerinee.
Kenozoik
Paleogen (Pg) je na ovom podru~ju rasprostrawen sjeverno od ulaza u pe}inu (Fatnica),
a zastupqeni su ni`i dijelovi eocenskog fli{a (1E2,3). Serija se sastoji od dva super-
poziciona paketa. Ni`i sa~iwavaju konglomerati i kre~wa~ke bre~e, a vi{i pje{~ari,
REQEF
Prevlaka Qut, koja odvaja Fatni~ko od Dabarskog poqa, predstavqa omawu karstnu
povr{ u okviru koje se nalazi prirodno dobro Velika pe}ina.
Ona predstavqa morfolo{ku cjelinu koja bitno odre|uje morfogenetske
karakteristike same pe}ine.
Prosje~na apsolutna visina prevlake je oko 600 m. Duga je oko 7km, a {irina na poje-
dinim mjestima prelazi 2,5 km. Najvi{e uzvi{ewe na povr{i je Gradac sa 865 m n.m.
Reqef prevlake je karakteristi~na po brojnim vrta~ama i mawim udolinama. Sjevero-
zapadni dio prevlake je ubran u vidu antiklinale. Na prevlaci se nalazi i nekoliko
vertikalnih speleolo{kih objekata – jama, od kojih su istra`ene samo ve}e, Zvonu{a,
Tumarova~a i Jama pod Selimovim vrhom.
Ulaz,
Dvorane A, B, C i D,
Dvorane od drugog su`ewa (E, F i G) do prvog jezera;
Dvorana H, drugo jezero i zavr{na dvorana I;
Jama Zvonu{a.
Ulaz u Veliku pe}inu se nalazi 4,5 metara iznad nivoa Fatni~kog poqa. Relativno
mali ulaz je so~ivastog oblika, po du`oj osi dug je 5 m, a prosje~no {irok 2 metra.
Ispred ulaza u pe}inu raste gusto {ibqe pa se lako uo~ava samo kada opadne li{}e.
Spomenik prirode V e l i k a pe}ina 12
REPUBLIKA SRPSKA
MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Za vrijeme periodskog plavqewa Fatni~kog poqa voda nanosi u unutra{wost pe}ine
nanos i sme}e koje se mo`e vidjeti i ispred ulaza u pe}inu.
Ispred ulaza nisu prona}eni tragovi kori{}ewa vodotoka, iako je po tekstu Antonija
Lazi}a (1936) od ovda{wih mje{tana ~uo pri~u da je nekada ispred samog ulaza bila
vodenica, ~ije ostatke ni on tada nije vidio.
Dvorane A, B, C i D
Glavni kanal se u po~etnom dijelu sastoji iz niza nekoliko prostranih dvorana od
kojih su neke ispuwene i pe}inskim nakitom. Ovaj dio podzemnih kanala je dosta
blatwav {to je karakteristika gotovo svih dijelova pe}ine. Velika koli~ina blata
poti~e od perioda povodwa kada plavne vode poqa unose u unutra{wost pe}ine
nanos, blato i muq. Od pe}inskog nakita nalaze se stalaktiti, stalagmiti, bigrene kade
i salivi, koji su posebno izra`eni u dvorani C koja je i jedna od najve}ih dvorana
sistema. Ovaj dio pe}inskih kanala u su{tini zadr`ava zapadni pravac pru`awa i
zavr{avaju dvoranom ~ije je dno u potpunosti ispuweno velikim koli~inam blata. U
ovom dijelu, morfolo{ki je najinteresantnija dvorana izme|u dvorana C i D koja se
nastavqa neposredno iza prvog su`ewa. Galerija je nastala uru{avawem kre~wa~kih
blokova. Uru{avawe je vr{eno du` pukotina koje stoje upravno na pravac pru`awa
slojeva, pa to cijeloj galeriji daje ~etvrtasti oblik.
