1.

UVOD
Ovaj seminarski rad govori o znaajnim obiljejima formalno-operacionalnog miljenja u kojima se spominju bitne razlike u odnosu prema konkretno-operacionalnom miljenju, logika iskaza i operacije drugog stupnja, ukljuivanje mogueg u hipotetsko-deduktivno postupanje te kombinatorika. Nastavila sam govorei o posebnim formalno-operacionalnim shemama u kojima se javljaju proporcionalnost, vjerojatnost i povezanost, zatim koordinacija vie sustava i relativnost kretanja. Isto tako vidjet emo opis formalno-operacionalnog miljenja pomou matematiko-algebarskih i formalno-logikih sredstava, gdje se spominje Kleinova etverolana grupa iji elementi tvore etiri transformacije iskaza. U nastvaku slijede naelne znaajke miljenja kod mladih, njihov egocentrizam i otklanjanje, te uvjete za stvaranje formalno-operacionalnih struktura miljenja.

2.ZNAAJNA OBILJEJA FORMALNOOPERACIONALNOG MILJENJA

2.1 Bitne razlike u odnosu prema konkretno-operacionalnom miljenju Operacionalno miljenje sve se jasnije odvaja od odreenja i od uske povezanosti za neke konkretne sadraje. Miljenje sve vie ide od: -Konkretno-stvarnog prema opsenijem podruju hipotetsko mogueg. -Od pojedinog konkretnog sadraja sve openitijim,tj. prema sve apstraktnijim oblicima bez konkretnog sadraja. -Od prostorno-vremenskog ovdje i sada, prema prostorno-vremenski sve udaljenijim i obuhvatnijim horizontima. Sistematizacija i integracija pretvaraju se u opsenije ope strukture. Sustavi operacija koji su meusobno uglavnom bili izolirani sve se vie povezuju i integriraju u openite cjelokupne sustave. 2.2 Logika iskaza i operacije drugog stupnja Bitna znaajka po kojoj se formalno-operacionalno miljenje razlikuje od konkretnooperacionalnog je proirenje konkretno-realnog na mogue, tj. identifikacija stvarnog kao posebnog sluaja. Znai, sada operacionalno miljenje nije izazvano samo na konkretno-realne objekte i na dogaaje kao takve, nego i na iskaze o njima. Predmetom operacionalnog miljenja postaju upravo ti iskazi. Ako to hoemo rei drugim rijeima, onda se moe rei da djeca, mladi ili odrasli koji ostvaruju stupanj formalno-operacionalnog miljenja, podvrgavaju- eksplicitno ili implicitnorezultate konkretnih operacija koji su izneseni u iskazima daljnjim operacijama drugog stupnja; tako to uspostavljaju logike veze meu njima . Na taj ih nain integriraju u formalno-operacionalni opi sustav s odreenim novim znaajkama. Logika iskaza tako postaje, opi okvir za logiku klasa i odnosa.

2.3 Ukljuivanje mogueg i hipotetsko-deduktivno postupanje Daljnja sredinja metodika znaajka formalno-operacionalnog miljenja, odgovara sveobuhvatnom ukljuivanju mogueg; dok se postupanje koje se sada sve ee zamjeuje kao idealan put k vaem cilju i konzekventna strategija pri odreenju onoga to je stvarno u kontekstu mogueg naziva se hipotetsko-deduktivno postupanje. Mogue, moe biti izraeno, bilo u znanstvenom obliku ili svakodnevnom razmiljanju u okviru kojeg se sve vie promilja na reenice tipa: Moglo bi biti da... ili to bi bilo ako.... To, mogue, se sve vie potvruje kao stvarno preko ekperimentalne provjere. Drugim rijeima reeno-kao da se falcificira neto to nije stvarno. Ako za primjer uzmemo dijete, vidjet emo da ono stjee svoja operativna znanja preko kontakata s konkretnom realnou. Dijete je na stupnju formalnih operacija u stanju ankcipitirati predmete svojih operacija kao hipotetski-mogue, a potom ih eksperimentalno testira da vidi jesu li stvarni. Dijete na stupnju konkretnih operacija primjenjuje podruje mogueg samo u vrlo reduciranoj mjeri kao virtualni nastavak akcija i operacija preko kojeg operacionalno i strukturalno organizira konkretne, aktualne injenice. Konkretno miljenje naelno ostaje vezano za stvarnost, a sustav konkretnih operacija... dolazi do pojma 'mogueg' ... koji samo produuje ono to je stvarno. Onome kome je bliska problematika djece i djeje psihologije na prvi bi se pogled moglo initi kao da se ovdje pojavljuje proturjeje u odnosu na poznatu injenicu da se upravo kod djece na ranom stupnju kognitivnog razvoja moe promatrati izrazito razvijena mata, koju stvarnost sputava u maloj mjeri. Ali to to nije stvarno ne smije se izjednaiti s moguim u razdoblju formalnih operacija. Samo se po sebi razumije da podruje mogueg, do kojeg dolazi formalno miljenje, nikakvim pravilom niti objektivno nije povezano s matom ili samovoljom. Formalno - operacionalno mogue jest logiki mogue: Mogue je sve ono to nije proturjeno.

