UNIVERZITET U ISTOCNOM SARAJEVU MUZICKA AKADEMIJA ISTOCNO SARAJEVO SKOLSKA 2007_08

PRVI SEMINARSKI RAD IZ VOKALNOG KONTRAPUNKTA. ANALIZA PALESTRININOG CETVOROGLASNOG MOTETA BR.4 -Magnum haereditatiS-

Student-Bogdanovic Slobodan

Mentor-mr Zoran Komadina

UVOD
Pokusaj kontra-protu reformacije,krajem XV i XVI vijeka,kako bi se narod zadrzao pri katolickoj crkvi,dovode preporoda u crkvenoj umjetnosti,a ponajvise u muzici.Kako je crkvena muzika u to vrijeme patila od prenatrpanosti I suvisne figuracije koju su u nju unijeli flamanski majstori,pri crkvi djeluju vrhunski majstori toga doba sa ciljem da ociste muziku od tih suvisnosti.Najvecu zaslugu u tome ima svakako Palestrina koji je uspio da u prvi plan stavi I istakne text. Jedan od najznacajnijih I u to vrijeme najcesce pisanih duhovnih oblika je motet.To je horska,a capella kompozicija pisana za najmanje tri glasa na latinski text,zasnovana na principu imitacije.Svaka textualna fraza ima novu temu koja se opet imitira u svim glasovima tako da se motet sastoji od vise odsjeka u zavisnosti od broja fraza texta.uU nekim odsijecima moguca su kratkotrajna tonalna,odnosno modalna istupanja,I zavrsetci u drugim modusima. Giovanni Pierluigi da Palestrina,rodjen 1525-594 u mjestu Palestrina blizu Rima,najznacajniji je predstavnik kompozitora moteta I renesansnog stila uopste.Bio je orguljas I kapelmajstor u mnogim kapelama I crkvama u Rimu.Radio je u sluzbi Pape Gregora koji mu je dao zadatak da ocisti gregorijanski koral od stetnih uticaja.Komponovao je iskljucivo a capella muziku:mise,motete,madrigale,svjetovne forme.

Analiza moteta:Magnum haereditatis

Motet se sastoji iz 7 odsjeka: Magnum haereditatis mysterium, Templum Dei factus est, Uterus nesciens virum, Non est pollutus est ea,carnem assumens, Omnes gentes venient dicentes, Gloria tibi Domine.

Iz hrama Bozijeg, Ucinjena je misterija velikog istrajanja, Covjek koji ne mari za plod utrobe, Nije prljav po njoj, Vec po svom tijelu,svom licu Dodji zrtvuj se, Slava tebi Boze.

I odsjek
Je radjen na textu,Magnum haereditatis mysterium,traje od 1-18 takta.Tema se javlja 7 puta,I to po 2 puta u sporanu,altu,I basu,a jenom u tenoru.Prvi odsjek pocinje jonskim modusom od C,da bi kadencirao u dorskom modusu.Reperkusija je nepravilna,a imitacija teme je slobodna,vjestacka;dok je vremenski interval imitacije razlicit,zavisno od glasa.

II odsjek
Od 18-26 takta.Takodje 7 puta iznijeta tema.U 18. taktu dolazi do transponovanja dorskog modusa za kvartu navise,odnosno javlja se kratkotrajno istupnje u G-jonski da bi se kasnije vratio u Ddorski.Kako se u prvom izlaganju teme javlja vodjica,usled realnog odgovora na dominanti,Palestrina u cilju sto vjernijeg imitiranja teme,uvodi polustepen d-cis(20takt) u prvoj imitaciji,odnosno gfis(21takt) u drugoj,I a-gis u cetvrtoj. Tema,kao I prva I peta imitacija pocinju od druge dobe cetvrte polovine(odnosno najlakseg taktovog dijela),dok druga,treca,cetvrta I sesta imitacija identicno pocinju od prve dobe druge polovine.Tema obicno nastupa na prvom ili petom stupnju modusa.Vremenski interval imitacije:

III odsjek
Tema treceg odsjeka nastupa dok traje zavrsni odsjek drugog.Odsijek pocinje izlaganjem teme na kvinti modusa,da bi nastavio sa vjestackim imitacijama na I stupnju,gornjoj,donjoj kvinti,zavisno od modusa.Reperkusija je nepravilna.U cjelokupnom nastupu tema moglo se zabileziti 8 ponavljanja,I to po dva puta u svakom glasu,osim u altu.Ovaj odsjek pocinje G-dorskim modusom,dok u taktu 33\34 imamo utisak kadenciranja u eolskom,medjutim to ne znaci da je odsjek zavrsen,posto se uporedo sprovodi ista tema sa istim textom.