^OVJEK I PRIRODA
Uvidom u stawe na terenu, ne zapa`aju se fizi~i, ili drugi vidqivi indikatori
ugro`enosti objekta istra`ivawa.
Neposredna okolina Velike pe}ine djelomi~no je zahva}ena antropogenim uticajima
koji su izmjenili pejza`no ambijentalne vrijednosti. U tom smislu, na terenu je
vidqiva intezivna poqoprivreda. U blizini se nalazi i odvodni tunel Fatni~ko
poqe-Dabarsko poqe, koji svojom funkcijom ne ugro`ava ni na koji na~in Veliku
pe}inu.
Iznijeto stawe nije mnogo naru{ilo prirodne vrijednosti Velike pe}ine, ali ukazuje
da budu}i Staralac treba ozbiqno da pristupi poslovima ure|ewa i za{tite
prirodnog dobra.
Spomenik prirode V e l i k a pe}ina 15
REPUBLIKA SRPSKA
MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
III VREDNOVAWE
Pomenuti skup vrijednosti speleolo{kog objekta Velike pe}ine daje joj svojstvo
prirodnog dobra u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnik
RS", br. 50/02).
Morfohidrolo{ke pojave
OCJENA VRIJEDNOSTI
Utvr|ivawe stepena zadovoqewa kriterijuma vrednovawa izvr{eno je na osnovu
kvalitativne analize obiqe`ja podru~ja Velike pe}ine po zastupqenim prirodnim
komponentama.
Izvornost
Velika pe}ina je potpuno sa~uvan u izvornom obliku speleolo{ki objekat, koji
zajedno sa ostalim dijelovima najdu`eg speleolo{kog sistema u Republici Srpskoj,
pokazuje spontanost nastajawa i razvoja karstnih kanala, {upqina i nakita.
Antropogenim aktivnostima poboq{ani su pristupni putevi objektu, a
hidrotehni~kim zahvatom nisu ugro`eni prirodni karstni procesi, ~ime nije
izmijewen ili ugro`en ni jedan prirodni atribut.
Reprezentativnost
Reprezentativnost Velike pe}ine i izdvojenog predjela ogleda se u:
Rijetkost
Zna~ewe pojma ili kategorije "rijetkost" ispoqava se kroz prisustvo obliksa i
pojava objekata ne`ive prirode, pri ~emu se uspostavqa posebna skala za
kvalitativno ili kvantitativno izra`avawe brojnosti i determinisawe teritorije
kroz "rijetkost kao vrijednost sebi", koja je izra`ena kao prirodna dragocjenost, i
formira obavezu za{tite i o~uvawa, a opredjequje i na~in (u pogledu vrste i re`ima
za{tite) za ostvarivawe tog ciqa. S obzirom da pojedini elementi i oblici reqefa
i hidrografije predstavqaju rijetkost svojom pojavom i na~inom izra`enosti koja je
obiqe`ena kao geonasqe|e u okviru kojeg egzistuje specifi~an biotop sa svojevrsnom
ihtiofaunom, zakqu~uje se da je podru~je Velike pe}ine izuzetno.
Raznolikost
Spomenik prirode Velika pe}ina pokazuje znatan stepen raznolikosti prirodnih
sadr`aja, prije svega elemenata geodivirziteta, ali i biodiverziteta s obzirom na
analizirane vrijednosti. Kategorija "raznolikosti" ukqu~uje u sebi prostornu
varijabilnost fenomena i procesa fizi~ko-geografskih ~inilaca (elemenata) i
jedinstvenog `ivog svijeta, i mo`e se ocjewivati kao zasebna vrijednost ili kao
estetska vrijednost koja proisti~e iz obeqe`ja predeonog lika i uklopqenosti
speleolo{kog objekta.