2.4 Kombinatorika Hipotetsko-deduktivno postupanje i njegove temeljna znaajke se na primjeren nain mogu pojasniti na sluaju prirodoznanstvene ili empirijske kauzalne analize koja je karakteristina za formalno-operacionalno miljenje. Dijete e na stupnju formalnih operacija prvo identificirati sve mogue varijable koje dolaze u obzir kao initelji i tada pokuati izolirati pojedine varijable ili njihove mogue kombinacije u pogledu kauzalnog djelovanja. Kauzalno djelovanje ili njihova kombinacija moe sada uslijediti samo preko dokidanja mogueg efekta djelovanja te preko promatranja rezultata tog dokidanja. Odreeno djelovanje moe se dokinuti preko negacije, dakle preko dokidanja pojedinog mogueg uzroka djelovanja ili preko neutralizacije, dakle preko suprotnog djelovanja pomou kompenzacijskih protusnaga. Prema reverzibilnosti inverzije i reverzibilnosti reciprociteta: isti efekt dokidanja djelovanja moe se postii razliitim putovima. Djeca na stupnju konkretnih operacija nisu u stanju ni razdvojiti ta dva initelja jedan od drugoga, da bi utvrdila njihovo pojedino djelovanje i/ili njihovu kombinaciju-ona jo ni ne promiljaju na to. Za razliku od njih testirana djeca na stupnju formalnih operacija znaju... , da se mora iskljuiti initelj duine ako se eli pokazati uloga metala i obrnuto. Osim toga, znaju da se initelj koji se analizira ne moe iskljuiti samo tako, nego da ga se neutralizira pomou jednostavnog izjednaavanja, ako njegova priroda iskljuuje potpuno izostavljanje: stoga uzimaju istu duinu da bi istraili ulogu metala i obrnuto.

3. POSEBNE FORMALNO-OPERACIONALNE SHEME

3.1 Proporcionalnost, vjerojatnost i povezanost Iz prikazanih temeljnih znaajki formalno-operacionalnog miljenja proizlazi stvaranje nekih daljnjih kognitivnih shema. Na shemi kompenzacije izgrauje se proporcija kao izraz ekvivalentnosti odnosa izmeu dvije veliine: im testirana osoba pred kojom su dvije neovisne varijable, shvati da poveanje jedne daje identian rezultat kao i smanjivanje druge varijable, ona konstruira kvalitativnu shemu proporcionalnosti. Daljnje postignue ovog stupnja kognitivnog razvoja jest pojam vjerojatnosti kao odnos izmeu ostvarenih i moguih sluajeva, te pojam povezanosti koji je usko povezan sa shemom proporcije i pojmom vjerojatnosti. 3.2 Koordinacija vie sustava i relativnost kretanja Djetetu je na ovom razvojnom stupnju na temelju steenih opih kognitivnih struktura mogue koordinirati dva sustava odnosa i shvatiti relativnost kretanja ili brzine, te to kognitivno svladati. Primjer: pu se kree po dasci na kojoj su oznaena kretanja u istom pravcu kojim se pu kree ili u obrnutom pravcu. Djeca na stupnju konkretnih operacija shvaaju da se pu moe kretati s lijeva na desno i da se potom preko inverzne operacije koja dokida prvu moe vratiti zdesna na lijevo. Takoer razumiju da kretanje daske, ako je pu nepokretan, s lijeva na desno pua dovodi na isto mjesto kao da se i on sam kretao prema naprijed te da ga kretanje u obrnutom pravcu vraa na poetno mjesto. No tek na stupnju formalnih operacija mogue je preko anticipacije istodobno uzeti u obzir obje vrste kretanja, jer se sada moraju koordinirati dva sustava odnosa, jedan pokretni i jedan nepokretni. Svladavanje ove situacije omoguuje sposobnost koja je svojstvena za stupanj formalnih operacija, sposobnost da se reverzibilnost inverzije i reciprociteta ne uklopi u opu kognitivnu strukturu izolirano, kao to je to sluaj na stupnju konkretnih operacija, nego koordinirano.