IV odsjek
Traje od 39-50 takta.temu donose bas I tenor u vjestackoj imitaciji(na I,odnosno V stupnju)da bi isto nastavili,redom:alt,sporan,bas,tenor,ponovo alt,ponovo sopran,tenor,pa bas.Odgovor je realan sa vjestackom imitacijom.Prva tema pocinje karakteristicnim skokom kvarte,naravno ocekuje se tonalni odgovor u drugom glasu,ali njega nema,vec je odgovor u ovom slucaju realan,sto bi ustvari znacilo kratkotrajno istupanje u subdominantni tonalitet(Ddorski).Reperkusija u ovom odsijeku kao sto je to I do sada bio slucaj nije pravilna.Vec u ovom odsjeku ojseca se teznja za sto bolijm prezentovanjem I oslikavanjem razvojnog dijela,te je u tom cilju vrlo zastupljena tonalna nestabilnost,sa obilnom primjenom

disonantnih zadrzica u svim glasovima,kao I figura strette u izlaganju temi.

V odsjek(52-64t.)
Nastavlja se kao I u proslom odsijeku isticanje razvojnog materijala,a kao potvrda tome,javlja se osvjezavanje,do sad strogo,polifone fakture na samom pocetku odsjeka.Naime Palestrina V odsjek pocinje homofonim blokovima ,odnosno izlaganjem temi u basu I tenoru paralelno u tercama,da bi ubrzo zatim uslijedile I njihove imitacije.Tema je iznijeta po 3 puta u svakom glasu. Reperkusija je u ovom odsjekuje nepravilna,a imitacija je vjestacka na tonici ,terci ili dominanti,zavisno od glasa.U 60 takt javlja se modulacija u G-mixolidijski,a kako se modulacija javila pred sam kraj,ikadenca je u istom modusu.Vremenska modulacija je uglavnom od pola takta do takt ipo,rijedje dva.

VI odsjek
Pocinje na petom stupnju mixolidijskog,a prva imitacija je na tonici.Ovaj odsjek traje od 63-76t.Polazni modus je G-mixolidijski da bi se u 69.taktu doslo do mutacije odnosno dorskog od G.U 72.taktu ujedno dolazi do kadenciranja prvog dijela odsjeka(u gdorskom),I posredstvom modulacije,pocetka drugog dijela istog odsjeka poslednjim izlaganjem pocetne temeu,sada novom Cmixolidijskom modusu.Medjutim kao sto je slucaj bio I prije,nakon ove promjene I relativno kratkog nastupa C-mixoldijskog,slijedi autenticna kadenca u F-jonskom modusu.Imitacije su uglavnom

vjestacke na gornjoj ili donjoj kvinti I osnovnom tonu modusa,dok je tema iznijeta po 2 puta u svakom glasu,osim u altu.

VII odsjek
Pocinje od 77 I traje do 87 takta.Ovaj odsjek ujedno predstavlja I kraj I kulminaciju cijelog moteta.Jedan od glavnih razloga je text koji ovdje slavi Svevisnjeg.Samim tim sto temu donose bas I sopran paralelno u tercama,nastoji se da se u prvi plan stavi I sto jasnije razumije text. Prva vjestacka imitacija na kvinti ustvari predstvlja pedal na unutrasnjem glasu,a sve u cilju isticanja znacenja I vaznosti texta.Glavna kadenca je ona u 82/83 taktu,I to potpuna autanticna (u C-mixolidijskom) V kvintakord I kvintakord,sa tipicnom disonantnom zadrzicom 4-3 u vodecem glasu,a sve posle sto se desava predstavlja dopunsku plagalnu potvrdu tonaliteta.Cak I sporan deklamuje text Gloria a tibi Domine na tonici,potvrdjujucinam da je tu kraj cjelokupne jedne misli,u ovom slucaju moteta.Tema ja donesena 9 puta,dok je imitacija vjestacka gornjoj ili donjoj kvinti ili I stupnju.Reperkusija je nepravilna a takodje je zastupljena stretta teme.

Zakljucak: Motet pribjegava nestandarnom nacinu komponovanja sa te strane sto,iako je tonalno zaokruzen,ne pocinje I zavrsava istim modusom,vec pocinje G-jonskim,a zavrsava Cmixolidijskm.Melizmi I figuriranje su uglavnom vezani za rijeci misterija,plod utrobe,zrtvuj se,slava. Takodje su karakteristicna tonalna istupanja van paralelnih,tj.modusa bez razlike u predznacima,sto nije bila cesta pojava za to doba.

Medjutim sa druge strane ako pogledamo,ipak se moze zakljuciti da Palestrina nije vodio racuna samo o tehnickim stvarimasjedinjavanju texta I melodije,vec je pokusao da ucestalim promjenama tonalnih centara,ponekad ne toliko jasnim I neocekivanim oslika odredjeno raspolozenje,I u prvi plan stavi text,stvarajuci upravo onu atmosferu koju su ostali kompozitori,koji su zeljeli svijetu da pokazu svoju majtorsku kompoziconu tehniku,mogli samo da sanjaju