Cjelovitost
Cjelovitost je preduslov za{tite prirodnog dobra, odnosno jedna od bitnih
odrednica prostornog okvira za{tite. Primjena ovog kriterijuma veoma je slo`na s
obzirom na izuzetnu iznijansiranost pojma "cjeline" u fizi~ko-geografskom,
biolo{kom, odnosno ekolo{kom ili u nekom drugom pogledu, kao i nejednaku
taksonomiju "cjelina" u nau~nim disciplinama. Stepen cjelovitosti prirodnog dobra
cijeni se prije svega sa prakti~nog aspekta kao skup realnih mogu}nosti da se sa
granicama za{tite obuhvate su{tinske vrijednosti jednog prostora koje su me|usobno
uzro~no-posledi~no povezane i na taj na~in obezbjede uslovi wihove za{tite i
razvoja. Na osnovu ovakve postavke, zakqu~uje se da je skup osnovnih vrijednosti
pe}ine Kuk u mnogome homogenozovan i prostorno uobli~en, odnosno lako
prepoznatqiv sa aspekta utvr|ivawa aspekta okvira za{tite.
PRIJEDLOG KATEGORIJE
Na osnovu pravilnika o ketegorizaciji prirodnih dobara i preporukama Nacionalnog
savjeta za geo-nasqe|e RS i evropske asocijacije za konzervaciju geolo{kog nasqe|a
(Pro geo) a cijene}i ~iwenicu da su{tinska obiqe`ja Velike pe}ine po ve}ini
kriterijuma imaju visok rang u trostepenoj skali vrednovawa i da ovo podru~je mo`e
uspje{no razvijati za{titne i druge dozvoqene funkcije, predla`e se svrstavawe
Velike pe}ine u prirodna dobra od velikog zna~aja, odnosno prirodna dobra I I
kategorije.
IV KONCEPT ZA[TITE
CIQEVI RAZVOJA
Op{ti ciqevi
Prostorni plan Republike Srpske (1996-2015), odnosno Etapni plan 1996-2001,
poglavqe 10. ta~ka 3. Za{tita prirodnih dobara, jedini trenutno relevantni
dugoro~ni program razvoja, postavqa slede}i op{ti ciq razvoja:
postizawe racionalne organizacije i ure|ewe prostora, uskla|ivawem wegovog kori-
{}ewa sa mogu}nostima (i ograni~ewima) u raspolagawu prirodnim i stvorenim
vrednostima i sa potrebama dugoro~nog socijalnog i ekonomskog razvoja, a prije svega
sa za{titom `ivotne sredine.
Konceptom za{tite i razvoja, neophodno je, u op{tem smislu obezbijediti:
Posebni ciqevi
S obzirom na status i funkcije Velike pe}ine kao za{ti}enog prirodnog dobra, dje-
limi~nu ure|enost i ve}inom neodr`avawe okolnog prostora, neophodno je planirati
i sprovesti niz mjera sanaciono-ure|ajnog karaktera, kao {to su:
Istra`iva~ki radovi
Program istra`ivawa Velike pe}ine podrazumeva slede}e radove:
RE@IM ZA[TITE
UPRAVQAWE ZA[TITOM
Uspostavqawe zakonske za{tite, odnosno progla{ewe Velike pe}ine za za{ti}eno pri-
rodno dobro - spomenik prirode, jedan je od osnova za upravqawe za{ti}enim priro-
dn-
im dobrom. Upravqawe prirodnim dobrom podrazumeva efikasno planirawe, pra}ewe
stawa, preduzimawe mjera i aktivnosti na unapre|ivawu, razvoju i kori{}ewu pri-
rodnih vrijednosti podru~ja saglasno utvr|enim mjerama i uslovima za{tite.
U preduzimawu mjera i uslova za{tite, imaju}i u vidu potrebu o~uvawa prirodnih
vrednosti, ne`ive i `ive prirode posebnu pa`wu u upravqawu spomenikom prirode
treba posvetiti za{titi speleolo{kog objekta i prirodnih otvora u karstu.