4. OPIS FORMALNO-OPRACIONALNOG MILJENJA POMOU MATEMATIKO-ALGEBARSKIH I FORMALNOLOGIKIH SREDSTAVA

Da bi se opisale vane temeljne strukture formalno-operacionalnog miljenja, Piaget opet koristi formalna jezina sredstva i u tom sluaju ne aritmetiko-statistika koja prevladavaju u suvremenim psiholokim istraivanjima, nego prije svega logistike izvode, za koje smtra da dublje od aritmetikih ili statistikih izrauna prodiru u nutrinu formalno-operacionalnih struktura ne obuhvaajui samo krajnja postignua koja iz njih proizlaze ili njihove manje ili vie vanjske preduvjete. Kleinova (INRC) etverolana grupa iji elementi tvore etiri transformacije iskaza: I = identitet: (iskaz ostaje identian) N = negacija: (afirmacije postaju negacije i obrnuto, konjukcije postaju disjunkcije i obrnuto) R = reciprocitet: (afirmacije postaju negacije, konjukcije i disjunkcije ostaju nepromijenjene) C = korelativnost: (konjukcije postaju dijunkcije i obrnuto, afirmacije i negacije ostaju nepromijenjene). Vano je da ovaj formalni model odraava sada za dijete moguu integriranu primjenu reverzibilnosti negacije i reciprociteta u operacionalnom opem sustavu. Dopunjavajui Kleinovu etverolanu grupu i skup koji, prema Piagetu, na univerzalan, sveobuhvatan nain opisuju temeljnu strukturu formalnih operacija, Piaget navodi i cijeli niz daljnjih specijalnih struktura formalno-operacionalnih shema da bi opisao nain rjeavanja posebnih problema.

5. NAELNE ZNAAJKE MILJENJA KOD MLADIH

5.1 Vea usmjerenost prema openito-apstraktnom, hipotetski-moguem i alternativno-socijalnom Pokazane temeljne znaajke stupnja formalnih operacija mogu nas, preko ovdje navedenih podruja primjene i primjera, pribliiti openitoj karakteristici strukture miljenja i sadraja kod mladih, na podruju koje se odnosi na samu osobu, drutvo i kulturu. Mladi na stupnju formalnih operacija sve vie razvijaju i bave se individualno-osobnim te dalekosenim drutvenim planovima za ivot i budunost. Uz osobnu i drutvenu realnost koja je esto nezadovoljavajua i koju se doivljava ogranienom, razvijaju se alternativne mogunosti u obliku planova za ivot ili ideala koji se esto uvode u strukturu apstraktnih drutvenih ili filozofskih sustava. Mladi, veliki dio svoje afektivne energije usmjeravaju prema tim dijelom vrlo apstraktnim idejama; ideje o reformama nikako ne ostaju na razini teorije, nego su esto popraene velikim emocionalno-motivacijskim potencijalom. 5.2 Mladenaki egocentrizam i njegovo otklanjanje Taj emocionalno-motivacijski sadraj dodatno se pojaava egocentrizmom koji ulaskom u stupanj formalnih operacija ponovno u znatnoj mjeri dolazi do izraaja. Prema Piagetu, s postizanjem nove kognitivne razine trenutno se intenzivira egocentrizam koji se inae smanjuje s porastom ivotne dobi; odnosi se na novosteenu razinu. Ovdje ima vrlo vanu ulogu komunikativna razmjena s drugim ljudima koja se predstavlja kao proces meusobnog djelovanja. Komunikaciju s drugim ljudima i konfrontaciju s njihovim uvijek razliitim perspektivama, bila ona direktna ili indirektna, primjerice preko knjiga i slino, valja ovdje smatrati vanim pokretaem objektivirajueg decentriranja koje, prema Piagetu, treba dovesti do pravog odrastanja.