Na osnovu konsultacija i mogu}nost razvoja prirodnog dobra i wegovog ukqu~ivawa u
Programe razvoja regionalnog i vi{eg karaktera, preporu~uje se da se za staraoca
spomenika prirode "Velika pe}ina" odredi Skup{tina op{tine Bile}a.
Me|usobne obaveze Staraoca i predstavnika organa koji donose akt o za{titi,
neophodno je regulisati ugovorom koji mo`e biti ograni~enog ili neograni~enog
trajawa. Veoma je zna~ajno da Staralac dobije neposrednija ovla{}ewa u domenu
obustavqawa radova koji nisu u skladu sa propisanim re`imom za{tite i nalagawem
mjera koje su du`ni da sprovedu korisnici prostora.
FINANSIRAWE ZA[TITE
Finansijska sredstva za izradu potrebne dokumentacije, istra`ivawa i izvo|ewa
radova na za{titi potrebno je obezbediti iz izvora Republike i iz drugih izvora u
skladu sa ~lanom 44. Zakona o za{titi prirode. Tako|e treba deo radova koji se
odnose na turisti~ku prezentaciju lokaliteta da participira Staralac, a Republika
da pru`i ode|ene olak{ice nosiocu razvoja turizma, odnosno staraocu. Tro{kovi
teku}eg odr`avawa za{ti}enog prirodnog dobra koje vr{i staralac pokrili bi se
delom iz sopstvenih sredstava Staraoca, a delom iz op{tinskih sredstava, odnosno
iz namjenskih fondova Republike, i dijelom iz naknada koje }e na zakonom propisan
na~in davati glavni korisnici ovog prostora, odnosno prirodnih resursa.
SMJERNICE
U ciqu stavqawa za{ti}enog dobra u funkciju i re{avawa mogu}ih konfliktnih
interesa, neophodno je odmah pristupiti:
1. Obezbije|ivawu planskih osnova za upravqawe i ure|ewe podru~ija, {to bi
podrazumijevalo izradu slede}ih dokumenata:
- sredworo~nog i godi{wih programa za{tite i razvoja za{ti}enog dobra;
- prioritetnih razvojnih programa za za{ti}eno podru~je, kao samostalnih
dokumenata ili dijelova programa regionalnog razvoja podru~ja Bile}e.
V LITERATURA
Moi}evi}, M., Lau{evi}, M. (1973), Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000, list
Nevesiwe, K 34-32, Savezni geolo{ki zavod, Beograd
Peceq, M. R.(2001): Hercegova~ke rudine-poqa u kr{u.- Zavod za uxbenike i nastavna
sredstva, Srpsko Sarajevo
VI PRILOZI
Prilog 1
Prilog 2
Prilog 3
к.ч. 565/1; к.ч. 565/2; 565/3; к.ч. 569; к.ч. 575; к.ч.576; к.ч. 577;
к.ч. 588; к.ч. 942/10; к.ч.942/11; к.ч. 942/12; к.ч. 942/13; к.ч.
942/13; к.ч. 942/14; к.ч. 942/15; к.ч. 942/16; к.ч. 942/17; к.ч.
942/18; к.ч. 942/19; к.ч. 942/20; к.ч. 942/21; к.ч. 942/22;
к.ч.943/14; к.ч.943/15; к.ч. 943/16; к.ч. 943/17; к.ч. 944/1; к.ч.
944/2; к.ч. 944/3; к.ч.944/4; к.ч. 944/5; к.ч. 944/6; к.ч.944/17; к.ч.
944/18; к.ч. 944/19; к.ч.944/20; к.ч. 944/21; к.ч. 944/22; к.ч.
944/23; к.ч.945/1; к.ч. 945/2; к.ч. 945/3; к.ч. 945/4; к.ч. 945/8;
к.ч.945/9; к.ч. 945/10; 945/11;к.ч. /12; к.ч. 945/13; к.ч. 945/14к.ч.
944/24; к.ч. 946/1; 946/2; к.ч. 946/3; к.ч. 946/4; к.ч. 946/5; к.ч.