5.3 Sklonost deduktivnom miljenju S nepotpunim razlikovanjem izmeu vlastitog ja i svijeta povezan je, za Piageta, jedan fenomen koji nalazimo kako u povijesti znanosti tako i u individualnoj ontogenezi, a iji utjecaj je vrlo znaajan upravo ako se promatra povijest znanja: izrazito davanje prednosti dedukciji u odnosu na indukciju: Kako je dakle mogue-da mladi ovjek koji odrasta i koji je istodobno osposobljen kako za dedukciju tako i za indukciju, dedukciji pridaje toliku vanost i da tek kasnije dolazi na ideju ... da koristi i indukciju? Da bi se rijeio ovakav problem mora se vratiti ne samo na razvoj formalnog miljenja nego svakako i na relativno nerazlikovanje izmeu subjekta i objekta koje prati aktiviranje formalnog miljenja na ovoj novoj razini: takoer se valja vratiti i na mukotrpno i dugotrajno decentriranje koje za sobom povlai odreenu socijalnu suradnju i uznapredovalo podreivanje efektivnom radu.

6. UVJETI ZA STVARANJE FORMALNOOPERACIONALNIH STRUKTURA MILJENJA

Na kraju valja jo jednom ukazati na to da postizanje ovdje opisanog, prema Piagetu, najvieg kognitivnog razvojnog stupnja predstavlja mogunost, a nikako i bioloku nunost. Dodue, za Piageta, uzrastom uvjetovano sazrijevanje temeljnih ivanih struktura predstavlja nuan, no nikako i dovoljan uvjet za stvarno ostvarenje ovdje opisanog formalno-operacionalnog djelovanja. To ostvarenje u velikoj mjeri ovisi o zahtijevima koje predstavlja okolina i o drugim sociokulturalnim initeljima. Ukratko, sazrijevanje ivanog sustava jest sve drugo doli izvor 'uroenih predodbi' koje su zadane- ono odreuje ukupnost mogunosti i nemogunosti na odreenom stupnju, a za aktualiziranje tih mogunosti nuno je odreeno socijalno okruenje. U kojoj se dakle mjeri ostvaruje stupanj formalnih operacija u razliitim sociokulturalnim sredinama, kod razliitih pojedinaca te na posebnim podrujima spoznaje, mora se utvrditi samo u pojedinanom sluaju.

7. ZAKLJUAK
Nauila sam da se zapravo operacionalno miljenje sve vie odvaja od odreenja i uske povezanosti za konkretne sadraje, da ono sve vie ide od pojedinog konkretnog sadraja prema sve openitijim oblicima. Pokazane temeljne znaajke formalnih operacija, takoer nas mogu pribliiti openitoj karakteristici strukture miljenja i sadraja kod mladih, na podruju koje se odnosi na samu osobu, drutvo i kulturu. Mladi se sve vie razvijaju i bave individualno-osobnim te dalekosenim drutvenim planovima za ivot i budunost. Veliki dio svoje afektivne energije usmjeravaju prema idejama o reformama koje nikako ne ostaju na razini teorije, nego su esto popraene velikim emocionalno-motivacijskim potencijalom. Sve u svemu temeljni afektivni tijek adolescencije paralelan je njenom intelektualnom tijeku.

10

8. LITERATURA
1. F.Buggle: Razvojna psihologija Jeana Piageta; Naklada Slap, Jastrebarsko (Razvoj formalnih operacija) 2. J.Piaget; B. Inhelder: Intelektualni razvoj djeteta; Zavod za udbenike, nastavna sredstva; Beograd 1985. (Miljenje u adolescenata)

11