946/6; 946/7; к.ч. 946/8; к.ч. 946/9; к.ч. 946/10; к.ч. 946/11; к.ч.
947/1; к.ч. 947/2; к.ч. 947/3; к.ч. 947/4; к.ч. 947/5; к.ч. 947/6;
к.ч. 947/7; к.ч. 947/8; к.ч. 947/8; к.ч. 947/9; к.ч. 947/10; к.ч.
947/11; к.ч. 947/12; к.ч. 947/13; к.ч. 947/14; к.ч. 947/15; к.ч.
947/16; к.ч.947/17; к.ч. 947/18; к.ч. 947/19; к.ч. 947/20; к.ч.
947/20; к.ч. 948/1; к.ч. 948/2; к.ч. 948/3; к.ч. 948/4; к.ч. 948/5;
к.ч. 948/6; к.ч. 945/7; к.ч. 948/8; к.ч. 948/9; к.ч. 948/10; к.ч.
948/11; к.ч. 948/12; к.ч.949/1; к.ч. 949/2; к.ч. 949/3; к.ч. 950/1;
к.ч. 950/2; к.ч. 950/3; к.ч. 950/4; к.ч. 950/5; к.ч. 950/6; к.ч.
950/7; к.ч. 950/8; к.ч.951/4; к.ч.951/5; к.ч. 951/6; к.ч. 951/7; к.ч.
951/8; к.ч. 951/8; к.ч. 951/9; к.ч. 951/10; к.ч. 951/11; к.ч. 953/4;
к.ч. 953/6; к.ч. 953/7; к.ч. 953/12; к.ч. 953/13; к.ч. 953/14; к.ч.
957/1; к.ч. 957/2; к.ч. 957/3; к.ч. 957/4; к.ч. 957/5; к.ч. 977/3;
к.ч. 1001/1; к.ч. 1001/2; к.ч. 1001/3; к.ч. 1001/4; к.ч. 1002/9; к.ч.
1003/1; к.ч. 1003/2; к.ч. 1005/8; к.ч. 1005/8; к.ч. 1005/9; к.ч.
1005/10; к.ч. 1006/1; к.ч. 1006/2; к,ч, 1007/9; к.ч. 1007/10;
к.ч.107/11; к.ч. 1007/12; к.ч. 107/13; к.ч. 1007/114; к.ч. 1007/15;
к.ч.1007/16; к.ч.1007/19 к.ч. 1008/1; к.ч. 1008/2; к.ч. 1008/3; к.ч.
1008/4; к.ч.1009/16; к.ч.1009/17; к.ч.1009/18; к.ч. 1009/19; к.ч.1010;
к.ч. 1011/20; к.ч. 1011/21; к.ч. 1001/22; к.ч. 1035; к.ч.1041; к.ч.
1042/1; 1042/2; к.ч. 1045; к.ч. 1085; и дијелови к.ч. 565/1; к.ч.
565/2; к.ч. 565/3; к.ч. 569; к.ч. 575; к.ч. 576; к.ч. 576; к.ч. 577;
к.ч. 578/3; к.ч. 578/25;7 к.ч. 578/32; к.ч. 578/38; к.ч. 588; к.ч.
943/10; к.ч. 945/5; к.ч. 945/6; к.ч. 945/7; к.ч. 945/7; к.ч. 953/3;
к.ч. 953/5; к.ч. 968/13; к.ч. 1005/25; к.ч. 1009/1; к.ч. 1011/16
Prilog 4
Prilog 5
Legenda
Granica osmatrana i
Aluvijum aproksimativna ili pokrivana
Eroziona ili tektonsko – eroziona
Jezerski i barski sedimenti granica
Fli{-bre~asti kre~waci, Osa sinklinale
pje{~ari, laporci
Kre~waci sa rudistima Osmatran rasjed
Prilog 6
Prilog 7
Prilog 8
Prilog 9
Prilog 10